Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

OCJENA SVJETSKE BANKE

U Crnoj Gori je, prema podacima iz aprila, ukupna zaposlenost smanjena osam odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, odnosno izgubljeno je oko 16 hiljada radnih mjesta, čime je izbrisan napredak ostvaren u prethodnom periodu, ocijenili su iz Svjetske banke (SB).

Viši ekonomista Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Marc Schiffbauer, kazao je agenciji Mina-business da su u aprilu mjere ograničenja bile na vrhuncu i da je u tom mjesecu evidentiran pad zaposlenosti od osam odsto.

“To znači da je izgubljeno nekih 16 hiljada radnih mjesta u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što jasno pokazuje da je uticaj krize na zaposlenost izuzetno veliki“, rekao je Schiffbauer.

On smatra da je u pitanju ozbiljan uticaj, koji pokazuje da je nestao sav napredak koji je u prethodnom periodu evidentiran na polju zaposlenosti.

Tako da je sa”da ukupna zaposlenost na nivou od 180 hiljada radnih mjesta“, dodao je Schiffbauer, komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na tržište rada na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije više od mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

On je rekao da je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati, jer je vrlo teška i pogoršana situacija na tržištu rada.

“Imamo podatke za april, u maju smo takođe imali razne mjere ograničenja, a sada ide i turistička sezona. Međutim, tržištu rada je potrebno izvjesno vrijeme da reaguje na određeni razvoj situacije kada je u pitanju ekonomija. Dakle, do kraja godine očekujemo da vidimo kako će ono u suštini zaista reagovati“, poručio je Schiffbauer.

Komentarišući Vladine subvencije na zarade zaposlenih i na nova zapošljavanja, Schiffbauer je kazao da je ta mjera imala značajan uticaj da se spriječi otpuštanje radnika i izbjegne dalje povećanje nezaposlenosti u zemlji.

On je rekao da su sektori koji su posebno bili pogođeni raznim ograničenjima, kao što su ugostiteljstvo, kafići, restorani i hoteli, dva mjeseca bili potpuno zatvoreni i da nijesu imali nikakvih prihoda.

“Ono što je karakterristično za sve njih je da oni istovremeno imaju visoke troškove u smislu isplate zarada i održavanja. Imate situaciju gdje sve te kompanije nijesu imale nikakvih prihoda, a istovremeno im je prijetila opasnost da ostanu potpuno bez likvidnosti“, dodao je Schiffbauer.

PROCVAT

Pandemija koronavirusa je ubrzala proces digitalizacije i uticala na promjenu svijesti mladih start up-ovaca, koji imaju priliku da iznjedre kvalitetan start up koji može da se mjeri sa svjetskim, ocijenila je PR menadžerka M:tel digitalne fabrike, Bojana Maraš.

“Digitalizacija je doživjela svoj procvat, bilo je pitanje kada će se to desiti jer pandemija koronavirusa je samo to ubrzala i pokazala da je put digitalizacije put budućnosti”, rekla je Maraš agenciji Mina-business.

Ona je kazala da svi pogoni M:tel digitalne fabrike rade punom parom, iako je pandemija koronavirusa u jeku.

„Coworking space otvoren je prije nekih 15 dana, poštujući mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) o socijalnoj distanci, nošenju maski i dezinfekciji. Kompanija M:tel je sve to napravila kako bi M:tel digitalna fabrika nesmetano mogla da radi“, navela je Maraš.

Ona je ocijenila da su start up-ovci shvatili da je budućnost na njima, da pandemija itekako pruža mogućnosti, da imaju privilegiju da stvaraju u periodu koronavirusa i pokažu kako mogu da iznjedre proizvod koji će nekome da koristiti.

“Naši start up-ovci su zaista to pokazali. Svaki start up je jedinstven i nije kopija svjetskih. Testira se prvo u Crnoj Gori, zatim i dalje. Mislimo da će pandemija koronavirusa iz Crne Gore da iznjedri dobar i kvalitetan start up koji može da se mjeri sa poznatim start up-ovima”, kazala je Maraš.

Ona je, odgovarajući na pitanje koliko se promijenila svijest mladih koji žele da se bave start up-om, kazala da su u posljednja tri mjeseca vidjeli veću promjenu svijesti nego u posljednje tri godine.

“Sve više mladih dolazi u M:tel digitalnu fabriku, raspituje se za programe i dolazi na razgovore sa kvalitetnim idejama”, dodala je Maraš.

Ona je kazala da su prijatno iznenađeni idejama, marljivošću i radom, a M:tel digitalna fabrika je tu da ih podrži.

“Već imamo novih freelancera koji koriste naš prostor, a mi im dajemo lap topove, imaju internet, neophodne prostorije za sastanke, tako da činimo sve što je u našoj moći da im pomognemo, jer je jako teško stvarati u ovom vremenu”, rekla je Maraš.

Ona je podsjetila da je M:tel sa svojom digitalnom fabrikom već odavno na putu digitalizacije.

“Već smo pokrenuli tu revoluciju u Crnoj Gori, prva smo kompanija koja je imala plaćanje putem mobilnog telefona potpuno beskontaktno, popularni Mpay. Zatim imamo Digitalnu fabriku koja razvija start up-ove i činjenica je da će već za nekoliko godina imati start up bukvalno za sve”, rekla je Maraš.

Ona je navela da je u toku projekat Start up activator, koji M:tel digitalna fabrika organizuje zajedno sa Ministarstvom nauke i partnerima nevladinom organizacijom (NVO) Digitalizuj.me i ICT hubom iz Beograda.

„Do sada su se sve radionice i meet up-ovi održavali online, preko Zoom platforme, tako da su svi naši start up-ovci tokom koronavirusa mogli nesmetano da dobiju svu neophodnu edukaciju“, precizirala je Maraš.

Ona je objasnila da je prvobitan plan bio da finale programa, kada će se proglasiti tri najbolja start up-a od šest koji su ušli u uži krug, bude održano u julu, ali da su ga pomjerili za prvu sedmicu septembra.

„Imamo dosta start up-ova koji tretiraju oblast turizma, a činjenica je da sezona nije baš u jeku i oni ne mogu testirati svoj proizvod. Na primjer, E beach tretira oblast iznajmljivanja ležaljki, a Hungry Thirst oblast dostavljanja hrane, naročito na primorju, pa smo im dali još dva mjeseca da mogu da razvijaju svoj proizvod”, saopštila je Maraš.

U M:tel digitalnoj fabrici će, kako je najavila, organizovati brojne radionice i interna okupljanja, koja će biti organizovana samo za start up-ovce, zbog poštovanja mjera distance.

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković smatra da bi ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić trebalo da, zbog Zakona o PIO, podnese ostavku, jer već skoro dvije godine i pored dogovora sa sindikatima krije zakon i govori neistine oko termina njegovog usvajanja.

Vuksanović-Stanković saopštila je da je obmanjivanje građana povodom Zakona o PIO u režiji vlasti dobilo “nove elemente izbjegavanjem da se održi saslušanje resornog ministra Purišića, iako je tome nadležni skupštinski odbor već donio odluku.”
 
Liderka SDP-a podsjeća da je njena partija početkom decembra prošle godine, pa nakon toga ponovo 19. februara ove godine, tražila saslušanje Purišića i odgovore zbog čega se bježi od novog Zakona o PIO koji čekaju mnogi naši građani ali da je to tada vlast odbila.
 
“Nijesu podržali naš zahtjev, ali su samo nekoliko dana nakon toga donijeli suprotnu odluku i odlučili da saslušaju ministra Purišića, ali ni do dan danas nijesu smogli hrabrosti niti imali elementanre principijelnosti da to saslušanje održe. Vlast nastavlja sa ovim svojevrsnim  igrama bez granica kada su u pitanju penzioneri i oni koji čekaju novi Zakon da bi otišli u penziju po povoljnijim uslovima”, kazala je Vuksanović-Stanković.

Stoga bi, kako je kazala, Purišić trebalo da podnese ostavku, “jer već skoro dvije godine i pored dogovora sa sindikatima krije zakon i govori neistine oko termina njegovog usvajanja, dok njegovi poslanici i poslanici vlasti u Skupštini uporno odbijaju da se o tom zakonu raspravlja na predlog SDP-a”.

“Jasno je da je 130.000 penzionera najviše osjetilo ekonomsko-socijalni udar u posljednje tri godine zbog čega je njihova penzija danas realno manja za četiri odsto nego što je bila 2016. godine. Taj udar je dodatno izražen i zbog korona krize, a vlast je podsjećamo odbila i zahtjeve SDP vezano za jednokratnu pomoć penzionerima sa penzijom ispod državnog prosjeka”, kazala je ona.

SDP je, navodi, dobio veliku podršku hiljada građana potpisivanjem peticije za novi Zakon o PIO u akciji “Pravo na bezbrižnu starost”.

“Ta nas podrška obavezuje i nećemo dozvoliti da se vlast igra sa egzistencijom velikog broja naših građana. SDP će nastaviti da demaskira ovu obmanjivačku operaciju vlasti insistiranjem da se pitanje penzionerskog standarda konačno počne rješavati i da ova tema konačno izađe iz ladica ministra Purišića i potpredsjednika Vlade Milutina Simovića”, zaključila je ona.

POSLOVANJE POŠTE CG

Izvršni direktor Pošte Crne Gore Božidar Vuksanović rekao je da su usljed pandemije izazvane korona virusom uspjeli da održe poslovnu stabilnost, uprkos padu prihoda u segmentu međunarodnih pošiljki, što je bila posljedica promjena u avio saobraćaju.

Uspjeli su, kazao je Vuksanović, da naprave ravnotežu kad je u pitanju unutrašnje poslovanje.

Ipak, bilo je negativnih efekata od koronavirusa: “A odnose se na međunarodne pošiljke. U ovom periodu je značajno opala ta vrsta prihoda i aktivnosti”.

Vuksanović je u Jutarnjem programu TVCG posebno naglasio doprinos poštara, šalterskih radnika i dostavljača koji su, kako je rekao, neposredno radili sa građanima.

“I ni u jednom trenutku nijesu u prvi plan stavili njihovu ugroženost, već su profesionalno izašli u susret svim aktivnostima”, rekao je Vuksanović.

On je istakao da su preko raznih vrsta servisa uspjeli građanima da omoguće da direktno iz kuća odrade sve ono što im je potrebno preko poštanske infrastrukture. 

Naglasio je značaj razvoja ovog segmenta poštanskog poslovanja i činjenicu da je korisnicima na raspolaganju i mreža poslovnica i čitav set servisa na web-u.

Međunarodne pošoljke, kaže Vuksanović, bile su slaba tačka.

“Postoje faktori koji zavise od nas, i koji zavise od globalnog tržišta. Na globalnom tržištu je dostava pošiljki koje su naručivane s određenih adresa. Praksa je bila 30.000 pošiljki mjesečno, ali to nije sad bilo moguće zbog avio prevoza i ostalih transportnih usluga. Već se polako situacija normalizuje, međunarodne pošiljke dolaze u Crnu Goru i sve što zavisi od nas, pošiljke će biti distribuirane korisnicima”, kazao je Vuksanović.

UGOSTITELJI IZ BARA

Gosti su u Stari Bar pristizali sa prvim lijepim danima, no juče nije izgledalo tako. Od 60 ugostiteljskih objekata otvoreno je samo deset, ali i u otvorenim kafanama i restoranima stolice su prazne, piše Pobjeda.

Pokoji mještanin ispija kafu, ali to je daleko od očekivanog. Ugostitelji tvrde da za sada posluju u minusu i da se “neće izvući” ove godine.

Situacija ni u Sutomoru nije drugačija. Na plažama domaći gosti, ali su kafane prazne. U hotelu “Sato” popunjene su samo tri sobe i ne znaju da li će se situacija promijeniti, jer, kako kažu, sve zavisi od otvaranja granica.

U Starom Baru ugostitelji se žale, kažu da je godina dobro počela, bolje nego ikad, ali da je ovo sada nula, nema ni deset odsto prošlogodišnjeg prometa. 

Edon Feka, ugostitelj koji radi u jednoj ćevabdžinici, kazao je Pobjedi da je situacija loša.

“Ova godina je dobro počela, januar jeb  o nikad bolji, ali kakva je situacija svima tako je i nama. A što se tiče posla, kao što vidite nema ni deset odsto što je prošle godine bilo. Vikendom bude, dođu Budvani, Podgoričani, ali sve je to slabo. Prošle godine je bilo Kineza, Spanaca, Južnoamerikanaca, Amerikanaca, Francuza, Čeha, Poljaka, Slovenaca, bilo je ljudi sa svih strana… Sada nema ni najave da će doći. Srbija još nije otvorena, a bez njih je slab promet. Sad da dođu, vratila bi nam se sezona”, kazao je Feka.

Restoran “Tajana” takođe prazan. Vlasnik Dragan Asović, koji već 40 godina radi u turizmu, tvrdi da je ovo najgora godina ikada. Kaže da je u prvoj smjeni zaradio samo euro.

“Cijeli radni vijek sam radio po hotelima od Sutomora do Bara, nema objekta gdje nijesam bio šef. Kada sam pošao u penziju otvorio sam ovaj restoran, ali ove godine nema šanse da se izvučemo, ovo je najgora turistička godina od kada znam i od zemljotresa i od devalvacije i kada je bio rat… Sve je prazno. Imam dosta prijatelja sa strane kažu da je svuda teško i nema najave dolaska, sve su priče biće… Žena mi je na Korčuli, kaže i tamo je prazno, na Stradunu nema pet ljudi”, priča Asović.

I u starobarskim suvenirnicama i prodavnicama je slična situacija, s tim što još nijesu otvorene sve radnje koje posluju sezonski.

“Nema turista, nema nikoga, to su samo naši mještani, svrate i kupe po nešto”, kažu oni.

U Sutomoru slična situacija, ugostitelji se žale. U hotelu “Sato” na obali nijesu zadovoljni. Kazali su Pobjedi da su imali jednu grupu Mađara od kada su otvorili 20. juna, ali da sada imaju popunjene samo tri sobe i to sa domaćim gostima.

“Situacija se mijenja iz sata u sat. Ne možemo ništa da planiramo, sve zavisi od otvaranja granica, ali za sada ništa”, kazali su Pobjedi iz hotela “Sato”.

Za sada nemaju ni najava dolaska iz područja gdje su otvorene granice, ali se nadaju da će biti nešto.