PU

Poreska uprava (PU) počinje danas intenzivnu kontrolu poreskih obveznika koji se bave građevinskom industrijom, u okviru programa unapređenja poštovanja poreskih propisa u toj oblasti.

Nadzorom će, kako je ranije saopšteno iz PU, biti obuhvaćena preduzeća i pojedinci koji učestvuju u svim djelatnostima te privredne grane, od izvođača i investitora, preko nadzornih organa, do osoba koje se bave prometom građevinskog materijala, a u toku juna planirana je kontrola 20 poreskih obveznika.

“Imajući u vidu da su tokom prošle godine u ovoj djelatnosti u kontrolama utvrđene dodatne poreske obaveze od preko 20 miliona EUR, u posebnom fokusu pažnje PU biće poslovanje poreskih obveznika sa aspekata kod kojih je prepoznat najveći stepen rizika kao što su registracije djelatnosti, posjedovanja potrebnih dozvola, angažmana radne snage, te prijave i isplate zarada radnicima, korišćenja prava na povraćaj PDV kredita i raspolaganja novčanim sredstvima”, navodi se u saopštenju.

Program za obezbjeđenje poštovanja poreskih propisa obveznika koji posluju u građevinskoj industriji realizuje se u cilju povećanja stepena poreske discipline u toj oblasti.

NOVI SPISAK

Centralna banka (CBCG) objavila je danas novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 70 kompanija manje nego na prethodnom.

Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 18,4 hiljade kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreske uprave i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,65 hiljada ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.

U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.

Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika.

U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila više od deset hiljada eura u neprekidnom trajanju više od 30 dana.

Imena kompanija se objavljuju na sajtu CBCG, www.cbcg.me, a u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavljuju se po azbučnom redu.

SEKULIĆ SAOPŠTILA

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala je da je do sada isplaćeno 14.469 ili 96,2 odsto zahtjeva za subvencije za 61.402 zaposlena. Ona je na konferenciji za medije kazala da je u aprilu stiglo 15.030 zahtjeva.

“Za 34 zahtjeva postupak obrade u toku. Odbijeno 527 zahtjeva ili 3,5 odsto, zato što nijesu izmirili obaveze po osnovu poreza i doprinosa za 2019. ili da nisu smanjivali broj zapošljenih za ferbuar”, kazala je ministarka.

Za 91 osobu, kako je kazala, odobreno je subvencije za novo zapošljavanje za april.

“Koristim priliku da pozovem privredne subjekte da do kraja mjeseca podnesu zahtjeve za subvencije za maj. Od sinoć od ponoći već preko 3 hiljade privrednih društava je podnijelo zahtjeve”, kazala je Sekulić.

Kazala je da očekuje da će subvencije za maj isplati u mnogo kraćem roku nego za april, te da je od sinoć stiglo preko 3.000 zahtjeva od privrednih društava. 

Za 34 slučaja, navela je ministarka, postupak obrade u toku ili je zatraženo dodatno dostavljanje dokumentacije.

Na pitanje novinara o trećem paketu subvencija, Sekulić je saopštila da u Ministarstvu nijesu prepoznali potrebnu privrede da nastave s ovim vrstom subvencija, već su se, kako je istakla, bazirali na subvencije za razvoj. 

Što se tiče trećeg paketa mjera za za pomoć privredi i zaposlenima u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog koronavirusa, ministarka je navela da u narednim danima očekuju koordinaciju sa Kabinetom potpredsjednika za ekonomsku politiku.

Istakla je da je predlog Mininstarstva ekonomije vezan za grantove i subvencija za realizaciju Programa unpređenja konkurentnosti.

“Prema budžetu je za to bilo planirano dva miliona za ovu godinu,  ali smo kroz naš predlog za treći paket mjera tražili da taj  iznos bude znatno veći. Odnosi se na kupovinu novih mašina, nova zapošljavanja, unapređenje sistema, međunarodnih standarn, formiranje klastera…”, kazala je Sekulić. 

VRIJEDNA 18 MILIONA

Vlada Crne Gore donijela je novi Koncesioni akt za žičaru Kotor -Lovćen, u kome se navodi da je realizacija ovog projekta, na bazi tridesetogodišnje koncesije, vrijednog 18 miliona eura ekonomski opravdana.

Za izgradnju žičare, ranije su interesovanje pokazivali “Novi Volvox”, “Zetagradnja” ali i čuvena italijanska kompanija “Lajtner”, ali ni jedna od ovih firmi nije poslala konkretnu ponudu.

Donošenje dopunjenog Koncesionog akta je znak da će Vlada ubrzo raspisati novi tender za gradnju žičare, iako nekoliko postupaka u protekloj deceniji nije uspjelo.

Vlada je kao obavezan i eliminatorni uslov na novom tenderu navela “iskustvo u izgradnji i opremanju sistema žičare”. Učesnik na tenderu ili član konzorcijuma, mora imati iskustvo u izgradnji i opremanju najmanje jednog operativnog sistema žičare koji je izgrađen u posljednjih pet kalendarskih godina.

A kao dopunski uslov, koji nije eliminatoran, već donosi bodove na tenderu, da učesnik na tenderu ima iskustvo u upravljanju žičarama putem koncesije/javno-privatnog partnerstva, u posljednjih pet kalendarskih godina, gdje su minimalni troškovi izgradnje 20 miliona eura.

U obimnom Koncesionom aktu napisanom na 200 strana, a objavljenom krajem maja, Vlada se uzda u kruzer turiste da će biti sigurni putnici ove panoramske žičare.

U dokumentu se navodi da su prošle godine u kotorsku luku uplovila 462 kruzera sa 615.215 putnika. Ukupan broj jahti u Luci Kotor za ovaj period je iznosio 3.961, a na jahtama je registrovano 22.586 putnika. Dodatno, dubrovačko područje je imalo oko dva miliona turista, od čega je oko 250.000 posjetilo Kotor.

“Ovaj podatak jasno ukazuje na činjenicu da razvoj žičare predstavlja jedinstvenu priliku za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori. Rast broja putnika žičare treba da slijedi rast turizma u Crnoj Gori”, kaže se u dokumentu.

Autori Koncesionog akta predviđaju da će broj korisnika žičare na godišnjem nivou biti između 170.300 i 222.600 za prvu godinu rada, sa prihodima od 3,2 do 4,2 miliona eura. Računica je izvedena tako da povratna karta košta 20 eura za strane turiste, dok bi za domaće turiste iznosila 15 eura.

Ako je minimalna investicija u žičaru 18 miliona, a minimalni godišnji prihod 3,2 miliona eura, onda bi se projekat isplatio za manje od pet godina.

PANDEMIJA UTICALA NA POSLOVANJE

Kompanija Plantaže ostvarila je u prvom kvartalu ove godine gubitak od 2,1 miliona eura, saopštili su iz te kompanije navodeći da je to uobičajeno u prvom i drugom kvartalu, i da se tek po završetku berbe vinskog grožđa može očekivati pozitivan poslovi rezultat.

U saopštenju se navodi da je Odbor direktora razmatrao aktuelna pitanja kompanijskog rada i poslovanja u prethodna tri mjeseca, a poseban akcenat je dat sagledavanju pravovremenog reagovanja u uslovima djelovanja koronavirusa.

Ocijenjeno je da je to prouzrokovalo velike i očigledne štetne posljedice po redovno poslovanje, koje je usljed toga nesumnjivo poremećeno, sa velikim stepenom vjerovatnoće da će takvo stanje biti i u narednom periodu, i nakon ukidanja vanrednih mjera.

Odbor je zaključio da su do momenta proglašenja pandemije koronavirusa i uvođenja vanredne situacije i niza mjera, rezultati kompanijskog poslovanja su bili pozitivniji u odnosu na uporedni period prošle godine.

Navodi se da je kompanija je, bez obzira na sva poslovna iznenađenja izazvana pandemijom, uspjela da zadovolji zahtjeve složenog proizvodno-tehnološkog rada i blagovremeno završi sve planirane agro-tehničke i tehnološke operacije.

„Zbog toga sa ponosom konstatujemo da su naši zasadi i drugi proizvodni kapaciteti u izvanrednom stanju“, kaže se u saopštenju.

Odbor je informisan o stanju i problemima na tržištu prodaje, koji su nastali sredinom marta obustavljanjem poslovnih aktivnosti sa distributerima/kupcima, kao i prekidom rada pojedinih kompanijskih organizaciono-poslovnih cjelina.

Navodi se da je Sektor prodaje i marketinga izvijestio Odbor da je došlo do automatskog pada prodaje za preko 80 odsto na gotovo svim tržištima, tako da je prekid istovremeno prijetio i čitavom kompanijskom reproduktivnom procesu.

„Od nedavnog ublažavanja i ukidanja brojnih, povodom pandemije koronavirusa, uvedenih medicinskih mjera, tržište počinje ponovo da se pokreće i funkcioniše, iako i dalje u smanjenom obimu“, kaže se u saopštenju.

Odbor je prihvatio izvještaj menadžmenta o poslovanju u prvom kvartalu ove godine, u kojem se navodi da su ostvareni prihodi u iznosu od 2,2 miliona eura, što je za oko 500 hiljada eura manje nego u istom periodu prošle godine.

„Posebno je izražen pad na inostranim tržištima. Projekcije su da će se, zbog djelovanja koronavirusa i iz tog razloga izazvanih poremećaja na tržištu, do kraja godine ostvariti pad prodaje za oko 30 odsto“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da su ukupni rashodi u prvom kvaratalu na nivou prošlogodinjih i iznose 5,8 miliona eura.

„U prvom kvartalu Kompanija je ostvarila je gubitak od 2,1 milion eura. Inače, negativan finansijski rezultat u prvom i drugom kvartalu je uobičajen za ovu kompaniju, jer se tek po završetku berbe vinskog grožđa u trećem kvartalu može očekivati i realno ostvariti pozitivan poslovni rezultat“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Odbor direktora dao podršku menadžmentu da nastavi sa svim poslovnim aktivnostima, prije svega na tržištu prodaje.

„Ali i primjeni svih agro-tehničkih mjera za pripremu proizvodnje, u skladu sa poštovanjem zvanično utvrđenih i verifikovanih procedura, uz uvažavanje brojnih i nepredvidljivih specifičnosti same poljoprivredne proizvodnje“, dodaje se u saopštenju.

PKCG

Crnogorska ekonomija što hitnije mora da preduzme ozbiljne korake u pravcu razvoja proizvodnje koja bi, u što većoj mjeri, supstituisala sadašnji uvoz, time što će zakonskom regulativom zaštiti proizvođače i dati im prioritet na tenderima ili policama, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

Predsjednik Koordinacionog odbora za farmaceutsku i medicinsku privredu PKCG, Petar Popović, kazao je da je postojeća situacija u svoj svojoj oštrini markirala prioritetne oblasti – zdravstvo i prehranu, odnosno proizvodnju galenskih proizvoda, sanitetskog materijala, medicinskih sredstava i dijelom opreme, kao i primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrenih proizvoda.

„Globalna pandemija koronavirusa pokazala je da se već preduzimaju konkretne mjere u nekim evropskim državama na zaštiti domaćih kompanija i podsticanju domaće proizvodnje, jer se u vanrednim i zahtjevnim vremenima, sve države okreću sebi i svojim resursima“, rekao je Popović za Glasnik PKCG.

On smatra da i crnogorska ekonomija što hitnije mora da preduzme ozbiljne korake u pravcu razvoja proizvodnje koja bi supstituisala u što većoj mjeri sadašnji uvoz.

„Ekstremno neregularna situacija kroz koju sada prolazimo u potpunosti potencira neophodnost razvoja domaće proizvodnje u svim oblastima, pa i satitetskog materijala, ljekova i drugih medicinskih sredstava i opreme“, naveo je Popović.

On je dodao da je ta proizvodnja strateško opredeljenje svake države, kako bi se i u normalnim, a posebno vanrednim okolnostima, bolje i uspješnije nosile sa problemom snabdijevanja.

Popović smatra da je neminovno da će pandemija prouzrokovati veliki broj ekonomskih posljedica, kako na svjetsku privredu, tako i na crnogorsku.

„Preduzete mjere za očuvanje preduzeća su bile dobre i pravovremene, u ove dvije faze koje su već na snazi, ali isto tako očekujemo i treći set mjera koji takođe mora biti neselektivan, konkretan i jasan. Siguran sam da ćemo iz svega ovoga zajedničkim snagama izaći složniji i jači“, poručio je Popović.

On je naveo da se situacija u oblasti snabdijevanja u farmaceutskom i medicinskom sektoru u postojećim uslovima potpune poremećenosti i neregularnosti, proizvodnje i snabdijevanja sanitetskim materijalom, medicinskim sredstvima i ljekovima u čitavom svijetu, morala odraziti i na Crnu Goru.

„Kompanije u toj oblasti u Crnoj Gori suočene su sa mnogim problemima, kao što su nesigurnost u snabdijevanju i pored potvrđenih narudžbi i značajno skraćeni rokovi plaćanja faktura, a u velikom broju slučajeva avansno plaćanje u tim okolnostima postaje uslov potvrde o isporuci robe“, kazao je Popović.

On je dodao da se mora pomenuti i potpuna neizvjesnost roka isporuke, povećanja cijena transporta i poskupljenja roba.

„Sve to je posljedica globalne pojačane potražnje i potrošnje, uvođenja zabrane izvoza određenih roba iz EU ili zemalja okruženja, ukidanja redovnih aviotransporta i uvođenja karantina za vozače“, rekao je Popović.

On smatra da su, u otežanim i potpuno neregularnim uslovima snabdijevanja u čitavom svijetu, kompanije iz ove oblasti u Crnoj Gori kvalitetno odgovorile složenom i delikatnom zadatku – što boljoj snabdijevenosti crnogorskog zdravstva.

Popović je podsjetio da su zaštitna sredstva u kratkom periodu bila deficitarna, ali da je to bio globalni problem, koji ni zapadne države nijesu mogle predvidjeti.

„Međutim, tu je Vlada pravovremeno odreagovala. Nakon tih uslijedile su i isporuke koje su obezbijedile kompanije iz ove oblasti“, kazao je Popović.

On je naveo da tako ekstremno neregularna situacija u potpunosti potencira neophodnost razvoja domaće proizvodnje u svim oblastima, pa i sanitetskog materijala, ljekova i drugih medicinskih sredstava i opreme.

„Ta proizvodnja je strateško opredeljenje svake države, kako bi se i u normalnim, a posebno vanrednim okolnostima, bolje i uspješnije nosili sa problemom snabdijevanja. U tom smislu, država treba kroz kreditnu politiku, preko Investiciono razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka trajno stavi u prioritete kompanije koje su opredijeljene za ovu djelatnost“, saopštio je Popović.

NIJE BILO KAŠNJENJA

Na gradilištu petlje “Smokovac” na prvoj dionici autoputa, završen je veći dio radova. Koordinator za autoput u kompaniji Bemax Milo Muhadinović kaže da očekuju završetak radova do kraja avgusta. Samo na najvažnijem objektu na petlji, mostu Smokovac, završeno je 75 odsto radova.

Na petlji Smokovac se intenzivno radi, 150 radnika, sa više od 70 različitih mašina, završili su na tom gradilištu veći dio posla.

“Radovi na petlji su počeli krajem aprila prošle godine. Tada smo dobili građevinsku dozvolu. Generalno, mi pratimo dinamiku i očekujemo da će radovi biti završeni do kraja avgusta ove godine”, kaže Muhadinović.

Najvažniji objekat na petlji je most Smokovac. Na njegovoj izgradnji angažovano je više od 50 radnika.

“Prije tri dana smo izbetonirali srednji raspon na lijevom mostu. Most, čija je dužina 150 metara, znači lijevi i desni most dužine od po 150 metara, završen je u nekim procentima od preko 75 odsto. Ostali betonski radovi na petlji Smokovac su završeni u nekom procentu od preko 80 odsto, dok su zemljani radovi završeni u procentu od 75 odsto”, naveo je Muhadinović.

Za sada, vremenske prilike nijesu mnogo uticale na dinamiku ovih radova. Nije ni epidemija. Period koronavirusa jedino može imati uticaja, kaže Muhadinović, na asfalterske radove na auto putu.

“Prije svega zbog nabavke bitumena. Kompletan asfalt na autoputu se radi od specijalne vrste bitomena – polimer bitumena, koji je vezan za proizvodnju nafte. Kako je bila mala potražnja nafte tokom ovog perioda, bila je niska i cijena nafte i onda rafinerije uopste nijesu proizvodile i prodavale polimer bitumen”, kaže Muhadinović.

On ističe da su odgovorili izazovima na pravi način, te da su njihovi radovi, koji teku predviđenom dinamikom, u završnoj fazi.

MIHAILOVIĆ PORUČIO

Negativnim dejstvom pandemije koronavirusa biće pogođeni svi sektori i građani Crne Gore, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta, Božo Mihailović i dodao da sada predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i posebno preduzetničke aktivnosti.

On je za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazao da je za sada teško izračunati koliko će pandemija negativno djelovati na crnogorsku ekonomiju.

“Ono što je tačno jeste da je dnevni bruto domaći proizvod (BDP) prije izbijanja pandemije bio 12 do 13 miliona eura. Ako se pretpostavi da, za sada, imamo njegovo umanjenje najmanje 50 odsto, to znači da je mjesečni gubitak oko 180 do 190 miliona, a kvartalni oko 540 do 600 miliona”, rekao je Mihailović.

On je ocijenio da će negativnim dejstvom biti pogođeni svi sektori, a da se za sada kriza najviše odražava na sektor usluga svih vrsta. Posebno je negativan uticaj na turizam, koji je stvarao oko 25 odsto BDP-a Crne Gore.

Mihailović, koji je i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore, je dodao da su mjere Vlade bile primjerene trenutku, objektivne, blagovremene i konzistentne.

“One su imale socijalni i proizvodni cilj. I jedne i druge treba što prije realizovati, sa što manje administrativnih procedura. Sada nam predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i posebno preduzetničke aktivnosti”, rekao je Mihailović.

U tom cilju, posebno očekuje angažovanje bankarskog sektora kroz nove kreditne linije, koje će se zasnivati na dužem grejs periodu, vremenu otplata i niskim kamatnim stopama.

“Banke moraju da uspostave saradnju sa svojim klijentima i da shvate da im od njih zavisi uspješnost sopstvenog biznisa. Što prije – to za njih, a i za sve, bolje”, smatra Mihailović.

On je, odgovarajući na pitanje hoće li Vlada morati da se zadužuje kako bi obezbijedila funkcionisanje sistema, kazao da je Crna Gora sve svoje kreditne obaveze blagovremeno izmirila i ima povoljnu reputaciju kao dužnik u međunarodnim okvirima.

“Prošlogodišnje ‘zaduživanje radi razduživanja’ po nižim kamatnim stopama je bio pravovremeni i izvanredan ekonomski potez. Sigurno je da će u uslovima smanjenog priliva u budžetu, zbog neophodnih mjera odlaganja i oslobađanja od poreza i doprinosa, biti potrebno novo zaduživanje”, ocijenio je Mihailović.

On je naveo da se još od inicijalnih faza tranzicije nije obraćalo dovoljno pažnje na čuvanje preduzeća koja stvaraju materijalni proizvod, zbog čega su mnoga velika preduzeća otišla u stečaj ili izgubila tržište.

“Realna ekonomija nije imala prioritet, pogotovo proizvodni sektor. Zbog toga smo došli u situaciju da nam uslužni sektor dominira u stvaranju BDP-a”, rekao je Mihailović.

On je kazao da je činjenica da se uvoze mnogi proizvodi, pogotovo iz sektora poljoprivrede, koji su mogli da se proizvode u zemlji. Sada je pravi trenutak da se napravi radikalni zaokret u tom pogledu.

“Zato nam treba nova strategija razvoja, zasnovana na našim resursima, koja će dati prioritet materijalnoj proizvodnji. U međuvremenu, prioritet treba dati onim sektorima koji mogu brzo da poslovno djeluju. To je sektor usluga i malog biznisa. Naravno, pretpostavka je da se za vrijeme pandemije očuvaju naši veliki sistemi, što nije lako. Preduzetništvo treba da bude u mislima svakog našeg građanina, koji se može baviti biznisom”, naveo je Mihailović.

On je kazao da su predviđanja da će u narednoj godini doći do ekonomskog oporavka.

“To je pod velikim znakom pitanja, i ja ‘navijam’ da se takve prognoze ostvare. Personalno, očekujem recesiju, koja će sigurno biti u ovoj godini. Dalji tok zavisi od borbe čovječanstva sa ovim privrednim i društvenim zlom”, saopštio je Mihailović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, ima šansu da brzo djeluje i bude adaptibilna na nove uslove. Kako smatra, svi treba da shvate da su na istom zadatku, da nema političkih, ni bilo kakvih podjela.

“Malo nas je za dijeljenje, a nije ni vrijeme za to. Podjele mogu samo svakome da doprinesu loše rezultate, i pojedinačno i kolektivno”, dodao je Mihailović.

MONSTAT

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od preduzeća i zemljoradničkih zadruga sa dva i više zaposlena radnika u prvom kvartalu iznosila je 6,3 miliona eura, pokazuju podaci Monstata.

Od toga je vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 2,1 milion eura ili 33,3 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 4,2 miliona eura ili 66,7 odsto.

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prvom kvartalu porastao je 3,5 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.

“Od toga je zabilježen pad vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje preduzeća 6,1 odsto i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača 8,9 odsto”, navodi se u saopštenju.

U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prvom kvartalu sirovo kravlje mlijeko učestvuje sa 27,8 odsto, kokošija jaja 16,9 odsto, kao i stoka po vrstama i kategorijama 12,6 odsto.

Svježe povrće učestvuje sa 12,4 odsto, svježe voće 9,1 odsto, ostali proizvodi 8,5 odsto, industrijsko bilje 6,7 odsto, svježa riba 4,7 odsto, prerađevine voća i grožđa 0,9 odsto i žita 0,4 odsto.

KONJEVIĆ

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević pozvao je guvernera Centralne banke (CBCG), Radoja Žugića, da podnese ostavku, navodeći da je porukom o drugom moratorijumu mala i srednja preduzeća ostavio na “milost” bankarima.

“Žugić je obavijestio javnost da je uspio da ‘dogovori’ drugi moratorijum na kredite poslovnih banaka i to na način da banke ne moraju da odobre taj aranžman, čak i ako klijenti ispune sve uslove moratorijuma”, naveo je Konjević u saopštenju.

Žugić je time, kako se dodaje, uputio jasnu poruku privrednicima da mogu ispuniti veoma stroge uslove, ali da to nikako ne znači da će dobiti odlaganje kredita.

“Mikro, mala i srednja preduzeća koja su okosnica crnogorske ekonomije i ubjedljivo najveći poslodavac, Žugić je ostavio na ‘milost’ bankarima”, smatra Konjević.

On je pitao šta još treba da se desi pa da Žugić podnese ostavku.

CBCG, kako je ocijenio Konjević, ili obmanjuje javnost ili se pravi “mrtva”, ali najčešće obezbjeđuje ekstra profite bankama na štetu građana i privrede.

“Nije dovoljno što se crnogorska privreda nalazi u velikim izazovima, već izgleda mora da se nosi i sa ovakvim genijalnim Žugićevim izumima. Guverner sa platom od preko pet hiljada EUR izgleda da teško može razumjeti muke malog i srednjeg biznisa koji jedva obezbjeđuju finansijsku održivost i zadržava radnu snagu, pa stoga i ne iznenađuje njegova bahatost da se hvali novim ‘moratorijumom’ nakon onog prvog koji će građane i privredu koštati preko 30 miliona EUR”, naveo je Konjević.

On smatra da tolika primanja i beneficije čine da Žugić izgubi dodir sa realnošću, pa nije čudo što se on još i javno hvali sopstvenim promašajima.

“Još se sjećamo kako je Žugić tokom korona krize obmanuo javnost tvrdeći da neće biti naplaćivanja kamata na kredite tokom perioda moratorijuma. Naknadno smo saznali da od toga nema ništa i da će se kamata itekako obračunati tokom takozvanog moratorijuma i naplatiti kroz uvećane rate u periodu nakon tri mjeseca”, naveo je Konjević.

On je dodao da se saznalo da će Žugićevo “dobročiniteljstvo” građani i privrednici koji su koristili moratorijum platiti bankama u iznosu preko 30 miliona eura.

  • Šta koči prelazak Evrope na obnovljivu energiju?
    on 19/05/2025 at 05:53

    Evropska elektroenergetska mreža je zastarjela i rizikuje povlačenje fosilnih goriva iz kolosjeka, navodi se u izvještaju Beiond Fossil Fuels, E3G, Ember i Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu. Pošto je EU prošle nedjelje objavila svoju mapu puta za postepeno ukidanje preostalih ruskih fosilnih goriva do 2027. godine, električne mreže će biti od suštinskog značaja za njihovu zamjenu zelenom energijom domaćeg porijekla, prenosi Euronews.

  • Ko ima najjaču vojsku?
    on 19/05/2025 at 05:46

    Njemačka i druge evropske države najavljuju da će čak pet odsto BPD-a ulagati u vojsku. Ko su najveće vojne sile kontinenta, gdje su im jake strane, a gdje mane?

  • Promjenljivo, do 22°C
    on 19/05/2025 at 05:40

    U Crnoj Gori danas promjenljivo vrijeme uz moguće padavine. Najviša dnevna temperatura do 22 stepena.

  • "Marković ima obavezu da se pojavi pred Anketnim odborom"
    on 19/05/2025 at 05:38

    Članovi skupštinskog Anketnog odbora, kako je planirano, trebalo bi danas da saslušaju bivšeg premijera, sada lidera SEP-a, Duška Markovića, povodom slučajeva politički motivisanih ubistava, fizičkih napada i prebijanja novinara. Nismo uspjeli dobiti odgovor da li će Marković doći na sjednicu, a to još ne znaju ni članovi Anketnog odbora. Jedan od njih iz redova DPS-a, Oskar Huter, kratko je kazao da je bespredmetno bilo što komentarisati ukoliko se nema informacija da li će se Marković pojaviti.

  • Neočekivani uspjeh ekstremne desnice u Poljskoj
    on 18/05/2025 at 21:59

    U današnjem prvom krugu izbora za predsjednika Poljske neočekivani senzacionalni uspjeh doživjela je ekstremna desnica kada je sa 15,4 odsto odsto prema prognozama ishoda osvojio Slavomir Mencen iz radikalne nacionalističke Konfederacije i treći je, a na četvrtom mjestu našao se antisemita Gžegož Braun sa neočekivanih 6,2 odsto glasova.

  • Novi Sad: Policija upotrijebila pendreke protiv aktivista SNS
    on 18/05/2025 at 21:50

    Policija je večeras u Novom Sadu intervenisala pendrecima protiv aktivista Srpske napredne stranke (SNS) nakon što su oni u više navrata gađali jajima i plastičnim flašama građane koji su demonstrirali ispred prostorija te stranke.

  • Na izborima u Portugalu najviše glasova dobila odlazeća koalicija desnice
    on 18/05/2025 at 21:45

    Portugalska umjereno desničarska koaliciona vlada, koja je na vlasti godinu dana, osvojila je najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima, prenijeli su večeras tamošnji mediji rezultate izlaznih anketa.

  • Proevropski kandidat pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji
    on 18/05/2025 at 21:37

    Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan pobijedio je danas u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema gotovo konačnim rezultatima.

  • Više od 100 poginulih u Pojasu Gaze u izraelskim napadima
    on 18/05/2025 at 21:32

    Najmanje 103 osobe poginule su u izraelskim napadima u Pojasu Gaze, saopštila je Civilna odbrana te palestinske teritorije, dok je izraelska vojska pokrenula opsežnu kopnenu operaciju.

  • Kabinet: Bajdenu dijagnostikovan agresivan oblik raka
    on 18/05/2025 at 21:17

    Bivši američki predsjednik Džo Bajden ima rak prostate, saopštio je njegov kabinet, prenosi Sky news.

  • Javni pozivi za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca
    on 18/05/2025 at 12:55

    Centralna banka (CBCG) objavila je javne pozive za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca, povodom 25 godina od osnivanja vrhovne monetarne institucije i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

  • Spajić da saopšti javnosti ko su ostali privilegovani investitori
    on 18/05/2025 at 12:22

    Mreža za afirmaciju nevladinog sektora tražila je od premijera Milojka Spajića da javnosti jasno saopšti ko su drugi investitori, pored Mohameda Alabbara, sa kojima je pregovarao u vezi sa projektima koji treba da budu realizovani kroz Sporazum sa Emiratima.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.