POGLAVLJE 8

Pregovori o Poglavlju 8 Konkurencija zvanično su počeli nakon nedavnog otvaranja, potvrdila je generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić.

Ona je objasnila da poštovanje slobodne konkurencije predstavlja preduslov za poslovni ambijent u kojem će svi učesnici na tržištu poslovati pod jednakim uslovima.

Jakić, koja je i pregovarač za to poglavlje, dodala je da će pregovori uticati na priliv novih ulaganja i sigurnost investicija.

“Poglavlje Konkurencija je veoma kompleksno i obuhvata dvije oblasti: zaštitu konkurencije na tržištu i kontrolu državne pomoći. Pod zaštitom konkurencije se podrazumijevaju tri osnovna aspekta i to: zabrana zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu, zabrana zaključivanja sporazuma kojima se sprečava, ograničava ili narušava slobodna konkurencija na tržištu i ocjena dopuštenosti koncentracija učesnika na tržištu. Oblast kontrole državne pomoći obuhvata postupak dodjele i kontrole namjenskog korišćenja dodijeljene državne pomoći, radi zaštite konkurencije”, kazala je ona Vikend novinama.

Dinamika pregovora, kako je rekla, ne zavisi samo od Crne Gore, nego i od Evropske komisije.

“Usvojena je Zajednička pozicija sa EU i prezentovana su mjerila za privremeno zatvaranje ovog poglavlja. S tim u vezi, u narednom periodu će u fokusu biti nastavak rada na usaglašavanju zakonodavstva i njegovoj efikasnoj implementaciji, sa posebnim osvrtom na državnu pomoć. Zbog navedenog, trajanje pregovora je nezahvalno prognozirati”, istakla je ona.

Govoreći o tome kako će pregovori o tom poglavlju pomoći crnogorskoj privredi, a kako građanima, Jakić kaže: “Poštovanje slobodne konkurencije na tržištu predstavlja preduslov za obezbjeđivanje poslovnog ambijenta u kome će svi učesnici na tržištu poslovati pod jednakim uslovima, a što doprinosi stvaranju ekonomski povoljnog ambijenta za ulaganje i sigurnost investicija. Priliv novih investicija treba da doprinese ravnomjernom razvoju države, smanjenju stope nezaposlenosti i povećanju životnog standarda svih građana. Kao rezultat zdrave tržišne utakmice građani dobijaju veću ponudu robe i usluga, kao i kvalitetnije i jeftinije proizvode i usluge”.

Na pitanje zbog čega je Konkurencija najzahtjevnije pregovaračko poglavlje, ona kaže da ravnopravna tržišna utakmica, odnosno zaštita slobodne konkurencije na tržištu predstavlja jedan od osnovnih principa Evropske unije, pa zato EU insistira na dosljednom poštovanju pravila konkurencije.

“Ovo se ne odnosi samo na zaključivanje zabranjenih sporazuma, zloupotrebu dominantnog položaj a na tržištu i nedozvoljene koncentracije, već i na dodjeljivanje i kontrolu namjenskog korišćenja državne pomoći kojom se može narušiti slobodna konkurencija na tržištu”, kazala je ona.

PKCG

U Crnoj Gori je u vrijeme korona krize sve urađeno kako bi tržište poljoprivrednih proizvoda bilo stabilno, nastavljena proizvodnja i sačuvan dohodak proizvođača i prerađivača, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

Iz PKCG je saopšteno da je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije ocijenjeno da su poljoprivreda i proizvodnja hrane bili aktivni i da nije bilo zastoja u poslovanju subjekata u ovoj oblasti.

“Prilikom donošenja privremenih mjera u cilju zaštite zdravlja građana i suzbijanja epidemije, ispoštovane su potrebe ovog sektora, kako bi poljoprivredni proizvođači nastavili započete i realizovali planirane aktivnosti u biljnoj i stočarskoj proizvodnji”, navodi se u saopštenju PKCG.

Odbor je na sjednici razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za period od januara do juna, a predstavljeno je i istraživanje agencije IPSOS o preferencijama potrošača i diskutovano o projektima Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

„Predstavljen je projekat FoodHub – Centar izvrsnosti za digitalizaciju procjene rizika u oblasti bezbjednosti hrane i preciznu sertifikaciju autentičnosti prehrambenih proizvoda“, kazali su iz PKCG.

Iz PKCG su podsjetili da je Vlada 24. aprila usvojila Program podrške vrijedan 17 miliona EUR, sa ciljem ublažavanja posljedica epidemije na taj sektor, od kojih je do sada realizovano 4,5 miliona eura.

Riječ je o programu sačinjenom od devet mjera među kojima su one koje se odnose na intervencije na tržištu i kreditne linije Investiciono razvojnog fonda (IRF) pod vrlo povoljnim uslovima.

Generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, Radana Damjanović kazala je da je taj Vladin resor već početkom maja za više od šest hiljada poljoprivrednika avansno isplatila 80 odsto premija u stočarskoj i biljnoj proizvodnji.

“Uslijedila je jednokratna pomoć ribarima, plaćeni doprinosi osiguranicima u poljoprivrednoj djelatnosti, isplaćena još jedna staračka naknada korisnicima“, navela je Damjanović.

Kreditnim linijama podržano je blagovremeno izmirenje obaveza trgovinskih firmi prema poljoprivrednim proizvođačima, a kreirani su povoljni krediti IRF-a za poljoprivredu i ribarstvo, a resorno Ministarstvo subvencioniše kamatu tokom grejs perioda.

„Najvažniji i najizazovniji za sprovođenje je Program intervencija na tržištu, sa nizom mjera čiji je cilj stabilizacija tržišta, nesmetan nastavak proizvodnje i očuvanje dohotka poljoprivrednih proizvođača i prerađivača“, kazala je Damjanović.

Ona je dodala da je usljed okolnosti u kojima se su se našli crnogorsko društvo ali i čitav svijet, došlo do smanjenja plasmana poljoprivrednih proizvoda.

„Desetkovana je potrošnja poljoprivrednih proizvoda kroz turizam. Zbog toga je i predviđen ovaj poseban program mjera koji podrazumijeva povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i akvakulture“, dodala je Damjanović.

Do sada je intervenisano u sektorima voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, prilikom otkupa stoke, a očekuju se intervencije u sektoru ribarstva.

Načelnica Odjeljenja za ekonomske analize u Ministarstvu poljoprivrede, Kristina Lapčević, kazala je da je bilo jako izazovno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača u prethodnom periodu.

„Osmislili smo nekoliko modela kako bismo pravovremeno mogli reagovati u sektorima koji budu najpogođeniji“, navela je Lapčević.

Prvi cilj Ministarstva je bilo posredovanje prilikom plasmana poljoprivrednih proizvoda a zatim i da se nadoknade troškovi štete koju je korona prouzrokovala u pojedinim sektorima.

„Situacija je takva da niko ne može očekivati da ima plasman i prodaju kao u periodu prije epidemije. Moramo svi biti strpljivi i racionalni te truditi se da nađemo najbolji način kako bismo u ovim okolnostima održali proizvodnju“, dodala je Lapčević.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović je afirmativno govorio o aktivnostima Ministarstva potencirajući kvalitetnu komunikaciju sa proizvođačima tokom krize.

Najviše problema tokom krize, kako je rekao, bilo je kod plasmana proizvoda sa ograničenim rokom trajanja, kao što su mlijeko i jaja.

Vlasnik kompanije Agro Mont, Božidar Jokić, ocijenio je da je neophodna državna pomoć živinarstvu, te da je potrebno umanjiti porez na dodatu vrijednost (PDV) na jaja kako bi crnogorski proizvođači bili konkurentni.

Direktorica mljekare Srna, Zorka Šljukić, navela je da je korona kriza pokazala neophodnost većeg okretanja ka domaćim proizvodima i resursima.

Ona smatra da će zajednički rad privrede i nadležnih doprinijeti boljem pozicioniranju domaćih proizvoda na tržištu, a samim tim i većem plasmanu.

Prema istraživanju koje je za PKCG uradila agencija IPSOS tokom prve polovine marta ove godine, domaći proizvodi uživaju povjerenje građana i većina potrošača procjenjuje da će jednako frekventno kupovati crnogorske proizvode i u narednih 12 mjeseci.

„Riječ je o ispitivanju javnog mnjenja o navikama i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, te o upoznatosti javnosti sa projektima afirmacije i uspješnijeg plasmana kvalitetnih domaćih proizvoda – Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi“, dodaje se u saopštenju.

Istraživanje je realizovano na reprezentativnom uzorku od 1,03 hljade punoljetnih građana iz 21 opštine, a njegove rezultate je prezentovao izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing, Vladimir Raičević.

„Presudan uticaj na odluku o kupovini za najveći dio crnogorske populacije ima cijena proizvoda. Odmah nakon toga slijedi pouzdan kvalitet.
Prilikom kupovine građani se češće odlučuju za proizvode proizvedene na tradicionalan način, 53,6 odsto, nego za industrijske proizvode“ rekao je Raičević.

Kada je u pitanju vino, najčešće birani brendovi su oni koje proizvode Plantaže.

U slučaju rakije, to su proizvodi kućne radinosti, što je vrlo česta situacija i kod negaziranih, voćnih sokova.

U slučaju piva, nedvosmisleno dominira Nikšićko.

„Kod suhomesnatih proizvoda dva proizvođača imaju veoma istaknutu poziciju, Goranović , 29,9 odsto i Franca 25,8 odsto. Vodeću poziciju među domaćim proizvođačima mlijeka ima Mljekara Lazine, 26,1 odsto“, pokazuje istraživanje IPSOS-a.

Prema riječima Raičevića, na listi proizvođača čije su proizvode potrošači u Crnoj Gori proglasili najboljim našli su se mesna industrija Goranović i Mesopromet Franca sa veoma visokim procentom odgovora.

„Slijede Plantaže, Pivara Trebjesa i Mljekara Lazine sa veoma istaknutom pozicijom, zatim slijedi niz proizvođača sa znatno nižim brojem glasova“, naveo je Raičević.

Prema istraživanju, u poređenju sa periodom od prije godinu, većina potrošača u Crnoj Gori procjenjuje da jednako kupuje crnogorske proizvode kao i ranije i to prvenstveno zbog povjerenja u te proizvode i u njihov pouzdan kvalitet.

„Očekivanja su najvećeg dijela potrošača u Crnoj Gori da će i u narednih 12 mjeseci istom frekvencijom kupovati domaće proizvode. Ono što bi moglo stimulativno da djeluje na učestalost kupovine domaćih proizvoda, po ocjeni većine potrošača je povoljnija cijena domaćih artilaka u odnosu na strane, te njihova dostupnost u maloprodajnim objektima gdje se obično snabdijevaju“, dodao je Raičević.

On je kazao da većina potrošača u Crnoj Gori smatra da kupovinom domaćih proizvoda pomažu sopstvenu ekonomiju, njih nešto više od dvije trećine.

„Dobro iz Crne Gore prepoznaje oko dvije trećine potrošača u zemlji i smatra smatra da ovaj projekat treba nastaviti, a Kupujmo domaće nešto više od 50 odsto potrošača u zemlji. Kampanju Domaći ukusi – Dobro. Bolje. Domaće. prepoznaje nešto više od jedne trećine potrošača“, dodao je Raičević.

Predstavnik pivare Trebjesa, Mijuško Jauković, smatra da kampanje povećavaju percepciju potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda, što je za svaku pohvalu.

Prema njegovom mišljenju, korona kriza je povećala značaj cijene prilikom odlučivanja o kupovini proizvoda.

On smatra da je, po uzoru na okruženje, neophodno osmisliti mehanizme zaštite domaćih proizvođača od inostrane konkurencije.

Predstavnik kompanije Zrnožit, Branko Pejović založio se za dodatno povećanje kvaliteta proizvoda i smanjenje akciza kako bi crnogorski proizvodi bili konkurentniji.

Prema njegovim riječima, Crnoj Gori su potrebna državna ili privatna skladišta u kojima bi bio smješten višak proizvoda i iz kojih bi se oni distribuirali.

Pejović smatra da Crna Gora, koja dosljedno poštuje CEFTA sporazum, treba da štiti domaće proizvođaće poput ostalih država u okruženju.

Privrednici smatraju da je svijest o važnosti i kvalitetu domaćih proizvoda potrebno jačati od malih nogu.

SDP PONOVILA

Socijaldemokratska partija je, kao mjeru podrške privredi zbog korona krize, predložila smanjenje stope PDV za ugostiteljske usluge sa sadašnjih 21 na sedam odsto. Na taj način, kako smatraju u SDP-u, bi se pomoglo više od 3.500 kompanija na način na koji su prije pet godina poslanici DPS-SD-Pozitivne pomogli samo četiri vlasnika luksuznih hotela, kojima je PDV za ugostiteljske usluge smanjen na nižu stopu.

Kako se ističe u saopštenju SDP-a, njihova ideja utemeljena je na onome što su trendovi i u drugim evropskim državama. Nacionalni parlamenti Austrije i Njemačke su odlučili da PDV u posljednjim danima juna značajno smanje za restorane, ugostiteljske objekte i hotele.

“Tako je parlament Austrije usvojio odluku kojom je smanjen iznos PDV za sve usluge u restoranima i hotelima sa 20 odsto na samo pet, u okviru mjera za pomoć dijelu svoje ekonomije čiji je udio u BDP-u značajno niži od crnogorskih 22 procenta. Već ranije su u okviru prvog paketa pomoći svim građanima podjeljeni vaučeri u iznosu od 100 eura za potrošnju u ugostiteljskim objektima, čime je ta zemlja na djelu pokazala koliko joj je stalo do očuvanja svakog radnog mjesta u ovom sektoru”, objašnjava član predsjedništva i portparol SDP-a Mirko Stanić.

Kako dodaje, parlament Njemačke je prije nekoliko dana, takođe, usvojio smanjenje opšte stope PDV sa 19 % na 16 % u jasnoj želji da ekonomija, posebno sektor usluga, turizma i ugostiteljstva, preživi krizu uzazvanu korona virusom sa što manje gubitka radnih mjesta ili gašenja kompanija.

“S druge strane vlast u Crnoj Gori ne želi da prihvati naš predlog Zakona o dopuni zakona o PDV kojim bi se sigurno olakšalo poslovanje za sve privrednike u ovoj oblasti, ali i sačuvale hiljade radnih mjesta koja su ovih mjeseci ugrožena. SDP će i dalje insistirati na ovom rješenju, koje bi uz usvajanje garantne šeme za povoljne kredite, sigurno spasilo najveći dio od 3.500 kompanija u oblasti ugostiteljstva i hotelijerstva. Zbog toga smo juče i podnijeli amandman na Predlog zakona o dopunama Zakona o turizmu kojim smo tražili smanjenje PDV poreske stope na sedam odsto, a kako se slični modeli usvajaju i u ekonomski najjačim državama EU, smatramo da bi i Vlada Crne Gore trebala prihvatiti ovaj predlog zakona, ne zbog toga što ga je predložila SDP, već zbog hiljada radnih mjesta koje bi kroz to smanjenje bile spašene”, zaključuje Stanić.

BORBA PROTIV KORONE

Vlada je odlučila da formira mobilnu platformu i veb-portal za praćenje kretanja inostranih turista i potencijalnog širenja korona virusa u Crnoj Gori.

U informaciji koja je juče usvojena na elektronskoj sjednici Vlade se navodi da su ugovor o formiranju platforme potpisali predstavnici Ministarstva turizma, NTO, Privredne komore i Instituta za javno zdravlje, prenosi Pobjeda.

Platforma će koštati 60.000 eura – od kojih će ministarstvo obezbijediti 40.000 eura, a po deset hiljada NTO i PKCGi.

“Cilj je da se omogući inostranim turistima da se osjećaju bezbjedno i sigurno, izoluju potencijalna nova žarišta u hotelima i smještajima u najkraćem roku, vodeći se evidencijom prijavljenih lokacija gdje inostrani turisti odsijedaju – naslanjajući se dijelom na već razvijeni sistem za nadzor. Da obezbijede predstavnicima Instituta za javno zdravlje jednostavan kontakt sa svim licima za koja postoji sumnja da su mogla biti inficirana u slučaju pojave novog žarišta, a inostranim turistima, bez obzira na jezičke barijere, centralizovani kanal za prijavu bilo kakvih uočenih anomalija, i u slučaju potrebe brz kontakt sa konzularnim predstavništvom njihove zemlje”, navedeno je u informaciji Vlade.

ZA GODINU

Pojava korona virusa usporila je, ali nije zaustavila priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori. Za četiri mjeseca ove godine u Crnu Goru su se slila 282 miliona eura. Ako tome dodamo i da je tokom prošle godine priliv stranih investicija iznosio 778 miliona, dolazimo do podatka da se u našu državu za 16 mjeseci uložilo više od milijardu eura. Zbirno posmatrano, najviše novca su uložile NATO države i to oko 400 miliona.

Za 12 mjeseci prošle i četiri mjeseca ove godine, prvo mjesto u investicijama u Crnoj Gori ubjedljivo drži Rusija.

Rusi su za 16 mjeseci u našu državu uložili 95 miliona i to dominatno u domaća preduzeća, ali i u sektor prodaje nepokretnosti.

Na drugom mjestu našla se Kina. Zanimljivo, priliva SDI od Kineza protekle godine nije bilo, dok je za četiri mjeseca ove godine investirano 70 miliona eura. Koliko novca i u koji sektor je Kina uložila ostaje nepoznanica jer su podatke označili kao povjerljive.

Švajcarska je ovog puta zauzela treće mjesto. Najviše novca Švajcarci su uložili u interkompanijski dug, što predstavlja ulaganja koja ne povećavaju osnovni kapital.

Priliv stranih direktnih investicija iz Mađarske je iznosio 54,5 miliona, Ujedinjenih arapskih emirata 54, a Srbije 44 miliona eura.

Ulaganja iz Italije i Njemačke iznosila su po 43 miliona, zatim slijedi Holandija sa 40 miliona eura investicija, a na desetom mjestu je Turska sa 39 miliona eura.

Kada su u pitanju države regiona, Srbija je najviše novca (44 miliona) investirala u Crnu Goru za 16 mjeseci.

Zanimljivo, iz Bosne i Hercegovinu u našu državu se slilo 35 miliona eura, a iz Hrvatske 17 miliona eura.

Sa Kosova je priliv iznosio 10 miliona eura, a iz Albanije 4,7 miliona eura.

Najmanje novca uloženo je iz Sjeverne Makedonije i to svega 634.000 eura.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, za 12 mjeseci 2019. godine iz naše države se odlilo nešto više od 400 miliona eura. Kada su u pitanju četiri mjeseca ove godine, iz države se odlio 101 milion eura.

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 180,7 miliona eura, što je 78,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

“Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 31,9 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat povećanja priliva od interkompanijskog duga”, navodi se u Biltenu CBCG.

U DRŽAVNOJ UPRAVI

Kadrovskim planom je, nakon izmjena, u organima državne uprave, Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore i Kabinetu Predsjednika Vlade Crne Gore, predviđeno ukupno 13.246 sistematizovanih radnih mjesta. Broj radnih mjesta koja će biti ukinuta zbog isplate otpremnine je 100, zaposlenih izvršilaca je 10.578, od čega na neodređeno vrijeme 9.775, a na određeno 803,dok je broj potrebnih službenika i namještenika 805, i to na neodređeno vrijeme 608, a na određeno vrijeme 197, saopštila je Vlada Crne Gore.

Kako navode, Vlada Crne Gore je danas, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila Dvadeset peti kvartalni izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju za period januar – mart 2020. koji će , prema ustanovljenoj procedure biti dostavljen Skupštini Crne Gore na razmatranje.

Donijete su izmjene Kadrovskog plana organa državne uprave, Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore i Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore za 2020. godinu, koji se sastoji od zbirnih i pojedinačnih podataka o zaposlenim u državnim organima i potrebama za novim zapošljavanjem. Planom je, nakon izmjena, u organima državne uprave, Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore i Kabinetu Predsjednika Vlade Crne Gore, predviđeno ukupno 13246 sistematizovanih radnih mjesta. Broj radnih mjesta koja će biti ukinuta zbog isplate otpremnine je 100, zaposlenih izvršilaca je 10578, od čega na neodređeno vrijeme 9775, a na određeno 803,dok je broj potrebnih službenika i namještenika 805, i to na neodređeno vrijeme 608, a na određeno vrijeme 197.

Vlada je donijela Odluku o davanju prethodne saglasnosti Opštini Kotor za razmjenu nepokretnosti sa privrednim društvom „Crnogorski elektrodistributivni sistem“ d.o.o. Podgorica. Procijenjena vrijednost nepokretnosti kojima raspolaže Opština iznosi 2.696.610,00 eura, a nepokretnosti u svojini CEDIS-a 2.250.055 eura. Odlukom je predviđeno da razliku od 446.555,00 eura CEDIS isplati Opštini Kotor nakon zaključenja Ugovora o razmjeni nepokretnosti.

Donijeta je Odluka o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za potrebe izgradnje žičare K7, pratećih skijaških staza i objekta garaže u Ski centru „Kolašin 1600”. Odlukom je definisano da je svrha eksproprijacije u KO Smrčje, Opština Kolašin, izgradnja žičare K7, pratećih skijaških staza i objekta garaže u Ski centru. Vlada je dala saglasnost da se 554.497 eura za ovu namjenu obezbijedi iz tekuće budžetske rezerve.

Vlada je usvojila Informaciju o sprovođenju Memoranduma o razumijevanju između Vlade Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u 2019. godini i raspodjeli sredstava za realizaciju projekata u 2020. godini. Za 2020. godinu, predviđena su sredstva u tekućoj budžetskoj rezervi za otplatu godišnje rate duga u iznosu od 364.000 USD (zbog fluktuacije kursa trenutni iznos cca 330.000 EUR).

Nakon obavljenih konsultacija između predstavnika lokalne Kancelarije UNDP i predstavnika nadležnih ministarstava, te razmatranja pristiglih predloga, dogovorena je realizacija konkretnih projekata I pripremljen je Nacrt sporazuma o finansiranju između Vlade Crne Gore i UNDP za 2020. godinu. Redovni iznos troškova lokalne kancelarije UNDP za 2019. godinu je 408.600 USD, planiran je u budžetu na poziciji otplate obaveza iz prethodnog perioda.

Usvojena je Informacija o Dopuni 6 Finansijskog sporazuma za Nacionalni program za Crnu Goru u okviru IPA komponente I – Podrška tranziciji i izgradnji institucija za 2011. Godinu. Tim povodom, Vlada je prihvatila tekst Dopune koji se odnosi na projekat br. 5 – Izgradnja sistema za tretman otpadnih voda na Cetinju i u Bijelom Polju, za koji su radovi planirani programom IPA 2011 uspješno završeni, ali je još uvijek u toku implementacioni period, zbog garantnog perioda i procedure zatvaranja programa. Ukupna vrijednost sredstava EU uloženih u izgradnju kanalizacione mreže na Cetinju i u Bijelom Polju je 6.800.000 eura. Dopunom 6 Finansijskog sporazuma Evropska komisija odobrava produžetak roka za isplatu sredstava do 31. januara 2021. godine, kako bi se ugovor mogao zaključiti i sva plaćanja mogla završiti na vrijeme. Ugovorno tijelo za ovaj projekat koji se sprovodio u centralizovanom sistemu upravljanja je Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori. Po ovom osnovu ne proističu dodatni troškovi po državni budžet, jer se sve izmjene odnose na plaćanja sredstvima iz fondova EU koje vrši Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

Usvojen je Izvještaj o stanju uređenja prostora u 2019.godini. Cilj ovog dokumenta je sagledavanje cjelovite i objektivne slike crnogorskog prostora kao najvažnijeg nacionalnog resursa. Naime, izvještaj ima za cilj da ukaze na probleme u prostoru, navodi postojeća rješenja za poboljšanje stanja i ukazuje na mogućnosti daljih usmjerenja prostornog razvoja, daje uvid u procese koji koriste regionalne potencijale i doprinose smanjenju regionalnih razlika i promoviše ciljeve evropske teritorijalne kohezione politike. Izvještaj sadrži: analizu sprovođenja planskih dokumenata, ocjenu sprovedenih mjera i njihov uticaj na upravljanje prostorom, uticaj sektorskih politika na oblast planiranja i aktivnosti drugih pravnih lica na poslovima vezanim za planiranje, aktivnosti drugih pravnih lica i organa državne uprave na poslovima vezanim za planiranje, aktivnosti na vršenju prenijetih i povjerenih poslova javnim preduzećima za upravljanje morskim dobrom i nacionalnim parkovima, praćenje stanja građevinskog područja i uređenost građevinskog područja, kao i podatke o prijavama za građenje odnosno postavljanju objekata, građevinskim dozvolama i izdatim licencama, aktivnosti inspekcijske službe, kao i inspekcije u drugim upravnim oblastima koje imaju ovlašćenja i obaveze u pogledu uređenja prostora i izgradnje objekta.
Vlada je razmotrila i usvojila Nacrt Prostorno-urbanističkog plana Opštine Plav, s Programom održavanja javne rasprave u trajanju od 30 dana.

Površina zahvata plana iznosi: 326 km2 (32 600 ha), plan se donosi na 10 godina, do 2030. sa smjernicama za postplanski period do 2035. godine.

Nakon prethodno sprovedenih analiza i činjeničnog stanja kao pokretači društveno ekonomskog razvoja opštine Plav prepoznati su poljoprivreda i šumarstvo, kroz proizvodnu namjenu (agro industrija i prerada drveta), turizam sa cjelogodišnjom ponudom, razvoj energetike, kao i stvaranje i promocija turističkog brenda Plava. Plan treba da omogući povećanje stepena iskorišćenosti postojećeg izgrađenog prostora kroz kontrolisanu gradnju i spriječi neorganizovano širenje gradnje a u cilju postizanja optimalnog korišćenja raspoloživog prostora.

Usvojena je Informacija o aktivnostima na dodjeli koncesije za valorizaciju nepokretnog kulturnog dobra Tvrđava „Besac” – Virpazar, Opština Bar s Predlogom koncesionog akta i Nacrtom ugovora o koncesiji. U tom kontekstu, Vlada je usvojila Koncesioni akt s Nacrtom ugovora o koncesiji i Izvještajem sa javne rasprave . Zaduženo je Ministarstvo kulture da, u što kraćem roku, preduzme aktivnosti u cilju raspisivanja Javnog oglasa za davanje koncesije za valorizaciju tog nepokretnog kulturnog dobra. Planom koncesija za valorizaciju nepokretnih kulturnih dobara za 2020. godinu predviđena je dodjela koncesija za valorizaciju ove Tvrđave, kao oblik podsticaja privatnih investicija u obavljanju djelatnosti od javnog interesa, a radi obezbjeđivanja zaštite i očuvanja kulturnog dobra, kroz definisanje adekvatne namjene za uvođenje graditeljskog nasljeđa u savremene tokove. Glavni cilj dodjele koncesije je obezbjeđenje eksternih izvora finansiranja za realizaciju i uspostavljanje adekvatnog tretmana nepokretnih kulturnih dobara, tj. plana oživljavanja, koji podrazumijeva sprovođenje mjera na njihovoj zaštiti i unapređenju stanja, a potom i njihovo dalje funkcionisanje i upravljanje na održivoj osnovi.

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima na realizaciji mjera za unapređenje energetske efikasnosti u sektoru prerađivačke industrije. U cilju realizacije pripremnih aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti u sektoru prerađivačke industrije, Ministarstvo ekonomije je sredinom 2019. godine, u saradnji sa Privrednom komorom, obezbijedilo odgovarajuću tehničku podršku u okviru projekta „Unapređenje poslovnog okruženja i konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori (BESME)“. Kako bi se osiguralo da planirana podrška odgovara stvarnim potrebama kompanija, kroz navedeni projekat su realizovane pripremne aktivnosti na utvrđivanju potencijala za unapređenje energetske efikasnosti u sektoru prerađivačke industrije i izradi konkretnih preporuka. U Informaciji se, na osnovu sprovedene analize, navodi da je utvrđeno da, iako je evidentno slabije interesovanja od strane kompanija za učešće u projektnim aktivnostima, postoji značajan prostor i potencijal za unapređenje energetske efikasnosti u posmatranim kompanijama. Zaključeno je da Ministarstvo ekonomije , u skladu sa definisanim preporukama u narednom periodu, u okviru postojećih programa podrške privatnom sektoru, razmotri mogućnost za uspostavljanje finansijskog mehanizma za realizaciju mjera energetske efikasnosti u sektoru prerađivačke industrije.

Usvojena je Informacija o pripremi planske dokumentacije detaljne razrade za potrebe izgradnje razvojnih i infrastrukturnih projekata. U informaciji se navodi da se radi stvaranja planskih preduslova za realizaciju izgradnje razvojnih i infrastrukturnih projekata, pristupilo se izradi i donošenju izmjena i dopuna četiri lokalna planska dokumenata, i to: Lokalne studije lokacije regionalne sanitarne deponije čvrstog otpada „Čelinska kosa“, Opština Bijelo Polje; detaljnih urbanističkih planova „Donji Radovići Centar” i „Golf i Donji Radovići Zapad”, Opština Tivat, kao i Državne studije lokacije „Dio sektora 58 – turistički kompleks Ponta“ – Ruža vjetrova, Opština Bar.

Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji aktivnosti na uspostavljanju Naučno-tehnološkog parka Crne Gore – Realizacija Strateškog plana za uspostavljanje prvog Naučno-tehnološkog parka (NTP) u Crnoj Gori. U oblastima nauke i inovacija, NTP je prihvaćen kao prioritet Vlade Crne Gore u aktuelnom mandatu, a prepoznat je i kao jedan od najznačajnijih infrastrukturnih razvojnih projekata. Naučno-tehnološki park treba da podstiče saradnju naučnih i akademskih institucija sa privredom i finansijskim sektorom kako bi na najefikasniji način postao generator inovativnih aktivnosti, preduzetništva i razvoja proizvoda visoke vrijednosti.

Usvojena je Informacija o zahtjevu proizvođača vina i jakih alkoholnih pića za oslobađanje od obaveze plaćanja naknade za kontrolu kvaliteta vina i rakije radi stavljanja u promet u cilju ublažavanja posljedica prouzrokovanih korona virusom. Uzimajući u obzir tešku ekonomsku situaciju proizvođača, koja je prouzrokovana prije svega zatvaranjem ugostiteljskih objekata, umanjenom turističkom aktivnošću, Vlada je odobrila realizaciju predloženih mjera: refundiranje 100 odsto troška za laboratorijsku analizu vina, jakih alkoholnih pića, maslinovog ulja, meda, eteričnog ulja i prerađenih proizvoda od voća, povrća i žitarica, proizvođačima koji zadovoljavaju propisane uslove, pri čemu je najveći iznos podrške po proizvođaču 300 eura.

Usvojena je Informacija o formiranju Regionalnog Centra za karst i upravljanje vodnim resursima u okviru JU Zavod za geološka istraživanja Crne Gore. U tom kontekstu, JU Zavod za geološka istraživanja, sa svojom dugogodišnjom naučno-istraživačkom tradicijom u oblasti geologije i hidrogeologije, prepoznat je kao matična institucija za razvoj Regionalnog Centra za karst i upravljanje vodnim resursima, do dobijanja UNESCO akreditacije i do njegove potpune samostalnosti. Regionalni Centar, razvijajući kvalitetne programe u saradnji sa UNESCO-om i drugim povezanim međunarodnim centrima će omogućiti i obezbjediti usavršavanje naučnicima i istraživačima u povezanim oblastima, kao i mogućnost zaposlenja vodećih stručnjaka koji će predano raditi u cilju sticanja dugoročnog znanja u oblasti karsta, mjera njegove zaštite i upravljanja vodnim resursima.

Vlada je usvojila Informaciju o obezbjeđenju sredstava za potrebe rekonstrukcije puta od Zatrijebča do Kučkih korita. Za realizaciju ovog projekta, čija je ukupna procijenjena vrijednost oko 850.000 eura, Vlada će Glavnom gradu preusmjeriti iznos od 400.000. eura.
Usvojena je i Informacija o obezbjeđenju nedostajućih sredstava za radove asfaltiranja dionice puta u Tepcima, prema lokalitetu Radovan Luka, u Opštini Žabljak. Projekat asfaltiranja u Tepcima, ukupne vrijednosti 240.000 eura, je planiran kroz Ugovor o realizaciji programa „Izgradnja lokalne infrastrukture“ koji će biti zaključen između Opštine Žabljak i Uprave javnih radova, u skladu sa kojim će Opština, kao korisnik sredstava, sprovoditi aktivnosti na realizaciji projekta, a Uprava javnih radova na osnovu dostavljenih privremenih situacija, ovjerenih od strane korisnika sredstava, vršiti prenos sredstava na žiro račun odabranog izvođača radova, odnosno stručnog nadzora.

Vlada je razmotrila Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba člana 47 tačka 7 i člana 65 tačka 6 Zakona o lokalnoj samoupravi (Službeni list Crne Gore br. 2/18, 34/19 i 38/20), koju je podnio Veselin Grbović predsjednik Opštine Nikšić i zaključila da Ustavnom sudu Crne Gore dostavi Mišljenje Ministarstva javne uprave, kojim je inicijativa ocijenjena neosnovanom.
Donijeta je Odluka o visini naknada za predsjednika i članove Odbora direktora društva sa ograničenom odgovornošću Inovaciono-preduzetnički centar „Tehnopolis“ – Nikšić. Odlukom je predsjedniku Odbora direktora utvrđena mjesečna naknada za rad u visini jedne prosječne zarade zaposlenih u Društvu u prethodnoj godini, a članovima Odbora direktora Društva u visini 50 odsto prosječne zarade zaposlenih u Društvu u prethodnoj godini.

Vlada je usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana energetske efikasnosti 2019-2021, za 2019. godinu. Izvještaj je pokazao da je od ukupno 70 planiranih aktivnosti za trogodišnji period, u 2019. godini započeta realizacija 43 aktivnosti, od čega je uspješno realizovana 21, djelimično realizovana 21, a 1 aktivnost nije realizovana. Realizacija preostalih 27 predviđena je za 2020. odnosno 2021. godinu.

Usvojen je Izvještaj o realizaciji „Programa razvoja ruralnog turizma Crne Gore sa akcionim planom do 2021.godine“, za 2019 godinu. Program polazi od opredjeljenja da ruralni prostor i atrakcije ne treba posmatrati u užem smislu samo kao resurs za razvoj turizma, već i kao potencijal za razvoj lokalnih zajednica i ruralnih područja Crne Gore, kroz aktivnu participaciju različitih subjekata u oblasti ruralnog turizma i razvoj preduzetništva u ovoj oblasti, uz jasno definisan sistem razvoja i podsticaja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Strateški cilj razvoja ruralnog turizma je usmjeren na razvoj diversifikovane i autentične ruralne turističke ponude Crne Gore, koja će stvoriti osnov za povećanje blagostanja ruralnog stanovništva i zaustavljanje depopulacije ruralnih područja. Za 2019.g. bile su predviđene 44 aktivnosti, od kojih je 37 uspješno realizovano ili se realizuju u kontinuitetu, a 3 predviđene aktivnosti su djelimično realizovane, dok 4 aktivnosti nijesu realizovane. Ukupan stepen realizacije za prošlu godinu je 84 odsto. Ukupna planirana sredstva za realizaciju Programa za 2019 godinu, iznosila su 65.500,00 eura, a za realizaciju je utrošeno 67.000,00 eura.

Vlada je usvojila Informaciju o davanju saglasnosti o primanju poklona s Predlogom ugovora od suvlasnika Dušana Piletića koji se sastoji od 1/3 nepokretnosti – katastarske parcele površine 119.045 m² u Mokrom, Opština ŠavnikUsvojena je Informacija o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju između Evropske agencije za životnu sredinu i Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore. Imajući u vidu već postojeću, dugotrajnu saradnju koju ugovorne strane ostvaruju unutar konkretnih programa finansiranja, te dostignuća koja se ogledaju u postepenom uključivanju zemalja Zapadnog Balkana u aktivnosti izvještavanja dostavljanjem podataka o segmentima životne sredine, te indikatorima i učešću u postupcima ocjene stanja životne sredine, Vlada je ocijenila izuzetno važnim unapređenje postojećeg odnos kroz potpisivanje predloženog Memoranduma o razumijevanju.

Vlada je usvojila Informaciju o obezbjeđivanju sredstava iz Tekuće budžetske rezerve na potrošačku jedinicu Ministarstvo prosvjete za izmirenje obaveza po projektu INTERREG IPA CBC „High Specialized Technicians in KETs“ – HISTEK, u ukupnom iznosu od 57.000 eura.

Usvojena je Informacija o realizaciji Ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana mHE „Jezerštica“, mHE „Bistrica“, mHE „Jelovica 2“ i mHE „Jelovica 1“ na vodotoku Bistrica i prihvatila Aneks 1 Ugovora o koncesiji. Aneksom koji je usaglašen sa koncesionarom i kojim su definisane faze realizacije Ugovora na način da je izvršeno produženje faze izgradnje za mHE „Jelovica 1“ do 31.12.2020. godine. Ovim produženjem faza eksploatacije za mHE je umanjena za period od šest mjeseci koliko se ovim Aneksom daje produženje. Odlučujući o zahtjevu koncesionara za produženje,Vlada je imala u vidu da su u toku trajanja faze izgradnje nastupile su okolnosti na koje koncesionar nije mogao da utiče, a koje su onemogućile sprovođenje aktivnosti utvrđenom dinamikom. Koncesionar je u svom zahtjevu ukazao da je pandemija virusa COVID-19 uzrokovala zatvaranje gotovo svih graničnih prelaza u svim evropskim zemljama, što je uslovilo nemogućnost obezbjeđenja ulaska opreme u Crnu Goru, kao i stručnih lica zaduženih za montažu opreme i puštanje u pogon predmetne mHE.

Vlada je usvojila Informaciju o finansiranju troškova izborne kampanje za izbor poslanika u Skupštini Crne Gore u 2020. godini iz Stalne budžetske rezerve I za tu namjenu odobrila korišćenje sredstava stalne budžetske rezerve u iznosu od 2.367.805 eura, koja će se raspoređivati u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Usvojen je Izvještaj sa održavanja druge sjednica Mješovite komisije za ekonomsku saradnju između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata za implementaciju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji, održane u Abu Dabiju, 3. i 4. marta 2020. godine. Konstatovano je da je Druga sjednica Mješovite komisije održana u skladu sa planiranom agendom i uz prisustvo svih relevantnih predstavnika obje zemlje. Rezultat rada sjednice predstavlja niz konkretnih predloga za saradnju koji su definisani Protokolom sa druge sjednice Mješovite komisije za ekonomsku saradnju između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Usvojena je Informacija o zaključivanju Aneksa br. 2 Sporazuma o finansijskoj kontribuciji između Ministarstva finansija Crne Gore i Ministarstva finansija Republike Slovačke i prihvaćen tekst Aneksa. Sredstva slovačke finansijske pomoći u iznosu od million eura usmjerena su u oblast igara na sreću u cilju unapređenja informacionog rješenja za nadzor priređivača, kao I jačanje kapaciteta Uprave za igre na sreću. Uz saglasnost ugovornih strana, rok za implementaciju strateških mjera produžen je za šest mjeseci.
Vlada usvojila Predlog za preusmjerenje sredstava sa Ministarstva za ljudska i manjinska prava na Upravu za imovinu, u ukupnom iznosu od 10.000,00 eura.

Usvojeno je Mišljenje Ministarstva finansija kojim se odbija Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 10 stav 1 tačka 3 Zakona o porezu na nepokretosti („Službeni list CG”, broj 25/19), koju je Ustavnom sudu Crne Gore podnijelo DOO „Ostrvo Sveti Marko“, sa sjedištem u Tivtu.

Vlada je, uskladu sa Zakonom o državnoj imovini, dala saglasnost za prodaju nepokretnosti u svojini Crne Gore, i to kat.parcela br.10/15, površine 324 m2, 12/13, površine 9 m2 i 17/28, površine 192 m2, sve upisane u list nepokretnosti broj 937, KO Kočani, Opština Nikšić s Predlogom ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, radi regulacije nasipa, po ukupno procijenjenoj vrijednosti od 1.575 eura.

Takođe, data je i saglasnost za prodaju nepokretnosti u svojini Crne Gore, katastarske parcele broj 62/4, upisane u list nepokretnosti broj 793, KO Prijevor II, Opština Budva, sa početnom cijenom u postupku prodaje od 10.547 eura.

Vlada je dala saglasnostna Predlog za ustanovljenje prava službenosti na nepokretnosti u svojini Crne Gore u korist pravnog lica „Crnogorski elektrodistributivni sistem“ d.o.o. Podgorica, na dijelu katastarske parcele broj 434, upisane u list nepokretnosti broj 87, KO Pašina voda II, Opština Žabljak s Predlogom ugovora o ustanovljenju prava službenosti

Usvojen je Zahtjev za davanje saglasnosti u skladu sa članom 26 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru („Službeni list CG“, br. 16/16, 83/16, 21/17, 42/17, 12/18, 39/18 i 42/18) i Odlukom o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada („Službeni list CG“, br. 26/12, 34/12 i 27/13). Vlada je dala saglasnost da se predsjedniku, članovima i sekretaru Ispitne komisije za polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izrade projekta i koordinatora u fazi izvođenja radova, koju je obrazovalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, isplaćuje naknada za rad u neto iznosu od po 50 odsto prosječne mjesečne zarade u Crnoj Gori, u mjesecima u kojima su održani stručni ispiti.

Vlada je usvojila Informaciju o Projektu izrade mobilne platforme i prihvatila tekst Sporazuma o realizaciji Projekta. Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, Nacionalnom turističkom organizacijom i Institutom za Javno zdravlje Crne Gore, planira da realizuje izradu mobilne platforme (aplikacije adroid/iOS) i web portala. Cilj projekta je informisanje o situaciji pandemije Covid-19 u Crnoj Gori, i lakše i precizno praćenje turista koji u toku ove godine budu boravili u Crnoj Gori, što će obezbijediti turistima da se osjećaju sigurno i da je situacija u Crnoj Gori bezbijedna. Istovremeno, omogućiće se izolovanje potencijalna nova žarišta u hotelima i smještajima u najkraćem mogućem roku, vodeći se evidencijom prijavljenih lokacija đe turisti odsijedaju (naslanjajući se dijelom na već razvijeni sistem za nadzor) i jednostavan način da IJZCG stupi u kontakt sa svima za koje postoji sumnja da su se mogli inficirati u slučaju pojave novog žarišta. Turistima će se obezbijediti da bez obzira na jezičke barijere, imaju centralizovani kanal za prijavu bilo kakvih uočenih anomalija i brz način za kontakt sa lokalnim konzularnim predstavništvom svoje zemlje u slučaju potrebe.

Usvojena je Informacija o potrebi uspostavljanja poslovno-tehničke saradnje i zaključenja Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Ministarstva odbrane i Opštine Pljevlja i prihvaćen tekst Ugovora. Opština Pljevlja je iskazala potrebu za korišćenjem raspoloživih kapaciteta Inžinjerijske čete Pješadijskog bataljona Vojske Crne Gore, radi unapređenja postojeće lokalne saobraćajne infrastrukture. S druge strane, Inžinjerijska četa Pješadijskog bataljona Vojske Crne Gore, kao izvođač radova, angažovanjem svojih kapaciteta vršila bi praktičnu obuku svojih pripadnika i podizala nivo njihove sposobnosti za izvrašavanje namjenskih zadataka.

Vlada je prihvatila i Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji između Ministarstva odbrane i Opštine Petnjica kojim je regulisano korišćenjem raspoloživih kapaciteta Inžinjerijske čete Pješadijskog bataljona Vojske Crne Gore, radi unapređenja postojeće lokalne saobraćajne infrastrukture u ovoj opštini.

U okviru kadrovskih pitanja imenovan je Odbor direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Zaštita prostora Crne Gore“, u sastavu: Zorica Kovačević, predsjednica i članovi Orhan Redžepagić i Marko Bulatović.

Na dužnost generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja postavljen je Nezir Dacić.

BIĆE STRANACA

Otvaranje granica Crne Gore za građane Evropske unije pozitivno će uticati na turističku sezonu, smatraju budvanski hotelijeri. Napominju, ipak, da će sve zavisiti od epidemiološke situacije. U budvanskim hotelima ovih dana ima najviše domaćih i turista iz regiona, a sudeći prema rezervacijama, u narednom periodu biće i stranaca.

U hotelima najveće turističke kompanije Budvanska rivijera ovih dana ima gostiju. Manje ih je nego prošle godine u ovom periodu, ali ipak nešto više nego što se očekivalo na početku epidemije korona virusa.

“Radi se, u skladu sa objektivnim okolnostima, o domaćim gostima, a ima gostiju i iz regiona. Prema najavama koje imamo mi očekujemo da ćemo imati turiste i sa ostalih EU trzišta. Recimo da je proteklih dana naš hotel “Palas” u Petrovcu radio punim kapacitetima i zabilježio je 100% popunjenost”, kaže Jelena Kaluđerović, PR HTP Budvanska rivijera.

Slična situacija je i u hotelima kompanije Montenegro stars grup.

“Za sad popunjenost je dobra, bolja nego što se očekivalo, a Splendid malo kaska ipak je to hotel sa 5 zvjezdica nije vrijeme za te hotele, ali ide i on. Gosti u ovom trenutku su iz Crne Gore i Albanije vrlo je malo stranaca skoro zanemarljivo”, ističe Žarko Radulović, suvlasnik hotelske grupe “Montenegro stars group”.

Otvaranje granica Crne Gore za državljanje Evropske unije obradovalo je budvanske hotelijere. To bi vjeruju moglo popraviti sezonu, ako ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije.

Pogotovo domaće goste budvanski hotelijeri pokušaće da privuku nižim cijenama.

“Pripremili smo i uveliko sprovodimo kampanju “Odmor koji ste zaslužili”, u okviru koje smo ponudili cijene niže i do 35% nego. Ono što je lijepa povoljnost pogotovo za građane jeste da smo ponudili ljetovanje na 10 mjesečnih rata”, navodi Kaluđerović.

Sudeći po svemu, biće kažu hotelijeri ovo jedna od najizazovnijih sezona do sada, pa su zato oprezni kada su u pitanju bilo kakve prognoze.

“Najbolji pokazatelj je da za jul i avgust imamo rezervacije od milion i 300 hiljada, a prošle godine za taj isti period imali smo četiri miliona i 600 hiljada, to je nekih 26%. I to je mjera ove sezone od 20 do 30% ako ostane ovako ako ne bude gore”, naveo je Radulović.

“Ovakva sezona se ne pamti i rekla bih da je cilj u ovakvoj sezoni da turizam živi da se turistička djelatnost održava i da eto budemo na pozitivnoj nuli, jer je teško pričati o prihodima i profitu na koje smo prethodnih godina navikli”, zaključila je Kaluđerović.

Ono na šta se ipak moramo navići, kažu hotelijeri, jeste nošenje maski i fizička distanca, kako bi sačuvali svoje, ali i zdravlje turista.

Biljana Rovčanin, TVCG

ODBOR ZA EKONOMIJU

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet prihvatio je predlog poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića, da se u ponedjeljak održi konsultativno saslušanje guvernera Centralne banke (CBCG), Radoja Žugića povodom sprovođenja moratorijuma na otplatu kredita.

Predlog su, na danas održanoj sjednici Odbora, podržali svi osim poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Srđana Milića, koji je bio uzdržan.

Predsjednik Odbora i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić, saopštio je da je Žugić zbog učestalih prozivki na račun CBCG zamolio da saslušanje bude što prije.

Odbor je odlučio da to saslušanje bude u ponedjeljak, dok će se za utorak pomjeriti saslušanje direktora Poreske uprave (PU), Miomira M. Mugoše o naplati poreza.

Konjević je ranije predložio kontrolno saslušanje, ali je prihvatio predlog poslanika vlasti da bude konsultativno, zbog, kako je objasnio, važnosti da se razgovara o toj temi.

Konjević je u inicijativi za saslušanje naveo da je potrebno kontrolno saslušanje Žugića, jer je svojim javnim istupima obmanuo građane i privrednike da neće plaćati kamate na kredite koji budu uključeni u moratorijum.

“Žugić je kazao da se u toku moratorijima neće plaćati ni glavnica ni kamata, a poslije sastanka sa predstavnicima bankarskog sektora zaćutao je i nestao iz javnosti, pa smo tako i iznos od 30 miliona eura novog prihoda za banke u uslovima krize u toku moratorijuma saznali od druge institucije, a ne one na čijem je čelu i kojoj je ustavna obaveza da se ovim pitanjima bavi”, naveo je Konjević u inicijativi.

Konjević smatra da će banke više ‘uzeti’ od obmanutih građana i privrede nego što je ukupna pomoć Vlade u prvom paketu.

“Zbog ovakvog ‘dogovora’ guvernera sa bankama, građani i privreda su snažno pogođeni novim ‘troškovima’ i ovih dana im stižu inovirani planovi otplate kredita, sa uvećanim ratama”, kazao je Konjević.

Članovi Odbora su odbili drugi predlog SDP-a za saslušanje rukovodstva Agencije za zaštitu konkurencije oko dodjele državne pomoći. Većinu nije dobila ni inicijativa Milića za kontrolno saslušanje ministra finansija i direktora uprava za imovinu i nekretnine povodom izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) o evidenciji državne imovine.

RYANAIR

Avioni Ryanair-a će samo u julu saobraćati ka/iz 9 destinacija, a to su Krakov, Poznan, Vroclav, Berlin, Štutgart, Barselona, Brisel, London. Crna Gora od danas je povezana i sa Irskom, pa se večeras očekuju prvi putnici iz Dablina.

Izvršni direktor Aerodromi Crne Gore Danilo Orlandić, izjavio je da nakon četvoromjesečnog prizemljenja usljed krize izazvane virusom Kovid19, Ryanair danas letom iz Poznanja obilježava početak reda letenja za ljetnju sezonu 2020.

”Avioni Ryanair-a će samo u julu saobraćati ka/iz 9 destinacija, a to su Krakov, Poznan, Vroclav, Berlin, Štutgart, Barselona, Brisel, London. Na naše veliko zadovoljstvo, od danas je Crna Gora povezana i sa Irskom, te večeras očekujemo prve putnike iz Dablina. Posebno nam je značajno što smo se uspostavljanjem ove linije još bolje povezali sa sjeverozapadnim dijelom Evrope, kao i zbog činjenice da je za domaći turizam važno da nam dolaze gosti iz jedne od najbogatijih zemalja svijeta”, kazao je Orlandić.

Letom iz Poznana, Ryanair je obilježio početak ljetnjeg reda letenja za Sezonu 2020, koji sada svrstava 9 avio-linija prema destinacijama u Njemačkoj, Poljskoj, Irskoj i UK.

”Nakon što su ukinute zabrane putovanja, Evropljani sada konačno mogu da planiraju zasluženi ljetnji odmor, uživajući najniže tarife i uz nove zdravstvene mjere koje je Ryanair uveo dok ubrzano priprema operacije za ovo ljeto, a u cilju zaštite zdravlja i dobrobiti svoje posade i korisnika”, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

U znak obilježavanja prvog leta nakon krize izazvane korona-virusom, Ryanair je za letove iz Poljske stavio u prodaju avio-karte po tarifi od svega 19.99 eura u jednom smjeru, za putovanja u julu i avgustu 2020. godine, a koje se moraju rezervisati najkasnije do ponoći u ponedeljak, 6. jula, isključivo putem internet stranice www.ryanair.com.

Olga Pawlonka je ispred Ryanair-a kazala da Ryanair ima zadovoljstvo da nakon 4 mjeseca prizemljenih aviona ponovo uspostavi letove sa Crnom Gorom.

”Naš let na liniji između Poznanja i Podgorice je, kao prvi, obilježio početak ljetnjeg reda letenja za Sezonu 2020 za Crnu Goru,u sklopu kojeg se sada nalazi 9 avio-linija”, kazala je ona.

Kako bi obilježili prve letove nakon krize izazvane korona-virusom, puštene su u prodaju avio-karte po tarifi od svega 19.99 € u jednom smjeru, za putovanja u julu i avgustu 2020. godine, a koje je neophodno rezervisati najkasnije do ponoći u ponedeljak, 6. jula.

”Za očekivati je da će karte po ovim nevjerovatno niskim cijenama biti brzo rasprodate, pa se putnici ohrabruju da ne propuste priliku i posjete internet stranicu www.ryanair.com”, kazala je Pawlonka.

Kako je najavljeno iz ove avio kompanije, Crna Gora će u avgustu ponovo uspostaviti liniju Podgorica – Bolonja.

”Da podsjetimo, 2013. godine na podgorički aerodrom je sletio prvi avio Ryanair-a, što je ujedno bila i prva niskobužetna kompanija koja je uspostavila linije sa Crnom Gorom. Otvaranjem linije ka Briselu je te godine, opsluženo je 12 hiljada putnika, dok su prošle godine Aerodromi Crne Gore opslužili preko 190 hiljada putnika avio prevoznika Ryanair-a. Na kraju, želim istaći da kao što je prije 7 godina linija sa Briselom bila važna i sa aspekta evropskih integracija, tako nam je danas, možda više nego ikad, potrebna dobra saradnja sa našim partnerima, radi povrtka putnika nakon ogromne krize koja je zahvatila čitavu avio industiju, čime bismo oporavili turizam i ekonomiju i učvrstili naše poslovne veze. Ryanair-u takođe želimo brz oporavak od ove krize, pune avione putnika i što više letova ka našoj zemlji, u kojoj su uvijek dobrodošli,“ zaključuju u saopštenju.

U 17 HOTELIJERA

Predstavnici Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i Saveza udruženja penzionera potpisali su danas ugovore sa 17 crnogorskih hotelijera kojima se penzionerima obezbjeđuju povoljniji uslovi za ljetovanje.

Direktor Fonda PIO, Dušan Perović, kazao je da je zadovoljan što su kao jedan od inicijatora naišli na razumijevanje direktorke Nacionalne turističke organizacije (NTO), Željke Radak Kukavičić i Saveza udruženja penzionera da se takva aktivnost sprovede.

„Time ćemo našim penzionerima omogućiti da odmaraju po povoljnijim uslovima. Pozvao bih penzionere da koriste naše more i planine po izuzetno povoljnim uslovima koje je ponudila turistička privreda“, rekao je Perović na konferenciji za novinare povodom potpisivanja ugovora.

On je kazao da su ugovori potpisani sa 17 hotelijera, od kojih je sedam iz Bara, jedan iz Cetinja, tri sa Žabljaka i šest iz Budve.

„Imamo potpisana već tri ugovora sa kojima radimo nekoliko godina, odnosno Institutom Igalo, Lighthause iz Igala i Turističkom organizacijom (TO) Kolašin“, dodao je Perović.

On je objasnio je Fond PIO garant da turističkim poslenicima na vrijeme budu izmirene obaveze.

„Pored ovog, Fond PIO godišnje obezbijedi od dva do tri miliona eura za podršku socijalnom programu, prije svega za stambenu izgradnju, odmor i oporavak, kao i jednokratna novčana davanja u pravcu podrške i poboljšanja standarda penzionera“, podsjetio je Perović.

On je kazao da je u Crnoj Gori oko 120 hiljada penzionera, a ukupno njih 130 hiljada, jer oko deset hiljada živi u inostranstvu.

„Mjesečni iznos za penzije je preko 35 miliona eura, a godišnji budžet Fonda PIO je blizu 450 miliona eura. Obaveza Fonda je da penzije moraju da budu redovne i sigurne, što će biti i dalje“, kazao je Perović.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera, Branko Vešović, kazao je da se raduje potpisavanju ugovora sa hotelijerima.

„Ove potpisane ugovore ćemo distribuirati u 25 opštinskih udruženja, a oni dalje mjesnim udruženjima“, dodao je Vešović.

Direktorica NTO, Željka Radak Kukavičić, kazala je da ta saradnja predstavlja podršku nacionalnoj ekonomiji, a sa druge strane daje mogućnost penzionerima da svoj odmor provedu u Crnoj Gori.

„Ovo je samo jedna od akcija koju NTO u saradnji sa lokalnim TO organizuje. Ova godina se razlikuje od prethodnih, jer novonastala situacija nalaže da sa dužnom pažnjom nastojimo da građane Crne Gore podstaknemo da odmor koriste ovdje“, navela je Radak Kukavičić.

Pored toga, realizuje se i akcija Ljetuj doma, gdje su pozvani svi hoteli i restorateri da svoju ponudu promovišu putem tog sajta, a građani da rezervišu smještaj.

„Bankarski sektor je prepoznao taj interes, tako da neke banke omogućavaju na odloženo plaćanje ljetovanje građanima Crne Gore“, dodala je Radak Kukavičić.

PR Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, Jelena Kaluđerović, je u ime hotelijera potpisnika ugovora, pohvalila NTO, Fond PIO i Savez udruženja penzionera za inicijativu za takvim projektom.

„Svjesni smo da se ova turistička sezona održava u drugačijem obliku u čitavom svijetu i samo ovakvim zajedničkim snagama turističke privrede i državnih institucija možemo ponuditi našim građanima odmor koji su zaslužili“, smatra Kaluđerović.

Ona je podsjetila daje HG Budvanska rivijera inicijator brojnih akcija u cilju animiranja domaćih gostiju i ponude boravka u crnogorskim hotelima.

„Crnogorskim penzionerima smo ponudili odmor u turističkom rizortu Slovenska plaža, a tu je i hotel Aleksandar“, dodala je Kaluđerović.