DRŽAVE Z.BALKANA

U zemljama Zapadnog Balkana od srijede će početi da se primjenjuje sljedeći korak u smanjenju cijena roming usluga u kojem će biti snižene dodatne naknade za usluge dolaznih poziva iz regiona i prenosa podataka, odnosno pristupa internetu.

Iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) je saopšteno da će dodatna naknada za uslugu dolaznih poziva biti smanjena sa četiri centa po minutu na 2,5 centi, odnosno 37,5 odsto.

“Dodatna naknada za uslugu prenosa podataka biće smanjena sa 2,5 centi po megabajtu (MB) na 1,5 centi, odnosno 40 odsto. Cijene ostalih regulisanih maloprodajnih roming usluga u državama Zapadnog Balkana će ostati nepromijenjene u odnosu na trenutno važeće cijene”, saopštili su iz EKIP-a.

Iz EKIP-a su precizirali da će cijene roming usluge dolaznih poziva iz regiona za korisnike svih operatora u Crnoj Gori, kada uslugu rominga koriste u regionu Zapadnog Balkana, iznositi maksimalno 3,03 centa po minutu sa porezom na dodatu vrijednost (PDV).

“Cijene roming usluge prenosa podataka, kada se usluge rominga koriste u regionu Zapadnog Balkana, će iznositi maksimalno 1,91 cent po MB za korisnike Crnogorskog Telekoma, 1,96 centi za korisnike Telenora, odnosno od 1,82 centa do 21,78 centi po MB u zavisnosti od korisničkog paketa koji se koristi za korisnike M:tela”, objasnili su iz EKIP-a.

Prethodno navedene cijene regulisanih maloprodajnih roming usluga će važiti do 1. jula naredne godine, kada će se roming usluge za korisnike u državama Zapadnog Balkana naplaćivati kao da je korisnik rominga u svojoj matičnoj mreži.

Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama u regionu Zapadnog Balkana je zaključen u aprilu prošle godine u Beogradu između ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Sporazum je u ime Crne Gore potpisalo Ministarstvo ekonomije.

EKIP je početkom juna prošle godine donio Odluku kojom je Crnogorskom Telekomu, Telenoru i M:telu naložio da primijene cijene roming usluga u skladu sa Sporazumom.

“Navedenom odlukom su propisani koraci u smanjenju cijena roming usluga za korisnike iz Crne Gore kada budu koristili roming ulsuge u državama potpisnicama Sporazuma. Prvi korak u smanjenju cijena roming usluga je primijenjen 1. jula prošle godine”, podsjetili su iz EKIP-a.

Pored regulisanih cijena maloprodajnih roming usluga operatori mogu korisnicima rominga da ponude da za dnevnu ili za neku drugu fiksnu periodičnu naknadu koriste određenu količinu regulisanih usluga rominga.

“Takođe, operatori mogu korisnicima da ponude i drugačije cijene roming usluga od ovih koje su određene Sporazumom i Odlukom EKIP-a, koje korisnik može sam da odabere u slučaju da su povoljnije za njega”, navodi se u saopštenju.

Prelazak sa regulisanih cijena na alternativne cijene roming usluga obavlja se u toku jednog radnog dana i besplatan je za korisnika.

SKUPŠTINA CG

Američka privredna komora u Crnoj Gori (AmCham) izabrala je danas, na redovnoj Generalnoj Skupštini, novog člana Upravnog odbora, Svetlanu Vuksanović, usvojila finansijske izvještaje za prethodnu godinu, te predstavila aktivnosti rada AmCham komiteta.

Predsjednik AmCham-a, Nikola Tripković je, u uvodnom obraćanju na video konferenciji, pozdravio predstavnike kompanija članica, te istakao da ga raduje što je Komora pokazala veliku snagu članstva u svijetlu krize Kovid-19, kapacitet za odgovaranje na izazove.

“Djelovanje snažne mreže članova pomaže ispunjenju cilja, odnosno konkurentnije i prospertitetnije Crne Gore”, smatra Tripković.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, zahvalila je članovima Borda na napornom radu i viziji tokom protekle godine, te istakla da se već primjećuju pozitivne promjene u poslovnoj klimi.

“Slavimo naša postignuća, ali moramo i prepoznati izazove koji su pred nama, a oni su brojni, posebno imajući u vidu posljedice pandemije novog koronavirusa”, navela je Rajzing Rajnke.

Ona je, kako je saopšteno iz AmCham-a, kazala da su prepreke upravo prilika za promjene i da se bude još bolji u onome što se radi.

Na Skupštini je takođe predstavljen rad AmCham Komiteta, kao i aktivnosti koje planiraju u narednom periodu.

Prezentaciju su održali predsjednici Komiteta za radne odnose, Dragana Stojković, Komiteta za digitalnu transformaciju Dmitar Ćulafić, Komiteta za zdravlje Miloš Ičević, kao i potpredsjednica Komiteta za sivu ekonomiju, Svetlana Vuksanović.

AmCham Montenegro je poslovna asocijacija, osnovana 2008. godine, koja u ovom trenutku okuplja 86 američkih, međunarodnih i domaćih kompanija u Crnoj Gori. Komora je posvećena unapređenju poslovnog ambijenta, u cilju privlačenja američkih i drugih stranih investicija.

SIMOVIĆ PORUČIO

Za dalji razvoj Crne Gore neophodno je da se pristup i modeli razvoja mjenjaju i unapređuju na liniji mnogostruko veće resursne efikasnosti, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović. Poručuje da su potrebne inovacije u svim oblastima, dodatne investicije i to u što kraćem roku.

U Podgorici je u organizaciji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Vlade Crne Gore i Privredne komore Crne Gore otvorena druga međunaroda konferencija – „Zeleni dani – Redefinisanje razvoja“- koja se održava kroz seriju dvodnevnih online razgovora.

Simović je zahvalio UNDP-u i Privrednoj komori na partnerstvu sa Vladom Crne Gore i odlučnosti da se kao organizatori ne osvrću na okolnosti koje su posljedica pandemije COVID 19, već da prate put prema planiranim ciljevima, upravo prema izreci koja kaže “Ko hoće, nađe način, ko neće, nađe izgovor”.

Potpredsjednik je podsjetio na stav da ne smijemo imati samo zelene dane, već moramo imati zeleni i prosperitetan život.

“Ova poruka danas mora imati još veću dozu imperativnosti. Globalna zdravstvena i ekonomska kriza nam ne ostavlja pravo izbora i odugovlačenja”, kazao je potpredsjednik i istakao da moramo redefinisati naš razvoj.

“Da li danas, kada stižu upozorenja Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija, da kao posljedica pandemije novog korona virusa dodatnih 130 miliona ljudi se može suočiti sa nedostatkom hrane i biti gladno, mi imamo luksuz da ne djelujemo, već samo konstatujemo ogromne troškove povezane sa viškovima hrane?” upitao je potpredsjednik Simović, i odgovorio da “moramo djelovati, biti efikasni i konkretniji, odgovorniji prema resursima i ubrzati razvoj od kojeg će koristi imati svi, kroz pravedniju i učinkovitiju raspodjelu dobara, uz podsticanje inovacija i kreativnosti.”

Simović je istakao važnost diskusije o ekonomskoj i poslovnoj opravdanosti cirkularne ekonomije u Crnoj Gori i informisao da Vlada Crne Gore sarađuje sa UNDP i Privrednom komorom u pravcu izgradnje nacionalne platforme za uspostavljanje cirkularne ekonomije u Crnoj Gori.

“Ova zdravstvena i ekonomska kriza stavlja nas pred izazov očuvanja postojećih radnih mjesta, ekonomske supstance i socijalne stabilnosti. Međutim, iznalaženje rješenja samo do tog nivoa ne smije da nam bude krajnji cilj. Ova kriza mora da bude odlučujući okidač za puno veće domete. Domete koji će ne samo očuvati postojeća radna mjesta već i ubrzano otvarati nova” kazao je Simović

“Najveća odgovornost je na donosiocima političkih odluka, ali samo uz snažnu podršku privrednika, investitora, finansijskog sektora, akademske zajednice, naučnika, civilnog društva i najvažnije, svakog pojedinačnog građanina ćemo kreirati budućnost kakvu svi želimo”, zaključio je potpredsjednik Simović.

Potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović je izrazio očekivanje da će Konferencija Zeleni dani 2020 dati brojne korisne ideje koje će učiniti da se drugačije percipira naša i budućnost čitave planete, te da se mora pronaći balans izmedju potrošackog društva i brige o prirodi, resursima i načinu upravljanja.

On je naglasio da je Crna Gora donijela dvije veoma značajne odluke, Odluku o izradi prostornog plana Crne Gore i Odluku o izradi Plana generalne regulacije Crne Gore.

“Vjerujem da će poruke koje se budu čule na Konferenciji biti inspiracija da i ova dokumenta za naredni razvoj Cne Gore, budu rađena u potpunosti na fonu cirkularne ekonomije, što će značiti obnovu ekosistema, dominantan uticaj nauke i inovacija na svim poljima privrede”, zaključio je svoje obraćanje potpredsjednik Gvozdenović.

Direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Mirjana Špoljarić Eger je naglasila da je vrijeme da iskoristimo trenutnu globalnu krizu za krupan zaokret ka zelenim radnim mjestima, ka ulaganju u obnovljive izvore energije, pametnom stanovanju i zelenim javnim nabavkama, koji su zasnovani na principima i standardima održive proizvodnje i potrošnje.

Janez Potočnik, kopredsjedavajući Međunarodne ekspertske grupe za resurse UN je kroz uvodnu prezentaciju Konferencije istakao da, u srednjem roku, nedostatak resursa neće biti osnovni izazov ekonomskog razvoja, već će to biti posljedice prekomjernog i neodgovornog korišćenja resursa – klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, zagađenje – koji ugrožavaju kako životnu sredinu, tako i zdravlje.

“Prelazak na cirkularnu ekonomiji mora biti sistematičan, dubinski i transformativan. Evropska Komisija je pozvala države da podrže Okvirni Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju i njegovo sprovođenje. Očekuje se donošenje nacionalnih strategija za cirkularnu ekonomiju. Komisija će, sa svoje strane, pratiti pripremu i sprovođenje ovih dokumenata”.

Konferencija se nastavlja sjutra kada će se govoriti o klimatskim promjenama i oporavku turizma nakon krize izazvane pandemijom COVID-19.

Događaj Zeleni dani 2020 – Redefinisanje razvoja organizuju se u partnerstvu sa 5. Konferencijom o cirkularnim promjenama i dio je ekonomskog „Karavana o cirkularnim promjenama 2020″.

DAMJANOVIĆ

Energija, poljoprivreda i zdravstveni turizam su prioritetne oblasti koje imaju izuzetan potencijal za ekonomski rast naše zemlje, rekla je ministarka nauke Sanja Damjanović.

U okviru prvog dana konferencije “Zeleni dani 2020”, održane su dvije sesije. Damjanović je bila učesnica drugog panela „Inovacije za budućnost“. Pored ministarke diskusiji su se pridružili i Alison Kemp, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori i Viktor Simončić nezavisni ekolog.

Okupljeni su razgovarali o dinamici nastalih promjena podstaknute tehnološkim napretkom, ali i uticaju inovacija i ulaganja u ustraživanje i razvoj na konkurentnost i ekonomski rast zemlje.

Damjanović je ukazala na značaj Strategije pametne specijalizacije, koju je Crna Gora kao prva država van EU usvojila prošle godine.

„Energija, poljoprivreda i zdravstveni turizam su prioritetne oblasti koje imaju izuzetan potencijal za ekonomski rast naše zemlje. Crna Gora prepoznata je kao Regionalni Green Hub sa visokim nivoom korišćenja i potencijala za obnovljive izvore energije i mineralnih sirovina na principima kružne ekonomije i održive životne sredine”, istakla je Damjanović.

Damjanović je kazala da jačanje organske poljoprivrede i korišćenje savremenih tehnologija za tradicionalne poljoprivredne proizvode stavljaju organsku i autohtonu hranu na vrhu crnogorskih inovacijskih ciljeva. Pored energije i održive poljoprivrede jedan od prioriteta je i zdravstveni turizam gdje Crna Gora ima veliki razvojni potencijal, zahvaljujući tradiciji, resursima ali i ljudskim kapacitetima. Osim renomiranog instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu, koji ima sedamdesetogodišnju tradiciju iza sebe, ministarka je ukazala na značajnu ulogu drugih medicinskih kapaciteta kao što su bolnica “Meljine” u Herceg Novom, centri za liječenje u Risnu i Ulcinju koji predstavljaju veliki potencijal za prevenciju bolesti i rehabilitaciju.

Tokom svoje prezentacije osvrnula se na regionalni projekat SEEIIST koji je u liniji sa jednom od misija narednog okvirnog programa za nauku i inovacije (HorizonEurope), navodeći da “ovaj strateški projekat predstavlja prvu Zelenu infrastrukturu za kancer terapiju i istraživanje u oblasti biomedicine, koja danas predstavlja najmoderniji i najefikasniji metod liječenja velikog broja tumora”. Ovakav način tretiranja kancera primjenjuje 12 instituta u svijetu, a samo četiri na tlu Evrope.

“Ovo je jedinstvena prilika za naš region koju trebamo i moramo iskorititi, a ujedno i dodatna vrijednost Evropi s obzirom da se radi o tehnološki naprednijem dizajnu”, kazala je ministarka nauke dodajući da su “promjene i razvoj neophodni ovdje, sada i u svemu što radimo“.

Podsjećamo, cilj ove konferencije je da se tokom ovih dvodnevnih razgovora povežu pokretači promjena iz čitavog svijeta koji dijele strast prema stvaranju bolje i održivije budućnosti.

Preostale dvije diskusije koje će se održati sjutra možete pratiti uživo na sajtu www.greendays.me, kao i na njihovim zvaničnim Facebook i Youtube kanalima.

Panel je moderirao Dobrivoje Lale Erić iz Centra za promociju nauke – Srbija, dok je uvodnu prezentaciju održala Ana Trbović, članica Upravnog odbora Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT).

Ovogodišnja konferencija “Zeleni dani 2020”, u organizaciji Vlade Crne Gore, Privredne komore Crne Gore i UNDP, održava se 29. i 30. juna.

POSLANICI SDP-A

Poslanici SDP-a uputili su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini CG, inicijativu za kontrolno saslušanje guvernera Centralne banke Crne Gore, Radoja Žugića, jer je, kako smatraju, obmanuo građane i privrednike saopštavajući da neće plaćati kamate na kredite koji budu uključeni u moratorijum.

“Kontrolno saslušanje guvernera CBCG Radoja Žugića potrebno je jer je svojim javnim istupima, po našem mišljenju, obmanuo građane i privrednike da neće plaćati kamate na kredite koji budu uključeni u moratorijum. Guverner Žugić je izjavio da se u toku “moratorijima neće plaćati ni glavnica ni kamata”, a poslije sastanka sa predstavnicima bankarskog sektora zaćutao i nestao iz javnosti, pa smo tako i iznos od 30 miliona eura novog prihoda za banke u uslovima krize u toku moratorijuma saznali od druge institucije, a ne one na čijem je čelu i kojoj je ustavna obaveza da se ovim pitanjima bavi. Više će banke ‘uzeti’ od obmanutih građana i privrede nego što je ukupna pomoć Vlade u prvom paketu pomoći”, tvrde u SDP-u.

Zbog ovakvog “dogovora” guvernera sa bankama, kako dodaju, građani i privreda su snažno pogođeni novim “troškovima” i ovih dana im stižu inovirani planovi otplate kredita, sa uvećanim ratama. 

“Naše je mišljenje da je ovo pitanje bilo potrebno drugačije rješavati sa mnogo više senzibiliteta prema situaciji u kojoj su se našli građani i privreda koji dva mjeseca nijesu mogli da privređuju usljed pandemije Kovid-19. Potrebno je čuti i mišljenje zašto je Centralna banka dala negativnu preporuku Vladi na njeno mišljenje o zakonu, lex specialisu, SDP-a da se tokom moratorijuma ne obračunavaju kamate”, navodi se u inicijativi koju je potpisao poslanik Raško Konjević.

Posebna je tema, napominje se, odsustvo solidarnosti bankarskog sektora sa svojim klijentima koji se suočavaju sa najvećom krizom u novijoj crnogorskoj istoriji.

“‘Zaboravili’ su da svoj profit zarađuju od građana i privrede i da bi u uslovima krize solidarnost morala postojati sa onima koji nijesu bili u mogućnosti da rade, arađuju svoju platu, pa time teško i da vraćaju kreditne obaveze. Bankarski sektor je zaradio preko 50 miliona eura u prošloj godini pa bi, kao profitabilan sektor, trebalo da ima više osjećaja za aktuelnu krizu, snoseći i sam makar dio tereta, kada to već rade mnogi koji imaju puno manje. I umjesto da pokažu barem zrno solidarnosti na koju danas svi pozivamo, odreknu se dijela svoga budućeg profita, njima je guverner Žugić obezbjedio da i u krizi ‘namaknu’ preko 30 miliona eura od kamata. Sve ovo su razlozi zbog kojih je nužno obaviti kontrolno saslušanje guvernera Žugića koji o ovoj temi nije izrekao ni jednu jedinu riječ od kraja marta ove godine, očigledno svjestan da je umjesto pomoći, stvorio ogromne, milionske, obaveze za crnogorske građane i privrednike”, zaključuju u klubu poslanika SDP-a. 

DUGUJU 9,6 MILIONA

Ukupan dug po osnovu koncesione naknade za korišćenje šuma na analitičkim karticama svih poreskih obveznika do 4. juna iznosi 9.620.947 eura, pokazuju zvanični podaci Uprave za šume. Ipak, koncesionari su za prvih pet mjeseci od obračunatih 290.752 eura koncesija sve platili.

U Izvještaju koji je Vlada usvojila u četvrtak konstatuje se da se dug sastoji od krajnje spornih do nespornih potraživanja, pa je veliko pitanje koliko će se novca moći naplatiti od koncesionara.

Od većih spornih potraživanja, firmi koje su neaktivne ili su u stečaju, najviše duguju kompanije: “MI-RAI” iz Nikšića 447.313 eura, “Brezna”, Plužine, 332.909 eura, “Wood” sa Žabljaka 377.602 eura, podgorička “Karapidis Bross Co-Spaik” 207.343 eura i “REZ” iz Rožaja sa dugom od 158.497 eura.

Sporna potraživanja se odnose i na dugovanja po osnovu naknade za korišćenje šuma koja datiraju još iz vremena funkcionisanja akcionarskih preduzeća u državnom vlasništvu, koja su kasnije bila predmet privatizacije ili stečaja.

Kao primjer navodi se nekadašnja Ad “Korporacija Jakić”, Pljevlja, koja duguje 714.620 eura.

Uprava za šume je izračunala da je ukupni iznos ovih spornih potraživanja 1,87 miliona eura.

Pojedinačno, ubjedljivo najveći dužnik je kompanija “Vektra Jakić”, vlasništvo podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koja za koncesije, prema Vladinom dokumentu, duguje čak 6,39 miliona eura.

Uprava za šume je zbog poreskog duga pokrenula proces raskida ugovora sa pljevaljskom kompanijom.

“Koncesionar d.o.o. ‘Vektra Jakić’ Pljevlja, na dan 30.4.2020. godine, bez kamata zbog kašnjenja dospjelih obaveza koju obračunava Poreska uprava, duguje ukupno 6.392.405 eura. Ovom koncesionaru zbog neizmirivanja poreskih obaveza, Poreska uprava je raskinula rješenje o reprogramu poreskih potraživanja od 11. aprila 2017.godine, kojim je bilo odloženo plaćanje obaveza po osnovu koncesione naknade iz prethodnih godina, u ukupnom iznosu od 3.477.462 eura. Takođe, Uprava za šume je za ovog koncesionara zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza pokrenula postupak raskida istog”, navodi se u Izvještaju Uprave za šume.

U Izvještaju su navedena i sigurna potraživanja u iznosu 617. 568 eura koja će, prema dokumentu, Poreska uprava sigurno naplatiti.

“Sigurna potraživanja u ukupnom iznosu od 617.568 eura odnose se na dugovanja aktivnih korisnika šuma po osnovu naknade za korišćenje šuma čije izmirenje obaveza očekujemo u toku juna tekuće godine. Napominjemo da korisnici izmiruju prispjele obaveze putem rješenje o povraćaju PDV-a, te zbog toga dolazi do odstupanja kašnjenja od dinamike plaćanja”, kaže se u Izvještaju.

Uprava za šume je u Izvještaju navele kako obezbjeđuje garancije.

“Shodno odredbama ugovora o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnji i održavanju šumskih saobraćajnica, prije potpisivanja Priloga ugovora o zaduženju za 2020. godinu, obezbijeđene su bankarske garancije kao sredstva finansijskog obezbjeđenja za uredno izvršenje obaveza iz ugovora i to za sljedeće koncesionare: d.o.o. Pelengić Trade; d.o.o. Šik Poljimlje, Berane; d.o.o. Boj Komerc, Andrijevica; d.o.o. Šik Lim, Bijelo Polje i d.o.o. Trudbenik, Mojkovac. Bankarske garancije su predate Službi za finansije koja je zadužena za upravljanje i naplatu istih”, poručuje se u Izvještaju.

Ono što raduje je da ukupno dospjela dugoročna koncesiona naknada za pet mjeseci 2020. godine iznosi 290.752 i da je sva naplaćena. To praktično znači da država, konačno, počinje da uvodi red u oblast koncesija.

SB

Svjetska banka (SB) je za narednu godinu predvidjela ekonomski oporavak Crne Gore, koji će, kako objašnjavaju, zavisiti od efekata ovogodišnje turističke sezone, odnosno perioda od jula do septembra i broja turista koji odluče da posjete državu tokom ta tri mjeseca.

Viši ekonomista Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Marc Schiffbauer, je kazao da u toj instituciju u ovoj godini prognoziraju pad prihoda u crnogorskom turizmu od 40 do 50 odsto, što kreira fiskalni deficit od sedam do deset odsto.

„Mi smo za narednu godinu predvidjeli ekonomski oporavak kada je u pitanju Crna Gora, ali će on zavisiti od efekata ove turističke sezone. Tokom aprila i maja nije bilo turista, zemlja je bila potpuno zatvorena, tako da sve u krajnjem zavisi od ovog perioda jul-septembar. Međutim, kako će se situacija razvijati to u ovom trenutku ne znamo“, kazao je Schiffbauer agenciji Mina-business.

Schiffbauer je podsjetio da prihodi od turizma čine 20 odsto crnogorskog bruto odmaćeg proizvoda (BDP), što je jedan od najvećih procenata u svijetu.

On je rekao i da je Vlada, koja procjenjuju da će prihodi od turizma u ovoj godini iznositi 650 miliona EUR u odnosu na prošlogodišnjih 1,3 milijarde EUR, brzo reagovala u čitavoj situaciji, sprovođenjem mjera zatvaranja i ograničenja, što je bila kritična odluka da se smanji uticaj pandemije i spriječi njen uticaj prije ljeta i turističke sezone.

„Zaista je od Vlade s te strane reakcija bila brza. Sad ide taj period jul-septembar, a Vlada sprema i nove dodatne mjere da podstakne sektor turizma i obezbijedi dodatne stimulativne mjere za kompanije kako bi pomogla taj sektor“, kazao je Schiffbauer.

U sluačju da na zimu ponovo dođe do rasplamsavanja pandemije, on smatra da će se to dešavati u mjesecima kada prihodi od turizma nijesu toliko veliki i kada efekti na taj sektor neće biti toliko izraženi kao tokom ljeta.

„A već do ljeta naredne godine očekujemo da možda bude otkrivena i vakcina i da se nađe neko rješenje za cijelu ovu pandemiju, kada očekujemo izuzetno dobru turističku sezonu i ekonomski oporavak“, rekao je Schiffbauer.

On je saopštio da će cijela situacija u velikoj mjeri zavisiti i od strukture turista, s obzirom da veliki broj njih u Crnu Goru dolazi iz susjednih zemalja odnosno regiona i iz Rusije.

„Veoma je teško predvidjeti kako će se turisti iz tih zemalja ponašati. Ako se situacija sa pandemijom smiri, ljudima iz na primjer Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije je Crna Gora nekako najbliža i najlakše im je doći u Crnu Goru, u kojoj je situacija koliko toliko stabilna“, smatra Schiffbauer.

Što se tiče turista iz Rusije, pandemija je tamo, kako je naveo, još u punom zamahu.

„Međutim, možda imate milionere koji imaju načina da možda morskim putevima dođu do Crne Gore na odmor“, saopštio je Schiffbauer komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

Kada je u pitanju uravnoteženost između prihoda i rashoda u Crnoj Gori, projekcije SB su da će doći do fiskalnog deficita od sedam do deset odsto tokom ove godine.

„Krajnji tačan procenat deficita će zavisiti od efekata turističke sezone, dakle onoga što će se dešavati u narednih nekoliko mjeseci od jula do septembra. Što se tiče rashoda, oni su bili neophodni i nužni, ali su relativno manji u odnosu na druge zemlje“, saopštio je Schiffbauer.

On smatra da je bitan faktor i taj što je situacija sa pandemijijom u zemljama Evropske unije (EU) pod boljom kontrolom nego što su u SB očekivali prije dva mjeseca.

„Situacija u Evropi je sada bolja nego što u Aziji, Latinskoj Americi i drugim djelovima svijeta, gdje je primjetno pogoršanje. Veliki broj građana EU odlučiće ove godine da ostane u Evropi i onda postoji mogućnost da neko od njih dođe u Crnu Goru“, naveo je Schiffbauer i dodao da je nesigurnost u smislu nekih projekcija i predviđanja izuzetno velika.

Komentarišući fiskalnu politiku Crne Gore u jeku pandemije, Schiffbauer je rekao da je fiskalna politika glavni instrument kada se strateški želi odgovoriti na situacije kao što je ova sa pandemijom koronavirusa, što posebno važi za Crnu Goru koja ima euro kao valuta.

„Primijenjena su dva glavna instrumenta – subvencije na zarade i gotovinski transferi i oni su iskorišćeni kako bi se spriječio bankrot kompanija i otpuštanje radnika“, dodao je Schiffbauer.

Prema njegovim riječima, ti instrumenti su bili usmjereni na najpogođenije sektore, što je bila ispravna odluka.

„Pokušalo se ciljati da se ta pomoć usmjeri na sektor maloprodaje, ugostiteljstva, restorane, generalno sektor turizma, dok su neki drugi sektori bili manje pogođeni krizom, pa su zahtijevali i manju podršku. Dakle, možemo reći da je postojalo dobro ciljanje ove pomoći“, ocijenio je Schiffbauer.

On smatra da se situacija, kada je u pitanju tržište rada u Crnoj Gori, razlikuje u odnosu na druge zemlje, jer u Crnoj Gori postoji značajan neformalni sektor, dok su dosadašnje mjere bile usmjerene na ljude registrovane kao zaposlene.

„Zbog činjenice da se jedan broj ljudi oslanja na prihode iz neformalnog sektora, Vlada će možda morati da pokuša da nađe način da i njima obezbijedi neku vrstu podrške, da ti ljudi ne bi propali kroz takozvane pukotine i da ih ne bi podrška i pomoć zaobišla“, smatra Schiffbauer.

Komentarišući procjene rasta javnog duga u Crnoj Gori do iznosa od 82,5 odsto BDP-a, Schiffbauer je rekao da je to jako visok i alarmantan procenat, ali da je to direktno posljedica pandemije.

„Već smo rekli da se očekuje ogroman pad prihoda od turizma i prihoda generalno na nivou države, kao i rast fiskalnog deficita od sedam do deset odsto. A sve to uzrokuje i rast javnog duga na nekih 82 ili 83 odsto BDP-a u ovoj godini“, dodao je Schiffbauer.

On je saopštio da je čitava krza pokazala da je sada važnije nego ikada imati zdravu fiskalnu i makroekonomsku politiku.

„Vlada je puno uradila u oblasti konsolidacije neposredno prije ove krize i neophodno je da nastavi sa odgovornom fiskalnom politikom“, tvrdi Schiffbauer.

Cijela ova situacija je, prema njegovim riječima, pokazala da se krize dešavaju i da se mora biti pripremljen za njih.

„Crnoj Gori je ova kriza došla spolja i zaista kreirala veliku nesigurnost i neizvjesnost, ali se u određenoj mjeri mora biti pripremljen za određene šokove i krize. Pored smanjenja duga, na kojem treba raditi, veoma bitno je raditi i na jačanju otpornosti ekonomije“, smatra Schiffbauer.

Kako je kazao, jednom kada dođe do ekonomskog oporavka, treba raditi na takozvanim ekonomskim amortizerima, kako bi se zemlja što bolje pripremila za sljedeću sličnu krizu.

„Ta otpornost na krize je veoma bitna kako bi zemlja bila u što boljoj poziciji kada se kriza ponovo desi. Ona se možda neće desiti ove ili naredne godine, ali svakako u jednom trenutku će se ona ponoviti“, smatra Schiffbauer.

Šef kancelarije SB za Crnu Goru, Emanuel Salinas, kazao je agenciji Mina-business da su aktuelnu situaciju, koju je pandemija izazvala u zemljama Zapadnog Balkana, sagledali iz ugla privatnog sektora, zapošljavanja, siromaštva, novih radnih mjesta.

„Sve ove naše ideje u realnom vremenu dijelimo sa našim partnerima iz crnogorske Vlade i cijeli nivo komunikacije ja na zaista značajnom nivou. Postoji velika zainteresovanost da se čuje koje su to stvari funkconisale, koje možda nijesu u nekim drugim zemljama, i kako bi se najbolje mogle te neke mjere iz drugih zemalja prilagoditi situaciji u Crnoj Gori“, dodao je Salinas.

Kada je u pitanju fiskalna politika i pitanja iz te oblasti, Salinas je rekao da se radi o raznim ograničenjima i granicama koje se moraju utvrditi i da se mora sagledati šta je to što se može uraditi sa resursima koji trenutno stoje na raspolaganju.

„Naš je cilj da pomognemo da se postigne maksimum u razumijevanju onoga što se u tom smislu može uraditi“, zaključio je Salinas.

ZA 13 ODSTO

Korisnici elektrodistributivnog sistema su u maju preuzeli ukupno 179.609.262 kWh električne energije, što je za oko 13 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine i za pet odsto manje u odnosu na aprilsku potrošnju. Najviše električne energije, oko 38 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

”Očitano je ukupno 380.956 brojila, ili 93.5 odsto od ukupnog broja (neočitana mjerna mjesta nalaze se u objektima koji nijesu stalno nastanjeni). Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto”, navode iz CEDIS-a.

Kako navode, ekipe Sektora za održavanje su u maju 1.868 puta intervenisale na terenu. Vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata iznosila je oko 239.405 hiljada eura.

”Tokom prethodnog mjeseca otpočeli su radovi na zamjeni 10 kV postrojenja u trafostanici 35/10 kV „Centar“ u Podgorici, čija je vrijednost oko million i dvjesta hiljada eura. U toku su i 145 hiljada eura vrijedni radovi na zamjeni transformatora u trafostanici 35/10kV “Nedakusi” u Bijelom Polju. Na srednjenaponskom i niskonaponskom nivou, prethodnog mjeseca je okončano devet investicionih projekata, za koje je izdvojeno oko 480 hiljada eura, od čega 148 hiljada za izgradnju trafostanice 10/0,4kV “DK 3” u Podgorici. Takođe, na srednjem i niskom naponu u toku su radovi na realizaciji 15 projekata ukupne vrijednosti oko 940 hiljada eura, pri čemu su finansijski najzahtjevniji (oko 668 hiljada eura) projekti izgradnje tri podzemna voda na području Velike plaže u Ulcinju”, navode u saopštenju.

Na distributivnu mrežu je tokom maja priključeno 692 novih korisnika.

Prethodnog mjeseca na području Crne Gore je ugrađeno 1040 novih, elektronskih brojila. Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 326 hiljada, čime je pokriveno oko 80 odsto konzuma.

”Osnovna djelatnost CEDIS-a je distribucija električne energije, izgradnja i održavanje distributivnih objekata i mreže. CEDIS distribuira električnu energiju za oko 407 hiljada korisnika na području Crne Gore”, zaključuju u saopštenju.

RISTIĆ

Crnoj Gori je neophodan nacionalni avio-prevoznik, jer je to jedina prava veza sa svijetom, saopštio je izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA), Vlastimir Ristić i poručio da će menadžment pokušati da sačuva tu kompaniju i građane učini ponosnim na nju.

„Mi u Crnoj Gori sada pokušavamo da sačuvamo kompaniju i učinimo je takvom da svi građani budu ponosni na nju. Neophodno je da u svakodnevnom životu i radu sačuvamo kopču sa svijetom, koja je postavljena na savremen način i koja uspjeva da odoli brojnim iskušenjima, među kojima je i pandemija koronavirusa“, rekao je Ristić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da MA pokušava da se razvija u dva pravca, od kojih se prvi odnosi na mrežu direktnih letova.

„Prije svega pokušavamo da unaprijedimo mrežu svojih linija, odnosno da je postavimo tako da obuhvati najveći broj povezanih letova, da ujedno tačke koje su turistička kretanja i središta dijaspore povežu sa zemljom. Na tome ćemo intenzivno raditi“, poručio je Ristić.

On je dodao da drugi pravac razvoja podrazumijeva afirmaciju takozvanih „code share“ ugovora, odnosno prodaju avio-kapaciteta na destinacijama gdje MA ne saobraća. Na taj način se povećava avio-dostupnost Crne Gore, jer putnik jednom kartom, koju proda MA ili partnerska kompanija, može otići bilo gdje u svijetu.

„Lijep primjer za to je saradnja sa kompanijom Air Serbia. Putnik može sa jedinstvenom kartom MA otputovati za Njujork i da to bude zajedničko putovanje“, naveo je Ristić.

On smatra da je to značajno za MA, prije svega za nivo putničke avio-vidljivosti. Na taj način mreža MA postaje vidljivija, a Crna Gora dostupnija.

„Pokušavamo da pojačamo prisutnost i budemo bliži potencijalnim putnicima, da na taj način dođemo u situaciju, ne samo povećanja putnika, već generatora kretanja, da putnici koji dolaze zbog tradicionalnih veza, afirmišu Crnu Goru kao destinaciju u svojim okruženjima i generišu kretanje koje neće biti uslovljeno tradicionalnim vezama, već možda turističko ili poslovno“, saopštio je Ristić.

On je poručio da će se MA intenzivno truditi da se razvija u oba pravca.

Ristić smatra da je primjereno da se MA orijentiše u odnosu na zemlje okruženja, u kojem, pored Crne Gore, avio-kompanije imaju Srbija i Hrvatska, dok je sa Slovenijom to bio slučaj do skoro. On je podsjetio i da Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Abanija, i pored brojnih pokušaja, nijesu uspjele da naprave avio-kompaniju.

„Mi želimo da održimo tu jedinu pravu vezu koju Crna Gora ima sa svijetom“, poručio je Ristić.

On je podsjetio da Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju izuzetnu automrežu, sjajne autoputeve, dobre željeznice i da intenzivno u njih ulažu.

„Te države su u odnosu na Crnu Goru privilegovane, jer su bliže značajnim emitivnim tržištima kada je riječ o turističkim i poslovnim kretanjima, pa ipak ulažu u svoje nacionalne aviokompanije. I ne samo da ulažu, već im one služe na ponos“, rekao je Ristić.

On je saopštio da je situacija u crnogorskom nacionalnom avio-prevozniku veoma složena, a da razlozi za to imaju karakter poslovnog nasljeđa, kao i novonastalih problema usljed epidemije koronavirusa.

Ristić je podsjetio da je Vlada u decembru donijela Zakon o sanaciji i konsolidaciji MA, s namjerom da sačuva kompaniju i novim ulaganjem omogući normalno poslovanje. Zakon se, kako je dodao, još ne primjenjuje, dok novi problem s pandemijom intenzivno traje, što dodatno komplikuje rad i perspektivu MA.

„Kadrovsko stanje u MA je u većini neodgovarajuće u odnosu na zahtjevnost posla koji treba obavljati. Lojalnost većine zaposlenih prema kompaniji je jako ugrožena, nedovoljno afirmisana sa aspekta značaja koji predstavlja i u dužem trajanju svedena na nemogućnost drugog izbora“, kazao je Ristić.

Posebna stvar su, kako je saopštio, tužbe zaposlenih kojima je kompanija izložena. Te tužbe se tiču prava iz radnog odnosa iz dugog perioda unazad, a sada uz kamate i sudske troškove intenzivno dolaze na naplatu.

Ristić je dodao da, pored osnovanih, postoje i ozbiljna potraživanja zaposlenih za koje nema pravog osnova.

„Tu borbu vodimo pred nadležnim sudovima, ali ta okolnost, dodatno, finansijski iscrpljuje kompaniju, i potrebno je mnogo napora i vremena da se iz ovog izađe“, smatra Ristić.

On je kazao da ima kolega koji nijesu išli tim putem, već su postupajući savjesno, svjesni situacije, pokazali razumijevanje i strpljivost u izvršenju obaveza kompanije prema njima i to u odnosu na obostrano nesporna prava.

„Kompanija će posebno voditi računa da sačuva takve zaposlene i omogući im kvalitetne prilike za dalji rad i razvoj u poslovima koje rade. Sa druge strane, koronakriza traje, i nije moguće ozbiljno predvidjeti kraj“, saopštio je Ristić.

On je dodao da otvaranje granica, koje je preduslov rada MA i koje neminovno predstoji, nosi povećan epidemiološki rizik, ali avio-kompanija čini sve da zaštiti putnike.

„Mogu zaista pozvati potencijalne putnike da bezbjedno lete sa nama, naravno uz poštovanje i ne previše zahtjevnih mjera zaštite koje se praktikuju na aerodromima i u avionu“, poručio je Ristić.

MA svoje planove, prema njegovim riječima, sada prilagođava kratkim rokovima, trudeći se da afirmiše prilagodljivost okolnostima i sačuva potencijale firme, koliko je god to moguće u postojećim okolnostima.

„Za sada uspijevamo u tome“, rekao je Ristić.

On je podsjetio da je MA u periodu pandemije pokazao društveni značaj i funkciju i dovezao kući više hiljada građana, čime je usrećio brojne porodice.

„Standardnim pokazateljima poslovanja, nije moguće predstaviti efekte i značaj tih aktivnosti. Osim prevoza građana, obavljan je i prevoz sanitetskog materijala i opreme u momentima kada su sati pristizanja imali ozbiljan značaj. Ne treba na to podsjećati, jer vjerujemo da građani pamte, ali treba istaći da se slično može ponoviti i da o toj okolnosti treba voditi računa kada govorimo o troškovima poslovanja, važnosti i opravdanosti postojanja avio-kompanije uopšte“, saopštio je Ristić.

On je dodao da pandemija uveliko traje, a da je MA u četvrtoj sedmici održavanja saobraćaja i to skoro bez ičije pomoći.

„Druge kompanije ne lete, jer komercijalni interes još ne postoji zbog stepena ograničenosti putovanja, ali MA je svjestan svog društvenog značaja i, u granicama realnih mogućnosti, od 12. juna čini Crnu Goru povezanom sa svijetom“, naveo je Ristić.

On smatra da je usvojeni plan sanacije i konsolidacije MA druga šansa za kompaniju i da u njoj moraju biti svjesni odgovornosti da se on na racionalan način primijeni.

„Ono što daje posebnu vrijednost tom zakonu je što, osim prevazilaženja postojećih problema, u čemu kompanija bez pomoći, zasigurno nebi uspjela, ozbiljno tretira budućnost avio-kompanije, dajući joj šansu kupovinom aviona“, rekao je Ristić.

On je to ilustrovao primjerom prema kojem se troškovi mogu predstaviti engleskim kodom ACMI – avion, posada, održavanje i osiguranje, gdje prvo slovo, odnosno kupovina ili iznajmljivanje aviona predstavlja najveći trošak.

„Tu postaje jasno koliko olakšanje za kompaniju predstavlja oslobađanje od te vrste izdatka. To zaista otvara mogućnost da se kompanija najprije stabilizuje kod dobavljača, zatim u odnosu na državna davanja, a potom i kadrovski ojača, dovođenjem kvalitetnijih, ali naravno i finansijski zahtjevnijih ljudi u kompaniju“, kazao je Ristić.

On je poručio da MA mora vremenom postati i „fabrika“ avio-kadrova, dajući mogućnost rada i profesionalne afirmacije završenim visokoškolcima koji žele i usuđuju se da rade u tako prestižnoj, ali i zahtjevnoj djelatnosti.

„U konačnom, na srednji rok, sve navedeno će dovesti do opšte stabilizacije kako rada kompanije, tako i njenog doprinosa privredi uopšte“, zaključio je Ristić. 

PKCG

Uspostavljiće se novi model gazdovanja državnim šumama, kao dobrom od javnog interesa. Novi program koncesionog korišćenja šuma, omogućiće drvoprerađivačima bolji pristup sirovini, posebno malim i mikro preduzećima koji su do sada teško dolazili do nje, saopšteno je na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore.

”Nova organizovanost će uzeti u obzir postojeće stanje šuma i šumarstva, šumarsku tradiciju, kadrovske potencijale, ograničenja, realne mogućnosti i potrebe razvoja drvne industrije”, saopšteno je iz PKCG.

Naglašeno je da će se na odgovarajući način uzeti u obzir i postojeći koncesioni ugovori, koji će, ukoliko budu poštovani, ostati u trajanju do njihovog isticanja. U tom smislu će se zapravo raditi na uspostavljanju složenog, dualnog sistema korišćenja državnih šuma – preko državnog privrednog društva i koncesionara.

Drvoprerađivači su podržali novi koncept gazdovanja šumama, koji će im omogućiti bolji pristup sirovini, posebno malim i mikro preduzećima koji su do sada teško dolazili do nje.

Govoreći o aktuelnom poslovanju privrednici su saopštili da je ograničenje izvoza šumskih drvnih sortimenata najvažnija mjera koja je usvojena u posljednje vrijeme i dala je dobre rezultate.

Odbor je razmotrio i Informaciju o privrednim kretanjima u periodu januar-april i dopunu Programa gazdovanja šumama za 2020. godinu. Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvodnja neto drvne mase za četiri mjeseca 2020. godine, iznosi 40.076m3, od čega četinara 25.433 m3 i lišćara 14.643 m3. Proizvodnja je veća za 57,58% u odnosu na ostvarenu tokom prva četiri mjeseca 2019. godine, rekao je sekretar Odbora Goran Popović.

”Svi podaci prije korona krize su izgledali optimistično. Prema podacima Poreske uprave ovaj sektor je bilježio rast prometa i broja zaposlenih”, konstatovao je Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Pitanje pristupa sirovini i njeno korišćenje, prema riječima pojedinih proizvođača nije na odgovarajući način riješeno.

”Koncesije za dodjelu drvne mase iz plavskih šuma odlaze velikim drvoprerađivačima izvan opštine. Ovdje ne može da se kupi ni kubik daske za šalovanje, niti krovne konstrukcije, a kamoli tehničkog drveta. Naši privrednici, koji još nijesu zatvorili firme, ne mogu ni da koriste kredite, koji se daju pod povoljnim uslovima, jer ih ne mogu vraćati usljed nedostatka sirovine”, objasnio je predstavnik drvoprerađivača Plava Esad Barjaktarević.

Plavske šume su ove godine bile na udaru vjetra i izvaljen je određeni broj drveća. Drvoprerađivači traže da im se dodijeli pomenuta izvala, jer bi to doprinijelo razvoju ove djelatnosti i otvaranju novih radnih mjesta.

Direktor Uprave za šume Nusret Kalač je konstatovao da je time što je na području Plava formiran nacionalni park jasno pokazano da dugoročni razvoj tog područja ne treba temeljiti na drvopreradi.

”Uz svo uvažavanje i razumijevanje, ovdje ne postoji prostor za dogovore, već samo za sprovođenje zakona koji kaže da se šume daju na korišćenje preko konkursa. Crna Gora je jedinstveno tržište i pozivi za dodjelu sirovina se odnose na sva preduzeća u našoj zemlji. Ono što se može učiniti jeste da se uputi apel drvoprerađivačima iz drugih opština da se ne jave na poziv za dodjelu izvale, te tako omoguće plavskim mikro i malim privrednicima da dobiju taj posao i pomognu razvoj ove djelatnosti u toj opštini”, istakao je Kalač, a sa ovim predlogom je saglasan i generalni direktor Direktorata za šume, drvnu industriju i lovstvo Nezir Dacić.

Fedi Marković, drvoprerađivač iz Plava, ocijenio je da su uslovi tendera za dodjelu koncesija isuviše rigorozni i potrebno ih je mijenjati, kako bi lokalni privrednici mogli doći do sirovine.

”Red bi bio da izađete u susret zahtjevima jedne od najmanje razvijenih opština i podstaknete zapošljavanje u drvopreradi”, rekao je Marković.

On je dodao da je formiranje nacionalnog parka negativno uticalo na drvopreradu u Plavu.

Branko Mićković, Javorak MB, podržao je zahtjeve kolega iz Plava, uz ocjenu svaka firma ima problem sa obezbjeđivanjem sirovine.

”Drvoprerada Crne Gore je zrela za ozbiljnu reorganizaciju”, smatra Mićković, koji prepoznaje potencijale sjevera za finalnu proizvodnju u drvnoj industriji. Poziva državu da podrži privrednike iz ovog sektora, jer imaju poteškoće u plasmanu proizvoda.

Državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju dr Mišo Anđelić, ocjenjuje da inicijativa iz Plava dolazi u pravi čas, u vrijeme reorganizacije koncesionog korišćenja šuma. On smatra da postoji mogućnost da plavski prerađivači dođu i do drveta iz Nacionalnog parka, odnosno onih količina koje su predviđene za sječu.

”Program reorganizacije daće brojne benefite malim i mikro preduzećima i priliku ruralnim područjima za razvoj privredne aktivnosti”, rekao je Anđelić i kazao da će se ići i na izmjene i dopune zakona, što će značajno umanjiti državnu upravu u ovoj oblasti.

Aco Šamšal, Brezna, ukazao je da su izvoznici drveta iz naše zemlje u Egiptu suočeni sa izazovima koji onemogućavaju realizaciju ugovorenih poslova. Riječ je o oko 4200 kubika jelove i borove građe koja je izvezena preko Luke Bar, a kod koje je utvrđena kontaminacija cezijumom 137. Riječ je o importovanoj kontaminaciji jer taj nukleid nije u vazduhu, niti u zemljištu, navodi privrednik.

Državni sekretar Anđelić je decidan da je Crna Gora oblast zaštite biljaka prilagodila evropskoj regulativi i da su transponovani svi EU standardi. Smatra da je potrebno utvrditi da li je došlo do vještačkog importovanja cezijuma tokom transportovanja i skladištenja, ili je riječ o “trgovačkoj priči” Egipćana.

Privrednici su na sjednici takođe ocijenili da je potrebno usljed smanjenog izvoza zbog korona virusa predložiti Vladi da se u treći paket mjera podrške ekonomiji uključi oslobađanje od posebne naknade koja sada iznosi 10 odsto. To bi, prema njihovim riječima, bilo podsticajno za drvoprerađivače u uslovima krize.