RAZVOJ REGIJE

Od 2006. godine i obnove nezavisnosti država je u razvoj infrastrukture sjevernog regiona, računajući i prioritetnu dionicu auto-puta investirala više od dvije milijarde eura – saopšteno je Pobjedi iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti poručili su da i u narednom periodu ostaju posvećeni ravnomjernijem regionalnom razvoju, sa snažnim akcentom na sjever. Oni su uvjereni da za sjeverni region dolaze bolji dani, a za to im kako navode daju pravo i statistike o povećanju broja turista, investicija i realizacije projekata u praktično svim gradovima ovog regiona.

“Od obnove nezavisnosti u razvoj infrastrukture sjevernog regiona uloženo je preko 1,2 milijarde eura državnog novca i to oko 606 miliona eura preko Uprave za javne radove i oko 620 miliona preko Uprave za saobraćaj. Ovo sve ne računajući auto-put, čime vrijednost državnih investicija u infrastrukturu prelazi dvije milijarde eura”, kazali su Pobjedi iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti naveli su da je trećina ovog novca, dakle bez auto-puta, uložena tokom mandata ove Vlade.

“U pitanju su projekti vrijednosti preko 400 miliona eura”, precizirano je iz Vlade.

Predstavnici Vlade ističu da je i aktuelni kapitalni budžet, kao preduslov infrasturkturnog razvoja, za sjever nikada izdašniji.

“Realizacija infrastukturnih projekata ostaje prioritet, a benefiti bolje saobraćajne i druge infrastrukture već su vidljivi i onima koji putuju na sjever i onima koji tamo žive”, rekli su iz Vlade.

Oni dodaju da sve to prate značajna izdvajanja od strane Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Ministarstva poljoprivrede, kao i drugih vladinih resora.

“Uvjereni smo da za sjever dolaze blisko bolji dani, a za to nam svakako daju pravo i statistike o povećanju broja turista, investicija i realizacije projekata u praktično svim gradovima. Stoga i u narednom periodu ostajemo posvećeni ravnomjernijem regionalnom razvoju, sa snažnim akcentom na sjever Crne Gore, a gotovo je izvjesno da će takav balans biti postignut i prije nego što očekujemo”, poručuju predstavnici izvršne vlasti.

Predstavnici Vlade naveli su da je Crna Gora veliko gradilište, a država je na sjeveru jedan od najvećih investitora, što, kako kažu, dovoljno govori o opredjeljenju Vlade.

“Takav pristup su prepoznali naši partneri, strani investitori, koji se sve više interesuju da svoje biznise (investicije) sa juga prošire na sjever”, rekli su iz Vlade.

U Vladi smatraju da lokomotiva razvojnih projekata sjevera ali i cijele države ostaje izgradnja auto-puta, kao mega infrastrukturnog projekta ne samo u Crnoj Gori već i u ovom dijelu Evrope.

“Sa druge strane nalazimo se na polovini budžetske godine i cilj je da u uslovima izazvanim epidemiološkom situacijom, obezbijedimo punu realizaciju kapitalnog budžeta. Dakle, nesmetan nastavak radova na svim započetim projektima, kao i početak onih koji su u planu za ovu godinu. To svakako podrazumijeva nesmanjenu dinamiku na svim gradilištima, uključujući ski centre na sjeveru”, poručili su predstavnici Vlade.

Iz Vlade su podsjetili da je diskrepanca između razvoja sjevernog u odnosu na centralni i južni region bila praktično vidljiva golim okom, pa samim tim i jasan signal da je na tom planu potreban strateški pristup i naravno izdašan budžet.

Očekuju migraciju iz centra i juga na sjever

U Vladi su uvjereni da će polako stvoriti uslove za obrnutu migraciju iz centra i juga na sjever.

“Posebno mladih koji za prosječne plate napuštaju svoje gradove u potrazi za poslom. Vjerujemo, da će se stvari bitno promijeniti i da će se oni koji danas dolaze u Podgoricu i na Primorje, ili odlaze van granica naše zemlje, vraćati svojim gradovima, ne samo kao zaposleni već kao budući poslodavci”, kazali su predstavnici Vlade.

SIGURNA DESTINACIJA

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić pozvao je stanovnike Kosova da ljetnji odmor provedu u najjužnijoj crnogorskoj opštini. On je u intervjuu za kosovski portal www.lajmi.net,naglasio da je Crna Gora prva destinacija u Evropi progašena sigurnom destinacijom od virusa korona.

“Pozivam sve građane Kosova koji imaju svoje domove u Ulcinju da mogu slobodno doći, bez ikakvih problema. Trenutno imamo veliku sigurnost od virusa korona, jer smo prva zemlja u Evropi koja je proglašena sigurnim odredištem, gdje nema zaraženih. Ulcinj ima mnoge lokacije koje turizam u ovo doba pandemije čine lakšim i sigurnijim.Čekamo ne samo one goste koji imaju svoje kuće, već i one koji su nas posjećivali tokom svih ovih godina”, kazao je Nrekić.

On je podsjetio da su još 1. juna otvorene granice sa Albanijom i Kosovom i regionom, te da očekuje da će ove sezone imati mnogo gostiju sa Kosova, koji su već godinama tradicionalni gosti u Ulcinju.

“Svi turisti mogu doći ove godine bez straha od problema, bez testiranja na virus ili bilo čega drugoga. Institut za javno zdravlje Crne Gore preduzeo je sve mjere.Odlučeno je da se otvore državne granice na osnovu proračuna o broju zaraženih ljudi u državi iz koje se očekuju posjetioci. Kosovo ispunjava te uslove i mi pozdravljamo tamošnje turiste.Nadležni su u stalnoj komunikaciji sa turističkim radnicima, ugostiteljima i sa građanima. Poštovaće se socijalna distanca, kao i higijena uz obaveznu upotrebu dezinfekcionih sredstava. Osoblje restorana i kafe barova, plaža biće opremljeno maskama”, rekao je Nrekić.

Prema njegovim riječima vlasnicima restorana preporučeno je da ove godine cijene budu niže.

“Mislim da će cijene biti malo niže, ali to će u konačnom zavisiti od vlasnika da li će cijene spustiti ili ne. Dali smo im preporuke da smanje cijene za tradicionalne goste sa Kosova”, naglasio je Nrekić u intervjuu portalu www.lajmi.net.

LITAR 1,05 EURA

Cijena eurodizela u Crnoj Gori i dalje je niža od prosjeka u regionu, dok je eurosuper 95 na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,05 eura, Albaniji 1,36 eura, Hrvatskoj 1,09 eura, Srbiji 1,05 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 93 centa odnosno 87 centi.

Najjeftiniji eurosuper 95 plaćaju građani Bugarske 83 centa, a najskuplji stanovnici Holandije 1,51 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 94 centa, u Albaniji 1,36 eura, Srbiji 1,12 eura, a Hrvatskoj 1,05 eura.

Litar eurodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 85 centi i Sjevernoj Makedoniji 80 centi, što je i najniže u Evropi. Najskuplji eurodizel plaćaju građani Albanije.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

PRIVREDNA KOMORA CG

Start up zajednica u Crnoj Gori je sve brojnija i bilježi sve više uspjeha, ocijenili su predstavnici Privredne komore (PKCG) i dodali da ima prostora za unapređenje uslova za njen razvoj.

Sekretarka Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija PKCG, Nada Rakočević, kazala je da se uslovi za razvoj start up-a se kontinuirano poboljšavaju, ali i dalje ima dosta prostora za unapređenje.

„Start up zajednica u Crnoj Gori je sve brojnija i bilježi sve više uspjeha. Danas u Crnoj Gori postoje mnogi besplatni programi namijenjeni ovom modelu preduzetništva“, rekla je Rakočević agenciji Mina-business.

Ona je navela da unapređenju okvira za start up pogoduju izmjene Zakona o inovativnim djelatnostima, usvojenog 2016. godine, koje su trenutno u proceduri u skladu sa trendovima i potrebama.

„Takođe, usvojena Strategija pametne specijalizacije, kao krovna strategija privrednog rasta, pozicionira start up kao katalizatora i veliku šansu transformacije biznisa oslonjenog na inovacije“, saopštila je Rakočević.

Prema njenim riječima, Ministarstvo nauke uspostavljanjem Naučno tehnološko parka i u saradnji sa investiciono preduzetničkim centrima, poslovnim inkubatorima, stvara neophodnu infrastrukturu za razvoj inovativne djelatnosti, pa i samog start up-a.

„Naše zakonodavstvo još ne prepoznaje start up kao poseban oblik organizovanja pa, ako start up želi da se registruje moguće je da bira neki od već ponuđenih oblika organizovanja, kao što su DOO ili AD, što podrazumijeva niz administrativnih obaveza koje ne idu u prilog razvoju start up-a“, rekla je Rakočević.

Ona je objasnila da se najčešće kad se kaže start up misli na IT kompanije, što zapravo i jeste na neki način i istina, ali ne znači da je svaki start up IT kompanija.

„Postoji mnogo definicija i jedna od njih je i da se start up definiše kao inovativan tehnološki biznis koji ima potencijal za brzi rast i koji može da dostigne veliku razmjeru, a sa veoma malo resursa“, dodala je Rakočević.

Ona je kazala da se može reći da je start up zapravo preduzetnički poduhvat koji se isključivo oslanja na ekstremno brzi rast, bez obzira na vrstu djelatnosti.

„U domaćem Zakonu o inovativnim djelatnostima definiše se kao novoformirano privredno društvo koje se osniva s ciljem razvoja inovativnih ideja ili poslovnih modela i njihove komercijalizacije na tržištu, što isključuje glavnu karakteristiku start up-a – brzi rast“, rekla je Rakočević.

Ona je, govoreći o uticaju pandemije koronavirusa na proces digitalizacije i važnosti start up-ova, kazala da je situacija sa koronavirusom, ako uopšte može imati drugu stranu medalje, dovela do takoreći nametnute spoznaje prednosti upotrebe informaciono komunikacionih tehnologija (ICT) i neophodnosti digitalne transformacije, kako privrede tako i društva uopšte.

PODACI TO

U Herceg Novom trenutno boravi 667 turista, 93 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), u tom gradu odmara 448 domaćih gostiju i 219 stranih.

U hotelima boravi 525 turista, a u domaćinstvima 142.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

667 TURISTA

U Herceg Novom trenutno boravi 667 turista, 93 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), u tom gradu odmara 448 domaćih gostiju i 219 stranih.

U hotelima boravi 525 turista, a u domaćinstvima 142.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

OGRANIČENJA ZBOG KORONE

Prihodi budžeta su u prva četiri mjeseca ove godine, usljed ograničene ekonomske aktivnosti uzrokovane sprovođenjem mjera za zaštitu stanovništva od pandemije koronavirusa, iznosili 499,7 miliona eura, što je 71,5 miliona eura manje u odnosu na planirane.

U dokumentu Ministarstva o izvršenju budžeta za period od januara do aprila objašnjeno je da je negativno odstupanje prihoda rezultat pada ekonomske aktivnosti usljed sprovođenja mjera Vlade na zaštiti zdravlja stanovništva, usljed čega je veliki dio privredne aktivnosti ograničen ili obustavljen u aprilu.

„Negativno odstupanje prihoda rezultat je i odlaganja naplate poreskih potraživanja za poreske obveznike, u sklopu dva paketa mjera Vlade usmjerenih na pomoć privredi, kao i ograničenog obima rada u organima uprave koji je uzrokovao pad naplate taksi i naknada“, navodi se u dokumentu Ministarstva.

Negativno odstupanje je, kako su objasnili, nastalo i usljed odlaganja naplate prethodno planiranih jednokratnih efekata po osnovu Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro Airlinesa (MA).

„Ukoliko bi se iz plana prihoda isključili pomenuti jednokratni efekti, izvorni prihodi budžeta zabilježili bi pad od sedam odsto u ovom periodu, što je u skladu sa očekivanjima imajući u vidu cjelokupnu ekonomsku situaciju u prethodno pomenutim okolnostima“, rekli su iz Ministarstva.

Iz tog Vladionog resora su naveli da su skoro sve kategorije poreskih prihoda zabilježile pad u odnosu na planirane u ovom periodu.

Najveći pad bilježi porez na dodatu vrijednost (PDV) u iznosu od 19,6 miliona eura, odnosno 9,9 odsto i to kao rezultat ograničene ekonomske aktivnosti izazvane pandemijom u drugoj polovini marta.

„Porezi i doprinosi na zarade takođe bilježe pad od 40,1 milion eura, odnosno 19,3 odsto u odnosu na prvobitni plan, kao rezultat odlaganja poreskih potraživanja po ovim osnovama za period od 90 dana u skladu sa mjerama Vlade“, dodali su iz Ministarstva.

Pored navedenog, na pad naplate tih kategorija prihoda uticalo je i odlaganje prethodno planiranih jednokratnih prihoda u aprilu, s obzirom na to da je, shodno prvobitnom planu, u aprilu planirana naplata prihoda po osnovu zakonskog rješenja za konsolidaciju MA u uznosu od 34 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na poreze i doprinose na zarade, a koja bi takođe bila evidentirana na rashodnoj strani budžeta.

„Prihodi od akciza zabilježili su rast u iznosu od 2,3 miliona eura ili 3,8 odsto u odnosu na planirani nivo, kao posljedica značajno veće naplate akciza na duvan i duvanske proizvode u prva tri mjeseca ove godine, dok je u aprilu zabilježen pad ukupnih prihoda od akciza od 3,4 miliona eura ili 19,5 odsto u odnosu na prvobitni plan“, precizira se u dokumentu.

Usljed mjera Vlade usmjerenih na smanjenje negativnih efekata uticaja koronavirusa na privredu i građane, ali i naredbe o privremenom zatvaranju velikog broja preduzeća i organa uprave, kako je bilo i očekivano ostvarenje prihoda po osnovu taksi i naknada je ispod planiranog nivoa.

U dokumentu se navodi da su izdaci budžeta u prva četiri mjeseca ove godine iznosili 622,7 miliona eura i manji su u odnosu na planirane manji 135,8 miliona eura, odnosno 17,9 odsto.

„U poređenju sa istim periodom prošle godine, izdaci budžeta su ostvareni u većem ukupnom iznosu od 25,2 miliona eura ili 4,2 odsto“, kazali su iz Ministarstva.

Gledajući strukturu, tekući izdaci ostvareni su na nivou od 286,1 miliona EUR i manji su 42,4 miliona eura ili 12,9 odsto u odnosu na planirane.

„Niža realizacija tekućih izdataka posljedica je odlaganja aktivnosti potrošačkih jedinica koje nijesu mandatornog karaktera, kako bi se u periodu izuzetno ograničene ekonomske aktivnosti i pada prihoda obezbijedila likvidnost budžeta, odnosno osiguralo povećano finansiranje zdravstvenog sistema i obezbijedila sredstva za sprovođenje ekonomskih paketa mjera“, objasnili su iz Ministarstva.

Kapitalni izdaci realizovani su u iznosu od 44,1 milion eura, što je 50,1 odsto manje od planiranih odnosno 35,4 odsto manje u odnosu na prošlu godinu.

Kapitalni budžet je u periodu od januara do aprila realizovan u ukupnom iznosu od 34,9 miliona eura, što je 41,7 miliona manje od plana odnosno 25,2 miliona manje u odnosu na prošlu godinu.

„Nižu realizaciju kapitalnog budžeta je u najvećoj mjeri opredijelila umanjena aktivnost na izvođenju radova na prioritetnoj dionici auto-puta, usljed pandemije“, dodali su iz Ministarstva.

Dinamika kretanja budžetskih prihoda i rashoda je u prva četiri mjeseca uticala na ostvarenje deficita budžeta u iznosu od 123 miliona eura, koji je 64,3 miliona ili 34,3 odsto manji u odnosu na planirani.

BOJOVIĆ ISTAKAO

Po priznanju nadležnih državnih institucija, javni dug Crne Gore narastao je na preko 82 odsto BDP-a, a državnom budžetu nedostaje skoro 900 miliona eura, a istovremeno, svjedoci smo da već godinama nije otvorena niti jedna fabrika,niti jedan ozbiljan proizvodni pogon, pa samim tim nije otvoreno niti jedno novo radno mjesto u sektoru proizvodnje, saopštio je član predsjedništva Demoкratsкe narodne partije (DNP) i funкcioner DF-a Vladislav Bojović.

“Crna Gora godišnje uvozi robe u vrijednosti od preko dvije milijardi eura i to uglavnom one robe koju bi mogla sama da proizvede, dok izvozi 10 puta manje i to dominantno sirovinu. Dok, na primjer, u Srbiju i druge evropske države dolaze investicije, i kompanije koje pokreću proizvodnju i zapošljavaju radnike, u Crnu Goru dolazi isključivo sumnjivi, ili kriminalni kapital, kojim se za interes pojedinaca kupuju prirodna bogatstva Crne Gore, a manjim dijelom i osiromašeni glasači pred izbore”, naveo je Bojović.

Prema njegovim riječima, dok ogroman broj građana Crne Gore nema nikakav, a kamoli održiv i dobro plaćen posao, “tajkuni bliski vlasti, i najviši funkcioneri vlasti, se na račun uvoza, šverca i rasprodaje prirodnog bogatstva enormno bogate i postaju multimilioneri”.

“U takvoj situaciji kriminalizovani vrh režima je odlučan i na putu da ugasi i turističku sezonu koristeći tzv. NКT kao partijski servis, ili političko tijelo, pokazujući još jednom potpuno odsustvo osjećaja i zainteresovanosti za život i ekonomski položaj ogromne većine građana. Crna Gora je, nažalost, jedina država u Evropi i svijetu u kojoj kriminalci imaju svoju državu. Da je Crna Gora slobodna, a ne privatna država uske grupe pojedinaca, njeni građani bi mogli da žive bogato sa svim svojim razlikama”, kazao je Bojović.

On je poručio da vlast, umjesto da se suoči sa dramatično teškom ekonomskom situacijom, i da se posveti otvaranju novih radnih mjesta u privredi, produbljuje nacionalne podjele, proizvodi nestabilnost, proganja vjekovnu i državotvornu SPC, sa krajnjim ciljem da ugasi pravoslavlje u Crnoj Gori.

“Istovremeno, litije su pokazale da je veliki broj dosadašnjih glasača ove vlasti postao svjestan da je vrh režima i njih godinama varao, i da je vlast korišćena samo za bogaćenje uske grupe pojedinaca. Dakle, prevareni su i oni u opoziciji, ali i mnogi od onih koji su pripadali ovoj vlasti, ili su je podržavali. U ovoj činjenici krije se ključni razlog zašto kriminalci u vrhu vlasti ne dozvoljavaju nastavak litija, i zašto drže zatvorenom granicu sa Srbijom, dok štetu isključivo trpe građani i ekonomija Crne Gore”, kazao je Bojović.

Jedino rješenje za spas ekonomije i oporavak privrede Crne Gore, kako je naveo, leži upravo u tome da se ona kao država ekonomski otvori, ekonomski sarađuje i infrastrukturno poveže sa državom Srbijom, i sa svim drugim državama koje ulažu u podizanje proizvodnje i izvoza, kako bi konačno pokrenula sopstvenu privredu i otvorila nova radna mjesta.

“Jasno je da sa ovom vlašću, koja je opredijeljena da održava nerazuman i štetočinski, neprijateljski stav prema Srbiji i Srbima, to nije moguće, i da će sa ovom vlašću ekonomska kriza biti sve veća i veća. Zbog toga ova vlast zaslužuje da bude smijenjena i od onih birača koji su je do sada podržavali, bez obzira na to kako se oni nacionalno izjašnjavali”, zaključio je Bojović.

DAMJANOVIĆ

Predloženi rebalans budžeta je, gledano sa pozicije Vlade, održiv do nekog novog koji Crnu Goru vjerovatno čeka poslije izbora, odnosno nakon svođenja bilansa iz trećeg ključnog kvartala, saopštio je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

On je kazao da se predloženi rebalans, koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, temelji na tri premise koje su veoma promjenljive i koje izvršna vlast definiše u kondicionalu.

„To su prognozirani pad turističke potrošnje na nivo od 60 odsto prošlogodišnje, nedostajuća sredstva od kojih se još traži 500 miliona eura i projektovani pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji zavisi i od pada u turizmu, ali i od još nekih faktora koje Vlada takođe ne može da procijeni“, rekao je Damjanović agenciji Mina-business.

On je dodao da zbog toga ne iznenađuje što je najveće ‘preraspoređivanje’ unutar budžeta na poziciji smanjenja kapitalnog budžeta, odnosno troškova za auto-put.

„Toga bi bilo i da nije pandemije, jer smo svjesni da se kasni sa realizacijom auto-puta i da se ove godine planirana sredstva ne bi potrošila“, smatra Damjanović.

Komentarišući činjenicu da se rebalansom očekuje rast javnog duga do 82,5 odsto BDP-a, Damjanović je kazao da je crnogorski javni dug i do sada bio najveći u regionu.

„Činjenica da će biti još veći na kraju ove godine i to mnogo veći nego projektovanih 82 odsto učešća u BDP-u, takođe mnogo ne zabrinjava Vladu, jer ko ne smije ili ne umije da oporezuje, taj se zadužuje na tuđi račun“, saopštio je Damjanović.

On je naveo da je to u ovom slučaju konkretno na račun generacija koje sad uglavnom uče i studiraju, ali i uživo gledaju kako se državni budžet finansira „nedostajućim“ sredstvima u visini skoro cijelog godišnjeg tekućeg budžeta.

Komentarišući Vladine projekcije da se u turizmu ove godine očekuju prihodi od oko 650 miliona eura, što je oko 450 miliona eura manje u odnosu na prošlu godinu, Damjanović je kazao da će turizam moći da se koliko-toliko osloni na avgust, odnosno post sezonu, i to uglavnom na region.

„Zato je veoma važno da politika Vlade u vezi sa režimom prelaska granica i protokom ljudi bude fleksibilna i da ne izaziva tenzije u susjednim državama, već da se dogovorom nađe model koji bi maksimalno olakšao dolazak turista u Crnu Goru, kako bi se ostvarilo tih 650 miliona eura zvaničnog prihoda, u skladu sa željama izvršne vlasti“, rekao je Damjanović.

On je podsjetio da je već u martu pozvao Ministarstvo finansija i Vladu da predlože rebalans imajući u vidu neodrživost planiranog budžeta u tekućoj godini, zbog pandemije.

„Smatram da je, zajedno sa rebalansom, morao biti konačno predstavljen i takozvani treći paket mjera koji je najavljivan još krajem aprila za sredinu maja. Evo se kasni već gotovo mjesec, dok vremena za čekanje crnogorska privreda svakako nema“, poručio je Damjanović.

On je dodao da nema ni radikalnijih mjera, kao što je snižavanje zarada u javnom sektoru, odnosno uvođenje kriznog poreza na iznadprosječne zarade.

„Vlada je svjesna da su blizu izbori, pa taj radikalni paket vjerovatno priprema za jesen, nakon izbora, naravno ukoliko joj građani Crne Gore ponovo daju povjerenje“, zaključio je Damjanović.

VEĆA STOPA

U Crnoj Gori je na kraju maja bilo 42,19 hiljada nezaposlenih, što je 4,5 odsto više nego u aprilu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti je, prema mjesečnom izvještaju ZZZ, porasla sa 17,4 odsto na 18,19 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 3,36 hiljada novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 9,44 hiljade slobodnih radnih mjesta.