UDRUŽENJE CRNOGORACA U ALBINIJI

Zajednica Crnogoraca u Republici Albaniji (ZCGAS) danas slavi drugu godinu od formiranja. Predsjednik udruženja Marinko Ćulafić istakao je da je udruženje iako relativno novo, uspjelo da ostvari svoj program. Nadaju se da će i ubuduće nastaviti sa svojim aktivnostima kako bi ostvarili svoj glavni cilj – promovisanje crnogorskih vrijednosti u Albaniji i da budu most saradnje između naroda Crne Gore i Albanije.

“Iako smo relativno novo udruženje, ipak smo uspjeli da ostvarimo naš program, i nadamo se da ćemo i ubuduće nastaviti sa našim aktivnostima kako bi ostvarili naš glavni cilj, a to je promovisanje crnogorskih vrijedosti kod naših ljudi u Albaniji i da se prepoznamo kao most saradnje između dva naroda Albanije i Crne Gore”, kazao je Ćulafić na Fejsbuku.

Posebnu zahvalnost Ćulafić je uputio inicijatorima stvaranja ZCGA “(Milka Jojić, Ruzhica Rashoviq, Viktor Jojić, Ibrahim Gjombalaj, Fatma Hushi Kallogjerovic, Diana Šoškić, Romina Radonshiqi Radončić…).

Zahvalnost na podršci Ćulafić je uputio Matici crnogorskoj i njihovim predstavnicima za Makedoniju i Albaniju Miroljubu Orlandiću i Blagoju Mirela Zlatičaninu, Upravi za dijasporu Crne Gore kao i crnogorskoj ambasadi u Tirani.

Zahvalnost su uputili, kako su kazali, i svim ljudima dobre volje, a posebno članovima ZCGA.

PEROVIĆ

Položaj crnogorske manjine u Srbiji nije dobar, a netrpeljivost prema Crnogorcima je, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu, počela dobijati patološke razmjere nesputane mržnje, smatra predsjednik Savjeta za saradnju sa iseljenicima Milenko Perović.

On je agenciji Mina kazao da je od osme sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, 1988. godine, počela u Srbiji sticati pravo građanstva netrpeljivost prema Crnoj Gori i Crnogorcima.

„Od tih reaktivnih osjećanja, s ozbiljnim političkim implikcijama, nijesu bili izuzeti ni Crnogorci koji žive u Srbiji“, rekao je Perović.

Kako je naveo, nosioci te netrpeljivosti bile su oficijelne vlasti Srbiji, bez izuzetka u proteklih 30 godina, kao i opozicione političke grupacije s rijetkim izuzecima.

„U netrpeljivosti prema Crnogorcima s ovim političkim „ešalonom“ nadmetali su se najprominentniji intelektualci u najznačajnijim srpskim naučnim, umjetničkim, obrazovnim i drugim institucijama, vrh Srpske pravoslavne crkve, kao i jedan dio građanstva“, kazao je Perović.

Prema njegovim riječima, to je imalo za posljedicu da se od vremena kad je bačena opšta stigma na Crnogorce, petostruko manje ljudi u Srbiji danas nacionalno izjašnjava kao Crnogorci.

Na pitanje koliko je položaj crnogorske manjine u Srbiji pogoršan od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, on je odgovorio da je to bio „samo još jedan zgodni povod da sve pomenute javne strukture države Srbije još više učvrste i u vlastitim očima opravdaju netrpeljivost prema Crnogorcima“.

„Koja je počela dobivati patološke razmjere nesputane mržnje“, dodao je Perović.

Upitan kakav je odnos državnog vrha Srbije prema Crnogorcima koji žive u toj državi, on je odgovorio da je država Srbija, na posljednjim izborima za Crnogorski nacionalni savjet, uspjela da dobije i stavi pod svoju kontrolu „one Crnogorce koje jedino može podnijeti“.

„To su Crnogorci koji će se nacionalno deklarisati kao Srbi, koji apsolutno ništa pozitivno neće raditi na ostvarivanju kolektivnih prava Crnogoraca i Srbiji i koji će javno istupati protiv svega onoga što Crnu Goru kao državu učvršćuje u političkom, duhovnom, kulturnom, vjerskom i jezičkom smislu“, precizirao je Perović.

Kako je naveo, za visoke državne dužnosnike Srbije, svi ostali Crnogorci i crnogorska udruženja koja djeluju u Srbiji su nešto što se jedva podnijeti može.

Odgovarajući na pitanje da li može uporediti položaj crnogorske i ostalih manjina u Srbiji, on je rekao da je u prirodi svakog nacionalizma da ne podnosi postojanje drugih nacija.

Prema riječima Perovića, generalna tendencija velikosrpskog nacionalizma je da u Srbiji bude što manje pripadnika svih drugih nacionalnih zajednica.

„Dobrica Ćosić je svejevremeno tu nacionalističku žudnju programski uobličio, s uvjerenjem da će srpska država biti sređenija, bolja i jača ako u njoj nema mnogo ili nema uopšte pripadnika drugih nacionalnih zajednica“, rekao je Perović.

Na ostvarenju te žudnje se, kako je naveo, svojski radilo u posljednjih 30 godina. „Devedesetih godina prošloga vijeka, oko 35 odsto stanovništa Srbije nijesu bili Srbi, a danas je ta brojka pala ispod 20 procenata“.

Perović je kazao da su sve nacionalne zajednice u Srbiji trpjele, i još trpe, od realizacije te Ćosićeve „doktrine“.

„Pošto se Crnogorci smatraju Srbima najbliskijim narodom, njihova trpnja je srazmjerno veća“, istakao je on.

Upitan kakve odnose Crne Gore i Srbije očekuje u narednom periodu, imajući u vidu tenzije prije pojave koronavirusa, a povremeno i tokom epidemije, Perović je odgovorio da je za srpske političke pozicione i opozicione „elite“, većinu intelektualaca, vrh SPC, kao i za dio građanstva, nepodnošljivo postojanje samostalne države Crne Gore.

„Osjećanje nepodnošljivosti, koliko god da je to iracionalno i suludo, ključna je determinanta koja određuje kako će se oficijelna Srbija odnositi prema Crnoj Gori. Ako kažem da u post-koronalnoj epohi to osjećanje neće nestati ni prestati da bude rečenom determinantom, sve što je bitno rekao sam o budućim odnosima Crne Gore i Srbije“, zaključio je Perović.

ANDRIJA NIKOLIĆ

Predstavnici crnogorske dijaspore pokazali su da ozbiljno suočavanje sa pandemijom koronavirusa zahtijeva zajedničko djelovanje, solidarnost i privrženost najboljim standardima lične odgovornosti i humanosti, kazao je predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić.

On je uputio pismo organizacijama i udruženjima dijaspore-iseljenika iz Crne Gore.

Nikolić je kazao da, u teškom periodu za cio svijet, usljed pandemije izazvane koronavirusom, građani Crne Gore i njena dijaspora dijele iste brige.

“Sa sviješću o situaciji u kojoj se našla naša domovina, predstavnici dijaspore Crne Gore pokazali su da ozbiljno suočavanje sa pandemijom zahtijeva zajedničko djelovanje, solidarnost i privrženost najboljim standardima lične odgovornosti i humanosti”, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, građani Crne Gore svakodnevno su sa oduševljenjem slušali i čitali o donacijama i patriotskom angažmanu uglednih crnogorskih iseljenika i udruženja dijaspore.

“Ljubav prema svojoj matici koju i ovoga puta demonstrira dijaspora Crne Gore, ujedno je i potvrda da iseljeništvo nikada ne zaboravlja svoje korijene, već inspiriše svakoga pojedinačno da pruži najbolje od sebe u prevazilaženju krize”, kazao je Nikolić.

Kako je naveo, jedinstveni, patriotski primjer humaniste Hajriza Brčvaka imao je odjeka u cijelom regionu “i mnogima pokazao da teška vremena donose i velike heroje”.

“Vjerujem da ste, brižno prateći dešavanja u našoj državi, upoznati da je Crna Gora dugo bila jedina evropska država u kojoj nije bio zabilježen nijedan slučaj koronavirusa, te da je Vlada tragom preporuka struke, jedina u Evropi donijela odluku o uvođenju restriktivnih mjera za očuvanje zdravlja ljudi i prije prvog registrovanog slučaja”, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, angažman odgovornih ljudi Kliničkog centra, Instituta za javno zdravlje, cjelokupnog zdravstvenog sistema, ali i drugih crnogorskih institucija angažovanih na sprovođenju vladinih mjera tokom trajanja pandemije, potvrdili su da je Crna Gora dostigla visok stepen društvenog i institucionalnog razvoja.

“Takođe, pokazalo se da građani vjeruju u institucije, i zbog toga danas Crna Gora ima najmanju stopu smrtnosti, nisku stopu obolijevanja i visoku stopu oporavljenih od virusa”, kazao je Nikolić.On je rekao da velike zasluge za požrtvovan i organizovan odgovor države na pandemiju koronavirusa pripadaju i crnogorskoj diplomatsko konzularnoj mreži.

“Koja je presudno pomogla u organizaciji povratka naših građana u Crnu Goru, i stranaca iz Crne Gore, ali i prilikom obezbjeđivanja humanitarne pomoći i donacija iz inostranstva i dijaspore”, kazao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora će ispred sebe imati i veliki izazov kako da održi ekonomsku stabilnost i povrati kurs snažnog napretka na kojem je bila prethodnih i početkom ove godine, imajući u vidu da aktuelni zdravstveni i društveni izazov predstavlja udar na crnogorsku ekonomiju.

“U vremenu pred nama biće neophodno novo zajedništvo građana Crne Gore i njene dijaspore u ekonomskom oporavku zemlje. Okretanjem domaćoj proizvodnji, kupovini crnogorskih proizvoda i ljetovanjem na najljepšem mjestu na svijetu – u Crnoj Gori, doprinijećemo oporavku naše ekonomije”, kazao je Nikolić.

On je zahvalio svima koji su svojim donacijama i angažmanom pomogli Crnoj Gori u suočavanju sa epidemijom koronavirusa.

“Uz iskrenu želju da Crna Gora i zemlje u kojima živite i radite u najkraćem roku izađu iz kriznog stanja i krenu putem oporavka”, rekao je Nikolić.

DAR DIJASPORE

Početak odabranog muslimanskog mjeseca ramazana, sve vjernike muslimane u regiji asocira i na kupovinu iftarskih somuna. Iako je ovogodišnji ramazan drugačiji od prethodnih, zbog ograničenja vezanih za pandemiju korona virusa, u opštini Gusinje, ovaj ramazan je ipak poseban, piše Agencija Anadolija (AA).

Zahvaljujući ljudima iz ovog mjesta koji žive u Americi, za sve građane Gusinja, turiste i putnike tokom ramazana besplatni su hljeb i somuni.

Miris ramazanskih somuna, ili kako ih zovu u Gusinju “ćahija”, karakterističan je ovih dana u periodu uoči iftara. Redovi građana ispred pekare počnu se stvarati po dva do tri sata prije iftara.

Cijela inicijativa počela je prvog dana ramazana. Tada je građanima ove male opštine, u kojoj živi oko 3.000 stanovnika saopšteno da je Udruženje “Euro Gusinje” iz Njujorka sponzor somuna za prvi ramazanski iftar. Riječ je o udruženju građana Gusinja koji žive u Americi.

Presjednik Udruženja “Euro Gusinje” New York Mirza Vukelj u razgovoru za AA kaže da situacija u kojoj se već skoro dva mjeseca nalazi cijeli svijet, nikoga nije ostavila ravnodušnim, pa ni ljude u tom udruženju.

“Odmah smo uputili pomoć državi Crnoj Gori u iznosu od 10.000 dolara, kao i našem zavičaju Gusinju i Plavu, ukupno 5.000 dolara kroz pakete pomoći. Dok se akcija raspodjele pomoći u našem zavičaju realizovala, bili smo svjesni da to nije dovoljno, posebno imajući u vidu dolazak mubarek mjeseca ramazana i aktuelnu situaciju povodom pandemije korona virusa. Došli smo na ideju da pomognemo tako što bi besplatno dijelili ramazanske ćahije za sve u Gusinju”, kaže Vukelj za AA.

Nakon što su ovo udruženje i nekoliko njihovih članova uplatili sponzorstvo, akcija je dobila na masovnosti, tako da veliki broj Gusinjana u dijaspori širom svijeta želi da daruje somune i hljeb za svoje sugrađane.

Besplatni ramazanski somuni obezbijeđeni su i za nastavak mjeseca ramazana.

Dnevno se podijeli do 1.000 somuna, nekada i više

U pekari “Vizion” u Gusinju dnevno se pripremi u prosjeku do 1.000 somuna, nekada i više. Vlasnik pekare Agim Cakaj ističe da svakodnevno dobija pozive od Gusinjana iz Amerike, koji žele da daruju somune.

Da je ovogodišnja ramazanska praksa lijep primjer zajedništva i humanosti, smatra član Odbora Islamske zajednice Gusinje Admir Mulamekić. On ističe da u situaciji kada su zatvoreni restorani i nema organizovanih iftara, ovo je najbolji način da niko ne oskudijeva u vremenu iftara.

“Zahvaljujući našim ljudima iz dijaspore, svaki građanin Gusinja u prilici je da u toku mjeseca ramazana besplatno uzme ramazanake ćahije. Ovo je još jedan dokaz, da naši ljudi koji se nalaze na privremenom radu u Americi ne zaboravljaju svoj kraj i da su mislilma i u ovim teškim trenucima uz svoje Gusinje. Da Allah obilato nagradi svakog dobrtovora, koji je izdvojio svoja lična sredstva da obraduje postače za vrijeme iftara”, poručuje u izjavi za AA Mulamekić.

Brojna dijaspora Gusinjana u Americi

Građani Gusinja s ponosom prepričavaju o lijepom ramazanskom primjeru iz njihove čaršije. Dijaspora Gusinja oduvijek je bila uz svoj zavičaj. Procjena je da samo u Americi živi preko 30.000 Gusinjana.

Stanovnik Gusinja Amil Ibrahimagić kaže da nije iznenađen, jer aktivnosti dijaspore usmjerene prema svom zavičaju traju od kad je i prvi Gusinjanin otišao trbuhom za kruhom.

“Ovog puta počastili su svakog sugrađanina toplim pogačama ili ramazanskim ćahijama kako ih mi zovemo. Normalno, kao i vazda i za svakog onog prolaznika, turistu koji se nalazi ovih dana u Gusinju. Pažnja ovih ljudi prema svom rodnom kraju, zaista je ovih dana došla do izražaja imajući u vidu trenutnu situaciju s epidemijom”, poručuje Ibrahimagić.

U ZK BIHOR OCIJENILI

Crna Gora je unaprijedila odnos prema iseljenicima posljednjih godina, ocijenili su iz Zavičajnog kluba (ZK) Bihor, navodeći da su pripadnici crnogorske dijaspore iz Luksemburga za borbu protiv koronavirusa donirali više od 82 hiljade eura.

ZK Bihor je udruženje koje je osnovano 2009. godine i ima oko 320 članova.

Predsjednik Esko Halilović kazao je agenciji MINA da su iz tog udruženja zahvalni na donacijama Vlade Crne Gore i Uprave za dijasporu za programe iz oblasti kulture koji se realizuju u Luksemburgu.

Halilović je rekao da je odnos Crne Gore prema iseljenicima unaprijeđen dolaskom Predraga Mitrovića na mjesto direktora Uprave za dijasporu.

Kako je naveo, ZK Bihor od osnivanja se bavi kulturom, sportom, očuvanjem identiteta, crnogorske tradicije i humanitarnim aktivnostima.

“Zajednički učestvujemo na raznim manifestacijama u Luksemburgu i Crnoj Gori. Pokrenuli smo reviju Bihor koja predstavlja svojevrsni kulturni most između matice i dijaspore”, kazao je Halilović.

Prema njegovim riječima, uvijek i u svakom trenutku nastoje da prenose emociju prema zavičaju i matici i na generacije koje dolaze i rastu u Luksemburgu.

“Radimo i ulažemo napore kako bi naši mladi osjetili i prepoznali sebe kao dio nove, napredne, razvijene, građanske, multikulturalne, evropske Crne Gore”, rekao je Halilović.

Iz udruženja su podsjetili da je dijaspora Crne Gore u Luksemburgu uvijek, kada je bilo potrebno, pomagala pojedincima i raznim institucijama u Crnoj Gori.

Iz ZK Bihor rekli su da su pripadnici crnogorske dijaspore koji žive i rade u Luksemburgu do sada za borbu protiv koronavirusa donirali 82,85 hiljada eura.

“Neposredno nakon pojave globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa, a prateći situaciju u Crnoj Gori i aktivnosti koje je Vlada blagovremeno preduzela, dijaspora Crne Gore u Luksemburgu nije ni trena oklijevala, već je odmah direktno pomogla domovini, kao što je to uvijek i činila”, kazali su iz ZK Bihor.

Kako su rekli, na inicijativu uspješnih privrednika i pojedinaca iz Luksemburga, porijeklom iz Crne Gore, na račun Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) prvo je uplaćeno 30,7 hiljada eura. Uslijedila je inicijativa privrednika, članova i prijatelja ZK Bihor i drugih pojedinaca koji žive i rade u Luksemburgu da se obezbijedi pomoć najugroženijim porodicama u Bijelom Polju, Petnjici, Rožajama, Beranama, Plavu, Gusinju, Tuzima i Pljevaljima“, naveli su iz ZK Bihor.

Za tu namjenu, kako su kazali, otvoreni su žiro računi i prikupljeno je 52,15 hiljada eura, što uz već ranije uplaćeni novac za NKT iznosi ukupno 82,85 hiljada.

“Svim naporima pokazano je da su svi, kako u Crnoj Gori, tako i u dijaspori, jedinstveni u nevoljama gdje god da se zadese. Iako smo malobrojni, sloga nas čini velikim”, poručili su iz ZK Bihor.

Oni su pohvalili Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore koje sa diplomatskim konzularnim predstavništvima i počasnim konzulima ulaže napore i pomaže crnogorskim građanima koji su se zbog epidemije zadesili u inostranstvu.

PEROVIĆ PORUČIO

Predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom iseljenicima Milenko Perović zahvalio je crnogorskoj dijaspori na visokim novčanim donacijama, kao i u prijeko potrebnoj medicinskoj opremi koju je obezbijedila svojoj matičnoj temlji. Istakao je da se Vlada odgovorno ponijela u borbi na suzbijanju i sprječavanju širenja koronavirus.

Kako je naveo u saopštenju, od kada su uvedene prve mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa u Crnoj Gori dijaspora Crne Gore pokazala je visoko humanu spremnost da nadležnim organima, medicinskoj struci, kao i građanima Crne Gore istinski i nesebično pomogne u toj borbi.

“Gotovo da nije bilo dana da se u crnogorskim medijima ne pojave vijesti o tome kako je naša dijaspora sa svih strana svijeta pružala i još uvijek pruža podršku i konkretnu pomoć svojoj matičnoj domovini u izuzetno visokim  novčanim donacijama, kao i u prijeko potrebnoj medicinskoj opremi. Na ovaj upečatljivi način dijaspora je još jednom pokazala čvrstu i neraskidivu povezanost s matičnom državom, ali i  veliki ljudski karakter koji se najupečatljivije pokazuje u vremenima krize i ugroženosti zdravlja i opstanka naših ljudi”, navodi se u saopštenju.

 Brojni pojedinci velikog srca i snažnog patriotskog osjećaja poslali su veliku pomoć svojoj Crnoj Gori.  Veliki broj organizacija koje okupljaju našu zajednicu u raznim zemljama svijeta, iako i sami pogođeni pandemijom, vrijedno su radili na sakupljanju donacija među svojim članstvom.

“U ime Savjeta za saradnju sa dijasporom osjećamo potrebu da se zahvalimo svim pojedicnima, udruženjima i organizacijama naše dijaspore i naših iseljenika u svijetu koji su ovih dana na račun Nacionalnog koordionacionog tijela za zarazne bolesti uputili svoje donacije”, navodi se u saopštenju.

Perović je kazao da je da se država Crna Gora ponijela izuzetno odgovorno u borbi na suzbijanju i sprječavanju širenja koronavirusa u Crnoj Gori.

“Pravovremenim, promišljenim i agilno provođenim mjerama koje je Vlada Crne Gore uvela prije registrovanja prvog slučaja zaraze u Crnoj Gori, država je znatno olakšala posao medicinskim radnicima na kojima je u ovom trenutku veliki teret, a građanima osnažila uvjerenje da nijesu sami ni prepušteni sebi u ovom teškom vremenu”, saopštio je Perović.

Dodao je da jedino disciplinom možemo dati svoj doprinos pobjedi nad najvećim problemom 21 stoljeća.

MIJAČ

Među donatorima koji pomažu Crnoj Gori da spriječi širenje epidemije virusa korona je i ime Veselina Mijača, vlasnika kompanije “Savana” koja je donirala 100.000 eura Crnoj Gori kao pomoć u borbi protiv virusa koji nije poštedio ni jedan dio planete.

Mijač, koji je vlasnik Hotela Ramada, Mall of Montenegra i zgrade Europointa u Podgorici, donirao je prošle godine 180.000 eura za obnovu podgoričke Osnovne škole “Milorad Musa Burzan” čiji je bio đak prije nego što je sa roditeljima otišao za Švedsku.

U razgovoru za Dnevne novine, ističe da dijaspora postaje svakom godinom sve više i više angažovana na raznim projektima u Crnoj Gori, što se posebno vidi u raznim kriznim situacijama, kao što je ova posljednja izazvana epidemijom korona virusa.

“Dijaspora je uvijek bila tu kada je bilo najpotrebnije, ali nikad nije bila bliže matici državi Crnoj Gori nego danas”, kaže Mijač, naglašavajući da velika zasluga za to pripada Upravi za dijasporu koja ulaže ogroman napor i energiju da se poveže sa našim iseljenicima i da njih pove že sa domovinom državom Crnom Gorom.

Ističe da u njegovim kompanijama svi zaposleni primaju pune plate.

“Kod nas je sve kao da nema korone. Kompanija “Savana” koja postoji 40 godina ima dovoljno kapitala da izađe na kraj sa ekonomskim posljedicama pandemije korona virusa”, poručuje Mijač.

Mijač kaže da mnogi naši ljudi iz Švedske su uvijek bili angažovani za dobrobit Crne Gore i učestvovali u raznim donacijama i prije i sada.

“Veliki broj pojedinaca se uključio i šalje pomoć. Nadamo se da ćemo uskoro preko Udruženja uspjeti da koordiniramo razne vrste pomoći ne samo kada je o aktuelnoj situaciji riječ, već i za razne druge potrebe koje i projekte”, navodi on.

On ističe da, u momentu kada su objavljene mjere, činilo se da su pretjerane i on je bio sam začuđen.

“Jer, tada nijesmo imali ni jedan potvrđeni slučaj korona virusa. Međutim, sve što se kasnije dešavalo u svijetu, posebno u našem najbližem okruženju, pokazalo je da je naša i Vlada i te kako dobro procijenila situaciju, da je bila svjesna šta se sve može desiti ako ne reaguje na vrijeme i kakav scenario nas čeka. Kad pogledate kako su prošle države čije su vlade kasno reagovale, siguran sam da su mjere, koje su preduzete u Crnoj Gori, bile najbrže i najefikasnije i da to potvrđuju podaci koje saopštava Nacionalno koordinaciono tijelo i zdravstveni sistem,” kaže Mijač.

Kaže da su u Švedskoj donijete blaže mjere i uglavnom je sve i dalje otvoreno.

“Jedino je na snazi zabrana okupljanja preko 50 ljudi na jednom mjestu. Međutim, gimnazije i univerziteti ne rade. Vidjećemo šta će se dalje dešavati. Upravo sada, dok razgovaramo, dolaze novosti da se broj zaraženih i mrtvih povećava velikom brzinom, i pitanje je šta će Švedska preduzeti i da li će ići za mjerama koje su uvele i druge zemlje.”

On smatra da će posljedice biti drastične, a za veliki broj oblasti biće pogubne.

“Izutetak će biti industrija hrane, medicinska industrija, zdravstvo…Što se tiče prognoza ekonomskog oporavka, vjerujem da će moći da se osjeti tek nakon sedam, osam mjeseci od danas.”

Smatra i da će Crna Gora, takođe, proći teško vrijeme kao država, i svi oni koji imaju razne biznise osjetiće uticaj korona virusa na profit. Za mnoge će, smatra on, biti dramatično.

“Ali, država je već donijela dobre mjere, kao što su pozajmice Investiciono-razvojnog fonda do tri miliona eura kompanijama uz dobre uslove. Na taj način održaće se likvidnost u vremenu u kojem je nemoguće da ostvarimo prihode”.

Mislim da država treba da povede računa o svim malim i srednjim preduzećima i da ne dozvoli da idu u stečaj, jer bi to bila ekonomska tragedija za Crnu Goru. Otvaranje novih preduzeća bi dugo trajao i stopirao ekonomiju za dug period. Mala preduzeća imaju od jednog do 50 zaposlenih i glavna su privredna aktivnost u Crnoj Gori.

On kaže da je u njegovim kompanijama sve kao da nema epidemije virusa korona.

“Svi primaju pune plate, i velika je sreća da za to imamo mogućnosti. Moram istaći da „Savana” postoji 40 godina, da smo stekli kapital, da nijesmo zaduženi, tako da se možemo boriti sa ekonomskim krizama, što je teže za kompanije iz Crne Gore.”

Biće vremena da Fondacija u Njujorku ispuni svoju misiju

Mijač je, zajedno sa gospodinom Hajrizom Brčvakom iz Njemačke, takođe velikim humanistom i donatorom, krajem prošle godine osnovali u Njujorku humanitarnu fondaciju “Dijaspora Crnoj Gori”.

Kaže da je situacija u Americi haotična zbog epidemije korona virusa.

“U Njujorku je mnogo zaraženih i njihov sistem zdravstva nije u stanju da obezbijedi svim oboljelim da se liječe u bolnicama. Vidite i sami šta se dešava, posebno u Njujorku, gdje je najveća stopa smrtnosti. Što se tiče kontakata sa našim ljudima, održavamo ih koliko god je to u ovoj situaciji moguće.”

Kaže i da su taman počeli sa organizacijom humanitarnih aktivnosti ovog Fonda i sa nekoliko projekata kada je počela epidemija korona, što je prouzrokovalo da se sve odloži neko vrijeme.

“Kao što ste naveli, ja sam sa svoje strane donirao sredstva, i gospodin Brčvak sa svoje, jer prosto nije bilo vremena da se nešto aktivnije uradi kroz Fondaciju. Ali, proći će i korona, biće vremena da nastavimo sa aktivnostima kako bi Fondacija ispunila misiju zbog koje je osnovana”, zaključio je on.

BUKILIĆ PORUČIO

Član Savjeta Vlade Crne Gore za saradnju sa dijasporom i Saveza crnogorskih asocijacija SR Njemačke Miloš Bukilić pozdravio je napore doktora Bobana Mugoše I ostalih ljekara, medicinskog osoblja, policije, vojske i svih koji se nalaze u prvim redovima borbe. Siguran je, kako kaže, da će građani Crne Gore prepoznati da je potreba ograničenog kretanja neophodna radi očuvanja javnog zdravlja, a samodisciplina doprinos postizanju tog cilja.

Bukilić ističe kako je napor medicinskoh osoblja za svaku pohvalu.

“Doktor Boban Mugosa i njegov tim, zajedno sa kolegama iz KCCG, svojim primjerom pokazuju kako se bori za dobrobit svog naroda. Kada bi svi mi dali doprinos sa svoje pozicije i u mjeri koliko možemo, sve bi bilo lakše i brže savladivo, pa i izazov nazvan Korona. Kao član Savjeta Vlade Crne Gore za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, ovim putem želim da, u svoje ime i ime Saveza crnogorskih asocijacija SR Njemačke, odam počast svim crnogorskim ljekarima, medicinskom osoblju, policiji, vojsci i svima onima koji se nalaze u prvim redovima borbe”, navodi se u saopštenju.

Zahvalni su I Vladi Crne Gore.

“Naglasio bih i zahvalnost Ministarstvu vanjskih poslova, diplomatsko-konzularnim predstavnistvima a narocito Ambasadi Crne Gore u Berlinu i Generalnom Konzulatu Crne Gore u Frankfurtu koji je organizovao letove za naše građane, od kojih su dva realizovana, a treći će se realizovati 3. aprila 2020. Godine”, saopštio je Bukilić.

“ Siguran sam da ce građani Crne Gore prepoznati da je potreba ograničenog kretanja neophodna radi očuvanja javnog zdravlja, a samodisciplina doprinos postizanju tog cilja. Prilika je da se svi zahvalimo narocito Mugosi i njegovim kolegama na svemu sto čine za naš narod”, dodao je on.

UPRAVA RASPISALA KONKURS

Uprava za dijasporu opredijelila je 130 hiljada eura za sufinansiranje programa odnosno projekata organizacija dijaspore za 2020. godinu. Konkurs je otvoren do 16. aprila.

To je, kako dodaju iz Uprave, povećanje od čak 30% u odnosu na 2019. godinu kada je isti konkurs raspisan po prvi put.

Pravo učešća na konkursu, kako su kazali, imaju organizacije dijaspore – iseljenika koje ispunjavaju uslove definisane Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima.

“Organizacije dijaspore – iseljenika imaju mogućnost konkurisati sa programima odnosno projektima iz utvrđenih i vrlo široko postavljenih oblasti saradnje, i to: očuvanja državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanja kulturnog identiteta; jačanja obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; – informisanja i povezivanja; zaštite prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređenja privrednog partnerstva”, navodi se u saopštenju.

Organizacija dijaspore na Konkurs, kako su kazali, može prijaviti najviše dva projekta koji se mogu sufinansirati do 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za realizaciju, pri čemu se projekat od posebnog interesa, može sufinansirati do 70% iznosa potrebnog za njegovu realizaciju.

“Ovo je važan mehanizam podrške radu i aktivnostima organizacija koje okupljaju našu dijasporu širom svijeta. Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti, Uprava želi da podstakne njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima”, navodi se u saopštenju.

Svi detalji u vezi ovog javnog konkursa, potrebna dokumentacija i obrazac prijave mogu se naći na web sajtu Uprave za dijasporu www.uzd.gov.me .

VISOKA SMRTNOST

Visoka smrtnost od koronavirusa u Italiji uslovljena je velikim brojem starijih osoba i niskom informisanošću o simptomima bolesti.

To je izjavila je predstavnica SZO u Rusiji Melita Vujnovič, koja je dodala da ljudi jednostavno nijesu shvatali da su bolesni, nijesu znali kakvi su simptomi i kome da se obrate.

Predstavnica SZO je rekla da u nekim zemljama u starosnoj grupi iznad 80 godina smrtnost od koronavirusa može dostići 14 odsto.

Kod djece, po pravilu, bolest se javlja u blažem obliku i slična je virusnoj respiratornoj infekciji, navela je ona.

Još 368 osoba umrlo je u Italiji u posljednja 24 časa od novog korona virusa, čime je broj stradalih u toj zemlji povećan na 1.809, saopštili su zvaničnici.

To je do sada najveći broj umrlih u jednom danu, a u posljednja 24 časa postavljen je rekord i u broju novih slučajeva.