PROMOCIJA MONOGRAFIJE

Monografija „Dijaspora Crne Gore“ istorijsko je svjedočanstvo migracionih tokova crnogorskog stanovništva svih vjera i nacija kroz vjekove, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, na predstavljanju te publikacije.

Monografija „Dijaspora Crne Gore“ u prošlosti i sadašnjosti, obrađuje iseljavanje iz Crne Gore od 16 vijeka do danas.

Darmanović, je na predstavljanju publikaciju u Narodnoj biblioteci, „Radosav Ljumović“, rekao da o životu i dostignućima crnogorskog iseljeništva postoji obimna dokumentarna građa.

„Monografija Crne Gore u prošlosti sadašnjosti predstavlja prirodno slijed prethodnih napora u toj oblasti, i značajan je podsjećaj na onu Crnu Goru, koja je živi na prostorima, Sjeverne latinske Amerike, Australije, Azije, Afrike i Evrope“, istakao je Darmanović.

Kako je kazao, monografija predstavlja istorijsko svjedočanstvo o migracionim tokovima crnogorskog stanovništva, svih vjera i nacija kroz vjekove.

„Istovremeno je i znakovita retrospektiva društvenih odnosa, međunarodnog položaja, odraz socijalnog i kulturnog aspekta naše domovine“, smatra Darmanović.

On je rekao da se nada da će ovo izdanje doprinijeti boljem razumijavanju crnogorske dijaspore u široj javnosti, i da će biti koristiti akademskoj zajednici.

Da što bolje upoznamo dijasporu širom svijeta

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, kazao je da je promocije monografije jedan od najznačajnih projekta, koji je rađen zajedno sa Dnevnim novinama, koje su njegovo realizovanje inicirale krajem jula prošle godine.

„Smatrali smo da je postojala potreba da se na jednom mjestu objedine dosadašnja saznanja i prikažu glavni migratorni tokovi stanovništva sa crnogorskog prostora“, istakao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti iseljenici su pronijeli ime Crne Gore širom svijeta, i bezbroj puta su pomagali svoju domovinu.

“Dijaspora je bila i ostala nezaobilazan činilac društvenih procesa u Crnoj Gori”, ocijenio je Mitrović.

Istovremeno, kako je naveo, htjeli su da prikažu, što u do sada objavljenoj literaturi nije bio slučaj, institucionalni odnos crnogorskih državnih organa i ustanova u toj oblasti.

„Uvjereni smo da smo postavljene ciljeve ostvarili publikovanjem upravo te monografije. Sada postoji publikacija koja će pomoći da što bolje upoznamo dijasporu širom svijeta“, rekao je Mitrović.

Urednik monografije Ivan Jovović, kazao je da „Dijaspora Crne Gore“ knjiga koja predstavlja jedan kapitalni izdavački poduhvat, s obzirom da je zadnja monografija toga tipa urađena prije skoro dvije decenije.

„U relativnom kratkom periodu određeni broj autora, uspio je da napiše sintezu crnogorske dijaspore, od srednjeg vijeka zaključno sa savremenim dobom“, pojasnio je Jovović.

Od, kako je naveo, obnove nezavisnosti, mijenja se percepcija, kako unutar samih državnih organa, tako ukupnog crnogorskog društva prema dijaspori.

Jedan od autora monografije Marko Špadijer, rekao da je posao autora knjige, bio otežan zbog nedostatka izvora, stoga su, kako je naveo, morali da tragaju za dokumentima, porodičnim arhivama, a važan oslonac je bio sjećanje učesnika.

„Moja dionica je bila da opišem period od 1990. do 2000. godine, i to je vrijeme kada se Crna Gora, sasvim pogubila i nije vidjela potrebu da održava veze sa dijasporom“, kazao je Špadijer.

Zadovoljstvo zbog objave knjige ne smije biti, kako je naveo, pokvareno manama koje su mogu u njoj naći.

Prema njegovim riječima, sastavljena je bez namjenskih istraživanja, bez komocije i bez redakcijskog ujednačavanja.

Sait Šabotić, koji je takođe bio u autorskom timu, rekao je da je socijano filozofski fenomen čovjeka koji se seli prisutan i u sada.

„Upravo zbog te činjenice, mi kao društvo i kao državna zajednica moramo imati na umu, da Crna Gora, danas ima brojnu dijasporu koja je rasuta širom svijeta, i o njima se mora brinuti“, kazao je Šabotić.

Prema njegovim riječima, kroz dugu istoriju, njemu je kao dijelu autorskog tima, bio zadatak da se pozabavi iseljavanjima bosanskog odnosno muslimanskog stanovnštva.

„Ova knjiga ima veliki broj ilustrativnih priloga i fotografija koje slikaju život naših iseljenika. Svi iseljenici koji odlaze i koji čine tu dijasporu su oni ljudi za koje možemo pitati da li oni tamo dosežu tu svoju traženu sreću“, smatra Šabotić.

POMAŽE UGROŽENIMA

Bjelopoljac Hajriz Brčvak koji skoro tri decenije živi i stvara u inostranstvu jedan je od najvećih donatora u Crnoj Gori. Samo u posljednje dvije godine za najugroženije pojedince i ustanove, Brčvak je izdvojio preko 600 hiljada eura, iako o tome nerado govori. Nedavno je izabran za direktora Fondacije “Dijaspora u Crnoj Gori” koja će, kako najavljuje, finansirati konkretne projekte u našoj zemlji.

Hajriz Haško Brčvak vlasnik je respektabilne kompanije u Njemačkoj, a široj javnosti u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina poznat je po brojnim donacijama. O tome je, kako kaže, maštao još kao dječak u Bistrici selu, nadomak Bijelog Polja. I čim mu se ukazala prilika krenuo je da pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija. Prvo u svom Bijelom Polju, a kasnije i širom Crne Gore.

“Moja prava ljubav je u tome i tu se osjećam najljepše, kad nekom mogu, posebno kad se radi o donacijama kojesu uspješne. Na kraju taj osjećaj treba svaki čovjek da doživi, koji imalo mogućnosti ima. Nekada nije potrebno mnogo novaca da budeš srećan, da bi nekog usrećio”, kaže Brčvak.

On je, iako o tome nerado govori, ne želi kaže da pominje brojke, cifre i imena, u posljednje dvije godine donirao preko 600.000 eura. Najviše za liječenje, siromašne i socijalne slučajeve, ali i za seoske škole, ambulante, domove zdravlja. Za brojna dobročinstva nedavno je dobio i najviše opštinsko priznanje Bijelog Polja – Trećejanuarsku nagradu. Za njega je davanje najveće bogatstvo.

“Imaju ljudi koji su mnogo bili parati, imali para puno, a nažalost nisu bili bogati, pa su bili parati. Svi su oni napustili ovu zemlju, niko ništa sa sobom nije ponio. Ponio je samo ono što je učinio neko dobro djelo i to se priča i dan danas. Prenose ljudi, pričaju”, ističe Brčvak.

Nedavno je sa svojim prijateljem iz Podgorice Veskom Mijačem, koji živi i stvara u Švedskoj, osnovao Fondaciju Dijaspora Crnoj Gori koja će, kako kaže, okupiti značajan broj onih koji mogu i žele da pomognu svojima u Crnoj Gori.

“Cilj te fondacije je da ovo što radimo, što radim ja, što radi Vekso MIjač, što rade mnogi ljudi dobri koje znamo mi, mnoge ljude koji se čak možda su manje poznati, možda više daju nego što mi dajemo, da njih ujedinimo i da zajednički djelujemo za čitavu Crnu Goru”, navodi Brčvak.

Prvi projekti nove fondacije biće opremanje, nabavka opreme i medicinskih aparata za Dječju kliniku u Podgorici i bjelopoljku Opštu bolnicu, kaže Brćvak, i poziva sve one koji mogu da doniraju jer, kako kaže, tako najbolje pomažu i sebi, a dobra djela ostaju i pamte se.

“Ja bih želio i ja da imam zlata koliko ova brda okolo Bijelog Polja i sigurno da bi ih potrošio u kratkom vremenu na dobra djela”, poručuje Brčvak.

RASTODER SAOPŠTIO

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku (BSCG) Esad Rastoder saopštio je da je Rusija glavni koordinator za destabilizaciju područja Balkana.

On podsjeća da se posljednjih dana sprovodi najveća propaganda protiv Crne Gore, te da tako nešto nije zabilježeno u najnovijoj istoriji Balkana.

“Pakleni plan koji sprovodi Milorad Dodik u BiH, DF i SPC po zadatku Rusije došao je u završnu fazu. Svima je jasno ko stoji iza pobuna u Crnoj Gori i u BIH”, kazao je Rastoder.

“Ovih dana po Crnoj Gori, kao nikada do sada, se vršlja i prijeti, proklinje, izbacije iz religije. No mi vjerujemo da će se na kraju njima to sve obiti o glavu. Manjine se ucjenjuju, poneki musliman pod strahom i pritiskom hoda sa njima i poneki hodža se, nažalost, svrstava tobože sa njima, sa istim onim koji nas ne priznaju, koji nam nazivaju vjeru lažnom, a nas izmišljenom nacijom, naše svetinje ismijavaju, naše muslimansko groblje u Beranama uzimaju čelnici DF-a u Beranama, na Sahat kulu u Podgorici stavljaju krst. I pored toga traže našu podršku”, poručio je on.

Bošnjaci, kako je rekao, i svi patriote sa progresivnim snagama trebalo bi da ostanu vjerni i da brane Crnu Goru do zadnjeg: “Da budu spremni 24 sata, da ne dozvole da im se isto dogodi što se dogodilo devedesetih”.

ISTORIJSKA ODLUKA

Australijski sud donio je istorijsku odluku da Aboridžini ne mogu biti deportovani iz te zemlje i kada nijesu njeni državljani, što bi moglo imati značajne posljedice po priznanje prava pripadnika starosjedilačkih naroda, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Visoki sud saopštio je Aboridžini ne mogu biti deportovani iz Australije pošto po zakonu imaju specijalan status, ističe BBC, ukazujući da se presuda smatra istorijskim trenutkom za priznanje prvih australijskih stanovnika.

Slučaj je povezan sa žalbom dva strana državljana s aboridžinskim korjenima kojima je prijetila deportacija zbog njihovih krivičnih dosijea. Rođeni na Novom Zelandu i u Papui Novoj Gvineji došli su u Australiju kao djeca i imali su stalni boravak u toj zemlji.

Prema, kako navodi britanski servis, kontroverznom australijskim zakonu, stranci moraju izgubiti pravo da žive i rade u zemlji ako su osudjeni na jednu ili više godina zatvora.

U odluci Visokog suda, koju su podržale četiri sudije, dok su tri bila protiv, navodi se da aboridžinski Australijanci “nisu zahvaćeni” ustavnim odredbama o stranim državljanima.

“Aboridžinski Australijanci imaju specijalnu kulturnu, istorijsku i duhovnu vezu s teritorijom Australije”, pa se po zakonu ne mogu klasifikovati kao “stranci”.

Aboridžini nijesu priznati u ustavu i Australija nikada nije postigla sporazum sa svojim starosjedilačkim narodima, ukazuje BBC i ističe da se presuda, iako će uticati na mali broj ljudi, smatra korakom napred za pravno priznanje starosjedilačkih Australijanaca.

CRNOGORSKA PARTIJA

Crnogorska partija sa sjedištem u Novom Sadu pozvala je juče Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u Beogradu da donese odluku o sankcionisanju emitera televizijskog programa TV Hepi i TV Pink zbog odnosa ta dva medija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti koji žive u Srbiji.

U saopštenju Crnogorska partija podsjeća da je Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) Crne Gore donio odluku da na tri mjeseca ograniči reemitovanje pojedinih programskih sadržaja u okviru televizijskih programa TV Hepi (Dobro jutro Srbijo, Ćirilica i Posle ručka) i TV Pink M iz Srbije (Novo jutro).

“Imajući u vidu da se radi o kršenju standarda, na čije poštovanje su se obavezale i Crna Gora i Srbija, SAEM je zaključio da se navedenim programskim sadržajima podstiče na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti”, ukazuje se u saopštenju.

Crnogorsaka partija navela je da u Srbiji žive pripadnici crnogorskog naroda i da očekuje od svoje države Srbije jednaku zaštitu od ovakvih diskriminatorskih sadržaja.

“Sloboda izražavanja podrazumijeva i odgovornost za izgovorenu riječ i uloga REM je da spriječi da se zloupotrebljavaju nacionalni mediji za širenje uvredljivih i diskriminatorskih sadržaja prema pripadnicima nacionalnih zajednica koji žive u Srbiji”, ocijenila je Crnogorska partija.

Cijeneći da se radi o pitanju od javnog interesa za Srbiju, u kojoj živi 40.000 građana crnogorskog naroda i čija zaštita zahtijeva sprovođenje mjera kojima će se suzbiti sporno izražavanje, Crnogorska partija traži da se preduzmu mjere protiv te dvije televizije zbog emitovanja sadržaja u emisijama koje je i SAEM identifikovao kao sporne.

BRAJOVIĆ U SAD

Predsjednik Parlamenta Crne Gore, Ivan Brajović, sastao se danas u Njujorku sa članovima crnogorskih udruženja koja djeluju na teritoriji SAD.

Kako je saopšteno, sastanak je prošao u prijateljskoj i radnoj atmosferi, a dogovoreni su dalji strateški ciljevi između udruženja u SAD i parlamenta Crne Gore. 

Delegaciju Bošnjačkog saveza predvodio je predsjednik Esad Rastoder.

Sva udruženja su podržala predsjednika, Vladu i Skupštinu u prevailaženju svih problema koji su se pojavili pri donošenju Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

U HRVATSKOJ

Vlada Crne Gore donijela je odluku o otvaranju Konzulata Crne Gore u hrvatskom gradu Požegi, sa počasnim konzulom na čelu i nadležnošću za Požeško-slavonsku županiju.

“Ministarstvo vanjskih poslova preduzeće potrebne mjere za sprovođenje ove odluke”, navodi se u odluci Vlade.

Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.

UPRAVA ZA DIJASPORU

Potrebno je zajednički raditi na daljem unapređenju položaja crnogorske zajednice u Republici Srbiji, konstovali su direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović i njegov pomoćnik Ivan Jovović na sastanku sa povjerenikom Matice crnogorske u Beogradu advokatom Radonjom Dubljevićem i inicijatorom osnivanja Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji advokatom Dragoljubom Gagom Markovićem.

Kako je saopšteno iz Uparave za dijasporu, oni su danas u Podgorici razgovarali o položaju crnogorske nacionalne zajednice u Republici Srbiji i konstatovali da je “potrebno zajednički raditi na daljem unapređenju položaja crnogorske zajednice u toj državi”.

“Matična država Crna Gora će i dalje preduzimati aktivnosti na unapređenju institucionalnih veza sa svojom dijasporom, koristeći različite programe koji za cilji imaju jačanje nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske dijaspore u Srbiji”, kazao je Mitrović.

On je istakao da Uprava za dijasporu, brojnim aktivnostima koje sprovodi, doprinosi očuvanju crnogorske tradicije i kulturne baštine kako u Srbiji tako i u drugim državama u kojima postoji crnogorska dijaspora.

“Uprava će biti pouzdan partner Matici crnogorskoj i drugim crnogorskim udruženjima u inicijativama i konkretnim akcijama koje će doprinijeti očuvanju crnogorskog identiteta”, zaključio je Mitrović.

U SRBIJI

Glavni odbor Crnogorske partije na sjednici u Novom Sadu donio je odluku da Crnogorska partija (CP), učestvuje na predstojećim izborima i tako omogući da se čuje glas crnogorske manjine u Vojvodini i Srbiji.

“Kada su ugrožena Ustavom i zakonima garantovana prava crnogorskoj zajednici u Srbiji nemamo ni jedan razlog da budemo pasivni i da bojkotujemo izbore. Politička situacija je nažalost takva da su nerijetko i opozicione partije – bilo na ljevici, bilo na desnici – podjednako loše, kao i vladajući režim, po pitanju odnosa prema našoj nacionalnoj zajednici.

CP je takođe donijela odluku da će svoj nastup na republičkim, pokrajinskim i na većini opštinskih izbora vezati za modernu, proevropsku koaliciju Vojvođanski front”, ističe se u saopštenju.

Crnogorska partija je, kako se dodaje, jedna od rijetkih političkih partija u Srbiji koja je jasno profilisana na tekovinama antifašizma, koja jasno poštuje punu nezavisnost svih bivših Jugoslovenskih republika, kao i punu političku, ekonomsku i suštinsku autonomiju Vojvodine i punopravno članstvo Srbije u EU i NATO.

“Sve ove političke stavove podržavamo bezuslovno, tako da pozivamo crnogorsku zajednicu, kao i ostale građane Srbije koji su zainteresovani za ove vrijednosti, da podrže našu partiju i koaliciju Vojvođanski front. Na taj način podršku daju i za ostvarenje ključnih interesa cijele države: da Srbija postane normalna, progresivna evropska zemlja oslobođena nasljeđa nacionalizma.