CP

Crnogorska partija osudila je, kako navode, konstantne zapaljive izjave o etničkim Crnogorcima koje ponavlja ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić. CP poziva Dačića da smjesta podnese ostavku zbog, kako poručuju, diskriminacije koju ispoljava prema građanima Srbije crnogorske nacionalnosti.

“Dačić izaziva nesigurnost u našoj zajednici i uporno targetira Crnogorce i Crnogorke izjavama tipa: „Crnogorci da se vrate u Crnu Goru, neće imati ko da rukovodi u Srbiji“. Ministar Dačić možda misli na neku drugu grupu građana porijeklom iz Crne Gore, koja se nacionalno deklariše drugačije. U tom slučaju bi bilo fer da ne proziva nas za frustracije koje on lično ima sa njima”, poručuju iz CP.

Kažu da se etnički Crnogorci u Srbiji ponosno izjašnjavaju kao Crnogorci u Srbiji, ali isto tako se izjašnjavaju, kao Crnogorci, kada su u Crnoj Gori.

“Mi nemamo podijeljeni identitet. Možda postoji neka druga grupa ljudi koja smeta ministru, koja se izjašnjava različito u ove dvije države, ali to nijesmo mi. Neka nazove stvari pravim imenom. Ko su ti ljudi i kako se izjašnjavaju u Srbiji? Da saznamo, konačno”, poručuju iz CP.

Podsjećaju da je na popisu iz 2011. godine bilo 38.527 Crnogoraca u Srbiiji, što je za oko 30.000 manje nego na popisu 2002. kada ih je bilo 69.049.

“Ministar Dačić kaže da je žrtva velikocrnogorske agresije, a nas je sve manje, a on sve duže na vlasti. Nama se ne dozvoljava upotreba jezika u opštini Vrbas na šta imamo pravo, a on je ugrožen. Interesantno viđenje stvarnosti”, stoji u saopštenju CP.

Ovakvim izjavama, kako poručuju iz CP, se huškaju građani Srbije da etničke Crnogorce posmatraju kao uzurpatore unutar Srbije.

“Ministar Dačić pokušava da omalovaži doprinos koji su generacije etničkih Crnogoraca dale razvoju Srbije u mnogobrojnim oblastima”, navodi se u saopštenju CP.

Crnogorska partija se, kako poručuju, ponosi generacijama ljekara, naučnika, umjetnika, inženjera, diplomata, pisaca, stručnjaka i vrhunskih intelektualaca koji su došli iz Crne Gore da pomognu da izgrade bolje društvo u Vojvodini, Beogradu i Srbiji uopšte.

“Imajući u vidu da su većina imigranata iz Crne Gore došli u novu sredinu kao pridošlice, ovaj uspjeh je utoliko veći i za ponos svima nama, jer nijesu imali protekciju nove sredine u kojoj su se morali dokazati kvalitetom”, kažu u CP.

Ministar Dačić pokušava da, kako navodi CP, svoj kompleks nadoknadi prozivkama našeg naroda, iako on svoju cjelokupnu političku karijeru duguje Slobodanu Miloševiću i Borisu Tadiću koji su izgleda prava meta njegovih kritika (obojica su porijeklom iz Crne Gore, ali se niijsu izjašnjavali nacionalno kao etnički Crnogorci, koliko je poznato).

“Pošto je toliko zabrinut za nacionalna prava manjina, pozivamo ga da što hitnije obezbijedi uvođenje Crnogorskog jezika kao službenog jezika u opštini Vrbas, pa da na primjeru vidimo ovog borca za ljudska prava kako u praksi primenjuje svoje sopstvene preporuke na teritoriji za koju je nadležan – a to je Republika Srbija”, navode u CP.

Prava etničkih Crnogoraca koji žive u Srbiji su u nadležnosti Republike Srbije i zato se, kako kažu u CP, obraćaju vlastima Srbije da konačno počnu da gledaju na prava Crnogoraca, njihovu potpunu realizaciju i na želju da se u potpunosti ispoštuju i druga prava.

“Prije svega time što će određeni neumjereni elementi u vlasti prestati da nas prozivaju u javnosti zbog njihovih ličnih 30-godišnjih zabluda da imaju pravo da diktiraju Crnogorcima kako da se izjašnjavaju i kako da razmišljaju”, zaključuje se u saopštenju CP. 

MONOGRAFIJA POVODOM 10 GODINA RADA

Povodom deset godina postojanja Zavičajnog kluba “Bihor” iz Luksemburga, štampana je luksuzna monografija ovoga kluba, pod uredništvom književnika Faiza Softića.

Monografija sadrži tridesetak tekstova, od onih prigodnih, do onih koji govore o značajnijim aktivnostima Kluba.

U uvodnom tekstu monografije, urednik Faiz Softić je zapisao da se i u Luksemburgu i u Crnoj Gori i u Bihoru može čuti da biti član Zavičajnog kluba “Bihor” predstavlja čast i ponos.

“Ime Bihor koje su do nedavno mnogi izgovarali sa blagim stidom, danas izgovaraju s ponosom i posebnim zadovoljstvom, jer je taj kraj iznjedrio mnoga značajna imena i dokazao i kroz aktivnosti ZK ‘Bihor’, da nije ni bolji ni gori od ostatka svijeta. Zbogom kompleksu!”, navodi se u uvodnoj riječi urednika.

U Monografiji akademik Abdulah Sidran poručuje da “Bihor” vidi kao košnicu u kojoj živi – izlazi na poslove, pa se u nju vraća da položi med, jedan jak pčelinji roj, rijetke i posebne vrste.

Direktor Uprave za dijasporu Crne Gore Predrag Mitrović podsjeća da ZK “Bihor” od početka svoga rada kroz brojne aktivnosti dokazuje svoju posvećenost i vezanost za Crnu Goru.

U autorskom tekstu “U susret jubileju”, mr Esko Muratović ističe da uspješnost i veličina djelovanja Kluba počiva, najprije, na izgrađenom vrijednosnom identitetu, uz prožimajuća i preplićujuća saznanja, osjećanja i htijenja okrenuta ka uslovima i potrebama zajedničke egzistencije vrijedne zajednice.

U monografiji se nalaze i osvrti počasnih članova Kluba povodom desete godišnjice postojanja: prof. dr Šerba Rastodera, Henrija Haine (predsjednik opštine Rumelonž), Haćima Durakovića, Ismeta Muhovića, Refika Akove, mr Saita Š. Šabotića, Mirsada Rastodera, Veska Garčevića.

Akademik Šerbo Rastoder piše da značaj postojanja ZK “Bihor” nije samo “zbog toga što su vrijedni entuzijasti okupljeni u klubu i oko njega učinili ‘vidljivom’ zajednicu iseljenika, i to ne samo u zemlji u kojoj danas žive nego i u zemlji iz koje dolaze. Istovremeno, brojnim kulturnim aktivnostima su promovisali iseljeničku zajednicu kao skupinu koja vodi brigu o svom kulturnom nasljeđu.

“Želim posebno naglasiti značaj revije ‘Bihor’, koja pod uredništvom neumornog Faiza Softića već dugo svjedoči o sebi i drugima, te postaje garant da će aktivnosti ovog udruženja nadživjeti i samo trajanje kluba i njegovih članova”, poručio je Rastoder.

Vesko Garčević, raniji ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa u svom eseju “Daleko u svijetu poželim Bihor pored sebe” posebno podvlači da cijeni Bihorce zbog svega što su uradili, posebno zbog kluba koji spaja različitosti, njeguje poštovanje prema drugome; miri i pruža ruku razumijevanju.

Počasni član Kluba, mr Sait Š. Šabotić u svom prigodnom tekstu napominje da cijeni članove Kluba jer su prepoznali važnost kulture sjećanja, kulturne riječi i uopšte kulture.

“U tom smislu i sa tim ciljem, pokrenuli su reviju Bihor, koja danas u dijaspori predstavlja jedno od najčitanijih glasila među našim zemljacima. U ZK ‘Bihor’ su posvećeni tom da što neposrednije doprinesu stabilnosti i blagostanju zavičaja i ljudi u njemu, zato i jeste Zavičajni klub”, ističe Šabotić.

U monografiji je dat i istorijat Kluba od osnivanja i inicijative Ruždije Kočana (rodom iz Godočelja) do danas. Tu su i imena članova Upravnog odbora Kluba, finansijera, i dr.

U cjelini ove monografije “Predsjednici udruženja govore”, dati su tekstovi pet dosadašnjih predsjednika: Remzije Hajdarpašića, Ruždije Kočana, Hamdije Rastodera, Raifa Adrovića i Eska Halilovića. U njihovim autorskim tekstovima, čitaoci će pronaći sve važne podatke o funkcionisanju Kluba, idejama, teškoćama, programima i stremljenjima.

Značajan dio monografije, opravdano, zauzimaju prilozi koji su vezani za aktivnosti Kluba, prije svega, na kulturnom, sportskom i humanitarnom polju. Tu su i stranice posvećene proslavama, jubilejima i posjetama prijatelja i zvaničnika iz Zavičaja i Crne Gore.

Posebno treba istaći da je monografija opremljena odličnim kolornim fotografijama koje na poseban način predstavljaju potvrde tekstova i njihove dopune koje, često, kazuju više od teksta. Autori fotografija su: Zeno Ćeman, Ado Softić, Edin Latić i Latif Adrović Starkin.

Prof. dr Draško Došljak je napomenuo da je Monografija svjedok minulog desetljeća i prvog velikog jubileja ovoga kluba.

“Ona svjedoči o rezultatima dobrih i vrijednih ljudi koji su najprije za sebe i svoje porodice stvorili sve ‘sa svojih dlanova’, a onda i u ‘znoju lica svog’ nastavili da stvaraju, pri tom, ne zaboravljajući da nije sve u materijalnom, već i u duhovnom –  koje je vječno! Pokazuju da udruženi sve to mogu i bolje i ljepše i dugovječnije! Ovo je monografija koja svojim sadržajem šalje više poruka. Jedna poruka je, podsjetimo, najglasnija: ‘Zbogom kompleksu!’, ističe Došljak.

Vukoman Kljajević, Radio CG 

ASOCIJACIJA DIJASPORE CG

Članovi Asocijacija dijaspore Crne Gore, saopštili su da sa zebnjom posmatraju šta se ovih dana dešava na ulicama crnogorskih gradova, kao i u regionu, a sve povodom usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Zakona koji je, kako kažu, usklađen sa najvećim evropskim i međunarodnim standardima i koji je kao takav ocijenjen i od Venecijanske komisije.

Oni ističu da je svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori izuzev SPC-u taj akt je prihvatljiv.

“Zvaničnici zemalja našeg prijema se pitaju zašto? Nama je odgovor poznat, ali nas boli i zabrinjava da oni koji su izbjegli ili se raselili sa svojih ognjišta zbog “ideja i politika velikih naroda” su to zaboravili. Mi ako smo teritorijalno daleko od matične države sve pamtimo i ništa ne zaboravljamo. Ne zaboravljamo kolone nevoljnika iz Bosne, Kosova, Hrvatske kojima su naše familije otvorile svoje domove, dajući im ljudsku, humanu podršku, ne očekujući da će gost u nevolji, jednog dana željeti u našoj kući da bude gazda… na što im podršku daju upravo oni čije su očito ambicije i pretenzije da im Crna Gora bude satisfakcija za ranije izgubljene bitke i teritorije”, navode članovi Asocijacija dijaspore Crne Gore. 

Oni su osudili, kako navode, perfidno prikriveno “nemiješanja” kroz direktno miješanje pod plaštom “vjere” u unutrašnju politiku i imovinu suverene države Crne Gore, od onih koji bi možda željeli neku novu “Srebrenicu ili Vukovar“ ali ovog puta na teritoriji Crne Gore, pod parolom da “brane Srpske svetinje” iste one koje su nakon okupacije Crne Gore 1918. prisvojili.

“Osuđujemo “molebane” ,“litije” i šetnje koje organizuje vjerska organizacija SPC, a kojima pokušavaju da uznemire građane naše domovine”, naveli su oni. 

Oni kažu da su zgroženi činjenicom da je u tim “šetnjama” i pokušajima, kako kažu, destabilizacije Crne Gore, najviše upravo onih kojima je Crna Gora širom otvorila vrata za vrijeme ratova 90-ih.

“Ne možemo a da ne navedemo, da su mnogi od nas upravo u tom vremenu otišli “trbuhom za kruhom “ po svijetu, a da su upravo današnji “vjernici “ SPC koji su ovih dana najbučniji po crnogorskim ulicama braneći NAŠE OD NAS, od Crne Gore dobili sve pogodnosti koje ni danas nemaju pojedini njeni građani. Ovim se potvrđuje ona stara crnogorska izreka “hrani sirotu, za svoju sramotu”.

Oni su osudili i napade na Ambasadu Crne Gore u Beogradu i skrnavljenje zastave od strane “šovinistički nastrojenih huligana”, gdje su se čule poruke mržnje sa pozivima na sukob i napade na teritoriju Crne Gore, što ambasada po svim međunarodnim standardima jeste.

“Podržavamo usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji će konačno osigurati ravnopravnost svim vjerskim zajednicama u našoj domovini u poštovanju Ustava Crne Gore”. 

Oni su istakli da daju podršku i Predsjedniku Crne Gore i svim državnim institucijama da sačuvaju mir i bezbjednost građana, teritorijalni integritet i prosperitet Crne Gore, ustavni poredak, vladavinu zakona i jednakost građana.

“Za Crnu Goru sve, Crnu Goru nizašto! DA JE VJEČNA CRNA GORA!” zaključuju iz Asocijacije dijaspore Crne Gore.

FORMIRANI U VRBASU

U Vrbasu je formirana nova organizacija crnogorske manjine u Srbiji, pod nazivom “Crnogorski elektori Srbije – CES”.

“Smatrajući da Nacionalni savjet crnogorske nacionalne manjine u Srbiji, kao ustavna institucija države Srbije, ne ispunjava ciljeve zbog kojih institucija nacionalnih savjeta postoji, u Vrbasu je 28. decembra 2019. godine osnovana organizacija „Crnogorski elektori Srbije – CES„, navodi se u saopštenju novoformirane organizacije.

Osnivanje CES-a je, kako navode, podržalo preko trideset elektora, saglasnih sa ciljevima zbog kojih je CES formiran.

“CES će se programski zalagati za poboljšanje statusa crnogorske manjine u Srbiji, promovisati autentični crnogorski kulturni, jezički i vjerski indentitet, zaštitu ugleda države Crne Gore i, uopšteno, za aktivnije korišćenje prava koje pruža pravni sistem Republike Srbije”, navodi se u saopštenju.

Naziv CES proističe iz podrške za osnivanje i djelovanje, koju su, pored inicijativnog odbora, pružili 33 elektora, građana Srbije, kao učesnici u izbornim procesima za dva saziva Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine u Republici Srbiji.

Elektori su lica kojima je minimum 45 pripadnika crnogorske nacionalne manjine, upisana u poseban birački spisak, dalo svoju pisanu i ovjerenu podršku.

„Upravo kroz aktivnosti CES-a oni će moći da ih predstavljaju na način zbog kojeg su zadobili njihovo povjerenje i zalagati se za njihova ustavna prava i uopšte bolji status crnogorske nacionalne zajednice u Republici Srbiji“, navodi se u saopštenju.

CES, kako ističu, nije organizacija zasnovana na okupljanju postojećih nacionalnih i zavičajnih udruženja, niti će se njegove aktivnosti preklapati sa njihovom djetnošću i uticati na bilo koji način na ono što je bila njihova djelatnost do sada.

„Njegova djelatnost će biti u sferi opšteg položaja crnogorske manjine u Srbije, zaštite njegovog identiteta i ostalih već navedenih pitanja. To, takođe, podrazumjeva da će djelovati u duhu saradnje i kooperativnosti sa svim postojećim organizacijama i pojedincima, već prisutnim u javnosti, koji dijele iste nazore“, poručuju iz CES-a.

IZ “KRSTAŠA” PORUČILI

Aktuelne identitetske podjele u crnogorskom društvu reflektuju se na njene iseljenike i njihove potomke u cijelom svijetu, ocijenio je predsjednik Udruženja Crnogoraca Srbije Krstaš, Nenad Stevović.

Prema njegovim riječima, što se tiče Srbije, ta refleksija je specifičnija u odnosu na druge države.

“Specifičnija je, imajući u vidu zainteresovanost političkog i kulturnog establišmenta u Beogradu za dešavanja u Crnoj Gori i njihove stalno prisutne, javne ili pritajene, imperijalne, hegemonističke ambicije usmjerene prema Crnoj Gori i nacionalnom identitetu njenog većinskog naroda”, rekao je Stevović u intervjuu agenciji MINA.

Kako je kazao, u javnom medijskom prostoru u Crnoj Gori kreira se idealistička slika odnosa svoje dijaspore prema matici.
Zvanična Crna Gora odnos prema iseljenicima kreira shodno svojoj viziji i zacrtanim ciljevima.

On je dodao da je primjetan značajan institucijalni napredak od 2006. godine do danas, ali i razlika između formalnog i suštinskog u implementaciji proklamovane politike.

Upitan da li ima podatak o tome koliko crnogorska dijaspora iz Srbije ulaže godišnje u Crnu Goru, odgovorio je da u fokusu djelovanja organizacije nije ekonomija, tako da nijesu upoznati sa time koliko građani Srbije koji potiču iz Crne Gore ulažu u svoji postojbinu.

Prema njegovim riječima, Krstaš traje 16 godina i taj period je ispunjen velikim brojem aktrivnosti u cilju očuvanja i prezentovanja crnogorske kulturne baštine i promocije osobenih identitetskih karakteristika crnogorskog naroda.

“Vodeći računa da poštujemo zakone države u kojoj živimo, ali i da ne zaboravimo ko smo i odakle smo, aktivno se zalažemo za nacionalna, vjerska, kulturna, jezička i politička prava crnogorske zajednice u Srbiji”, rekao je Stevović.

On je ocijenio da je Krstaš prerastao grad, pokrajinu i državu u kojoj je osnovan i postao jedinstven nacionalni pokret čiju ideologiju i program slijede i podržavaju mnoga udruženja i pojedinci širom crnogorskog iseljeništva.

Naveo je da su do referenduma sve aktivnosti “Krstaša” bile motivisane ostvarenju višedecenijskog sna obnove crnogorske državne nezavisnosti.

“Nakon toga nova kohezija, nova motivacija za aktivnosti je stvorena i usmjerena na očuvanje i promociju crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta u iseljeništvu”, dodao je Stevović.

Kako je ukazao, Crnogorski kulturni centar u Lovćencu predstavlja jedinstvenu instituciju nacionalne kulture crnogorske zajednice u Srbiji.

U sklopu u potpunosti opremljenog prostora od 140 kvadratnih metara nalazi se biblioteka, čitaonica, galerija, sala za promocije, učionica i kancelarije.

Govoreći o istraživačkoj djelatnosti, rekao je da Krstaš objavljuje monografske publikacije iz oblasti esejistike i istorije, kao i naučna djela crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka. Izdavač je časopisa crnogorske dijaspore “Oganj” koji je izlazio tokom istorijskog perioda obnove crnogorske nezavisnosti (2004-2007).

Predstavljajući političko djelovanje, svi članovi “Krstaša” podržavaju ili su aktivni članovi Crnogorske partije, koja predstavlja političko krilo crnogorske zajednice u Srbiji i koja je 2010. godine podržala inicijativu “Krstaša” i omogućila uvođenje crnogorskog jezika u službenu upotrebu u opštini Mali Iđoš.

Takođe, dodao je, principijelno vodi političku borbu za uvođenje crnogorskog jezika u opštini Vrbas.

“Sjedište naše organizacije je u jedinoj opštini u svijetu, van Crne Gore, gdje je crnogorski jezik u službenoj upotrebi, i to na našu inicijativu. Naša izdavačka produkcija je na crnogorskom jeziku”, rekao je Stevović.

On je naglasio da udruženje sarađuje sa kulturnim institucijama iz Crne Gore kao i Privrednom komorom.