MIJAČ

Među donatorima koji pomažu Crnoj Gori da spriječi širenje epidemije virusa korona je i ime Veselina Mijača, vlasnika kompanije “Savana” koja je donirala 100.000 eura Crnoj Gori kao pomoć u borbi protiv virusa koji nije poštedio ni jedan dio planete.

Mijač, koji je vlasnik Hotela Ramada, Mall of Montenegra i zgrade Europointa u Podgorici, donirao je prošle godine 180.000 eura za obnovu podgoričke Osnovne škole “Milorad Musa Burzan” čiji je bio đak prije nego što je sa roditeljima otišao za Švedsku.

U razgovoru za Dnevne novine, ističe da dijaspora postaje svakom godinom sve više i više angažovana na raznim projektima u Crnoj Gori, što se posebno vidi u raznim kriznim situacijama, kao što je ova posljednja izazvana epidemijom korona virusa.

“Dijaspora je uvijek bila tu kada je bilo najpotrebnije, ali nikad nije bila bliže matici državi Crnoj Gori nego danas”, kaže Mijač, naglašavajući da velika zasluga za to pripada Upravi za dijasporu koja ulaže ogroman napor i energiju da se poveže sa našim iseljenicima i da njih pove že sa domovinom državom Crnom Gorom.

Ističe da u njegovim kompanijama svi zaposleni primaju pune plate.

“Kod nas je sve kao da nema korone. Kompanija “Savana” koja postoji 40 godina ima dovoljno kapitala da izađe na kraj sa ekonomskim posljedicama pandemije korona virusa”, poručuje Mijač.

Mijač kaže da mnogi naši ljudi iz Švedske su uvijek bili angažovani za dobrobit Crne Gore i učestvovali u raznim donacijama i prije i sada.

“Veliki broj pojedinaca se uključio i šalje pomoć. Nadamo se da ćemo uskoro preko Udruženja uspjeti da koordiniramo razne vrste pomoći ne samo kada je o aktuelnoj situaciji riječ, već i za razne druge potrebe koje i projekte”, navodi on.

On ističe da, u momentu kada su objavljene mjere, činilo se da su pretjerane i on je bio sam začuđen.

“Jer, tada nijesmo imali ni jedan potvrđeni slučaj korona virusa. Međutim, sve što se kasnije dešavalo u svijetu, posebno u našem najbližem okruženju, pokazalo je da je naša i Vlada i te kako dobro procijenila situaciju, da je bila svjesna šta se sve može desiti ako ne reaguje na vrijeme i kakav scenario nas čeka. Kad pogledate kako su prošle države čije su vlade kasno reagovale, siguran sam da su mjere, koje su preduzete u Crnoj Gori, bile najbrže i najefikasnije i da to potvrđuju podaci koje saopštava Nacionalno koordinaciono tijelo i zdravstveni sistem,” kaže Mijač.

Kaže da su u Švedskoj donijete blaže mjere i uglavnom je sve i dalje otvoreno.

“Jedino je na snazi zabrana okupljanja preko 50 ljudi na jednom mjestu. Međutim, gimnazije i univerziteti ne rade. Vidjećemo šta će se dalje dešavati. Upravo sada, dok razgovaramo, dolaze novosti da se broj zaraženih i mrtvih povećava velikom brzinom, i pitanje je šta će Švedska preduzeti i da li će ići za mjerama koje su uvele i druge zemlje.”

On smatra da će posljedice biti drastične, a za veliki broj oblasti biće pogubne.

“Izutetak će biti industrija hrane, medicinska industrija, zdravstvo…Što se tiče prognoza ekonomskog oporavka, vjerujem da će moći da se osjeti tek nakon sedam, osam mjeseci od danas.”

Smatra i da će Crna Gora, takođe, proći teško vrijeme kao država, i svi oni koji imaju razne biznise osjetiće uticaj korona virusa na profit. Za mnoge će, smatra on, biti dramatično.

“Ali, država je već donijela dobre mjere, kao što su pozajmice Investiciono-razvojnog fonda do tri miliona eura kompanijama uz dobre uslove. Na taj način održaće se likvidnost u vremenu u kojem je nemoguće da ostvarimo prihode”.

Mislim da država treba da povede računa o svim malim i srednjim preduzećima i da ne dozvoli da idu u stečaj, jer bi to bila ekonomska tragedija za Crnu Goru. Otvaranje novih preduzeća bi dugo trajao i stopirao ekonomiju za dug period. Mala preduzeća imaju od jednog do 50 zaposlenih i glavna su privredna aktivnost u Crnoj Gori.

On kaže da je u njegovim kompanijama sve kao da nema epidemije virusa korona.

“Svi primaju pune plate, i velika je sreća da za to imamo mogućnosti. Moram istaći da „Savana” postoji 40 godina, da smo stekli kapital, da nijesmo zaduženi, tako da se možemo boriti sa ekonomskim krizama, što je teže za kompanije iz Crne Gore.”

Biće vremena da Fondacija u Njujorku ispuni svoju misiju

Mijač je, zajedno sa gospodinom Hajrizom Brčvakom iz Njemačke, takođe velikim humanistom i donatorom, krajem prošle godine osnovali u Njujorku humanitarnu fondaciju “Dijaspora Crnoj Gori”.

Kaže da je situacija u Americi haotična zbog epidemije korona virusa.

“U Njujorku je mnogo zaraženih i njihov sistem zdravstva nije u stanju da obezbijedi svim oboljelim da se liječe u bolnicama. Vidite i sami šta se dešava, posebno u Njujorku, gdje je najveća stopa smrtnosti. Što se tiče kontakata sa našim ljudima, održavamo ih koliko god je to u ovoj situaciji moguće.”

Kaže i da su taman počeli sa organizacijom humanitarnih aktivnosti ovog Fonda i sa nekoliko projekata kada je počela epidemija korona, što je prouzrokovalo da se sve odloži neko vrijeme.

“Kao što ste naveli, ja sam sa svoje strane donirao sredstva, i gospodin Brčvak sa svoje, jer prosto nije bilo vremena da se nešto aktivnije uradi kroz Fondaciju. Ali, proći će i korona, biće vremena da nastavimo sa aktivnostima kako bi Fondacija ispunila misiju zbog koje je osnovana”, zaključio je on.

BUKILIĆ PORUČIO

Član Savjeta Vlade Crne Gore za saradnju sa dijasporom i Saveza crnogorskih asocijacija SR Njemačke Miloš Bukilić pozdravio je napore doktora Bobana Mugoše I ostalih ljekara, medicinskog osoblja, policije, vojske i svih koji se nalaze u prvim redovima borbe. Siguran je, kako kaže, da će građani Crne Gore prepoznati da je potreba ograničenog kretanja neophodna radi očuvanja javnog zdravlja, a samodisciplina doprinos postizanju tog cilja.

Bukilić ističe kako je napor medicinskoh osoblja za svaku pohvalu.

“Doktor Boban Mugosa i njegov tim, zajedno sa kolegama iz KCCG, svojim primjerom pokazuju kako se bori za dobrobit svog naroda. Kada bi svi mi dali doprinos sa svoje pozicije i u mjeri koliko možemo, sve bi bilo lakše i brže savladivo, pa i izazov nazvan Korona. Kao član Savjeta Vlade Crne Gore za saradnju sa dijasporom-iseljenicima, ovim putem želim da, u svoje ime i ime Saveza crnogorskih asocijacija SR Njemačke, odam počast svim crnogorskim ljekarima, medicinskom osoblju, policiji, vojsci i svima onima koji se nalaze u prvim redovima borbe”, navodi se u saopštenju.

Zahvalni su I Vladi Crne Gore.

“Naglasio bih i zahvalnost Ministarstvu vanjskih poslova, diplomatsko-konzularnim predstavnistvima a narocito Ambasadi Crne Gore u Berlinu i Generalnom Konzulatu Crne Gore u Frankfurtu koji je organizovao letove za naše građane, od kojih su dva realizovana, a treći će se realizovati 3. aprila 2020. Godine”, saopštio je Bukilić.

“ Siguran sam da ce građani Crne Gore prepoznati da je potreba ograničenog kretanja neophodna radi očuvanja javnog zdravlja, a samodisciplina doprinos postizanju tog cilja. Prilika je da se svi zahvalimo narocito Mugosi i njegovim kolegama na svemu sto čine za naš narod”, dodao je on.

UPRAVA RASPISALA KONKURS

Uprava za dijasporu opredijelila je 130 hiljada eura za sufinansiranje programa odnosno projekata organizacija dijaspore za 2020. godinu. Konkurs je otvoren do 16. aprila.

To je, kako dodaju iz Uprave, povećanje od čak 30% u odnosu na 2019. godinu kada je isti konkurs raspisan po prvi put.

Pravo učešća na konkursu, kako su kazali, imaju organizacije dijaspore – iseljenika koje ispunjavaju uslove definisane Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima.

“Organizacije dijaspore – iseljenika imaju mogućnost konkurisati sa programima odnosno projektima iz utvrđenih i vrlo široko postavljenih oblasti saradnje, i to: očuvanja državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanja kulturnog identiteta; jačanja obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; – informisanja i povezivanja; zaštite prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređenja privrednog partnerstva”, navodi se u saopštenju.

Organizacija dijaspore na Konkurs, kako su kazali, može prijaviti najviše dva projekta koji se mogu sufinansirati do 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za realizaciju, pri čemu se projekat od posebnog interesa, može sufinansirati do 70% iznosa potrebnog za njegovu realizaciju.

“Ovo je važan mehanizam podrške radu i aktivnostima organizacija koje okupljaju našu dijasporu širom svijeta. Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti, Uprava želi da podstakne njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima”, navodi se u saopštenju.

Svi detalji u vezi ovog javnog konkursa, potrebna dokumentacija i obrazac prijave mogu se naći na web sajtu Uprave za dijasporu www.uzd.gov.me .

VISOKA SMRTNOST

Visoka smrtnost od koronavirusa u Italiji uslovljena je velikim brojem starijih osoba i niskom informisanošću o simptomima bolesti.

To je izjavila je predstavnica SZO u Rusiji Melita Vujnovič, koja je dodala da ljudi jednostavno nijesu shvatali da su bolesni, nijesu znali kakvi su simptomi i kome da se obrate.

Predstavnica SZO je rekla da u nekim zemljama u starosnoj grupi iznad 80 godina smrtnost od koronavirusa može dostići 14 odsto.

Kod djece, po pravilu, bolest se javlja u blažem obliku i slična je virusnoj respiratornoj infekciji, navela je ona.

Još 368 osoba umrlo je u Italiji u posljednja 24 časa od novog korona virusa, čime je broj stradalih u toj zemlji povećan na 1.809, saopštili su zvaničnici.

To je do sada najveći broj umrlih u jednom danu, a u posljednja 24 časa postavljen je rekord i u broju novih slučajeva.

MITROVIĆ U ARGENTINI

Uprava za dijasporu će u granicama mogućnosti i kroz Javni poziv za sufinansiranje programa odnosno projekata organizacija dijaspore, pomoći crnogorskim udruženjima u Argentini u realizaciji projekata od značaja za očuvanje kulture, identiteta, jezika i tradicije zemlje svog porijekla, kazao je direktor Uprave Predrag Mitrović.

On je boravio u prvoj posjeti Republici Argentini gdje je u provinciji Ćako sa delegacijom posjetio prvu Crnogorsku kuću, članove crnogorske zajednice “Kralj Nikola”, koloniju “La Montenegrina” i prostorije kluba “Durmitor” u gradu Roke Saenz Penja, dok su se u gradu Rezistencija susreli sa guvernerom Provincije Ćako Horheom Kapitanićem.

Prilikom posjete Crnogorskoj kući, prvoj koja je izgrađena van teritorije matične države, direktor Mitrović se najsrdačnije zahvalio na dočeku prije svega bivšem gradonačelniku Roke Saenz Penja, Gerardu Ćipoliniju, koji je tokom svog mandata donirao zemljište na kojem je taj objekat izgrađen.

“Mitrović je naglasio da je ovo jedan od mnogih dokaza da je dijaspora most saradnje između država, te da su preduzeti i dalji koraci u jačanju saradnje između Crne Gore i Argentine, a koji se ogledaju u budućem bratimljenju Bara sa jednim argentinskim gradom”, navodi se u saopštenju.

Na sastanku sa Crnogorskom zajednicom Provincije Ćako “Kralj Nikola” Mitrović je članove zajednice pozvao da učestvuju na Javnom konkursu za sufinansiranje projekata odnosno programa organizacija dijaspore koji će, po drugi put, biti raspisan polovinom marta ove godine.

“Naglasio je da će Uprava za dijasporu, kao i do sada, u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, biti na raspolaganju po svim pitanjima od interesa za nasu dijasporu”, navodi se u saopštenju. .

Po završetku radnih obaveza u Roke Saenz Penja, istoimena delegacija se, u Rezistenciji, sastala sa guvernerom Provincije Ćako Horheom Kapitanićem sa kojim je, između ostalog, razgovarano i o jačanju bilateralnih veza između Crne Gore i Argentine, te preduzimanju konkretnih mjera za kreiranje agende zajedničkih aktivnosti sa ciljem jačanja saradnje sa Provincijom Ćako.

“Kapitanić je kazao da ovaj susret omogućava provinciji produbljivanje diplomatskih odnosa ne samo sa Crnom Gorom, već i sa ostalim zemljama na Balkanu, te naglasio da ekonomske, trgovinske i kulturne odnose dvije države treba ojačati”, saopšteno je iz Uprave za dijasporu.

Mitrović se zahvalio na srdačnom prijemu i izrazio nadu da ce ovaj sastanak omogućiti jačanje institucionalnih odnosa dvije prijateljske države, te unaprjeđenje veza koje su započete 2013. godine otvaranjem Ambasade Crne Gore u Republici Argentini.

“Sagovornici su se saglasili da će preduzeti sve potrebne korake u cilju jačanja postojeće dobre saradnje između dvije države i u tom smislu crnogorska delegacija je uputila poziv guverneru Kapitaniću da u skorijem posjeti Crnu Goru, što je on sa zadovoljstvom prihvatio”, zaključeno je iz Uprave za dijasporu.

ARGENTINA

U okviru prve zvanične posjete predstavnika Uprave za dijasporu Republici Argentini, u gradu Rosario u provinciji Santa Fe, otvoren je trg „Crna Gora”.

Sa članom gradskog vijeća grada Rosario Karlosom Kardosom, trg „Crna Gora“ otvorili su: direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i ambasador Crne Gore u R. Argentini Srđan Stanković. Otvaranju trga, koji je inicirala Crnogorska zajednica Provincije Santa Fe, prisustvovala je i samostalna savjetnica u Upravi za dijasporu Milica Radojičić. 

Na svečanosti organizovanoj povodom otvaranja trga, kojoj je prsustvovao veliki broj zvanica i članova naše zajednice u ovoj provinciji, član gradskog vijeća grada Rosario Karlos Kardoso izrazio je zadovoljstvo zbog uspješne realizacije inicijative koju je crnogorska zajednica na ovom području podnijela prije par godina.

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović ukazao je na važnost veza i saradnje Crne Gore i R. Argentine, prijateljske veze i dobre odnose dvije države koje povezuje veliki broj potomaka crnogorskih iseljenika nastanjenih na ovom području.

Ističući da naša dijaspora, bez obzira gdje se ona nalazi, nosi Crnu Goru u srcu i predstavlja most saradnje sa državom prijema, Mitrović je naglasio da je otvaranje trga sa nazivom matične države u gradu u kojem danas živi čak druga, treća i četvrta generacija naših iseljenika – još jedan dokaz iskrenog osjećanja i privrženosti zemlji svog porijekla koja se prenosi sa generacije na generaciju.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da mu je velika čast što je u prilici da se uvjeri da je neizmjerna emocija naših iseljenika prema svojoj matičnoj državi bila ideja vodilja gradskoj upravi Rosarija da otvaranjem trga oda počast Crnoj Gori.

Imajući u vidu važnost ostvarivanja direktnog kontakta sa našom dijasporom, tokom prve zvanične posjete R. Argentini i gradu Rosario, direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović, ambasador Crne Gore u R. Argentini prof. dr Srđan Stanković i samostalna savjetnica u Upravi Milica Radojičić susreli su se sa predsjedništvom i članovima Crnogorske zajednice Provincije Santa Fe, sa kojima su razgovarali o stanju i prilikama među našom dijasporom na ovom području, kao i budućim aktivnostima ove zajednice.

Mitrović izrazio je zadovoljstvo što je po prvi put u posjeti Crnogorskoj zajednici u Provinciji Santa Fe, i istovremeno izrazio nadu da će buduća saradnja sa Upravom za dijasporu biti i plodotvornija nakon ostvarivanja ličnih kontakata i veza izmedju predstavnika dijaspore i predstavnika države Crne Gore.

Mitrović je prisutne upoznao sa trenutnim aktivnostima ovog organa, kao i budućim planovima na ostvarivanju i jačanju saradnje sa našom dijasporom u Latinskoj Americi. Apostrofirao je mogućnost učešća organizacija dijaspore sa ovog kontinenta na Javnom konkursu za sufinansiranje projekata odnosno programa organizacija dijaspore koji će, po drugi put, biti raspisan polovinom marta ove godine. U tom dijelu pozvao je članove zajednice da, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u R. Argentini, osmisle i kandiduju projekte koji će biti od značaja za očuvanje kulture, identiteta, jezika i tradicije zemlje svog porijekla.

Ukazao je na druge djelatnosti i aktivnosti Uprave za dijasporu, te moguća polja saradnje naročito u dijelu očuvanja i njegovanja jezičkog identiteta koji je od posebne važnosti za našu dijasporu na tom području. U cilju boljeg upoznavanja sa strukturom i potrebama naše dijaspore u ovoj državi, Mitrović je članove zajednice upoznao i sa projektom web evidencije kojoj se može pristupiti sa sajta Uprave za dijasporu. Na kraju susreta sa našom dijasporom Mitrović je istakao da geografska udaljenost više nije prepreka za ostvarivanje plodne saradnje, te informisao našu dijasporu da im Uprava za dijasporu, u okviru svojih zakonskih nadležnosti i materijalnih mogućnosti, stoji na raspolaganju po svim pitanjima od njihovog interesa.

ADVOKAT MARKOVIĆ

U Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nema ništa sporno, kaže za TVCG zamjenika predsjednika Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji, advokat Dragoljub Marković.

“Niko neće uzeti nijedan objekat. Ko će odnijeti manastir Svetog Petra Cetinjskog, ili bilo koji manastir, niko”, kazao je Marković.

Crnogorsko vijeće, čiji je cilj da zastupa interese crnogorskih iseljenika u Srbiji i čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca, osnovano je nedavno u Beogradu. Za predsjednika Vijeća izabran je univerzitetski profesor Milenko Perović, za zamjenika predsjednika – zastupnika Dragoljub Gago Marković, a za sekretara Mirko Zečević.

Marković kaže i da je tragedija da jedino dio Crnogoraca, ne želi da budu Crnogorci.

Pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kako navodi, koristi se u Srbiji za dnevnu politiku.

“Za mene država Srbija nijesu Dačić i njemu slični koji to rade”, kaže Marković, za TVCG.

Advokat Marković kaže i da su mediji u Srbiju odigrali lošu ulogu, kojom su štetu nanijeli i samoj Srbiji.

Poručuje i da Crnogorsko vijeće treba da radi u interesu Crnogorca, jer to Nacionalno vijeće do sada nije radilo.

“Oni to ne rade, jer oni nijesu pravi predstavnici Crnogorac”, kazao je Marković.

GUL MUKOVIĆ

Crnogorskim iseljenicima koji žive u Turskoj trebalo bi obezbijediti crnogorske pasoše kako bi češće posjećivali Crnu Goru i ekonomski pomogli matičnu državu, rekao je predsjenik Crnogorske zajednice u toj državi, Bedri Gul Muković.

Gul Muković je agenciji Mina kazao da je pitanje crnogorskog državljanstva od presudnog značaja za njihove potomke.

“Bez pasoša odnosno državljanstva teško je sačuvati identitet druge i treće generacije koja nije rođena u Crnoj Gori, a to nije interes naše matične države”, rekao je Gul Muković.

Kako je kazao, 2013. godine je sa nekoliko prijatelja osnovao “Udruženje iseljenika Crne Gore Istanbul”, koje sada ima 500 članova.

Prema njegovim riječima, udruženja su osnovali i u drugim gradovima širom Turske.

“Većina smo uspješni i cijenjeni ljudi. Svako od nas nosi Crnu Goru u srcu i duši. Želimo više interesovanja od naše matice, a mislim da smo u pravu jer to zaslužujemo”, rekao je Gul Muković.

Gul Muković je kazao da Crna Gora, posebno u zadnjih desetak godina od osnivanja Uprave za dijasporu, radi puno na planu jačanja veza sa dijasporom u Turskoj.

“Redovno ostvarujemo komunikaciju sa Upravom, sarađujemo oko iseljeničkih knjižica, dokumenta koji nam je makar emotivna zamjena za crnogorsko državljanstvo koje svi priželjkujemo”, neveo je Gul Muković.

Kako je rekao, za učenje crnogorskog jezika u Turskoj postoji velika potreba i interesovanje.

“Nedavno je u Istanbulu otvoren Generalni konzulat Crne Gore pa i ovo doživljavamo kao veliki napredak i brigu o nama u Turskoj”, naveo je Gul Muković.

Kako je objasnio, većima iseljenjika doselila se u Tursku prije više od 100 godina, i generacijama su čuvali svijest o porijeklu, jer im je ostala u sjećanju Crna Gora, kako su im “stari” često govorili.

Gul Muković je kazao da se mlade generacije crnogorske dijaspore koje žive u Turskoj, asimiliraju pod pritiskom drugih udruzenja sa prostora bivše Jugosavije.

“To treba spriječit tako što će Crna Gora imati više interesovanja i pokazati vise razumijevanja prema našim iseljenicima u Turskoj. Potrebno im je dati crnogorske pasoš. Na taj nacin bi pridobili mlade predstavnike koji bi promovisali Crnu Goru i ekonomski pomogli matičnu državu.

Kako je rekao, za osam godina, koliko postoji njihovo Udruženje je dosta uradilo za Crnu Goru.

Gul Muković je kazao da se ne može očekivati od mladih generacija da krenu prema matici, a da im se za uzvrat ne pruži ono sto druge drzave daju svojoj dijaspori a to je drzavljanstvo.

“Nepravda je traziti a ne dati, ne znam koliko je realno. Mogu ovo reći jer sam siguran da u Turskoj svaka osoba koja zna da je porijeklom iz Crne Gore i da nikad neće izdati svoju đedovinu“, naveo je Gul Muković.

On je naveo da su iseljenici iz Turske poslednjih godina dosta uložili u ekonomiju Crne Gore.

“Prije osam godina malo je bilo investitora iz Turske, danas ih mnogo više ima. Za osam godina mi smo puno nešto uradili”, kazao je Gul Muković.

Gul Muković je rekao da je 2017. godine od dobio državnu nagradu koju dodjeljuje Uprava za dijasporu za doprinos u unapredjenju privrednog partnerstva.

Kako je naveo, posredstvom njihove dijaspore u turskom gradu Kirklareli 2017. godine, otvoren je Kulturni dom “Ali Riza” u okviru kojeg se, pored Bugarske i Grčke sobe, našla se i Crnogorska soba, sa svojom muzejskom postavkom koja predstavlja eksponate crnogorskog naroda.

“Od gusala, razboja, ćilima, kolijevke, starih fotografija do crnogorske nošnje sve je to našlo mjesta u Crnogorskoj sobi”, kazao je Gul Muković.

Gul Muković je rekao da su Crnogorsku sobu sa velikom pažnjom i ljubavlju opremali iseljeniciiz Crne Gore sa stvarima koje su njihovi preci ponijeli sa sobom u Tursku.

PREDSTAVLJENA U BEOGRADU

Uprava za dijasporu Crne Gore je u Crnogorskoj kući u Beogradu promovisala Monografiju „Dijaspora Crne Gore“. Univerzitetski profesor i predsjednik Crnogorskog vijeća u Srbiji Milenko Perović ukazao je na to da je Monografija napravila značajan iskorak u razumijevanju crnogorske dijaspore.

Promociji Monografije održanoj juče u Crnogorskoj kući kako navode, prisustvovao je veliki broj uglednih ličnosti.

“Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović je, u ime izdavača, kazao da je ovo prva promocija Monografije u dijaspori, te da ta značajna publikacija na sveobuhvatan način objedinjava kako procese migratornih tokova sa crnogorskog prostora tako i sve znamenite pripadnike crnogorske dijaspore koji su na najbolji način predstavljali i pomagali svoju matičnu državu”, navodi se u saopštenju.

Univerzitetski profesor i predsjednik Crnogorskog vijeća u Srbiji Milenko Perović, u osvrtu na Monografiju, kako navode u saopštenju, naglasio je da je fenomen dijaspore univerzalan i veoma bitan za male narode. Po njegovim riječima, Monografija je pokazala da su naši iseljenici uspješni u mnogim oblastima i da je to njihova karakteristika na svim kontinentima na kojima živi naša dijaspora.

“Perović je poseban akcenat stavio na koncepciju Monografije, s obzirom da je, kako je kazao, iseljeništvo prezentovano sveobuhvatno, imajući prije svega u vidu njegovu viševjersku strukturu, te da svi oni koji potiču sa crnogorskog prostora predstavljaju jedinstveno crnogorsko biće, nezavisno od istorijskih procesa koji su uslovili nacionalne pluralitete u savremenoj Crnoj Gori i dijaspori. Ukazao je na to da je Monografija napravila značajan iskorak u razumijevanju crnogorske dijaspore, te da uspješno prezentuje migracione procese sa crnogorskog prostora, od srednjeg vijeka do savremene dobi”, navodi se u saopštenju.

Urednik i koautor Monografije Ivan Jovović je istakao da postoji posebna simbolika u tome što se u Crnogorskoj kući u Beogradu promoviše Monografija o dijaspori, za koju već sada postoji veliko interesovanje, kako u Crnoj Gori tako i među iseljenicima.

Jovović je prezentovao strukturu Monografije, koautore i teme, i istakao da se poslije više od dvije decenije pojavila publikacija koja dijasporu sagledava sa institucionalnog aspekta, te koja predstavlja metodološki drugačiji pristup u izučavanju i predstavljanju građe o ukupnoj crnogorskoj dijaspori.

“Motiv nastanka ove monografije treba prije svega tražiti u činjenici, kako je naveo Jovović, da su se u proteklom periodu u bitnome promijenili brojni društveni odnosi u Crnoj Gori, uključujući i državnopravni status Crne Gore 2006. godine, pa samim tim i percepcija o dijaspori. Upravo ta činjenica uslovila je to da su crnogorski državni organi i ustanove uspostavili institucionalne veze sa dijasporom, rasutom na gotovo svim kontinentima gdje žive naši iseljenici četvrte ili pete generacije”, navodi se u saopštenju.

Transformacija Centra za iseljenike u Upravu za dijasporu, te donošenje Zakona o saradnji sa iseljenicima, istakao je Jovović, pokazali su se veoma uspješnim za unaprjeđenje komunikacije i saradnje između matice i dijaspore.

On je dodao da Monografija predstavlja prikaz institucionalizovanih aktivnosti države i rada udruženja crnogorske dijaspore širom svijeta, pa je ovo izdanje još jedna potvrda da savremena Crna Gora posjeduje kadrovske kapacitete da samostalno tumači vlastitu prošlost, ali i projektuje smjernice koje će odrediti budućnost kako crnogorskog društva tako i dijaspore.

“Upravo ovom knjigom htjeli smo pokazati da iako se nalazimo na različitim geografskim širinama, Crna Gora i njena dijaspora predstavljaju neraskidivu cjelinu nacionalnog i državnog bića Crne Gore”, zaključio je Jovović.

Autori Monografije „Dijaspora u Crnoj Gori“ su Marijan Mašo Miljić, mr Sait Šabotić, mr Ivan Jovović, Marko Špadijer, prof. dr Milan Vukčević, Elvira Bekteši i dr Antonela Arhin.

Monografiju je izdala Uprava za dijasporu u saradnji sa Dnevnim novinama.

PEROVIĆ PREDSJEDNIK

Crnogorsko vijeće, čiji je cilj da zastupa interese crnogorskih iseljenika u Srbiji i čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca, osnovano je danas u Beogradu.

Iz Uprave dijasporu saopšteno je da je na osnivačkoj Skupštini za predsjednika Vijeća izabran univerzitetski profesor Milenko Perović, za zamjenika predsjednika – zastupnika Dragoljub Gago Marković, a za sekretara Mirko Zečević.

Navodi se da je na Osnivačkoj skupštini koja je održana u Crnogorskoj kući u Beogradu i kojoj je prisustvovalo više od 50 uglednih Crnogoraca, usvojena Kulturna strategija crnogorske dijaspore u Srbiji, Statut udruženja, prezentovane programske aktivnosti Crnogorskog vijeća i izabrani organi udruženja.

Izabrani su i članovi Izvršnog odbora koji je statutarnim odredbama predviđen za dalje širenje Vijeća.

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović ukazao na je složenost situacije u kojoj se nalazi crnogorska zajednica u Srbiji.

“S obzirom na konstantne napade koji imaju za cilj potiranje crnogorskog identiteta i promjenu nacionalne/etničke svijesti crnogorske manjine u Srbiji i stoga zadatak Crnogorskog vijeća neće biti nimalo lak”, rekao je Mitrović.

On je kazao je da Crnogorsko vijeće, u ostvarivanju ciljeva, ima i da će imati punu podršku Uprave kao resornog organa, i matične države.

Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić poručio je da je to tijelo spremno da pomogne crnogorskoj dijaspori u Srbiji u političkom i diplomatskom pogledu, a radi ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava crnogorske zajednice.

Na Skupštini je usvojena i Kulturna strategija crnogorske dijaspore u Srbiji, koja podrazumijeva konkretne programske zadatke koje Udruženje u saradnji sa matičnom državnom treba da ostvari , radi čuvanja crnogorske tradicije i baštine i jačanja kulturnih veza crnogorske zajednice i matične države.

Iz Uprave za dijaporu kazali su da je Crnogorsko vijeće nova organizacija koja okuplja crnogorske asocijacije u Srbiji.

“Sa misijom da zastupa interese crnogorskih iseljenika u ovoj državi, kao i da čuva i njeguje identitet i kulturnu baštinu Crnogoraca u Republici Srbiji i da se bavi zaštitom individualnih i kolektivnih prava crnogorske nacionalne zajednice u ovoj državi”, kaže se u saopštenju.

Konstituenti Crnogorskog vijeća su Crnogorska zajednica „Beograd“, Udruženje Crnogoraca Jugoistočne Srbije „Aleksinac“, Udruženje Crnogoraca Novog Sada, Udruženje Crnogoraca „Kula“ i Udruženje Crnogoraca „Nikola I“, kao i značajan broj uglednih ličnosti iz crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji.

Navodi se da su osnivačkoj skupštini prisustvovali crnogorski ambasador u Srbiji Tarzan Milošević, generalni konzul Crne Gore u Generalnom konzulatu u Sremskim Karlovcima Dragan Đurović.

Skupštini su prisutvovali i pomoćnik direktora Uprave za dijasporu Ivan Jovović, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Aleksandar Dajković i zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Petar Marković.