ZA 210 VISOKOŠKOLACA

Za 210 nezaposlenih mladih sa stečenim visokim obrazovanjem i radnim iskustvom minimum devet mjeseci, danas je počeo Program “Stop sivoj ekonomiji”, koji će trajati do 15.januara naredne godine.

“Za pružanje tehničke podrške i pomoći službenicima u Poreskoj upravi je angažovano 84 visokoškolaca, dok će se u Upravi za inspekcijske poslove osposobiti njih 64. Takođe, u Upravi policije projektno će raditi 44 učesnika, u Upravi carina – 14 a u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, koje je ove godine prvi put programski partner, njih četvoro. Mjesečna zarada, u neto iznosu, biće im 300 eura. Nosilac Programa i ove godine je Ministarstvo rada i socijalnog staranja a Zavod je za tu namjenu opredijelio 750.000 eura”, precizirao je direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić.

On je dodao da Program, prepoznat kao primjer izuzetno dobre prakse ne samo u Crnoj Gori već i šire, ispunjava zacrtane ciljeve – veće zapošljavanje mladih i smanjenje neformalnog poslovanja.

“Benefiti od ovakvog vida saradnje, Zavoda sa različitim institucijama, pokazali su se višestruki. Mladi sa diplomom fakulteta, kroz rad, stiču iskustva i usvajaju praktična znanja. Istovremeno, oni doprinose sprečavanju neformalnog poslovanja i od velike su pomoći kao asistenti službenicima. Angažujući, i ove godine, ove mlade ljude vjerujem da ćemo doprinijeti podizanju svijesti da je neformalno poslovanje – društveno neprihvatljivo ponašanje. Na ovaj način pokušaćemo da utičemo i na smanjenje neregularnosti i povećanje budžetskih prihoda Crne Gore”, kazao je Mustafić.

Podsjetio je da je, prethodne četiri godine, kroz ovaj Program bilo uključeno 615 mladih visokoškolaca.

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša pozdravio je saradnju uspostavljenu sa Zavodom na realizaciji projekta “Stop sivoj ekonomiji” i istakao značaj koji on ima za unapređenje kapacitata ljudskih resursa u Poreskoj upravi.

“Tokom prethodne četiri godine 70 lica po okončanju programa nastavilo je s radom u Poreskoj upravi, od čega je čak 30 zasnovalo radni odnos na neodređeno, dok je 40 lica angažovano po osnovu ugovora o radu. Upravo taj podatak je najbolja preporuka , za mlade, da se upoznaju sa radnim procesima u Poreskoj upravi, ali i za instituciju koja zauzima važno mjesto u sistemu državne uprave”, saopštio je Mugoša.

Po riječima direktora Uprave za inspekcijske poslove Alije Košute Program je prilika za mlade da osjete rad u javnom sektoru.

“Polaznici će aktivnosti obavljati u tržišnoj, turističkoj, inspekciji rada, zdravstveno – santarnoj, ekološkoj i šumarskoj inspekciji kao i u Menadžmentu uprave”, kazao je Košuta.

“Važno je da u perspekttivi doprinos, na rješavanju i procesuiranju krivičnih djela i prekršaja iz oblasti sive ekonomije, daju kako profesionalci sa dugogodišnjim iskustvom tako i mlade kolege koje imaju svježi uvid na načine prevazilaženja problema”, istakao je pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković.

“Uprava carina je prošle godine za 10 visokoškolaca omogućila da kroz rad u organizacionim jedinicama i rad na terenu u praksi primijene stečena znanja i na kraju angažovanja dobiju potvrdu o osposobljenosti. Nakon okončanja Programa devet učesnika je angažovano po odgovarajućem ugovoru na period od godinu dana a jedno lice je dobilo stalno zaposlenje”, kazala je pomoćnica direktora Uprave carine Ana Raičević i izrazila očekivanje da će, uz podršku 14 novozaposlenih mladih visokoškolaca, postići još bolji napredak u sprovođenju osnovnih nadležnosti institucije.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je ove godine prvi put projektni partner.

“Uvjeren sam da ćemo, zajedno sa ovim mladim ljudima, još snažnije doprinijeti ostvarenju glavnih ciljeva – a to je dalja stimulacija zapošljavanja i suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada, kao i dalji razvoj i jačanje ljudskih resursa u našim institucijama kroz ovakve projekte”, zaključio je generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarsvu Dalibor Milošević.

RAST NEZAPOSLENOSTI

Epidemija Kovid-19 dovela je do povećanja nezaposlenosti u Crnoj Gori za skoro 19 odsto, među kojima, kazao je Dnevnim novinama pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u Sektoru za evidencije i istraživanja u oblasti zapošljavanja Goran Bubanja, prednjače srednjoškolci i žene.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore 27.maja nalazilo se 42.153 nezaposlenih lica, od čega je žena bilo 24.393 ili 57,87 odsto.

“Sa I i II stepenom stručne spreme, odnosno nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici registrovano je 15.059 osoba ili 35,72 odsto od čega žena 9.111 ili 60,50 odsto, srednjoškolaca (III, IV i V sss) je bilo 20.668 ili 49,03 odsto od čega žena 11.338 ili 54,86 odsto, a visokoškolaca 6.426 ili 15,24 odsto među kojima je žena bilo 3.944 ili 61,38 odsto”, precizirao je za Dnevne novine pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u Sektoru za evidencije i istraživanja u oblasti zapošljavanja Goran Bubanja.

Na dan uvođenja mjera za suzbijanje epidemije novog korona virusa 15. marta, ističe, na evidenciji Zavoda je bilo registrovano 35.466 nezaposlenih lica.

“Od toga žena je bilo 20.541 ili 57,91 odsto, tako da je došlo do povećanja nezaposlenosti za 6.687 lica ili 18,85 odsto”, kazao je Bubanja.

Najveći broj nezaposlenih je, kako je rekao, iz grupe zanimanja ugostiteljstva i turizma 2.975 ili 7,06 odsto, od čega je žena 1.743 ili 58,59 odsto.

“U grupi dominiraju zanimanja sa srednjom stručnom spremom (83,20 odsto), zatim iz grupe trgovci 2.849 ili 6,76 odsto, od čega žena 2.245 ili 78,80 odsto u kojoj takođe dominiranu zanimanja sa srednjom stručnom spremom (94,91 odsto). Slijede ekonomisti 2.415 ili 5,73 odsto, među kojima je žena 1.666 ili 68,99 odsto, dok je učešće zanimanja sa srednjom stručnom spremom 58 odsto, a visokom 35,82 odsto”, pojasnio je Bubanja.

Nezaposlenih osoba iz grupe društveno-humanističkih zanimanja na evidenciji je 1.907 ili 4,52 odsto, među kojima je žena 1.256 ili 65,86 odsto, kazao je Bubanja i dodao da je učešće srednjoškolaca 75,67 odsto, a visokoškolaca 24,28 odsto.

“Mehaničara i mašinista na Birou rada je 1.410 ili 3,34 odsto, među kojima je 91 žena ili 6,45, a učešće srednjoškolaca 95,82 odsto. Vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti 1.075 ili 2,55 odsto, od čega je žena bilo 857 ili 79,72 odsto, a visokoškolaca čak 80,47 odsto”, objasnio je Bubanja.

Na evidenciji Zavoda, kaže Bubanja, nalaze se 23 doktora medicine, među kojima je 10 žena ili 43,48 odsto.

“Najveći broj njih, 16 ili 69,56 odsto, traži zaposlenje do šest mjeseci. Od šest do devet mjeseci zaposlenje traži jedna osoba, kao i od devet do 12 mjeseci, dok od jedne do tri godine posao traži pet osoba”, kazao je Bubanja.

Sa srednjom stručnom spremom zaposlenje traži 494 medicinara medicinske sestre, medicinski i zdravstveni tehničari, od čega je 391 žena ili 79,15 odsto.

“Posmatrano prema dužini traženja zaposlenja najviše njih zaposlenje traži do šest mjeseci 218 lica ili 44,13 odsto i od jedne do tri godine 123 ili 24,9 odsto. Kada vrijeme traženja zaposlenja posmatramo po stručnoj spremi, dolazimo do zaključka da su visokoškolci u najpovoljnijem položaju, obzirom da su oni u prosjeku najkraće na evidenciji nezaposlenih”, rekao je Bubanja.

Visokoškolci, odnosno njih 65,58 odsto su, kaže, na evidenciji Zavoda kraće od godinu.

“Kod srednjoškolaca je taj postotak nešto niži 45,70 odsto, dok su lica sa I I II stepenom stručne spreme u prosjeku najduže na evidenciji nezaposlenih, odnosno njih 72,62 odsto su na evidenciji duže od godinu dana”, precizirao je Bubanja.

Ako posmatramo dominantne grupe zanimanja na evidenciji nezaposlenih, možemo reći, dodaje Bubanja, da nezaposlena lica iz grupe zanimanja vaspitači i nastavnici društveno humanističke oblasti (u njihovoj strukturi visokoškolska zanimanja učestvuju sa 80,47 odsto) na evidenciji nezaposlenih su kraće od godinu dana u procentu 59,07 odsto.

“Slijede nezaposleni sa zanimanjima iz grupe društveno humanistička zanimanja (u njihovoj strukturi visokoškolska zanimanja učestvuju sa 75,67%) na evidenciji su kraće od godinu u procentu 57,52 odsto. Dio ekonomista (u njihovoj strukturi nezaposleni sa završenom srednjom školom učestvuju sa 58%, visokom 35,82%) koji su na evidenciji nezaposlenih kraće od godinu dana iznosi 56,56”, rekao je Bubanja.

Slijede, dodaje, grupe zanimanja u čijoj su strukturi srednjoškolska zanimanja zastupljena sa preko 80 odsto nezaposleni sa zanimanjima ugostiteljstva i turizma na evidenciji su kraće od godinu u procentu 53,11 odsto, trgovci 43,16 i mehaničari i mašinisti 37,16 odsto.

SNP SAOPŠTIO

Najavljujući treći paket mjera pomoći privredi, ministarka ekonomije Dragica Sekulić propustila je da kaže da se na njega čeka već mjesecima, te da su prva dva paketa bila nedovoljna da u potrebnoj mjeri pomognu ugroženim sektorima i preduzetnicima, ocijenjeno je iz Socijalističke narodne partije (SNP).

Sekulićka je ranije ocijenila da kriza nastala usljed epidemije nije ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema.

“Svjetska pandemija smrtonosnog korona virusa i nezabilježena kriza koju je ona izazvala bili su potrebni crnogorskim zvaničnicima da shvate da turizam nije dovoljan za opstanak države, već da je potrebno pokrenuti i neke druge grane privrede. Tako je ministarka ekonomije najavila da će se ubuduće ulagati i u poljoproprivredu i industriju, kako bi se obezbijedila održivost crnogorske ekonomije”, navode iz SNP-a. 

Kakvo je stanje u državi, navode iz SNP-a, poznato je svakom građaninu, “osim pripadnicima vlasti koji odavno ne dijele našu surovu stvarnost”.

“Preko 40.000 nezaposlenih na biroima rada, desetine hiljade ljudi koji rade za platu od 250 eura, ogroman broj penzionera čije penzije ne prelaze 200 eura, minimalna zarada koja je do skoro bila najniža u regionu, prosječna zarada koja je godinama unazad na istom nivou, propala preduzeća i fabrike, javni dug koji je prešao granicu od 80 odsto BDP-a čime smo zašli u opasnu zonu zaduženja, izvoz koji se ne može porediti sa uvozom, auto-put čija izgradnja uveliko kasni i ne vidi se njen završetak, su karakteristike naše sadašnjice. I nije to posledica pandemije korona virusa, već tridesetogišnje vladavine DPS-a koja je opustošila Crnu Goru teže od bilo kakve pošasti”, saopštio je SNP.

Dvolična najava vlastodržaca da će se raditi na pokretanju proizvodnje i smanjenju zavisnosti od turizma, ističu iz SNP-a, “predstavlja klasičnu zamjenu tezu i pokušaj ubjeđivanja građana da su svi naši problemi posledica globalnog problema koji je uzdrmao svijet, a ne akumuliran zbir grešaka, propusta, nerada i nepočinstava vlasti”.

RADULOVIĆ

S početkom operativnog rada Crnogorske berze električne energije, koji je planiran za kraj ove godine, stvoriće se suštinski uslovi za bolje i konkurentnije tržište u Crnoj Gori, saopštili su njeni predstavnici.

PR i tehnička sekretarka Crnogorske berze električne energije Dragana Radulović kazala je za list Elektroprivreda, da bi trgovina trebalo da počne krajem ove godine.

„Pregovori sa Nord Pool-om uspješno se privode kraju pa se očekuje da svi potrebni ugovori o strateškom partnerstvu sa tom norveškom kompanijom budu potpisani tokom drugog kvartala ove godine“, rekla je Radulović.

Saradnja, kako je objasnila, uključuje podršku za uspostavljanje procesa i procedura potrebnih za funkcionisanje nacionalnog dan-unaprijed tržišta u Crnoj Gori, povezivanje tržišta sa susjednim zemljama i procese kliringa i finansijskog poravnanja.

Početku operativnog rada berze, prethodiće testna faza.

Ona je kazala da je, uzimajući u obzir uporednu praksu iz regiona, prije svega primjere hrvatske berze (CROPEX) i srbijanske (SEEPEX), opravdano očekivati visok stepen interesovanja trgovaca i za crnogorsku berzu.

„Interesovanje za učešće na berzi postoji, naročito zbog činjenice da je podmorski kabl omogućio fizičko spajanje našeg tržišta sa evropskim, najviše od trgovaca koji su već prisutni u regionu. Međutim, postoji i zainteresovanost trgovaca koji do sada nikada nijesu radili sa ove strane Jadrana“, rekla je Radulović.

U prilog tome, kako je navela, govori i interesovanje koje iskazuju trgovci kompanija iz regiona, ali i iz čitave Evrope.

„Smatramo da će se početkom operativnog rada stvoriti suštinski uslovi za bolje i konkurentnije tržište u Crnoj Gori, ali je to samo početak“, dodala je Radulović.

Ona smatra da podmorski kabl iz perspektive Crnogorske berze električne energije, ne predstavlja samo fizičko energetsko spajanje Crne Gore i Italije, već daleko više od toga.

„Italijansko tržište je spojeno sa internim evropskim tržištem te spajanje Crne Gore sa njim zapravo predstavlja spajanje crnogorskog tržišta sa evropskim. To predstavlja proširenje ponude i potražnje, odnosno izlazak crnogorskih ponuda na znatno veće tržište od lokalnog“, rekla je Radulović.

Ona je saopštila da se paralelno sa pregovorima radilo i na izmjeni zakonske regulative koja reguliše berzu kao novi energetski subjekat.

Berzanski tip tržišta koji se planira uvesti u Crnoj Gori omogućiće transparentni pregled tržišta i nove opcije za trgovinu.

„Svako organizovano tržište ima svoju cijenu i jasno je određena prosječna cijena energije na njemu i za koji vremenski period. Ta cijena, za određeni proizvod, ista je za sve učesnike na tržištu, poznata je svim učesnicima i tijelima za nadzor tržišta kako bi sve teklo na konkurentan i nepristrasan način za sve“, rekla je Radulović.

Osim transparentnosti, korisniku se, kako je navela, daje mogućnost da sam kreira svoj proizvod, time što će u početnoj fazi osim standardnih proizvoda bazne i vršne energije moći da kupuje satne profile koji njemu odgovaraju najviše.

„U kasnijoj fazi, plan je da se zajedno sa ostatkom evropskih tržišta krene na 15-ominutne profile, kao i na otvaranje tržišta unutar dnevne kupovine, koje bi dalo dodatne fleksibilne opcije svim igračima na tržištu da na taj način optimizuju svoju poziciju“, objasnila je Radulović.

Ona smatra da će osnivanje berze podstaći razvoj konkurentnog, transparentnog i pouzdanog tržišta električne energije.

„Tržište će biti anonimno, niko neće znati s kim trguje pa tako neće moći ni da utiče na cijenu koja će, u svakom datom trenutku, biti realna. Izvještavanje o trgovanim količinama biće svakodnevno, a na berzi će energiju moći da nabave i postojeći snabdjevači i oni koji će se tek pojaviti u budućnosti, a kupovaće od satnih količina energije do godišnjih profila“, dodala je Radulović.

Ona je navela da bi se realizacijom planova koji se odnose na spajanje tržišta sa Italijom napravio prvi korak ka spajanju tržišta sa evropskim.

„U toj situaciji može se reći da postoji apsolutno konkurentno tržište bez barijera za trgovinu u kompletnoj Evropi posredstvom nacionalne berze, a uređenje sistema je takvo da je cijena transparentna i dostupna svima na uvid“, kazala je Radulović.

Ona je podsjetila da je tržište električne energije Crne Gore malo i da se puna likvidnost berze očekuje u povezivanju sa regionalnim tržištima.

Radulović je, na pitanje da prokomentariše zašto se ovoliko dugo čekalo da berzansko tržište električne energije u Crnoj Gori profunkcioniše, s obzirom na to da su ugovor o osnivanju Crnogorske berze električne energije potpisali sredinom 2017. godine predstavnici Elektroprivrede (EPCG), Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), odgovorila da je za početak operativnog rada berze, potrebno ispuniti i neke preduslove.

„Ovo se prvenstveno odnosi na zakonodavni okvir koji treba da definiše šta zapravo predstavlja berza električne energije te na taj način da se postavi osnov za dalje uređenje kroz set podzakonskih akata“, poručila je Radulović.

Osim toga, kako je navela, neophodna je i tehnička, kao i implementacija sistema za finansijsko poravnanje, obračun poreza na dodatu vrijednost (PDV), uređenje nadzora kompletnog sistema, kao i postavljanje pravnog okvira za strateško partnerstvo sa potencijalnim partnerom.

„Svi ovi koraci se u našem slučaju rade tako da budu kompatibilni sa evropskim sistemima, kako bi se povezivanje našeg tržišta sa evropskim, posredstvom kabla sa Italijom, realizovalo što prije i samim tim otvorilo nove tržišne mogućnosti, sa istim uslovima za sve“, zaključila je Radulović.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je građanima bjelopoljskog kraja prilikom posjete gradilištima budućeg turističkog kompleksa Đalovića pećine da će projekat vrijedan više od 19 miliona eura učiniti ovaj dio Crne Gore poznatim širom svijeta i stvoriti nove prilike za zapošljavanje i razvoj.

“Počinjemo samo jedan u nizu projekata koji su vezani za valorizaciju Đalovića pećine, državnog projekta koji je vrijedan više od 19 miliona eura”, rekao je premijer na svečanosti polaganja kamena temeljca mosta preko rijeke Bistrice.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je u toku rekonstrukcija puta Bistrica – Gubavač, dužine devet km i vrijednosti pet miliona eura i da su ugovoreni radovi na izradi visitoring centra sa pratećim projektima koji uključuju i regulaciju korita rijeke Bistrice.

“Istovremeno smo u potpunosti ugovorili radove na uređenju Đalovića pećine, vrijedne oko 4,5 miliona eura. Odlično teče i u rokovima koje smo planirali postavljanje žičare od Manastira Podvrh prema Đalovića pećini, finiširaju se zadnji radovi na putu Bistrica – Manastir Podvrh, ubrzo očekujemo asfaltiranje. 15. maja 2018. godine smo rekli da ćemo ove projekte započeti i da ćemo ih završiti. Danas sam sa zadovoljstvom među vama da potvrdim da smo ono što smo obećali ispunili”, rekao je Marković.

U Bistricu će se, kako je najavio, dolaziti radi posjete Đalovića pećini.

“To je prilika za svakoga, za svaku porodicu i za agilno rukovodstvo opštine da na bazi toga podstiče druge djelatnosti, da mladi ljudi ovdje dobijaju posao i ostaju, da ne idu van Bijelog Polja i van Crne Gore. Ova Vlada je, kao što vidite, posvećena razvoju Sjevernog regiona, ne samo proklamacijom i papirima nego i konkretnim aktivnostima”, kazao Marković.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zahvalio SE Vladi na posevećenosti razvoju Sjevernog regiona rekavši da se to vidi na djelima.

“uvijek su vlade pomagale, uvijek smo imali podršku države, ali, iskreno, nikad kao u ove četiri godine. Strateško opredjeljenje Vlade se pokazalo i mi već vidimo rezultate”, kazao je Smolović.

Najstariji žitelj Bistrice, 93-ogodišnji učitelj u penziji, Milisav Đurović, zahvalio se premijeru u ime mještana, navodeći da je Bistrica postala veliko gradilište, da je na gradilištima turističkog kompleksa Đalovića pećine već zaposleno gotovo 100 građana Bistrice, i da će nakon završetka radova i otvaranja kompleksa biti otvorene nove razvojne mogućnosti.

DAMJANOVIĆ

Namjera Predloga dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se uvećava porez na iznadprosječne zarade, je da se ostvari princip solidarnosti i da zaposleni sa visokim platama podnesu malo veći teret, smatra predlagač zakonskog rješenja, Aleksandar Damjanović.

“Namjera Predloga zakona, koji je ove sedmice ušao u skupštinsku proceduru, je da zaposleni sa visokim zaradama podnesu malo veći teret nego najveći broj građana, zaposlenih čije su zarade prosječne ili ispod prosječne, odnosno najveći broj crnogorskih penzionera”, rekao je Damjanović agenciji Mina-business.

Dopuna se odnosi na višu poresku stopu na zarade veće od prosječnih.

“Na lična primanja koja su iznad prosječne mjesečne bruto zarade ostvarene u prethodnoj godini u Crnoj Gori, prema podacima organa nadležnog za poslove statistike, stopa poreza na dohodak iznosi 15 odsto na iznos primanja iznad prosječne zarade”, navodi se u dokumentu.

Damjanović, koji je nezavisni poslanik u Skupštini, kazao je da je Vlada već dala negativno mišljenje na predloženi koncept sa dosta neubjedljivom argumentacijom.

“Očekujem da se dozvoli makar rasprava u Skupštini o Predlogu zakona i ukrste argumenti za i protiv, uz moju napomenu kao predlagača da bi prag progresivnog oporezivanja mogao da bude veći od predloženog, recimo u smislu oporezivanja zarada većih od dvije prosječne zarade”, naveo je Damjanović.

S druge strane, Damjanović je rekao da očekuje da to bude impuls za debatu o tome da li je neophodno još intervencija u poreskom sistemu, a u sklopu ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, poput smanjenja stope poreza na dobit za zatvorene djelatnosti, odnosno povećanja stope poreza na dobit za sektore koji su ekstraprofitirali tokom pandemije, poput finansijskog, proizvodnje i trgovine ljekovima, kao i maloprodaje prehrambenim proizvodima.

“Takođe je neophodno preispitati postojeći koncept poreza na dodatu vrijednost (PDV), ali i porez na imovinu, jer sadašnji način oporezivanja sve više i više povećava socijalne razlike i ruši proklamovanu solidarnost u pandemiji koronavirusa”, naveo je Damjanović.

Sadašnji način oporezivanja, kako smatra, stvara brojčano mali, ali veoma uticajan broj milionera u Crnoj Gori, preduzeća i građana, koji pritiskom na državne i institucije praktično determinišu crnogorsku političku scenu, odnosno donose ključne političke odluke.

U predlogu zakonskog rješenja se objašnjava da su razlozi za dopunu sadržani u potrebi da se u sklopu mjera za saniranje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa ostvare dodatni prihodi budžeta, uz primjenu principa solidarnosti.

U dokumentu se dodaje da ne postoji potreba za usaglašavanjem sa evropskim zakonodavstvom i potvrđenim međunarodnim konvencijama.

“Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbijediti dodatna finansijska sredstva. Naprotiv, primjenom zakona biće ostvarena dodatna finansijska sredstva”, navodi se u predlogu.

Razlog za stupanje na snagu zakona danom objavljivanja u Službenom listu sadrži se u, kako se zaključuje, potrebi hitnog donošenja izmjena važećeg zakona kako bi se ublažile negativne posljedice pandemije koronavirusa.

SEKULIĆ TVRDI

Kriza nastala usljed epidemije novim korona virusom nije ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema, smatra ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ona je u intervjuu Pobjedi saopštila da je odgovor Vlade kroz prva dva paketa mjera doprinio tome da se negativne ekonomske posljedice, u ovoj fazi svedu na minimum.

Sekulić je poručila da će jačanje domaće proizvodnje nastaviti da bude u fokusu Vlade, kroz poseban set mjera.

“Ekonomska kriza prouzrokovana epidemijom novog korona virusa pokazala je da neke od već ranije preduzetih aktivnosti moramo intenzivirati. Tu prije svega mislim da programe podrške privredi i unapređenju konkurentnosti naših preduzeća kako na našem, tako i na međunarodnom tržištu. Implementaciju već započetih programa podrške privredi ćemo još intenzivnije nastaviti i u narednom periodu, a omogućićemo i nastavak velikih kapitalnih i infrastrukturnih projekata, uz poseban akcenat na domaću proizvodnju”, rekla je ona.

Ministarka ne smatra da je kriza zbog korona virusa ugrozila stabilnost crnogorskog ekonomskog sistema.

“Smatram da je naš odgovor kroz prva dva paketa mjera doprinio tome da se negativne ekonomske posljedice, u ovoj fazi, svedu na minimum, kako kroz odlaganje obaveza od strane preduzeća prema državi i bankama, tako i kroz subvencije. Podsjetiću da implementacija trećeg paketa mjera tek predstoji, a on će biti sanaciono-razvojnog karaktera, čime ćemo ne samo ublažiti negativne posljedice, već i ojačati temelje za dalji ekonomski rast i razvoj naše zemlje”, istakla je Sekulić.

Jačanje domaće proizvodnje u prethodnom periodu bilo je, kako je rekla, “u fokusu naših politika i nastaviće da bude”.

Domaćom proizvodnjom, kako je istakla, “smanjićemo uvoz i potencijalno povećati izvoz”.

“Intenzivno ćemo raditi na jačanju domaće proizvodnje kroz poseban set mjera. Crna Gora nije jedina zemlja koja je svoj razvoj bazirala na turizmu. Situacija u kojoj smo se našli nam je pokazala da to nije dovoljno i da se moramo okrenuti više drugim djelatnostima. Sada smo odlučni da dodatno unaprijedimo sektor poljoprivrede, proizvodnje i da se okrenemo sopstvenim resursima. Na taj način ćemo manje biti zavisni od drugih i iz sopstvenih rezervi obezbjeđivati veliki dio onoga što nam je potrebno. Vlada je kroz dva paketa mjera pomogla privredi i ostalim sektorima da lakše prebrode krizu, a sada ostaje da uložimo sve napore da iz ove sezone izvučemo maksimum”, kazala je Sekulić.

ZBOG KORONE

Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac kazao je da su primici lokalnog budžeta usljed posljedica zbog koronavirusa manji za oko 30 odsto.

“Ne samo Tivat, već sve opštine u Crnoj Gori bilježe određeni pad kad je riječ o primicima budžeta. Primici budžeta su manji za oko 30 odsto, ali nastojimo da kroz određene mjere, kompenzujemo ovih 30 odsto uz racionalno ponašanje u kući”, rekao je Kusovac.

On je u Jutarnjem programu TVCG rekao da je i kad je riječ o turizmu pripremljen određeni set mjera za ovu sezonu, uz određene popuste i benefite za turistu.

“Mi se nadamo i spremamo se tako da bude sezone. Kakva će biti, to tek treba da bude”, istakao je Kusovac.

ATLAS BANKA

Stečajna uprava Atlas banke objavila je poziv za učešće na nadmetanju za prodaju nepokretnosti u Podgorici, čija je ukupna vrijednost 5,79 miliona eura.

Predmet prodaje su poslovni prostori u vanprivredi i 50 garažnih mjesta.

Prodaju se poslovni prostori u vanprivredi površine 196 metara kvadratnih za 635,04 hiljade eura, 918 kvadrata za 1,74 miliona, 941 kvadrat za 1,78 miliona i 866 metara kvadratnih za 1,64 miliona eura.

Poslovni prostori se nalaze u prizemlju, na prvom, drugom i trećem spratu.

Prodaje se devet garažnih mjesta površine 11 metara kvadratnih po cijeni od 14,85 hiljada eura po garažnom mjestu, kao i 41 mjesto površine 12 kvadrata po cijeni od 16,2 hiljade eura.

Prodaja nepokretnosti obaviće se javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 15. jula. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 11. jula uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost.

Građani zainteresovani za učešće u nadmetanju treba da navedu ime i prezime, adresu stanovanja, matični i broj lične karte. Zainteresovana preduzeća, osim naziva i sjedišta, treba da dostave registarski broj, originalni izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana, ovjerenu prijavu, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika.

Postupak nadmetanja završava se, kako je objašnjeno, ukoliko niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tad ponuđene najveće. U tom slučaju, kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Uslovi za održavanje javnog nadmetanja smatraće se ispunjenim ukoliko u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, koji ponudi iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana zaključi sa stečajnim upravnikom Atlas banke ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti.

Ukoliko kupac u navedenom roku ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne isplati kupoprodajnu cijenu, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da ugovor zaključi sa ponuđačem koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje u javnom nadmetanju. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima najkasnije sedam dana od javnog nadmetanja.

CBCG

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju maja u blokadi bilo 18,4 hiljade preduzeća i preduzetnika, 0,38 odsto manje nego u aprilu.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 679,48 miliona eura, što je 6,04 odsto više nego u aprilu.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 18,24 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 123,95 miliona eura.

Oko 37,43 odsto ukupnog iznosa blokade ili 254,33 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,27 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,05 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 62,47 miliona eura, što je 9,19 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duže od godinu u blokadi je 16,35 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 617 miliona eura.