PODACI MINISTARSTVA

Ukupno 608 miliona eura javnih nabavki ugovoreno je prošle godine, što je najveća vrijednost realizovana u posljednjih 12 godina, pokazuju podaci Ministarstva finansija.

Kako se dodaje, njihovo učešće u BDP-u tokom prošle godine je iznosilo 12,39 odsto.

“Učešće ukupnih nabavki, koje obuhvata javne nabavke i nabavku električne energije i uglja u vrijednosti od 107,42 miliona eura, čini 14,58 odsto BDP-a. Ukupna vrijednost javnih nabavki u prošloj godini je znatno veća u odnosu na 2018. za 35,35 odsto”, navodi su u Izvještaju o javnim nabavkama koji je nedavno utvrdila Vlada.

Prema podacima, došlo je do povećanja ugovorene vrijednosti radova u iznosu od 288 miliona eura, što je skoro 80 odsto više nego 2018. godine. Razlog je, kako se objašnjava, veće infrastrukturno ulaganje Vlade.

“Ovo je najveća ugovorena vrijednost javnih nabavki za radove od 2007. godine, odnosno od početka procedure praćenja sistema javnih nabavki”, istaknuto je u Izvještaju.

Izvještajem su obuhvaćeni podaci o javnim nabavkama koje je realizovao 641 naručilac. Primjenom postupka javnih nabavki zaključeno je više od 4.000 ugovora vrijednih 510,5 miliona eura, dok je za nabavke malih vrijednosti sklopljeno 109.404 ugovora u iznosu od 80 miliona eura. Vrijednost hitnih javnih nabavki prošle godine je iznosila 17,5 miliona.

“Najveći broj postupaka sproveden je putem otvorenog postupka, kao najtransparentnijeg, kojim se ostvaruje najveći nivo konkurencije, u iznosu od 83,46 odsto. Učešće otvorenog postupka u 2018. godini iznosilo je 79 odsto, što ukazuje na unapređenje tog pokazatelja u prošloj godini”, istaknuto je u Izvještaju u kojem se dodaje da su ugovori sklopljeni sa 90 odsto domaćih kompanija, dok se deset odnosi na strane ponuđače.

U Ministarstvu finansija navode da su naručiocu dužni da, u skladu sa zakonom, prikupljaju i evidentiraju podatke o sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima u toku prethodne godine. Godišnje izvještaje dostavljaju Ministarstvu do 28. februara tekuće godine.

Ministarstvo je prvi put obuhvatilo izvještajem prikaz pregleda broja ugovora putem okvirnog sporazuma, što ukazuje na korišćenje te tehnike javnih nabavki u dijelu zaključivanja ugovora u vrijednosti od 41,7 miliona.

“Obuhvaćen je i prikaz pregleda učešća kriterijuma najniža ponuđena cijena i ekonomski najpovoljnija ponuda u postupcima javnih nabavki pri čemu je, posmatrano po strukturi ugovorene vrijednosti, učešće sa primijenjenim kriterijumom najniže ponuđene cijene 66,52 odsto, dok učešće sa primijenjenim kriterijumom ekonomski najpovoljnija ponude iznosi 33,48 odsto”, precizirano je u Vladinom dokumentu.

Novina je i prikaz pregleda ugovora sa jednom dostavljenom ponudom, kojih je prošle godine bilo skoro 1.500, ukupne vrijednosti 161,7 miliona eura.

U resornom ministarstvu ukazuju da je monitoring sistema javnih nabavki kontinuiran, te da se javnosti pruža detaljan uvid u funkcionisanje sistema javnih nabavki kroz jasne i provjerljive podatke.

CBCG

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u aprilu je ostala nepromijenjena u odnosu na mart i iznosila je 5,96 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

„Nepromijenjena je ostala i prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa, koja je u aprilu iznosila 5,42 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

Kamatne stope na novoodobrene kredite u aprilu su pale, efektivna 0,54 procentna poena na 5,39 odsto, a nominalna pala 0,4 procentna boda na 4,62 odsto.

Efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u aprilu je pala 0,46 procentnih poena na 23,47 odsto, dok je nominalna ostala nepromijenjena na 20,41 odsto.

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u aprilu su pale, efektivna 5,52 procentna poena na 18,96 odsto, a nominalna 3,51 procentni bod na 17,2 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u aprilu je ostala nepromijenjena u odnosu na mart i iznosila je 0,41 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u aprilu je ostala na martovskom nivou od 5,55 procentnih poena.

POREZI I SKUPE TRANSAKCIJE

Različiti porezi i doprinosi i skupe finansijske transakcije, naročito sa inostranstvom, usložnjavaju poslovni ambijent i čine ga nedovoljno atraktivnim za preduzetnike iz start up zajednice, ocijenili su iz Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

Šef Programa za demokratsko upravljanje, ekonomiju i životnu sredinu u Kancelariji UNDP-a u Crnoj Gori, Tomica Paović, kazao je da dodatnu prepreku predstavlja i slaba povezanost naučno-istraživačke zajednice sa preduzećima i start up-ovima.

„Jedan od osnovnih preduslova za razvoj inovativnog ekosistema je unapređenje zakonodavnog okvira, koji bi omogućio sistematsku promociju poslovnih, istraživačkih, inovativnih i preduzetničkih potencijala“, rekao je Paović agenciji Mina-business.

On je naveo da se u Evropi i svijetu najveći procenat start up-ova nalazi u okviru univerzitetskih kampusa, što nije slučaj u Crnoj Gori.

„Ulaganje u nauku je u Crnoj Gori i dalje daleko ispod prosjeka Evropske unije (EU). Ipak, situacija se popravlja, prevashodno zahvaljujući naporima Ministarstva nauke, koje ulaže značajna sredstva za podršku start up preduzećima“, ocijenio je Paović.

Kako je naveo, u dijelu sistemske digitalne transformacije, uspješni modeli na koje Crna Gora može da se ugleda su Estonija i Irska, koje su već izgradile imidž digitalnih destinacija.

„Koncepti koji su tamo postali dio uobičajenog poslovanja, poput e-državljanstva i digitalnih nomada, su savršen prmjer koji bi bio lako primjenjiv i kod nas“, saopštio je Paović.

On je, na pitanje koliko je u Crnoj Gori razvijena start up zajednica, odgovorio da su konkretni primjeri iz svakodnevnice najbolji pokazatelj razvoja.

„Na prvom on-line hakatonu Coronathon.me, koji je nedavno organizovao UNDP u saradnji sa partnerima, imali smo preko 100 ideja, više od 30 mentora i najveći nagradni fond ikada za ovaj vid takmičenja, u iznosu od 13 hiljada EUR“, naveo je Paović.

Sudeći po tome, kako je dodao, pojedinci i preduzetnici u Crnoj Gori su sve više svjesni da posluju u eri četvrte industrijske revolucije i da je hvatanje ukoštac sa digitalnom transfomacijom izazov, a ne prepreka.

„Istovremeno, i državne politke su sve više usmjerene na podršku start-up zajednici, iako ima prostora za dalje unapređenje biznis ambijenta“, smatra Paović.

Paović je kazao da će UNDP nastaviti da snažno zagovara unapređenje opšteg biznis ambijenta, s posebnim fokusom na start up zajednicu.

„Naša misija je da podržimo Crnu Goru u stvaranju održive budućnosti, tako da država iskoristi sve svoje razvojne potencijale, ali uz pametno i racionalno korišćenje resursa. Uzimajući to u obzir, ne postoji bolji primjer biznisa od digitalnih start up-ova, koji, kad se stave u funkciju održivog razvoja, mogu doprinijeti razvoju po mjeri čovjeka“, kazao je Paović.

On je rekao da UNDP podržava poboljšanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, kroz unapređenje sveukupnog zakonodavnog okvira, a između ostalog i jačanje start up scene.

„Prije par godina smo objavili i publikaciju Kako pokrenuti start up iz Crne Gore, koja služi kao vodič i ohrabrenje svima koji namjeravaju da se upuste u razvoj ideje i spreme za tržišnu trku“, dodao je Paović.

Takođe, UNDP pruža podršku novoosnovanom Savjetu za inovacije i pametnu specijalizaciju, čiji cilj je da osigura sprovođenje Strategije pametne specijalizacije i pruži preporuke Vladi za što efikasniju realizaciju Akcionog plana.

„Ujedno, naše aktivnosti su usmjerene na izradu i sprovođenje legislative, uključujući i zakone o inovacionoj djelatnosti i o podsticajnim mjerama za istraživanje i inovacije. Ohrabruje i činjenica da država intenzivno radi na uspostavljanju Fonda za inovacije, koji će obezbijediti finansijsku i stručnu podršku startapovima i inovatorima“, poručio je Paović.

UNDP intenzivno radi i na uspostavljanju elektronskih servisa javne uprave, što je jedan od osnovnih koraka da se olakša poslovanje sa građanima i privredom.

„Trenutno radimo na pripremi Nacionalnog izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka, koji će dati smjernice za dalju digitalnu transformaciju u zemlji, kao ključni segment napretka u sektorima privrede, obrazovanja i javne uprave“, saopštio je Paović.

On je podsjetio i na značaj online hakatona, Coronathon.me, koji je UNDP organizovao u partnerstvu sa ministarstvima nauke i kulture, u saradnji sa digitalnom zajednicom – DevClub, Alicorn, Digitalizuj.me, Naučno-tehnološkim parkom, M:tel Digitalnom fabrikom i Tehnopolisom.

„Snaga ovog partnerstva i odziv su najbolji indikator potencijala koji Crna Gora može da iznjedri. Pored novčanih nagrada, UNDP je obezbijedio mentorsku i tehničku podršku za dalji razvoj ideja. Jedno od rješenja je već našlo svoju praktičnu primjenu i biće dalje razvijeno za potrebe Zavoda za transfuziju krvi“, dodao je Paović.

Komentarišući činjenicu da su se preduzeća iz start up zajednice u jeku epidemije koronavirusa uključila da pomognu zajednici u smislu pravljenja vizira putem 3D štampača i slično, Paović je kazao da je pandemija ubrzala tehnološki napredak u svijetu, pa i u Crnoj Gori, i to u svim sektorima, ne samo u pogledu proizvodnje lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike.

„Uzmimo za primjer aplikaciju Budi sigurna, koju je razvio UNDP uz pomoć mladih IT stručnjaka. Iako je nastala u jeku epidemije, ona zapravo nudi dugoročno rješenje za brzu, pouzdanu i diskretnu pomoć žrtvama rodno-zasnovanog nasilja“, dodao je Paović.

On je saopštio da već postoji veliko interesovanje kancelarija UNDP u regionu za preuzimanje i adaptaciju tog rješenja, što potvrđuje da fizičke granice ne postoje za digitalnu start up zajednicu.

„Takođe, UNDP je, zahvaljujući sredstvima EU, podržao izradu elektronskog servisa za upis djece u škole i vrtiće, koji je omogućio roditeljima da za samo par klikova i bez prikupljanja dodatne dokumentacije upišu djecu u obrazovne ustanove. Iako je potreba za ovim servisom postojala i prije epidemije, u trenutku ograničenog kretanja pokazalo se kao neophodno i jedino moguće rješenje“, objasnio je Paović.

On je naveo da se tržište prilagođava potrebama korisnika, ali da je prednost start up-ova što se trude da ih predvide i kreiraju potražnju, i što se brzo prilagođavaju svim situacijama, uključujući vanredne okolnosti i krize.

„Sjajan primjer su i nove platforme za onlajn kupovinu domaćih proizvoda, koje su maltene preko noći zaživjele. Ono što je nekad bilo nezamislivo za prosječnog kupca, postalo je sasvim uobičajeno tokom perioda ograničenog kretanja“, dodao je Paović.

Prema njegovim riječima, nesporno je da se Crna Gora nalazi na prekretnici svoje digitalne budućnosti.

„Digitalna transformacija ima potencijal da podstakne revoluciju u svim društvenim sektorima – od načina na koji pristupamo informacijama i zabavi, preko načina na koji preduzeća rješavaju probleme, do toga kako Vlada podržava ekonomski, društveni i ekološki napredak“, rekao je Paović.

On je rekao da bi tehnologije mogle produbiti postojeće nejednakosti na mnogim poljima, poput zaštite ličnih podataka, dostupnosti i pristupa internetu i digitalnim alatima za sve kategorije društva.

„Potrebno je uspostaviti vrstu digitalne transformacije koja je usmjerena na to da ubrza napredak u razvoju po mjeri čovjeka. Zato vjerujem da buduće generacije i svi potenicjalni start-uperi treba da teže tom višem cilju, da ne zaborave da je njihova uloga da stvore nešto što je za dobrobit čovječanstva, što će našoj djeci omogućiti kvalitetniji i produktivniji život“, zaključio je Paović.

PODACI MONSTATA

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 881 milion eura, što je 9,9 odsto više u odnosu na 2018, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

“Od ukupne vrijednosti građevinskih radova preduzeća su realizovala vrijednost od 809,1 milion, što predstavlja učešće od 91,8 odsto”, navodi se u saopštenju.

U sektoru domaćinstva realizovana je vrijednost od 71,9 miliona eura ili 8,2 odsto od ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova.

“U prošloj godini završeno je 3,15 hiljada stanova sa korisnom površinom od 216,97 hiljada metara kvadratnih”, navodi se u saopštenju.

Broj završenih stanova koje su izgradile kompanije je iznosio oko 1,16 hiljada, dok je u sektoru domaćinstva završeno skoro dvije hiljade stanova.

Istraživanjem su, kako su objasnili statističari, obuhvaćena preduzeća sa pet i više zaposlenih iz oblasti građevinarstva, kao i jedinice u njihovom sastavu koje obavljaju građevinske radove.

“Godišnje istraživanje o građevinskoj aktivnosti obračunava se na bazi uzorka u koji su uključena sva velika i srednja preduzeća, dok su mala izabrana metodom slučajnog uzorka”, naveli su iz Monstata.

Vrijednost građevinskih radova obuhvata sav ugrađeni građevinski materijal i utrošeni rad bez obzira da li su plaćeni ili ne.

Podaci o vrijednosti obavljenih radova odnose se na radove izvedene u izvještajnom periodu na završenim i nezavršenim građevina

UGOSTITELJI U KRIZI

Promet u ugostiteljskim objektima je u zavisnosti od kategorije objekta, strukture gostiju i mjesta, manji 50 do 80 odsto u poređenju sa prošlom godinom, dok neki ugostitelji nijesu ni otvorili svoje objekte, kazao je za Pobjedu predsjednik budvanskog Udruženja ugostitelja Vido Markićević.

Nakon nešto više od mjesec otkad su ugostiteljski objekti, poslije dvomjesečne zabrane rada ponovo otvorili vrata gostima, trude se, kako navodi, da zadrže sve radnike ukazujući da veći dio plata isplaćuju iz profita iz ranijih godina. Ipak, svjesni su da dio tereta moraju podnijeti sami voljno ulazeći u još veće gubitke. Na naše pitanje da li su im pomogle Vladine ekonomske mjere, Markićević navodi da im jesu bile od koristi, ali ne i dovoljne.

“Zato očekujemo da treći paket mjera bude izdašniji, ali i da se stvore uslovi za četvrti, poslije sezone u septembru, kada se konačno i jasno budu vidjeli svi negativni efekti”, navodi on.

Markićević kaže da postoje stidljive prognoze da bi se sezona donekle mogla spasiti tokom jula i avgusta i, ako to vremenske prilike dozvole, produžiti i na septembar i oktobar.

“Ali uopšteno govoreći nezahvalno je prognozirati, što dokazuju i novi slučajevi inficiranih. Na nama je da svoje usluge pružamo što kvalitetnije i na jednom visokom nivou kakav Budva, kao destinacija, zaslužuje te da svaki gost ode zadovoljan i da se ponovo vrati”, zaključuje Markićević.

Dodatnoj pomoći države nadaju se i u hotelu i restoranu Konte u Perastu. Menadžer Darko Kasalica navodi da je promet u odnosu na prethodnu godinu u drastičnom padu, ukazujući da destinacije poput Boke Kotorske zavise od stranih gostiju kojih sada gotovo da nema, zbog čega se okreću domaćem tržištu.

“Teško je prognozirati što će se dešavati u narednom periodu. Nešto rezervacija ima od sredine jula, ali kako su to mahom stranci velika je mogućnost da i te rezervacije budu otkazane zbog pandemije korona virusa. Intenzivno radimo na animiranju domaćih gostiju specijalnim aranžmanima, premda su i tu mogućnosti ograničene kako zbog limitirane platežne moći domaćih gostiju, tako i zbog velike smještajne ponude duž Crnogorskog primorja i na sjeveru Crne Gore”, smatra Kasalica.

Sve i da broj novozaraženih koji se posljednjih dana registruju u Crnoj Gori ne dovede do ponovnog zatvaranja kafića i restorana, ljudi će zbog straha od virusa početi da izbjegavaju ova mjesta, smatra vlasnik podgoričkog restorana Majka i etno sela Montenegro Mićo Blagojević. Njihov promet je u ovo doba godine generalno lošiji u odnosu na restorane koji imaju terasu, pa trenutno ne osjeća razliku u prometu u odnosu na prošlu godinu, ali navodi da se među građanima ponovo javlja strah zbog čega otkazuju aranžmane za rafting u njegovom etno selu.

Da strah među građanima postoji, smatra i F&B menadžer podgoričkog restorana Forest Darko Ćorić navodeći da drastičan pad prometa nije samo rezultat mjera zbog kojih imaju ograničen broj gostiju, nego i straha, ali ne toliko od virusa, koliko za sopstveni budžet u slučaju da se ponovo uvedu neke strožije mjere.

“Zahvaljujući blagovremenim mjerama koje je država uputila u sektore ugostiteljstva i turizma, mi smo uspjeli u tome da u našoj firmi nijedan radnik nije otpušten. Nadamo se da će sva privreda krenuti uzlaznom putanjom i da ćemo ponovo raditi punim kapacitetom”, komentariše Ćorić.

Da ljeto nije ni stiglo, što zbog vremenskih prilika što zbog nedostatka gostiju, ima utisak i vlasnik poznate virpazarske konobe Badanj Nenad Petranović. Centar dešavanja na Skadarskom jezeru koji je u ovo doba vrvio od gostiju, ove godine izgleda kao napušteno mjesto, kaže Petranović navodeći da radnim danima gotovo nema nikoga.

“Nema poređenja sa prošlom godinom, prosto se ne može ništa upoređivati, jer nema nikoga. Tokom nedjelje ne radi osoblje, samo vikendom ponekad bude gostiju”, zaključuje Petranović.

CBCG

Banke su do kraja aprila odobrile kredite od ukupno 3,1 milijardu eura, što je pad od 1,7 odsto na mjesečnom nivou.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), do kraja aprila je u odnosu na isti period prošle godine odobreno 5,3 odsto više kredita.

Odnos između kredita i depozita na kraju aprila bio je veći nego u istom periodu prošle godine i iznosio je 0,94.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 80,1 odsto.

Ukupni depoziti su u aprilu u odnosu na mart pali 1,5 odsto i iznosili su 3,3 milijarde eura.

Oročeni depoziti činili su 29,3 odsto ukupnih, a oni po viđenju 70,3 odsto. Preostalih 0,4 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od jedne do tri godine, 45,7 odsto. Depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine činili su 39,7 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju aprila iznosili su 1,26 milijardi eura, što je 0,8 odsto više nego u martu.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva, oročeni su činili 39,3 odsto, oni po viđenju 60,6 odsto, dok su sredstva na escrow računu činila 0,1 odsto.

ANKETA CBCG

Građani najviše uzimaju kredite za refinansiranje postojećih, kupovinu nepokretnosti, automobila, namještaja… pokazala je, između ostalog, anketa koju je Centralna banka sprovela u bankarskom sektoru u četvrtom kvartalu prošle godine.

Podsjetimo da su ukupni krediti 3,16 milijardi eura, od čega stanovništva blizu 1,5 milijardi.

Anketa, koja je rađena prije epidemije, pokazala je da su kreditni uslovi za stanovništvo u četvrtom kvartalu prošle godine pooštreni, a očekivano je bilo pooštravanje I u ovoj godini.

Uslovi

Tome su doprinijele mjere CBCG za potrošačke kredite, koje su počele da se primjenjuju u January.

Banke su, kako se navodi u rezultatima ankete, objasnile da su u četvrtom kvartalu prošle godine kreditni uslovi, u dijelu kamatnih marži i provizija i naknada, pri odobravanju kredita stanovništvu bili ublaženi. Sa druge strane, smanjenje ročnosti kredita djelovalo je u suprotnom smjeru.

Bankari su kazali da očekuju nastavak ublažavanja uslova u dijelu kamatnih marži.

U četvrtom kvartalu prošle u odnosu na prethodni, udio odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu bio je blago povećan, i to kod potrošačkih i ostalih kredita, dok je smanjen u dijelu zahtjeva za stambene kredite.

Tražnja

Objašnjavajući rast tražnje za kreditima u oktobru, novembru i decembru prošle godine bankari kažu da je razlog vođen više finansijskim potrebama stanovništva, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji.

Bankari su tada kazali da očekuju značajan pad tražnje stanovništva za kreditima posebno za potrošačkim i ostalim. Manji dio bankarskog sektora tada je ukazivao da bi novi Zakon o radu mogao indirektno uticati na smanjenje tražnje za kreditima stanovništva, zbog mogućnosti da se radni odnos na određeno vrijeme produžava do tri umjesto do dvije godine, kako je bilo po starom zakonu.

TURSKI BIZNISMEN

Uprkos situaciji koju je izavala pojava korona virusa, interesovanje TAV-a za koncesiju za crnogorske aerodrome je veliko i kompanija je spremna učestvovati u fazi nadmetanja, rekao je u intervjuu Vikend novinama predsjednik Poslovnog vijeća Turske i Crne Gore Naser Alim.

Poslovni savjet Turske i Crne Gore osnovan je 2008. godine. Kako ste zadovoljni odnosima država?

Alim: Kao što znate, odmah nakon što je Crna Gora proglasila nezavisnost, Crnogorsko poslovno vijeće DEIK Turska postalo je operativno. Kad sam stupio na duznost, primijetio sam da DEIK studije nijesu bile dobro poznate u Crnoj Gori. Zatim smo se posvetili sa više pozornosti komercijalnoj diplomatiji i ubrzali rad. Iako je došlo do ozbiljnog rasta komercijalne saradnje dviju zemalja u posljednje dvije-tri godine, ona još nije na potrebnom nivou. Mislim da bi ovaj volumen mogao da bude i duplo veći od volumena koji imamo zbog pozitivne političke klime, blizine i rodbinskih odnosa između Turske i Crne Gore.

U 2019. godini naš izvoz u Crnu Goru porastao je za 66 odsto u odnosu na prethodnu godinu i dostigao je oko 131,5 miliona dolara. Sve ukazuje da ćemo do 2022. godine imati obim trgovine vrijedan 250 miliona dolara.

Gdje vidite mogućnost unapređenja saradnje?

Alim: Crna Gora je zemlja zavisna o uvozu u mnogim sektorima, a prerađivačka industrija je gotovo nerazvijena. Zbog toga će ulaganje u bilo kojem sektoru industrijskih proizvoda biti veliki dobitak za crnogorsku ekonomiju.

Pored turizma, poljoprivrede, obnovljivih izvora energije i infrastrukture, vidim značajne mogućnosti ulaganja u lučkim operacijama i bankarsko-finansijskom sektoru. Ovdje bih želio razdvojiti dva sektora: posebno poljoprivrede i turizma. Ako se investicije u ovom sektoru pravilno identifikuju i podrže infrastrukturnim projektima, vrlo ozbiljne investicije doći će u Crnu Goru za maksimum dvije godine. Kao treći važan sektor mogu se smatrati hotelska i stambena izgradnja. U tom smislu započeli su vrlo ozbiljni projekti u Crnoj Gori i ozbiljni efekti će se vidjeti od jedne do dvije godine.

Turski investitori čekaju da se ostvare uslovi koji su vezani za proizvodnju u slobodnoj zoni. Naša glavna briga je privatizacija aerodroma.

Kada su u pitanju oblasti hotelijerstva i stambene gradnje, infrastrukture, građevinskog materijala, turizma, tekstila za kućne proizvode, proizvodnje bijele tehnike i energetike trebalo bi uspostaviti platforme na kojima će turski poslovni ljudi uspostaviti investicionu i komercijalnu saradnju s Crnom Gorom.

Vidljivo je da se interes Turskog poslovnog svijeta za Crnu Goru većinom temelji na pojedinim kompanijama. Iz tog razloga je korisno sprovoditi više sektorske ili opšte posjete delegacija u svrhu razvoja komercijalnih odnosa.

Da li je Crna Gora interesantna turskim kompanijama za ulaganja?

Alim: U okviru stranih direktnih investicija Crnoj Gori u 2019. godini, Turska je učestvovala sa 34,4 miliona eura i bila na osmom mjestu. Prema posljednjim podacima broj kompanija koje su otvorili Turci u Crnoj Gori je više od 3.100. Međutim, samo 350-400 aktivno radi.

Naglašavam, Crna Gora može biti važan fokus investicione destinacije za turske firme i investitore. U posljednje dvije godine turski investitori usmjeravaju pažnju prema Crnoj Gori. Trenutni interes koncentrisan je za stanovanje, turizam i maloprodaju. Vjerujem da ćemo narednih godina vidjeti ogromna ulaganja u sektore vazduhoplovstva, bankarstva, poljoprivrede i infrastrukture.

Turski TAV jedna je od kompanija koji želi koncesiju na crnogorske aerodrome. Odluka je na Vladi Crne Gore, ali da li nam možete reći koliko je TAV ozbiljna kompanija i da li je prepoznata u svijetu avio-industrije?

Alim: TAV je globalni brend u aerodromskim operacijama koji radi sa 15 aerodroma u osam država i opslužuje 89 miliona putnika godišnje. Zajedno sa ADP-om (Aeroports de Paris je glavni akcionar od TAV Holdinga), rade sa 27 aerodroma i opslužuju oko 220 miliona putnika godišnje. TAV posjeduje veliko znanje o projektima koncesije, radu s vladama i vlastima, razumijevanju njihovih potreba i pružanju rješenja ključ u ruke u oblastima dizajniranja, finansiranja, izgradnje, poslovanja i promocije aerodroma u svim njihovim projektima širom svijeta. Uprkos situaciji koju je izazvala pojava korona virusa, interesovanje TAV-a za projekt u Crnoj Gori je vrlo veliko i kompanija je spremna učestvovati u fazi nadmetanja. Vazduhoplovne luke TAV-a već rade na aerodromima u Skoplju i na Ohridu, zatim u sjevernoj Evropi i na zagrebačkoj vazduhoplovnoj luci.

Da li je turskim državljanima Crna Gora interesantna kao turistička destinacija?

Alim: Mi Turci smo stvorili ozbiljan turistički potencijal posebno u posljednjih 10 godina širom svijeta. Kako se nivo blagostanja naše zemlje povećava, mislim da će tako i turski turisti sve više biti zainteresovani, kao i da će preferirati turističke centre, posebno u sigurnim područjima. Međutim, ovdje moramo razmotriti dva važna faktora. Jednostavnost prevoza i broj letova trebalo bi biti dovoljni da dovedu ove turiste. Smještaj i prevoz moraju ispuniti očekivanja turskih turista. Istovremeno, sugerisao sam da je potrebno i da turisti iz Crne Gore dolaze u Tursku i to međusobnim čarter letovima i ovome pitanju ćemo posvetiti dodatnu pažnju.

Klinički centar je nedavno od vas dobio vri jednu donaciju. Zašto ste baš Crnu Goru odabrali za donaciju?

Alim: Ja sam veliki poštovalac Crne Gore i predsjedavajući tursko-crnogorskim poslovnim savjetom koji djeluje u okviru Odbora za ekonomske odnose Turske sa inostranstvom (DEIK), osjetio sam ne samo moralnu potrebu već i dužnost da pomognem zdravstvenom sistemu Crne Gore u ovim veoma izazovnim trenucima. Uvjeren sam da svaki pojedinac i kompanija koji imaju osjećaj odgovornosti treba da pomognu u skladu sa mogućnostima. Srećan sam što će savremena medicinska oprema koju sam uputio biti na raspolaganju KC Crne Gore, čime će dodatno biti unaprijeđen nivo zdravstvene zaštite u vašoj zemlji. Zadovoljstvo mi je što sam sličnu donaciju mogao uputiti i Sjevernoj Makedoniji, iz koje potičem, kao i Kosovu gdje imam puno prijatelja. Isto tako, čestitam Vladi i građanima Crne Gore na velikom uspjehu u borbi protiv zajedničkog nevidljivog neprijatelja.

Turski investitori čuli o sjeveru, ali nema konkretnih projekata

Da li je sjever Crne Gore interesantan za ulaganje turskim kompanijama?

Alim: Mislim da su turski investitori dosta čuli o sjeveru Crne Gore, ali nije napravljena dobra prezentacija sa konkretnim projektima. Kao što i vi znate, investitori traže dvije stvari; da projekt ima brzo razdoblje povrata i dovoljno osoblja u regiji. Mi smo se pripremali po tom pitanju i pred koronom. Počeli smo sa izradom foruma s konkretnim projektima, a radimo zajedno sa ambasadom Ankare i Generalnim konzulatom Istanbula na promociji sjeverne regije. Nismo odustali od ovoga. Nakon povratka u normalu, mi ćemo predstaviti investitorima ovaj projekat.

CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 282,2 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 101,5 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 180,7 miliona eura, što je 78,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 31,9 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat povećanja priliva od interkompanijskog duga“, navodi se u Biltenu CBCG.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 8,8 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 92,7 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 95,8 miliona eura, što čini 34 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 31,7 miliona eura, a u preduzeća i banke 64,1 milion eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 176,9 miliona eura, što je 165,7 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

POVEĆAN BROJ NEZAPOSLENIH

U zemljama Zapadnog Balkana je, usljed uticaja pandemije koronavirusa, došlo do znatnog povećanja broja nezaposlenih, zbog čega bi programima ekonomske pomoći trebalo rješavati postojeće izazove tržišta rada, ocijenila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Majlinda Bregu.

„Bilo koji program ekonomske i pomoći zapošljavanju na Zapadnom Balkanu treba biti propraćen podsticajima kojima će se rješavati postojeći izazovi tržišta rada, kao što su, na primjer, podrška prelasku sa neprijavljenog na prijavljeni rad, kao i prekvalifikacija i dokvalifikacija radne snage kako bi se bolje pripremili za tržište rada koje se neprestano razvija“, navela je Bregu.

Ona je, u autorskom tekstu pod nazivom Viralno usporavanje, ocijenila da je jasno da je kriza uticala na sve ekonomske subjekte na tržištu, na radnike, poslovne subjekte i vlade i da se niko ne osjeća lagodno.

„Pandemija virusa Kovid-19 izazvala je ozbiljnu i neočekivanu vanrednu situaciju u pogledu javnog zdravlja u cijelom svijetu prepunu dramatičnih događaja, poput preduzeća koja ne mogu da se vrate normalnom poslovanju. Ili bolje rečeno, ekonomije će još dugo biti u problemima“, navela je Bregu.

Prema njenim riječima, direktan uticaj pandemije na ekonomije Zapadnog Balkana bio je značajan, iako obuzdan, u relativnom smislu, zahvaljujući pravovremenom uvođenju strogih mjera kontrole širenja virusa.

„Ali, to nije kraj i pred nama je još dug put. Ogromni troškovi višemjesečne obustave ekonomskih djelatnosti vremenom će biti još veći“, rekla je Bregu.

Prema procjenama Međunarodne organizacije rada (MOR), u drugom kvartalu Zapadni Balkan će izgubiti 11,6 odsto sati rada zbog pandemije koronavirusa. To je jednako gubitku više od 800 hiljada radnih mjesta i moglo bi skoro u potpunosti poništiti uspješno povećanje zaposlenosti koje je region bilježio od 2012. godine.

„Izolacija je donijela neizbježan skok nezaposlenosti u cijelom regionu. Iako ne daju potpunu sliku situacije, podaci javnih službi za zapošljavanje u šest ekonomija Zapadnog Balkana prikupljeni u maju pokazuju znatno povećanje broja nezaposlenih“, rekla je Bregu.

Ona je ocijenila da pandemija nosi i rizik od širenja podjela na već podvojenim tržištima rada.

„Oni koji mogu raditi od kuće uz pomoć aplikacija kao što su Zoom i Webex manje su ugroženi od radnika koji to ne mogu i kojima je zbog toga ili smanjena plata ili su dobili otkaz. Tu su i oni koji su morali lično biti na radnom mjestu, što ih je izložilo većem riziku od infekcije“, precizirala je Bregu.

Prema njenim riječima, neprijavljeni radnici nesrazmjerno su pogođeni mjerama blokade koje su uvedene u ekonomijama Zapadnog Balkana. Oni uglavnom rade na poslovima niske produktivnosti i imaju malo ili nimalo ušteđevine, koja bi im pomogla tokom krize.

„Takođe, često nijesu ni obuhvaćeni kratkoročnim mjerama ublažavanja uticaja virusa Covid-19 koje sprovode vlasti“, dodala je Bregu.

S druge strane, najteže pogođene u pogledu perspektive zaposlenja su žene, koje su i u najvećoj mjeri izložene krizi. U svijetu je 41 odsto žena zaposleno u sektorima sa visokim rizicima od gubitka radnih mjesta.

„Od ugostiteljstva i hotelijerstva, preko cijele industrije turizma, do sektora zdravstvene njege, cijeli sektori u kojima žene čine većinu radne snage nemilosrdno su primorani da obustave rad“, navela je Bregu.

Ona je kazala da 69 odsto žena na Zapadnom Balkanu smatra pandemiju prijetnjom za njihov ili posao člana njihove porodice, dok je njih 47 odsto još i prije Kovid-19 smatralo da je nezaposlenost jedan od najvećih problema u njihovoj ekonomiji.

Njih 62 odsto nezadovoljno je i mogućnostima zapošljavanja.

„Vlasti na Zapadnom Balkanu su, generalno, sprovele brze i hrabre mjere kako u domenu javnog zdravlja, uvodeći mjere kojim se ograničava širenje virusa, tako i na ime podrške ekonomskim djelatnostima i očuvanju radnih mjesta“, smatra Bregu.

Građani u velikoj mjeri, kako je dodala, podržavaju preduzete mjere. Naime, 90 odsto njih smatra da su mjere preduzete radi zaustavljanja koronavirusa efikasne.

„Ove kratkoročne ekonomske mjere treba da budu dobro usmjerene i pomno praćene. S obzirom na ograničen fiskalni prostor, koji ne dopušta primjenu ovakvih mjera tokom dužeg vremenskog perioda, region će morati da počne da razmišlja o mjerama kojima se oprezno, ali hrabro omogućava postepeno vraćanje na normalne ekonomske uslove i djelatnosti“, zaključila je Bregu.