BRAJOVIĆ U SAD

Predsjednik Parlamenta Crne Gore, Ivan Brajović, sastao se danas u Njujorku sa članovima crnogorskih udruženja koja djeluju na teritoriji SAD.

Kako je saopšteno, sastanak je prošao u prijateljskoj i radnoj atmosferi, a dogovoreni su dalji strateški ciljevi između udruženja u SAD i parlamenta Crne Gore. 

Delegaciju Bošnjačkog saveza predvodio je predsjednik Esad Rastoder.

Sva udruženja su podržala predsjednika, Vladu i Skupštinu u prevailaženju svih problema koji su se pojavili pri donošenju Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

U HRVATSKOJ

Vlada Crne Gore donijela je odluku o otvaranju Konzulata Crne Gore u hrvatskom gradu Požegi, sa počasnim konzulom na čelu i nadležnošću za Požeško-slavonsku županiju.

“Ministarstvo vanjskih poslova preduzeće potrebne mjere za sprovođenje ove odluke”, navodi se u odluci Vlade.

Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.

UPRAVA ZA DIJASPORU

Potrebno je zajednički raditi na daljem unapređenju položaja crnogorske zajednice u Republici Srbiji, konstovali su direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović i njegov pomoćnik Ivan Jovović na sastanku sa povjerenikom Matice crnogorske u Beogradu advokatom Radonjom Dubljevićem i inicijatorom osnivanja Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji advokatom Dragoljubom Gagom Markovićem.

Kako je saopšteno iz Uparave za dijasporu, oni su danas u Podgorici razgovarali o položaju crnogorske nacionalne zajednice u Republici Srbiji i konstatovali da je “potrebno zajednički raditi na daljem unapređenju položaja crnogorske zajednice u toj državi”.

“Matična država Crna Gora će i dalje preduzimati aktivnosti na unapređenju institucionalnih veza sa svojom dijasporom, koristeći različite programe koji za cilji imaju jačanje nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske dijaspore u Srbiji”, kazao je Mitrović.

On je istakao da Uprava za dijasporu, brojnim aktivnostima koje sprovodi, doprinosi očuvanju crnogorske tradicije i kulturne baštine kako u Srbiji tako i u drugim državama u kojima postoji crnogorska dijaspora.

“Uprava će biti pouzdan partner Matici crnogorskoj i drugim crnogorskim udruženjima u inicijativama i konkretnim akcijama koje će doprinijeti očuvanju crnogorskog identiteta”, zaključio je Mitrović.

U SRBIJI

Glavni odbor Crnogorske partije na sjednici u Novom Sadu donio je odluku da Crnogorska partija (CP), učestvuje na predstojećim izborima i tako omogući da se čuje glas crnogorske manjine u Vojvodini i Srbiji.

“Kada su ugrožena Ustavom i zakonima garantovana prava crnogorskoj zajednici u Srbiji nemamo ni jedan razlog da budemo pasivni i da bojkotujemo izbore. Politička situacija je nažalost takva da su nerijetko i opozicione partije – bilo na ljevici, bilo na desnici – podjednako loše, kao i vladajući režim, po pitanju odnosa prema našoj nacionalnoj zajednici.

CP je takođe donijela odluku da će svoj nastup na republičkim, pokrajinskim i na većini opštinskih izbora vezati za modernu, proevropsku koaliciju Vojvođanski front”, ističe se u saopštenju.

Crnogorska partija je, kako se dodaje, jedna od rijetkih političkih partija u Srbiji koja je jasno profilisana na tekovinama antifašizma, koja jasno poštuje punu nezavisnost svih bivših Jugoslovenskih republika, kao i punu političku, ekonomsku i suštinsku autonomiju Vojvodine i punopravno članstvo Srbije u EU i NATO.

“Sve ove političke stavove podržavamo bezuslovno, tako da pozivamo crnogorsku zajednicu, kao i ostale građane Srbije koji su zainteresovani za ove vrijednosti, da podrže našu partiju i koaliciju Vojvođanski front. Na taj način podršku daju i za ostvarenje ključnih interesa cijele države: da Srbija postane normalna, progresivna evropska zemlja oslobođena nasljeđa nacionalizma. 

UDRUŽENJE “LOVĆEN”

Udruženje Crnogoraca “Lovćen” pozdravlja dogovor o formiranju Vlade Kosova i poštovanje volje građana, ističe se u saopštenju koje je potpisao predsjednik Lazar Radulović.

“Vjerujemo da će nova vlada raditi za dobrobit svih građana Kosova, bez obzira kojoj veri i kojoj nacionalnosti pripadaju. UC “Lovćen” očekuje i vjeruje da je nova vlada spremna da se uhvati u koštac sa budućnošću. Očekujemo da će uključiti crnogorsku zajednicu u institucije, da će Crnogorci na Kosovu dobiti svoje mjesto koje im pripada i koje zaslužuju”, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, u Udruženju vjeruju da će imati snažnu podršku nove vlade i da će imati dobru saradnju, kao i da će biti most dobrosusjedskih odnosa kakve imaju Crna Gora i Kosovo.

“Očekujemo da nova vlada neće dozvoliti “lažnim Crnogorcima” da se predstavljaju kao predstavnici Crnogoraca i time nanose samo štetu našoj zajednici”, poručio je Radulović.

POPIVODA OCIJENIO

Aktuelne identitetske podjele u crnogorskom društvu nemaju refleksiju na iseljenike i njihove potomke u Sjevernoj Makedoniji, ocijenio predsjenik Crnogorske zajednice u toj državi Boris Popivoda.

Prema njegovim riječima, identiteti se poštuju ali imaju svoj redosled.

“Prvi identitet za sve naše članove je državni identitet, kojim se potvrđuje ljubav i poštovanje prema matičnoj državi i baštine sve duhovne i kulturne vrednosti koje posjeduje crnogorska viševjekovna tradicija!”, kazao je Popivoda.

Zajednica je osnovana 2006. godine i broji više od 620 članova.

Kako je precizirao, najviše članova je u Skoplju, njih 499, u Ohridu 67, a u Kumanovu 28.

“Organizovani smo kao nezavisna, nepolitička, nepartijska, nevladina, neprofitabilna organizacija građana, dobrovoljno udruženih i organizovanih za zaštitu i ostvarivanje osnovnih prava i sloboda”, kazao je Popivoda.

To je, kako je rekao, u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom za udruženja i fondacije Sjeverne Makedonije.

“Organizovani smo i oganizujemo se saglasno utvrđenim principima, ciljevima i zadacima i drugim oblicima dejstvovanja, koji su istaknuti kao takvi u našem Statutu i koje mi koristimo prilikom donošenja i utvrđivanja plana naših godišnih aktivnosti”, precizirao je Popivoda.

On je rekao da posebna sportska, kulturna i druga udruženja nemaju, i da se jedinstveno zalažu i insistiraju da saglasno odredbama člana 17 Statuta formiraju klubove u gradovima Sjerverne Makedonije.

Pojasnio je da član Zajednice može da bude svaki građanin, državljanin Sjeverne Makedonije koji vodi porijeklo iz Crne Gore, i koji na osnovu slobodno izražene volje, potpisivanjem pristupnice pastaje njen član.

Prema njegovim riječima, veze sa matičnom drzavom održavaju direktno sa Upravom za dijasporu.

“Na nju smo direktno upućeni a isto tako i preko našeg predstavnika, odnosno člana Savjeta za saradnju sa iseljinicima održavamo kontakte sa svim zajednicama naših iseljenika u svijetu”, poručio je Popivoda.

Kako je naveo, direktne kontakte i bliske veze održavaju i sa Ambasadom Crne Gore u Sjevernoj Makedoniji, a po potrebi sa svim drugim organima, od lokalnih organa upravljanja, do najvećih institucija sistema i jedne i druge države.

On je rekao da je odnos Crne Gore prema isleljništvu na najvećem nivou i da se svake godine unapređuje.

Tome, kako je rekao, doprinosi sama organiziciona postavljenost, kako imenovane Uprave koja je izrasla u vrlo respektabilnu instituciju, tako i imenovog Savjeta, čime su se stvorili svi uslovi za jednu kvalitetnu saradnju u cjelini.

“Ima prostora za unaprjeđenje ali mora se konstatovati da su postavljeni čvrsti, realni i adekvatni temelji, kako u normativnom tako i u institicucijalnom smislu”, dodao je Popivoda.

To, kako je naveo, uslovljava da postoje sve pretpostavke i uslovi da ta saradnja može da bude na najvećem nivou evropskih standarda.

“Iskreno, u ovom momentu nemamo nikakvih zamjerki po bilo čemu drugom”, rekao je Popivoda.

Popivoda nema relevantne podatke za ulaganje crnogorske dijaspore iz Sjeverne Makedonije u Crnu Goru.

“Ali možemo slobodno da konstatujemo da, i ako nešto ima, to je minimalno i gotovo zanemarljivo”, naveo je Popivoda.

MITROVIĆ

Očuvanje identiteta, jezika, kulture i tradicije priroritet je i za Crnu Goru i za njenu dijasporu, ocijenio je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, navodeći da je crnogorska zajednica u svijetu okupljena u blizu 200 registrovanih udruženja.

Mitrović je rekao da je dijaspora Crne Gore rasuta po cijelom svijetu i da je po svojoj strukturi heterogena, što usložnjava mogućnost dobijanja preciznijih informacija o njenom broju.

On smatra da je vjerovatno to jedan od najvažnijih razloga nepostojanja preciznijih podataka o broju ljudi iz Crne Gore u svijetu.

Mitrović je u intervjuu agenciji MINA kazao da se obično u javnom diskursu može čuti procjena da u crnogorskoj dijaspori živi još jedna Crna Gora, što, kako navodi, može biti tačno, ako se uzmu u obzir sve generacije dijaspore u svijetu.

“Važno je reći da se radi o nezvaničnim procjenama koje se dobijaju kao kombinacija više izvora – od popisa stanovništva Crne Gore, popisa stanovništva zemalja prijema, statističkih podataka o broju crnogorskih državljana u određenoj zemlji, istorijskih izvora o iseljavanju iz Crne Gore i uz oslanjanje na procjene o mogućem broju dijaspore u datoj zemlji”, objasnio je Mitrović.

On je podsjetio da je Uprava prošle godine promovisala web aplikaciju za evidenciju dijaspore kojoj se može pristupiti sa sajta Uprave, a preko koje će pokušati da naprave bazu podataka o ljudima iz Crne Gore u svijetu.

Ljudi iz Crne Gore ima u svim krajevima svijeta

Mitrović je kazao da je počela da se radi baza ljekara, sportista, kulturnih radnika i privrednika.

On je rekao da Uprava ima bazu od 250 naučnih radnika, istraživača i stručnjaka sa kontaktima, zemljom boravka, naučnom oblašću, strukom i ostalim relevantnim podacima.

Mitrović je ocijenio da baza podataka važna, jer kada se u potpunosti dobije struktura dijaspore, onda će se lakše odrediti koje politike treba da sprovodi matična država, kada je u pitanju njena dijaspora.

On je kazao da ljudi iz Crne Gore ima u gotovo svim djelovima svijeta, od zemalja u susjedstvu, Evrope, Sjeverne u Južne Amerike do Australije i Južne Afrike.

“Neupitno je da u zemljama regiona imamo brojnu dijasporu, imajući u vidu da se Crna Gora gotovo 70 godina nalazila u jugoslovenskim državnim tvorevinama, pa zato imamo brojnu dijasporu u tim državama, prije svega Srbiji, a koja je u tim sredinama zbog sličnosti jezika, religije najviše izložena asimilaciji”, kazao je Mitrović.

Govoreći o asimilaciji dijaspore u Srbiji, Mitrović je upozorio da je u toj državi od 1981. do 2011. godine, prema popisima stanovništva broj građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci manji za 100 hiljada.

Mitrović je naveo da je prema popisu stanovništva u Srbiji 1981. godine živjelo 147,46 hiljada nacionalnih izjašnjenjih Crnogoraca.

“Deset godina kasnije 1991. kao nacionalni Crnogorci u Srbiji se izjasnilo 118 hiljada građana. Zatim 2002. godine izjasnilo se oko 69 hiljada dok se 2011. godine u Srbiji kao nacionalni Crnogorci izjasnilo malo više od 38 hiljada građana”, kazao je Mitrović.

On je najavio da će Crna Gora uoči narednih popisa uraditi strategiju za zemlje u okruženje, šta i kako mora da se radi i preduprijedi da se taj broj smanjuje.

U evidenciji blizu blizu 200 registrovanih udruženja

Mitrović je rekao da brojna crnogorska dijaspora živi u SAD-u, Turskoj, Argentini i određenim evropskim državama, prvenstveno Njemačkoj, Luksemburgu, Švajcarskoj kao i drugim zapadno-evropskim zemljama.

Mitrović je rekao da prema evidenciji Uprave u dijaspori postoji blizu 200 registrovanih udruženja koje okupljaju crnogorske zajednice u cijelom svijetu.

“Broj ovih udruženja zavisi od brojnosti dijaspore u određenoj zemlji, pa tako najviše udruženja ima u Srbiji, Njemačkoj, SAD-u, Luksemburgu, zatim u ostalim državama regiona, ali značajna i dobro organizovana udruženja dijaspore imamo i u Kanadi, Australiji, Latinskoj Americi, itd”, naveo je Mitrović.

On je istakao da sva udruženja djeluju na dobrovoljnoj osnovi i daju maksimum u skladu sa prilikama i okolnostima u kojima djeluju.

Mitrović je objasnio da su organizacije crnogorske dijaspore obično u zemlji prijema registrovane kao nevladine organizacije i da nemaju siguran izvor finansiranja, pa sve aktivnosti uglavnom sprovode na volonterskoj osnovi.

On je kazao da je Uprava prošle godine prvi put raspisala Javni konkurs za sufinansiranje programa odnosno projekata organizacija dijaspore u tačno utvrđenim oblastima saradnje, od kulture, privrede, informisanja, obrazovanja do jačanja i zaštite statusnih prava naših iseljenika u zemljama prijema.

“Za ovaj konkurs prošle godine opredijeljeno je 100 hiljada EUR kojim je podržano čak 56 projekata organizacija naše dijaspore iz cijelog svijeta. Zbog odličnih rezultata konkursa vidjljivih i u matici i u dijaspori ove godine planiramo povećanje novca koji je će biti oprediljen. Konkurs će biti raspisan najkasnije do 31. marta”, naveo je Mitrović.

On je rekao da će ljudi koji su rođeni u Crnoj Gori uvijek vraćati pa je problem održavanja veza daleko manji u prvoj generaciji.

“Nažalost, druga, a naročito treća generacija se gubi ukoliko ne postoji strateški osmišljen pristup i konkretni projekti njihovog vezivanja ili održavanja veza sa maticom”, kazao je Mitrović.

Kulturne veze jače kod novije dijaspore

Mitrović je naveo da je očuvanje identiteta, jezika, kulture i tradicije prioritet i za dijasporu i za matičnu zemlju.

On je rekao da što je emigracija starija kao u Latinskoj Americi i Turskoj potreba za učenjem i obnovom jezičkih veza javlja se kao najveći prioritet.

“U dijelu kulturnih veza i saradnje one su ipak jače kod novije dijaspore, naročito u zemljama regiona vjerovatno zbog sličnosti jezika, tradicije, mentaliteta – ali i blizine”, kazao je Mitrović.

On je ukazao da su osmišljeni posebni obrazovni programi za crnogorsku dijasporu i da je za njene potrebe izdat komplet udžbenika koji obrađuju jezik, geografiju, istoriju, baštinu i muziku iz Crne Gore.

“Sve što je u interesu da se prenese na mlađe generacije kako bi sačuvale identitet, posebnost i znali ko su i odakle dolaze”, kazao je Mitrović.

On je dodao da Uprava u saradnji sa Zavodom za školstvo svake godine od 20-30 jula organizuje Ljetnju školu jezika i kulture „Crna Gora moja postojbina“, za djecu iz dijaspore od devet do 15 godina koju pohađa 60 polaznika, koja traje deset dana i koja je potpuno besplatna.

Mitrović je rekao da je u saradnji sa Zavodom za školstvo pokrenuto pitanje organizacije zavičajnih škola u nekim od opština koje imaju brojnu dijasporu kao što su Petnjica, Bar, Gusinje, Plav itd”, kazao je Mitrović.

“Obično starija emigracija s kraja 19 i početka 20 vijeka koja živi u Sjevernoj Americi, Latinskoj Americi i Turskoj, ima potrebu za održavanjem jedne sentimentalne veze sa zemljom porijekla, ali i izraženu potrebu za očuvanjem i njegovanjem jezika kao osnovnog preduslova za očuvanje identiteta”, rekao je Mitrović.

On je naveo da su kod novije dijaspore, koja živi u zemljama zapadne evrope, SAD, Australiji, Kanadi, kontakti i veze sa matičnom zemljom češći, da oni redovno posjećuju Crnu Goru, organizuju se i ostvaruju aktivnu komunikaciju i sa Upravom za dijasporu.

“Naša dijaspora izuzetno je vezana za matičnu zemlju, i još uspijeva da sačuva svijest o porijeklu ali i prenese ljubav prema Crnoj Gori na mlađe generacije. Vjerovatno je tome razlog što Crna Gora još ima relativno mladu dijasporu”, ocijenio je Mitrović.

Od dijaspore se slije do 500 miliona

On smatra da zbog toga treba djelovati proaktivno i ciljanim projektima i programima usmjerenim na mlađe generacije, sačuvati identitet i kod novih generacije dijaspore i otvoriti nove prostore za kontakte i saradnju.

Mitrović je rekao da je prema podacima Centralne banke ukupan priliv novčanih sredstava iz dijaspore po osnovu doznaka u prosjeku iznosi 500 miliona eura, na godišnjem nivou.

“Ovdje se radi samo o novcu koji pristiže bankarskim transakcijama, a procjenjuje se da bar još toliko novca dijaspora šalje svojim porodicama privatnim kanalima, bez ikakve evidencije”, rekao je Mitrović.

On je kazao da visina doznaka govori o njihovom značaju za državu ali da treba pomenuti da dijaspora u Crnoj Gori provodi godišnje odmore, vrlo često ulaže u nekretnine i da je ekonomski izuzetno značajna.

“Značajne investicije su u ugostiteljstvu, građevinarstvu, turizmu (Vesko Mijač, Hačko Brčvak), ali je činjenica da je potreban dodatni angažman nadležnih na stvaranju normativnih i drugih pretpostavki, koje će omogućiti dodatne stimulanse dijaspori za investiranje u svoj uži zavičaj”, smatra Mitrović.

On je rekao da je normativno i institucionalno zaokružena djelatnost Uprave i da su stvorene pretpostavke za sistemsko uređivanje odnosa Crne Gore sa svojom dijasporom.

“Rezultati su već vidljivi i kroz projekte Uprave ali i brojne i raznovrsne aktivnosti dijaspore”, kazao je Mitrović.

On je rekao da je cilj Uprave da postane servis dijaspori i prva adresa na koju će se obraćati za sve svoje potrebe.

Upitan o predlogu Bošnjačke stranke da treba omogućiti dijaspori da može da glasa u predstavništvima Crne Gore u inostranstvu, Mitrović je odgovorio da Uprava nema nedležnost jer se radi o materiji koja iz oblasti izbornog zakonodavstva i prije svega političkoj odluci.

Mitrović je rekao da dijaspora ima mogućnosti da takvu inicijativu artikuliše preko Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, koje je savjetodavno tijelo Vlade Crne Gore.

Mitrović je objasnio da je Savjet prvi put konstituisan 2016. godine, a da je prošle godine konstituisan drugi saziv tog tijela koje ima 94 člana od čega je polovina članstva 54 iz dijaspore.

“Zadatak tog tijela je aktivno učešće u kreiranju i sprovodjenju politike saradnje sa dijasporom, a u njemu su predstavnici dijaspore kandidovani od najbrojnijih i najaktivnijih organizacija u svijetu, kao i predstavnici državnih i lokalnih organa i institucija i istaknute ličnosti koje su se afirmisale u oblastima saradnje sa dijasporom”, kazao je Mitrović.

CP

Crnogorska partija osudila je, kako navode, konstantne zapaljive izjave o etničkim Crnogorcima koje ponavlja ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić. CP poziva Dačića da smjesta podnese ostavku zbog, kako poručuju, diskriminacije koju ispoljava prema građanima Srbije crnogorske nacionalnosti.

“Dačić izaziva nesigurnost u našoj zajednici i uporno targetira Crnogorce i Crnogorke izjavama tipa: „Crnogorci da se vrate u Crnu Goru, neće imati ko da rukovodi u Srbiji“. Ministar Dačić možda misli na neku drugu grupu građana porijeklom iz Crne Gore, koja se nacionalno deklariše drugačije. U tom slučaju bi bilo fer da ne proziva nas za frustracije koje on lično ima sa njima”, poručuju iz CP.

Kažu da se etnički Crnogorci u Srbiji ponosno izjašnjavaju kao Crnogorci u Srbiji, ali isto tako se izjašnjavaju, kao Crnogorci, kada su u Crnoj Gori.

“Mi nemamo podijeljeni identitet. Možda postoji neka druga grupa ljudi koja smeta ministru, koja se izjašnjava različito u ove dvije države, ali to nijesmo mi. Neka nazove stvari pravim imenom. Ko su ti ljudi i kako se izjašnjavaju u Srbiji? Da saznamo, konačno”, poručuju iz CP.

Podsjećaju da je na popisu iz 2011. godine bilo 38.527 Crnogoraca u Srbiiji, što je za oko 30.000 manje nego na popisu 2002. kada ih je bilo 69.049.

“Ministar Dačić kaže da je žrtva velikocrnogorske agresije, a nas je sve manje, a on sve duže na vlasti. Nama se ne dozvoljava upotreba jezika u opštini Vrbas na šta imamo pravo, a on je ugrožen. Interesantno viđenje stvarnosti”, stoji u saopštenju CP.

Ovakvim izjavama, kako poručuju iz CP, se huškaju građani Srbije da etničke Crnogorce posmatraju kao uzurpatore unutar Srbije.

“Ministar Dačić pokušava da omalovaži doprinos koji su generacije etničkih Crnogoraca dale razvoju Srbije u mnogobrojnim oblastima”, navodi se u saopštenju CP.

Crnogorska partija se, kako poručuju, ponosi generacijama ljekara, naučnika, umjetnika, inženjera, diplomata, pisaca, stručnjaka i vrhunskih intelektualaca koji su došli iz Crne Gore da pomognu da izgrade bolje društvo u Vojvodini, Beogradu i Srbiji uopšte.

“Imajući u vidu da su većina imigranata iz Crne Gore došli u novu sredinu kao pridošlice, ovaj uspjeh je utoliko veći i za ponos svima nama, jer nijesu imali protekciju nove sredine u kojoj su se morali dokazati kvalitetom”, kažu u CP.

Ministar Dačić pokušava da, kako navodi CP, svoj kompleks nadoknadi prozivkama našeg naroda, iako on svoju cjelokupnu političku karijeru duguje Slobodanu Miloševiću i Borisu Tadiću koji su izgleda prava meta njegovih kritika (obojica su porijeklom iz Crne Gore, ali se niijsu izjašnjavali nacionalno kao etnički Crnogorci, koliko je poznato).

“Pošto je toliko zabrinut za nacionalna prava manjina, pozivamo ga da što hitnije obezbijedi uvođenje Crnogorskog jezika kao službenog jezika u opštini Vrbas, pa da na primjeru vidimo ovog borca za ljudska prava kako u praksi primenjuje svoje sopstvene preporuke na teritoriji za koju je nadležan – a to je Republika Srbija”, navode u CP.

Prava etničkih Crnogoraca koji žive u Srbiji su u nadležnosti Republike Srbije i zato se, kako kažu u CP, obraćaju vlastima Srbije da konačno počnu da gledaju na prava Crnogoraca, njihovu potpunu realizaciju i na želju da se u potpunosti ispoštuju i druga prava.

“Prije svega time što će određeni neumjereni elementi u vlasti prestati da nas prozivaju u javnosti zbog njihovih ličnih 30-godišnjih zabluda da imaju pravo da diktiraju Crnogorcima kako da se izjašnjavaju i kako da razmišljaju”, zaključuje se u saopštenju CP. 

MONOGRAFIJA POVODOM 10 GODINA RADA

Povodom deset godina postojanja Zavičajnog kluba “Bihor” iz Luksemburga, štampana je luksuzna monografija ovoga kluba, pod uredništvom književnika Faiza Softića.

Monografija sadrži tridesetak tekstova, od onih prigodnih, do onih koji govore o značajnijim aktivnostima Kluba.

U uvodnom tekstu monografije, urednik Faiz Softić je zapisao da se i u Luksemburgu i u Crnoj Gori i u Bihoru može čuti da biti član Zavičajnog kluba “Bihor” predstavlja čast i ponos.

“Ime Bihor koje su do nedavno mnogi izgovarali sa blagim stidom, danas izgovaraju s ponosom i posebnim zadovoljstvom, jer je taj kraj iznjedrio mnoga značajna imena i dokazao i kroz aktivnosti ZK ‘Bihor’, da nije ni bolji ni gori od ostatka svijeta. Zbogom kompleksu!”, navodi se u uvodnoj riječi urednika.

U Monografiji akademik Abdulah Sidran poručuje da “Bihor” vidi kao košnicu u kojoj živi – izlazi na poslove, pa se u nju vraća da položi med, jedan jak pčelinji roj, rijetke i posebne vrste.

Direktor Uprave za dijasporu Crne Gore Predrag Mitrović podsjeća da ZK “Bihor” od početka svoga rada kroz brojne aktivnosti dokazuje svoju posvećenost i vezanost za Crnu Goru.

U autorskom tekstu “U susret jubileju”, mr Esko Muratović ističe da uspješnost i veličina djelovanja Kluba počiva, najprije, na izgrađenom vrijednosnom identitetu, uz prožimajuća i preplićujuća saznanja, osjećanja i htijenja okrenuta ka uslovima i potrebama zajedničke egzistencije vrijedne zajednice.

U monografiji se nalaze i osvrti počasnih članova Kluba povodom desete godišnjice postojanja: prof. dr Šerba Rastodera, Henrija Haine (predsjednik opštine Rumelonž), Haćima Durakovića, Ismeta Muhovića, Refika Akove, mr Saita Š. Šabotića, Mirsada Rastodera, Veska Garčevića.

Akademik Šerbo Rastoder piše da značaj postojanja ZK “Bihor” nije samo “zbog toga što su vrijedni entuzijasti okupljeni u klubu i oko njega učinili ‘vidljivom’ zajednicu iseljenika, i to ne samo u zemlji u kojoj danas žive nego i u zemlji iz koje dolaze. Istovremeno, brojnim kulturnim aktivnostima su promovisali iseljeničku zajednicu kao skupinu koja vodi brigu o svom kulturnom nasljeđu.

“Želim posebno naglasiti značaj revije ‘Bihor’, koja pod uredništvom neumornog Faiza Softića već dugo svjedoči o sebi i drugima, te postaje garant da će aktivnosti ovog udruženja nadživjeti i samo trajanje kluba i njegovih članova”, poručio je Rastoder.

Vesko Garčević, raniji ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa u svom eseju “Daleko u svijetu poželim Bihor pored sebe” posebno podvlači da cijeni Bihorce zbog svega što su uradili, posebno zbog kluba koji spaja različitosti, njeguje poštovanje prema drugome; miri i pruža ruku razumijevanju.

Počasni član Kluba, mr Sait Š. Šabotić u svom prigodnom tekstu napominje da cijeni članove Kluba jer su prepoznali važnost kulture sjećanja, kulturne riječi i uopšte kulture.

“U tom smislu i sa tim ciljem, pokrenuli su reviju Bihor, koja danas u dijaspori predstavlja jedno od najčitanijih glasila među našim zemljacima. U ZK ‘Bihor’ su posvećeni tom da što neposrednije doprinesu stabilnosti i blagostanju zavičaja i ljudi u njemu, zato i jeste Zavičajni klub”, ističe Šabotić.

U monografiji je dat i istorijat Kluba od osnivanja i inicijative Ruždije Kočana (rodom iz Godočelja) do danas. Tu su i imena članova Upravnog odbora Kluba, finansijera, i dr.

U cjelini ove monografije “Predsjednici udruženja govore”, dati su tekstovi pet dosadašnjih predsjednika: Remzije Hajdarpašića, Ruždije Kočana, Hamdije Rastodera, Raifa Adrovića i Eska Halilovića. U njihovim autorskim tekstovima, čitaoci će pronaći sve važne podatke o funkcionisanju Kluba, idejama, teškoćama, programima i stremljenjima.

Značajan dio monografije, opravdano, zauzimaju prilozi koji su vezani za aktivnosti Kluba, prije svega, na kulturnom, sportskom i humanitarnom polju. Tu su i stranice posvećene proslavama, jubilejima i posjetama prijatelja i zvaničnika iz Zavičaja i Crne Gore.

Posebno treba istaći da je monografija opremljena odličnim kolornim fotografijama koje na poseban način predstavljaju potvrde tekstova i njihove dopune koje, često, kazuju više od teksta. Autori fotografija su: Zeno Ćeman, Ado Softić, Edin Latić i Latif Adrović Starkin.

Prof. dr Draško Došljak je napomenuo da je Monografija svjedok minulog desetljeća i prvog velikog jubileja ovoga kluba.

“Ona svjedoči o rezultatima dobrih i vrijednih ljudi koji su najprije za sebe i svoje porodice stvorili sve ‘sa svojih dlanova’, a onda i u ‘znoju lica svog’ nastavili da stvaraju, pri tom, ne zaboravljajući da nije sve u materijalnom, već i u duhovnom –  koje je vječno! Pokazuju da udruženi sve to mogu i bolje i ljepše i dugovječnije! Ovo je monografija koja svojim sadržajem šalje više poruka. Jedna poruka je, podsjetimo, najglasnija: ‘Zbogom kompleksu!’, ističe Došljak.

Vukoman Kljajević, Radio CG 

ASOCIJACIJA DIJASPORE CG

Članovi Asocijacija dijaspore Crne Gore, saopštili su da sa zebnjom posmatraju šta se ovih dana dešava na ulicama crnogorskih gradova, kao i u regionu, a sve povodom usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Zakona koji je, kako kažu, usklađen sa najvećim evropskim i međunarodnim standardima i koji je kao takav ocijenjen i od Venecijanske komisije.

Oni ističu da je svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori izuzev SPC-u taj akt je prihvatljiv.

“Zvaničnici zemalja našeg prijema se pitaju zašto? Nama je odgovor poznat, ali nas boli i zabrinjava da oni koji su izbjegli ili se raselili sa svojih ognjišta zbog “ideja i politika velikih naroda” su to zaboravili. Mi ako smo teritorijalno daleko od matične države sve pamtimo i ništa ne zaboravljamo. Ne zaboravljamo kolone nevoljnika iz Bosne, Kosova, Hrvatske kojima su naše familije otvorile svoje domove, dajući im ljudsku, humanu podršku, ne očekujući da će gost u nevolji, jednog dana željeti u našoj kući da bude gazda… na što im podršku daju upravo oni čije su očito ambicije i pretenzije da im Crna Gora bude satisfakcija za ranije izgubljene bitke i teritorije”, navode članovi Asocijacija dijaspore Crne Gore. 

Oni su osudili, kako navode, perfidno prikriveno “nemiješanja” kroz direktno miješanje pod plaštom “vjere” u unutrašnju politiku i imovinu suverene države Crne Gore, od onih koji bi možda željeli neku novu “Srebrenicu ili Vukovar“ ali ovog puta na teritoriji Crne Gore, pod parolom da “brane Srpske svetinje” iste one koje su nakon okupacije Crne Gore 1918. prisvojili.

“Osuđujemo “molebane” ,“litije” i šetnje koje organizuje vjerska organizacija SPC, a kojima pokušavaju da uznemire građane naše domovine”, naveli su oni. 

Oni kažu da su zgroženi činjenicom da je u tim “šetnjama” i pokušajima, kako kažu, destabilizacije Crne Gore, najviše upravo onih kojima je Crna Gora širom otvorila vrata za vrijeme ratova 90-ih.

“Ne možemo a da ne navedemo, da su mnogi od nas upravo u tom vremenu otišli “trbuhom za kruhom “ po svijetu, a da su upravo današnji “vjernici “ SPC koji su ovih dana najbučniji po crnogorskim ulicama braneći NAŠE OD NAS, od Crne Gore dobili sve pogodnosti koje ni danas nemaju pojedini njeni građani. Ovim se potvrđuje ona stara crnogorska izreka “hrani sirotu, za svoju sramotu”.

Oni su osudili i napade na Ambasadu Crne Gore u Beogradu i skrnavljenje zastave od strane “šovinistički nastrojenih huligana”, gdje su se čule poruke mržnje sa pozivima na sukob i napade na teritoriju Crne Gore, što ambasada po svim međunarodnim standardima jeste.

“Podržavamo usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji će konačno osigurati ravnopravnost svim vjerskim zajednicama u našoj domovini u poštovanju Ustava Crne Gore”. 

Oni su istakli da daju podršku i Predsjedniku Crne Gore i svim državnim institucijama da sačuvaju mir i bezbjednost građana, teritorijalni integritet i prosperitet Crne Gore, ustavni poredak, vladavinu zakona i jednakost građana.

“Za Crnu Goru sve, Crnu Goru nizašto! DA JE VJEČNA CRNA GORA!” zaključuju iz Asocijacije dijaspore Crne Gore.