ZBOG PANDEMIJE

Pandemija koronavirusa bi mogla povećati stopu siromaštva u Crnoj Gori za procijenjenih 1,5 do tri procentna poena, u zavisnosti od trajanja krize, ali većina novih siromašnih može ostati nezaštićena, ocijenjeno je iz Svjetske banke (SB).

U novom izdanju bilješki SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na siromaštvo i dobrobit domaćinstava na Zapadnom Balkanu, navodi se da će u Crnoj Gori krajnji rezultat biti preokret trenda smanjenja siromaštva tokom posljednjih četiri do šest godina i njegovo vraćanje na nivo iz 2015. ili čak 2013.

“Oko devet hiljada do 20 hiljada građana bi moglo upasti u siromaštvo zbog ekonomskog šoka”, navodi se u bilješkama SB, koje predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.

Među radnicima u Crnoj Gori u najviše pogođenim sektorima, samo šest odsto je bilo siromašno prije pandemije.

“Međutim, procjenjuje se povećanje te stope na devet odsto u prvom scenariju, koji predviđa trajanje pandemije do kraja juna, i na 13 odsto u drugom scenariju, koji predviđa da ona traje do avgusta”, objasnili su iz SB.

Prosječan prihod domaćinstva bi, kako se ocjenjuje, mogao opasti pet do deset odsto. Udio stanovništva koje se smatra ugroženim, ne siromašno već ekonomski nedovoljno zbrinuto, može se povećati sa oko 28 odsto, na procijenjenih 29 do 31 odsto.

“Zabrinjavajuće je što preko 80 odsto Crnogoraca, koji bi zbog Covid-19 mogli postati siromašni, trenutno nema nikakvu podršku socijalne zaštite”, kazali su iz SB.

U SB smatraju da bi, uz ograničene fiskalne rezerve, kratkoročni odgovor politike u Crnoj Gori vjerovatno trebalo da bude ciljan, uz razmatranje olakšanja negativnih uticaja na siromašne i ugrožene radnike i njihove porodice.

U bilješkama se navodi da se, kada je riječ o državama Zpadnog Balkana, nedavno smanjenje siromaštva i poboljšanje dobrostanja zaustavljaju, jer Covid-19 kriza vodi ekonomije tog regiona u recesiju.

“Početkom ove godine prije izbijanja Covid-19, većina od šest zemalja regije je ostvarila značajan napredak na smanjenju siromaštva i povećanju prihoda domaćinstava. Kriza će vjerovatno dovesti do prekida i dijelom preokreta nedavno ostvarenog napretka”, smatraju u SB.

Procjenjuje se da bi na Zapadnom Balkanu bez mjera vladinog odgovora, Covid-19 kriza otjerala najmanje 400 hiljada ljudi u siromaštvo, a ako ona potraje duže, čak i 950 hiljada.

Iz SB su saopštili da će za ljude na Zapadnom Balkanu gubitak prihoda od rada biti glavni način prenosa ekonomskih uticaja pandemije. Vjerovatno će prvo biti pogođeni zaposleni u ugroženim sektorima, ali će se kasnije proširiti na druge dijelove ekonomije i u formalnom i u neformalnom sektoru.

“U stvari, radnici u ugostiteljstvu, zabavi, transportu, maloprodaji neprehrambenih proizvoda i dijelu proizvodnje su bili odmah pogođeni”, dodaje se u bilješkama.

Iz SB su kazali da su samozaposleni, neformalni radnici i oni s povremenim poslovima ili ugovorima na određeno u naročitoj opasnosti. Za njih je veća vjerovatnoća da će izgubiti posao, raditi skraćeno radno vrijeme ili biti upućeni na prinudni odmor, nego radnici u formalnom sektoru s ugovorom na neodređeno.

“Veoma su ugroženi i honorarci i oni koji ne mogu raditi od kuće. Mnogi od njih, pošto često rade neformalno, nemaju socijalno osiguranje i ne mogu ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene kad ostanu bez posla”, naveli su iz SB.

Vladine mjere, koje pomažu firmama iz formalnog sektora da zadrže radna mjesta, ne dopiru direktno do neformalnih radnika. Mnogi od tih neformalnih ili samozaposlenih radnika ne mogu koristiti ni socijalnu pomoć koja je namijenjena najsiromašnijima, što ih dovodi u poseban rizik.

“U sektorima naročito pogođenim Kovid-19, oko 14 do 33 odsto radnika na Zapadnom Balkanu su samozaposleni, pa stoga posebno ugroženi. Taj je udio naročito velik u Albaniji i na Kosovu. Nivou vještina radnika na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji su nešto niži u pogođenim nego u ostalim sektorima. Prosječna plata u pogođenim sektorima je takođe tipično niža”, dodaje se u bilješkama.

U SB su ocijenili da siromašni i ugroženi mogu biti pogođeni velikim ekonomskim i socijalnim troškovima. Veliki udio nesiromašne populacije je u riziku da postane siromašan. Izbijanje Covid-19 će teško pogoditi stanovnike urbanih područja, naročito one koji rade u neformalnom sektoru i nemaju mogućnost korištenja mjera za zaštitu formalnih radnih mjesta.

“Vlade moraju osigurati osnovne usluge, dovoljno hrane, smještaj i osnovne socijalne usluge za najugroženije. Uprkos rigoroznim mjerama ograničenja i smanjenja ekonomske aktivnosti, pružanje osnovnih usluga, kao što su komunalne, komunikacije, zbrinjavanje otpada i održavanje infrastrukture je i dalje od ključnog značaja, dijelom i da bi se omogućilo da ljudi poštuju mjere ograničenja”, rekli su iz SB.

Takođe, odgovor politike trebalo bi da zaštiti egzistenciju i olakša oporavak za radnike i u neformalnom i u formalnom sektoru.

“Smanjivanje gašenja firmi i radnih mjesta je prvi korak i može imati značajan pozitivan efekt prelivanja na neformalni sektor putem kanala ponude i potražnje. Još je značajnije da podrška prihodu bude proširena na radnike koji možda nijesu obuhvaćeni programima podrške za firme, kao što su samozaposleni ili radnici u neformalnom sektoru”, zaključili su iz SB.

PU

Poreska uprava (PU) će od ponedjeljka intenzivirati kontrole poreskih obveznika koji se bave građevinskom industrijom, u okviru programa unapređenja poštovanja poreskih propisa u toj oblasti.

Iz PU je saopšteno da su tome prethodile sprovođene informativne i edukativne aktivnosti i obavljene analize rizika poreskih obveznika koji se bave građevinskom industrijom.

Nadzorom će, kako se navodi, biti obuhvaćena preduzeća i pojedinci koji učestvuju u svim djelatnostima te privredne grane, od izvođača i investitora, preko nadzornih organa, do osoba koje se bave prometom građevinskog materijala, a u toku juna planirana je kontrola 20 poreskih obveznika.

“Imajući u vidu da su tokom prošle godine u ovoj djelatnosti u kontrolama utvrđene dodatne poreske obaveze od preko 20 miliona EUR, u posebnom fokusu pažnje PU biće poslovanje poreskih obveznika sa aspekata kod kojih je prepoznat najveći stepen rizika kao što su registracije djelatnosti, posjedovanja potrebnih dozvola, angažmana radne snage, te prijave i isplate zarada radnicima, korišćenja prava na povraćaj PDV kredita i raspolaganja novčanim sredstvima”, navodi se u saopštenju.

U prvoj fazi implementacije programa, kako su objasnili iz PU, poreskim obveznicima prezentovane su važne informacije u vezi sa poreskim obavezama po osnovu obavljanja građevinske djelatnosti, a u cilju njihovog upoznavanja sa najvažnijim aspektima oporezivanja te djelatnosti na internet stranici PU objavljen je i informator sa instrukcijama za poštovanje poreskih propisa.

Takođe, kako su dodali, edukacija poreskih obveznika obavlja se i kroz saradnju sa asocijacijama privrednika, u prvom redu Privrednom komorom (PKCG).

“Program za obezbjeđenje poštovanja poreskih propisa obveznika koji posluju u građevinskoj industriji realizuje se u cilju povećanja stepena poreske discipline u toj oblasti”, rekli su iz PU.

Oni su kazali da očekuju da će njegova implementacija doprinijeti povećanju broja obveznika registrovanih u građevinskoj industriji, rast stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, te uspostavljanju kvalitetnijeg poslovnog ambijenta i sankcionisanju nelojalne konkurencije na tržištu u oblasti građevinarstva.

KONJEVIĆ PITA

Zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević kazao je da je jučerašnjoim o drugom moratotrijumu, guverner Centralne banke Radoje Žugić, ostavio na “milost” bankarima mikro, mala i srednja preduzeća koja su okosnica crnogorske ekonomije. On je pitao I šta još treba da se desi pa da guverner Žugić podnese ostavku.

Guverner Radoje Žugić obavijestio je juče javnost da je dogovorio drugi moratorijium na kredite poslovnih banaka i to na način da banke ne moraju da odobre taj aranžman, čak i ako klijenti ispune sve uslove moratorijuma.

“Genijalno!!!! Gospodin Žugić je zaslužio da mu se poveća plata sa 5.000 na 10.000 eura!!! Jer ovakva “pobjeda” nad bankama koju je izvojevao guverner je prava rjetkost”, kazao je Konjević.

On je naveo da je privrednicima upućena poruka da mogu ispuniti veoma stroge uslove, ali to nikako ne znači da ćete dobiti odlaganje kredita.

“Mikro, mala i srednja preduzeća koja su okosnica crnogorske ekonomije i ubjedljivo najveći poslodavac Žugić je ostavio na “milost” bankarima. CBCG ili obmanjuje javnost ili se pravi “mrtva” ali najčešće obezbjeđuje ekstra profite bankama na štetu građana i privrede”, navodi se u saopštenju.

Konjević podsjeća da je Žugić tokom korona krize tvrdio da neće biti naplaćivanja kamata na kredite tokom perioda moratorijuma.

“Naknadno smo saznali da od toga nema ništa i da će se kamata itekako obračunati tokom tzv. moratorijuma i naplatiti kroz uvećane rate u periodu nakon tri mjeseca. Još konkretnije, saznali smo da će Žugićevo “dobročiniteljstvo” građani i privrednici koji su koristili moratorijum platiti bankama u iznosu preko 30 miliona eura. Imajući sve u vidu, zaista se pitamo – šta još treba da se desi pa da guverner Žugić podnese ostavku”, navodi se u saopštenju.

BIĆE POSLA

Lokalna uprava u Mojkovcu uspjela je da ubijedi 15 renomiranih kompanija i investitora da će im se ulaganje u tu Opštinu i te kako isplatiti.

Radeći u prethodnih nekoliko godina na unapređenju kompletne infrastrukture u Mojkovcu, stavarajući izuzetno povoljan poslovni ambijent, posebno u biznis zoni i razvijajući raspoložive resurse, naročito u oblasti turizma i poljoprivrede, lokalna uprava je do sada uspjela da ubijedi petanaest renomiranih kompanija i investitora da će im se i te kako isplatiti ulaganje u mojkovačku opštinu, pišu Dnevne novine.

Neki od njih će vrlo brzo početi da realizuju svoje poslovne planove.

Interesovanje je najveće za izgradnju turističkih sadržaja i otvaranje pogona u biznis zoni ‘Babića polje’.

Osnivač i predsjednik Upravnog odbora kompanije „Gintaš” Nedžip Nađi Doruom, kao prvi siguran investitor, tražio je deset hiljada kvadrata u biznis zoni za izgradnju fabrike za preradu voća.

Taj projekat će vrlo brzo ući u fazu realizacije, jer je javni poziv za zakup zemljišta u biznis zoni već raspisan.

Kompanija Tara resources, koja već nekoliko godina obavlja istraživanja rudnih ležišta na Bjelasici, osnovala je sa svojim kooperantima dvije kompanije u Mojkovcu i zainteresovana je za parcelu od pet hiljada kvadrata u biznis zoni.

Hrvatska kompanija Kanaan, u regionu poznata po proizvodnji čipsa, otvorila je firmu u Mojkovcu i zainteresovana je, kao i prethodne dvije, za biznis zonu.

Ove godine ta kompanija je namjeravala da na površini od 15 hektara zasije krompir i da, ukoliko kvalitet i prinosi budu zadovoljavajući, otvori pogon za njegovu preradu.

“Posao je zbog koronavirusa odložen za narednu godinu”, kazali su iz Službe predsjednika Opštine.

Interkontinental grupa i kompanija Čelebić kupili su 11 hiljada kvadrata zemljišta za izgradnju hotela visoke kategorije i poslovnog prostora.

Izdati su im urbanističko-tehnički uslovi i raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja. Radovi bi uskoro trebalo da počnu.

Urbanističko-tehničke uslove za igradnju četiri lux vile, restorana i pet luks apartmana u Podbišću, tražio je Nemanja Vidić, iz Podgorice.

Opštini se obratio i Igor Jovićević, biznismen iz Kotora. On želi da gradi mali, luksuzni hotel u Podbišću, na parceli od šest hiljada kvadrata, koju je kupio prošle godine.

U Podbišću bi, na prostoru pored Tare, predviđenom za turizam, ugostiteljstvo i rekreaciju, turističke kapacitete tražila kompanija Taraenegro. Tražila je urbanističko-tehničke uslove.

Beogradska firma Focus Strategies, zainteresovana je za otvaranje preduzeća za prizvodnju pješadijskog naoružanja.

Kompanija Franca ima želju da izgradi tržni centar na mjestu gdje se sada nalazi gradska pijaca.

Predizeće Kastellana želi parcelu u biznis zoni i već 1. juna otvara poslovnicu u Mojkovcu.

“Za parcelu u biznis zoni zainteresovana je i poznata kompanija Metalac, iz Gornjeg Milanovca, dok je izvršni direktor i suosnivač HY Credit Company Limited, zaintersovan za izgranju hotelskih i poslovnih kapaciteta na zemljištu bivšeg kombinata drvne industrije”, kazali su iz Službe predsjednika.

Na pitanja Dnevnih novina, vezana za dolazak investitora u Mojkovac, iz Službe predsjednika Opštine su, na kraju, odgovorili da je prošle godine, u saradnji sa firmom Bianco, iz Danilovgrada i resornim ministarstvom, organizovan otkup mlijeka.

U Mojkovcu je, nedavno, Lovćen banka otvorila poslovnicu a u tom gradu, što je veoma značajno za privredni razvoj opštine, nalaziće se sjedište jP Skijališta Crne Gore, i to u prostorijama nekadašnjeg trgovinskog preduzeća Bojna njiva, čije renoviranje se privodi kraju.

Predsjednik Opštine Mojkovac Ranko Mišnić, smatra da će skori dolazak nekoliko investitora, i veliko interesovanje brojnih kompanija, na koje se ozbiljno računa, dovesti neminovno i do povećanja zaposlenosti.

“Otvaranje novih radnih mjesta za naše ljude je i naš prvi cilj, u protivnom ništa od ovog što smo radili i radimo da animiramo investitore, ne bi za nas imalo puno smisla”, rekao je Mišnić.

Posla će, kako smatra, biti. Kompanija Čelebić će, dok bude gradila hotel, obučavati njima potrebnu radnu snagu iz tog kraja, i to u svom hotelu koji imaju u Podgorici.

Prema riječima Mišnića, slično će raditi i ostale kompanije, jer im je mnogo isplativije da zaposle Mojkovčane, nego da dovode ljude sa strane.

“Uostalom, uslov za sve investitore je zapošljavanje naše radne snage, gdje god to bude moguće, odnosno na svakom radnom mjestu koje budemo mogli pokriti svojim kadrom”, zaključio je Mišnić.

JELUŠIĆ

Svi hoteli koji su tokom pandemije stavili svoje objekte na raspolaganje Nacionalnom koordinacionom tijelu za karantin u potpunosti će biti oslobođeni plaćanja zakupa plaža za ovu godinu, rekao je Pobjedi direktor Morskog dobra Predrag Jelušić.

To javno preduzeće je za potrebe ovogodišnje ljetnje sezone sačinilo set finansijskih olakšica i paket mjera koje, kako je rekao Jelušić, podrazumijevaju obaveze fizičkog distanciranja i veći nivo higijene.

“Ove godine će, posredstvom Crvenog krsta, biti angažovano 600 spasilaca. Ovogodišnje mjere, koje su specifične i vrlo važne, poštovali smo u cjelosti i vjerujem da će ih svi naši zakupci preuzeti kao dio ugovorenih obaveza”, rekao je Jelušić.

Podsjetio je da zakupci ove godine ne treba da imaju činidbenu garanciju što im omogućava smanjenje odlaska kod banaka i zaduživanja.

“S obzirom da smo partnerstvo gradili 25 godina i da je 95 odsto zakupaca isti kao i prethodne dvije i po decenije, očekujemo da i u ovoj kriznoj godini sarađujemo na fer i korektan način. Dali smo mogućnost da svi objekti koji 12 mjeseci rade u zoni Morskog dobra imaju popust od 20 odsto za period u kome nijesu radili i da plaćaju u više rata”, kaže Jelušić, koji procjenjuje da je pad prometa od turizma ove godine izvjestan.

“Tokom ljetnjih mjeseci ćemo zajednički utvrditi koliki je to pad i na osnovu toga predložiti dodatni set mjera koji se tiče smanjenja za ovu godinu”, zakljucio je Jelušić.

ZA ČETIRI MJESECA

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva četiri mjeseca je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 801,8 miliona eura, što je deset odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 114,4 miliona eura, što je 8,6 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio manji 10,2 odsto i iznosio je 687,4 miliona eura.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,6 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 16,3 odsto”, rekli su iz Monstata.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu u iznosu od 27,8 miliona eura, koji čine obojeni metali 21,5 miliona eura, kao i gvožđe i čelik četiri miliona eura.

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 147,9 miliona EUR, koji čine drumska vozila 42,4 miliona EUR, električne mašine, aparati i uređaji 32,3 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 27,2 miliona eura, Slovenija 15,4 miliona EUR i Mađarska 11 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 131 milion eura, Njemačka 65 miliona EUR i Kina 61,3 miliona eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).

ZA BERBU

Kompaniji “13.jul – Plantaže” potrebno je više od 400 sezonskih radnika za poslove berbe. Zasad breskve na Ćemovskom polju iznosi 83 hektra i najveći je u regionu. Trenutno su na tom poslu angažovana 24 radnika. Oni koji su počeli sa berbom poručuju da se može zaraditi pristojna plata.

Berba breskve, na ćemovskom polju, počela je 25. maja. Trajaće naredna tri mjeseca, a iz kompanije “Plantaže” poručuju da je trenutno najveći izazov obezbijediti radnu snagu.

S druge strane, ima i onih koji se rado vraćaju berbi. Ističu da ima posla, a kako kažu, može se zaraditi pristojna plata.

Na berbi breskve angažovana su 24 radnika, dok je površina zasada breske 83 hektra. Iz Plantaža objašnjavaju da im je trenutno potrebno više od 400 sezonskih radnika.

“Sad nam je samo za berbu breskve potrebno 90 radnika, za berbu stonog grožđa koja počinje u julu 120 radnika i za 7,8 zelenih operacija koje imamo u vinogradu 300 radnika”, kazao je Dušan kankaraš iz Plantaža

Interesovanje sezonskih radnika za rad na plantažama, kaže Kankaraš, manje je nego prethodnih godina. Situaciju ove godine dodatno komplikuje epidemija korona virusa.

“To je uzrokovalo da radnici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i sa Kosova, ne mogu da dođu da rade, iako su pojedini vezani ugovorima za našu kompaniju od radnije”, dodaje Kankaraš.

On zaključuje da su problem sa radnom snagom pokušali da riješe upotrebom mehanizacije, ali konkretno na Ćemovskom polju, ističe Kankaraš, veliki dio posla ipak mora odraditi čovjek, a ne mašina.

Srđan Čabrilo, TVCG

TRGOVINA NA MALO

Trgovina na malo prehrambenim proizvodima u Crnoj Gori u martu ove godine bila je više od 30% veća nego u istom mjesecu prošle godine a u aprilu oko 10% manja u odnosu na april 2019. godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

Kako je saopšteno iz Republičkog zavoda za statistiku promet robe u trgovini na malo u martu 2020. godine u odnosu na mart 2019. godine veći je za 6,9% u tekućim i 6,3% u stalnim cijenama dok je u aprilu 2020. godine u odnosu na april 2019. godine bio manji za 26,2% u tekućim i 25,9% u stalnim cijenama.

“Promet u trgovini na malo prehranom u martu 2020. godine u odnosu na mart 2019. godine veći je za 32,6% u tekućim i 30,4% u stalnim cijenama, dok je u odnosu na februar 2020. godine veći za 27,2% u tekućim i 26,5% u stalnim cijenama.
Promet u trgovini na malo prehranom u aprilu 2020. godine u odnosu na april 2019. godine manji je za 10,7% u tekućim i 12,0% u stalnim cijenama, dok je u odnosu na mart 2020. godine manji za 26,8% u tekućim i 27,0% u stalnim cijenama”, navodi se u saopštenju Monstata.

Promet robe u trgovini na malo u martu 2020. godine u odnosu na februar 2020. godine veći je za 9,5% u tekućim i 9,2% u stalnim cijenama dok je u aprilu u odnosu na mart ove godine manji je za 27% u tekućim i 26,5% u stalnim cijenama.

“Promet u trgovini na malo motornim gorivima u martu 2020. godine u odnosu na mart 2019. godine manji je za 20,8% u tekućim cijenama i 13,7% u stalnim cijenama, dok je u odnosu na februar 2020. godine manji za 13,1% u tekućim i 7,4% u stalnim cijenama. Promet u trgovini na malo motornim gorivima u aprilu 2020. godine u odnosu na april 2019. godine manji je za 51,1% u tekućim cijenama i 38,2% u stalnim cijenama, dok je u odnosu na mart 2020. godine manji za 32,6% u tekućim i 21,9% u stalnim cijenama”, navodi se u saopštenju.

Trgovina na malo farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima u martu veći je za 44,7% u odnosu na isti mjsec prošle godine, dok je za 22,6% veći u odnosu na februar ove.

“Promet u trgovini na malo farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima u aprilu manji je za 1,5% u odnosu na april
2019. godine, dok je za 28,3% manji u odnosu na mart 2020. godine”, pokazuju preliminarni podaci MOnstata.

Promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima u martu je bio 19% manji nego u martu 2019, dok je u odnosu na februar 2020. godine manji za 9,4%.

“Promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima je u aprilu 2020. godine manji za 41,6% u odnosu na april 2019. godine, dok je u odnosu na mart 2020. godine manji za 26,2%”, navodi se u saopštenju MOnstata.

EMS

Kupovina deset odsto akcija Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), koji je sa italijanskom firmom Terna realizovao projekat povezivanja Crne Gore i Italije podmorskim energetskim kablom, pokazala se i te kako isplativom, saopšteno je iz Elektromreže Srbije (EMS).

Iz te kompanije, na čijem je čelu Jelena Matejić, saopšteno je da se potvrdilo ono u šta su vjerovali i što su očekivali kupovinom akcija CGES-a 2015. godine.

“To je bila dobra odluka u svakom smislu – poslovnom, strateškom i finansijskom”, saopšteno je iz EMS-a Dnevnim novinama.

Iz EMS-a su kazali da je projekat energetskog povezivanja Crne Gore i Italije značajan i za Srbiju, jer je u tijesnoj međuzavisnosti sa relizacijom Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, čija prva faza podrazumijeva izgradnju prekograničnih dalekovoda između Srbije i Rumunije, kao i između Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i internih dalekovoda preko teritorija Srbije i Crne Gore.

“Podmorski kabl između Crne Gore i Italije, zajedno sa Transbalkanskim koridorom za prenos električne energije, čini kičmu povezivanja prenosnih sistema u regionu Balkana i Italije, i od suštinske je važnosti ne samo za operatore prenosnog sistema i ekonomije država na čijoj se teritoriji nalazi i za region u cjelini, već je i od panevropskog značaja”, objasnili su u EMS-u.

Kabl, kako su dodali, omogućava izvoz energije iz obnovljivih izvora sa područja Balkana u Italiju i obrnuto, a takođe i jačanje regionalne sigurnosti napajanja, kao i privlačenje investicija u sektor proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

“Izgradnja podmorskog kabla predstavlja korak bliže povezivanju tržišta Balkana i Zapadne Evrope i kreiranju integrisanog evropskog tržišta energije. U tom smislu, Srbija i EMS kao kompanija će, s obzirom na geografski položaj imati finansijsku korist od tranzita električne energije, a takođe i koristi koje su posljedica pouzdanijeg i sigurnijeg rada prenosnog sistema”, ocijenili su iz EMS-a.

Energetski kabl pušten je u rad sredinom novembra prošle godine. “Energetski most” je potpuno nevidljiv, zato što je podmorski i podzemni na svom zemaljskom dijelu, koji u dužini od 445 kilometra povezuje energetske stanice Ćepagati, u provinciji Peskara i Lastvi u Opštini Kotor, inženjerska izvrsnost inovacije i tehnologije u međunarodnim razmjerama.

Cjelokupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 1,1 milijardu EUR.

Za Crnu Goru i region, radi se o prvoj interkonekciji jednosmjerne struje, koja predstavlja doprinos učvršćivanju energetske nezavisnosti države i cjelokupnog regiona.

Crna Gora ima značajne prihode po osnovu 20 odsto udjela CGES-a u ukupnom kapacitetu kabla. Kroz veću iskorišćenost 400 kV mreže, smanjeni su gubici u prenosu, a povećan nivo tehničke otpornosti energetskog sistema. U konačnom, prihodi od tranzita i zakupa prenosnih kapaciteta utiču na smanjenje troškova korisnika prenosnog sistema.

OD 1. JUNA

Prijavljivanje za drugi moratorijum na otplatu kredita počinje od 1. juna.

Na bankama je da odluče da li će moratorijum da ponude za sve ili samo za određene kreditne proizvode. Nijesu obavezne da ponude drugi moratorijum korisnicima, čak i ako ispunjavaju uslove propisane novom odlukom CBCG, pojašnjeno je juče iz CBCG. Korisnik kredita može tražiti moratorijum na 90, 30 ili 60 dana.

Banka je dužna da u roku od osam radnih dana obavijesti korisnika o odluci, a do 1. juna treba da definišu i objave uslove za moratorijum na svojim internet stranicama.

Iz CBCG su precizirali da novi moratorijum banke mogu odobriti samo korisnicima kredita koji 31. decembra 2019. nijesu imali kašnjenje u otplati duže od 90 dana, čiji kredit nije bio klasifikovan kao nekvalitetan i nije restrukturiran u 2020.

Korisnici kredita koji su iskoristili pravo na moratorijum iz prve odluke imaju pravo i na ovaj drugi, pod određenim uslovima. To znači da mogu, ako ispunjavaju uslove, odložiti otplatu na šest mjeseci.

Da bi se izbjegle zloupotrebe rok otplate kredita koji jebio u moratorijumu, može se produžiti samo za period trajanja moratorijuma.

Banka ne može naplaćivati nadoknadu bilo kojih administrativnih troškova u vezi sa moratoriju mom, uključujući eventualne anekse.

Za obračun kamate tokom moratorijuma i u daljem toku otplate ne smiju ugovarati nominalnu kamatu veću od one u ugovoru.

Banka i korisnik mogu ugovoriti i drugi način otplate, koja se nakon moratorijuma nastavlja u skladu sa novim planom.

Rok otplate se produžava za period trajanja moratorijuma. Kamata ugovorena za vrijeme trajanja moratorijuma, u skladu sa ugovorom i planom otplate, dodaje se glavnom dugu i raspoređuje ravnomjerno na preostali rok dospjeća, koji uključuje produženje za period trajanja moratorijuma, bez izmjene ostalih ugovornih uslova.

Restruktuiranje

Restrukturirani kredit banka može tretirati kao novoodobreni pod uslovom da korisnik na kraju prošle godine nije imao kašnjenje u otplati duže od 90 dana, čiji kredit na taj dan nije bio klasifikovan kao nekvalitetan i nije restrukturiran u 2020.

Uslov je i da korisnik može dokumentovano dokazati banci da je njegova finansijska pozicija pogoršana ili će to biti u bliskoj budućnosti, zbog uticaja pandemije na njegovo poslovanje, te ako banka procijeni da će nakon restrukturiranja biti poboljšana njegova kreditna sposobnost

Lizing IRF, Atlas banka i IBM

Odluka o dodatnom moratorijumu primjenjuje se na lizing, dok će o primjeni ove odluke na korisnike kredita IRF-a odlučivati organi tog fonda.

Odluka se ne odnosi na korisnike kredita Atlas banke i IBM u stečaju, a o primjeni mjere na njih će odlučivati stečajna uprava.

  • Šta koči prelazak Evrope na obnovljivu energiju?
    on 19/05/2025 at 05:53

    Evropska elektroenergetska mreža je zastarjela i rizikuje povlačenje fosilnih goriva iz kolosjeka, navodi se u izvještaju Beiond Fossil Fuels, E3G, Ember i Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu. Pošto je EU prošle nedjelje objavila svoju mapu puta za postepeno ukidanje preostalih ruskih fosilnih goriva do 2027. godine, električne mreže će biti od suštinskog značaja za njihovu zamjenu zelenom energijom domaćeg porijekla, prenosi Euronews.

  • Ko ima najjaču vojsku?
    on 19/05/2025 at 05:46

    Njemačka i druge evropske države najavljuju da će čak pet odsto BPD-a ulagati u vojsku. Ko su najveće vojne sile kontinenta, gdje su im jake strane, a gdje mane?

  • Promjenljivo, do 22°C
    on 19/05/2025 at 05:40

    U Crnoj Gori danas promjenljivo vrijeme uz moguće padavine. Najviša dnevna temperatura do 22 stepena.

  • "Marković ima obavezu da se pojavi pred Anketnim odborom"
    on 19/05/2025 at 05:38

    Članovi skupštinskog Anketnog odbora, kako je planirano, trebalo bi danas da saslušaju bivšeg premijera, sada lidera SEP-a, Duška Markovića, povodom slučajeva politički motivisanih ubistava, fizičkih napada i prebijanja novinara. Nismo uspjeli dobiti odgovor da li će Marković doći na sjednicu, a to još ne znaju ni članovi Anketnog odbora. Jedan od njih iz redova DPS-a, Oskar Huter, kratko je kazao da je bespredmetno bilo što komentarisati ukoliko se nema informacija da li će se Marković pojaviti.

  • Neočekivani uspjeh ekstremne desnice u Poljskoj
    on 18/05/2025 at 21:59

    U današnjem prvom krugu izbora za predsjednika Poljske neočekivani senzacionalni uspjeh doživjela je ekstremna desnica kada je sa 15,4 odsto odsto prema prognozama ishoda osvojio Slavomir Mencen iz radikalne nacionalističke Konfederacije i treći je, a na četvrtom mjestu našao se antisemita Gžegož Braun sa neočekivanih 6,2 odsto glasova.

  • Novi Sad: Policija upotrijebila pendreke protiv aktivista SNS
    on 18/05/2025 at 21:50

    Policija je večeras u Novom Sadu intervenisala pendrecima protiv aktivista Srpske napredne stranke (SNS) nakon što su oni u više navrata gađali jajima i plastičnim flašama građane koji su demonstrirali ispred prostorija te stranke.

  • Na izborima u Portugalu najviše glasova dobila odlazeća koalicija desnice
    on 18/05/2025 at 21:45

    Portugalska umjereno desničarska koaliciona vlada, koja je na vlasti godinu dana, osvojila je najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima, prenijeli su večeras tamošnji mediji rezultate izlaznih anketa.

  • Proevropski kandidat pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji
    on 18/05/2025 at 21:37

    Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan pobijedio je danas u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema gotovo konačnim rezultatima.

  • Više od 100 poginulih u Pojasu Gaze u izraelskim napadima
    on 18/05/2025 at 21:32

    Najmanje 103 osobe poginule su u izraelskim napadima u Pojasu Gaze, saopštila je Civilna odbrana te palestinske teritorije, dok je izraelska vojska pokrenula opsežnu kopnenu operaciju.

  • Kabinet: Bajdenu dijagnostikovan agresivan oblik raka
    on 18/05/2025 at 21:17

    Bivši američki predsjednik Džo Bajden ima rak prostate, saopštio je njegov kabinet, prenosi Sky news.

  • Javni pozivi za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca
    on 18/05/2025 at 12:55

    Centralna banka (CBCG) objavila je javne pozive za izradu idejnih rješenja dizajna jubilarnog kovanog novca, povodom 25 godina od osnivanja vrhovne monetarne institucije i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

  • Spajić da saopšti javnosti ko su ostali privilegovani investitori
    on 18/05/2025 at 12:22

    Mreža za afirmaciju nevladinog sektora tražila je od premijera Milojka Spajića da javnosti jasno saopšti ko su drugi investitori, pored Mohameda Alabbara, sa kojima je pregovarao u vezi sa projektima koji treba da budu realizovani kroz Sporazum sa Emiratima.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.