VUKOVIĆ

Potpuno je očekivano da epidemiološka kriza ima ozbiljne ekonomske odnosno finansijske reperkusuje koje nijesu zaobišle ni Glavni grad pa ćemo mi svakako u jednom trenutku izvršiti rebalans budžeta, računam do polovine godine, saopštio je Ivan Vuković, gradonačelnik Podgorice za Dan.

Rebalans budžeta, kako navodi Vuković, ni na koji način neće ugroziti realizaciju kapitalnih projekata, kao ni finansijsku stabilnost sistema jer je u Glavnom gradu i privrednim društvima zaposleno preko 3.000 ljudi.

Budžet Glavnog grada iznosi 93,7 miliona.

“Zbog nešto slabije ekonomske aktivnosti na nivou cijele države, a što determiniše i punjenje budžeta, mi ćemo morati prosto te neke projekcije da izmijenimo i da u skladu sa tim izvršimo rebalans budžeta. Mislim da ćemo, zahvaljujući pripremi i kvalitetnom radu u prethodnom periodu iz krize izaći relativno bezbolno. Računam da će do polovine godine uraditi rebalans, inače smo imali u planu odnosno razmšljali smo o potrebi rebalansa zbog realizacije jednog broja kapitalnog broja investicija i najava novih. U tom smislu plan nije izmijenjen samo što ćemo se dodatno prilagoditi činjenici da je finansijska situacija bitno drugačija od onoga što je bilo ko mogao da pretpostavi”, saopštio je Vuković.

Gradonačelnik je naveo da jedan dio gradskih preduzeća osjeća posljedice krize ali da će im Glavni grad finansijski pomoći ukoliko to bude potrebno.

“Činjenica je da jedan broj preduzeća osjeća posljedice krize jer je njihovo poslovanje direktno vezano za ukupnu situaciju, kao što su Parking servis i Tržnice i pijace. Mi ćemo iskoristiti ono što su finansijski mehanizmi da pomognemo onima kojima pomoć bude potrebna. I ovu platu ćemo uredno isplatiti na nivou Glavnog grada i svih privrednih društava. Za sada, iako situacija nije prijatna ne možemo govoriti o nekoj značajnijoj krizi i sasvim sam siguran, budući da već imamo nagovještaja otvaranja ekonomije, da ćemo je uspješno prebroditi”, navodi Vuković.

Ivan Vuković navodi da se nisu bavili projekcijama koliko će ljudi kada je u pitanju Glavni grad ostati bez posla.

“To je na menadžmentu svih privrednih društava da procijeni da li će to biti jedan od paketa koji će pripremiti u okviru predstojećeg rebalansa. Trenutno ne vidim potrebu za tim osim onoga što je ranije prepoznato kao potreba za racionalizacijom broja zaposlenih u nekim od privrednih društava. To nije vezano za krizu, pa ne očekujem značajnije promjene”, kazao je Vukoviž.

Što se tiče crnogoske ekonomije, ako se ima u vidu da je 25 odsto BDP-a vezano za turizam, a da je pitanje kada će se Crna Gora otvoriti, sasvim je sigurno da će biti nekih posledica.

“Meni je jako drago što Vlada preduzima korake u pravcu pomoći malom i srednjem biznisu, najavljuje i novi paket podrške, tako da mislim da zajedničkim snagama možemo učiniti da crnogorska ekonomija sačuva najveći dio svoje supstance i da se do kraja godine mi pripremamo za povratak na one staze ekonomskog razvoja i rasta koje su karaktrisale sistem prhodnih nekoliko godina”, poručuje Vuković.

Kada je u pitanju smanjenje plata funkcionerima, koje predlaže Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine Glavnog grada, Vuković navodi da je to poslednja mjera kojoj će pribjeći.

“Gotovo sam siguran da nećemo tome pribjeći, jer svi živimo od plate. Ako neko mora da ponese teret ove krize ja sam prije za to da to bude nas nekoliko nego da to na neki način projektujemo na cio sistem”, smatra Vuković.

Gradonačelnik Podgorice kaže da je Sekretarijatu za finansije dao sugestiju za osnivanje fonda za pomoć malom i srednjem biznisu.

“Fakat je da jedan broj manifestacija koje su planirane u okviru recimo Podgoričkog kulturnog ljeta neće biti održan. Moja ideja je bila da možda iskoristimo ta sredstva kako bismo dodatno olakšali tešku situaciju u koju su se našli ljudi koji rade u malim i srednjim preduzećima. Čekam da se taj predlog uobliči”, naveo je Vuković.

Kao član Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vuković je pozvao građane da budu disciplinovani i poštuju mjere do momenta kada struka kaže da možemo malo više da se opustimo.

VUKOVIĆ

Potpuno je očekivano da epidemiološka kriza ima ozbiljne ekonomske odnosno finansijske reperkusuje koje nijesu zaobišle ni Glavni grad pa ćemo mi svakako u jednom trenutku izvršiti rebalans budžeta, računam do polovine godine, saopštio je Ivan Vuković, gradonačelnik Podgorice za Dan.

Rebalans budžeta, kako navodi Vuković, ni na koji način neće ugroziti realizaciju kapitalnih projekata, kao ni finansijsku stabilnost sistema jer je u Glavnom gradu i privrednim društvima zaposleno preko 3.000 ljudi.

Budžet Glavnog grada iznosi 93,7 miliona.

“Zbog nešto slabije ekonomske aktivnosti na nivou cijele države, a što determiniše i punjenje budžeta, mi ćemo morati prosto te neke projekcije da izmijenimo i da u skladu sa tim izvršimo rebalans budžeta. Mislim da ćemo, zahvaljujući pripremi i kvalitetnom radu u prethodnom periodu iz krize izaći relativno bezbolno. Računam da će do polovine godine uraditi rebalans, inače smo imali u planu odnosno razmšljali smo o potrebi rebalansa zbog realizacije jednog broja kapitalnog broja investicija i najava novih. U tom smislu plan nije izmijenjen samo što ćemo se dodatno prilagoditi činjenici da je finansijska situacija bitno drugačija od onoga što je bilo ko mogao da pretpostavi”, saopštio je Vuković.

Gradonačelnik je naveo da jedan dio gradskih preduzeća osjeća posljedice krize ali da će im Glavni grad finansijski pomoći ukoliko to bude potrebno.

“Činjenica je da jedan broj preduzeća osjeća posljedice krize jer je njihovo poslovanje direktno vezano za ukupnu situaciju, kao što su Parking servis i Tržnice i pijace. Mi ćemo iskoristiti ono što su finansijski mehanizmi da pomognemo onima kojima pomoć bude potrebna. I ovu platu ćemo uredno isplatiti na nivou Glavnog grada i svih privrednih društava. Za sada, iako situacija nije prijatna ne možemo govoriti o nekoj značajnijoj krizi i sasvim sam siguran, budući da već imamo nagovještaja otvaranja ekonomije, da ćemo je uspješno prebroditi”, navodi Vuković.

Ivan Vuković navodi da se nisu bavili projekcijama koliko će ljudi kada je u pitanju Glavni grad ostati bez posla.

“To je na menadžmentu svih privrednih društava da procijeni da li će to biti jedan od paketa koji će pripremiti u okviru predstojećeg rebalansa. Trenutno ne vidim potrebu za tim osim onoga što je ranije prepoznato kao potreba za racionalizacijom broja zaposlenih u nekim od privrednih društava. To nije vezano za krizu, pa ne očekujem značajnije promjene”, kazao je Vukoviž.

Što se tiče crnogoske ekonomije, ako se ima u vidu da je 25 odsto BDP-a vezano za turizam, a da je pitanje kada će se Crna Gora otvoriti, sasvim je sigurno da će biti nekih posledica.

“Meni je jako drago što Vlada preduzima korake u pravcu pomoći malom i srednjem biznisu, najavljuje i novi paket podrške, tako da mislim da zajedničkim snagama možemo učiniti da crnogorska ekonomija sačuva najveći dio svoje supstance i da se do kraja godine mi pripremamo za povratak na one staze ekonomskog razvoja i rasta koje su karaktrisale sistem prhodnih nekoliko godina”, poručuje Vuković.

Kada je u pitanju smanjenje plata funkcionerima, koje predlaže Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine Glavnog grada, Vuković navodi da je to poslednja mjera kojoj će pribjeći.

“Gotovo sam siguran da nećemo tome pribjeći, jer svi živimo od plate. Ako neko mora da ponese teret ove krize ja sam prije za to da to bude nas nekoliko nego da to na neki način projektujemo na cio sistem”, smatra Vuković.

Gradonačelnik Podgorice kaže da je Sekretarijatu za finansije dao sugestiju za osnivanje fonda za pomoć malom i srednjem biznisu.

“Fakat je da jedan broj manifestacija koje su planirane u okviru recimo Podgoričkog kulturnog ljeta neće biti održan. Moja ideja je bila da možda iskoristimo ta sredstva kako bismo dodatno olakšali tešku situaciju u koju su se našli ljudi koji rade u malim i srednjim preduzećima. Čekam da se taj predlog uobliči”, naveo je Vuković.

Kao član Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vuković je pozvao građane da budu disciplinovani i poštuju mjere do momenta kada struka kaže da možemo malo više da se opustimo.

USSCG

Inicijative Unije poslodavaca (UPCG) za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kao i za njegovu suspenziju, predstavljaju napad na radna prava zaposlenih u trgovini, sektoru u kojem su ona najugroženija, saopštili su predstavnici Unije slobodnih sindikata (USSCG).

„Navedene inicijative smatramo još jednim napadom na radna prava zaposlenih u trgovini, sektoru gdje su ona najugroženija, gdje radnici gotovo konstantno rade prekovremeno, sa samo jednim slobodnim danom u toku mjeseca, bez prava na slobodan dan u vrijeme državnih i drugih praznika i gdje nerijetko jedan zaposleni obavlja poslove dvoje ili troje radnika“, naveli su iz USSCG.

Oni su, u dopisu ministarki ekonomije Dragici Sekulić, kazali da ih dodatno čudi inicijativa UPCG za suspenziju člana 35a Zakona zbog situacije izazvane epidemijom koronavirusa, pogotovo ako se uzme u obzir da je upravo veliki dio trgovačkih objekata bio u prilici da nesmetano radi i privređuje za vrijeme mjera sprečavanja širenja zaraze.

„Dakle, ogroman broj zaposlenih u trgovini, sa akcentom na prehrambene prodavnice, bili su na prvoj liniji odbrane u ovim teškim danima, te su istovremeno bili posljednji kojima je skraćeno radno vrijeme, a prvi kada je u pitanju popuštanje mjera i produžetak radnog vremena i to do 22 sata“, naveli su predstavnici USSCG u obraćanju Sekulić, povodom saznanja da Ministarstvo ekonomije razmatra inicijativu UPCG o ukidanju neradne nedjelje.

Iz USSCG su dodali da je veliki broj trgovačkih preduzeća obavljao plasman i prodaju proizvoda putem online trgovine, odnosno preko interneta.

Oni su kazali da ih čudi i zabrinjava činjenica da će Ministarstvo ekonomije uopšte uzeti u razmatranje takvu inicijativu, s obzirom na to da USSCG već više od deset godina pokušava da se izbori za poštovanje 40-satne radne sedmice i za pravo zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice i u dane državnih i drugih praznika.

U USSCG smatraju da je izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini bila način oporavka sumorne slike nedostojanstvenog rada zaposlenih u sektoru trgovine, imajući u vidu činjenicu da su tu radna prava najugroženija u Crnoj Gori.

„Želimo da vjerujemo da nakon svega, nećete pružiti podršku inicijativi UPCG i dozvoliti da se još jedna kriza prelije preko leđa onih koji su najslabiji i najugroženiji“, zaključuje se u dopisu.

ČETVRTA AUKCIJA

Na četvrtoj ovogodišnjoj aukciji prodati su svi državni zapisi sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijedni 15 miliona eura, po prosječnoj stopi od 0,9 odsto.

Ukupna nominalna vrijednost emisije državnih zapisa iznosila je 15 miliona eura, kao i iznos dostavljenih ponuda.

Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 29. oktobar.

Prije ove aukcije održane su tri aukcije državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana.

Na prvoj su prodati državni zapisi vrijedni 14,9 miliona eura, na drugoj za pet miliona eura, a na trećoj za 18 miliona eura.

Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana.

Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta.

Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji.

Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.

ECO-TEAM PREDLAŽE

Izmjenama i dopunama Zakona o energetici, koje je Vlada stavila na javnu raspravu, moraju se zaustaviti podsticaji za investitore za male hidroelektrane (mHE), ocijenili su predstavnici nevladine organizacije Eco-team.

Oni su kazali da je Ministarstvo ekonomije, u jeku globalne krize i najvećeg javno-zdravstvenog izazova s kojim se Crna Gora suočila u novijoj istoriji, pokrenulo postupak za donošenje izmjena i dopuna Zakona o energetici.

“S obzirom na netransparentnost cijelog procesa donošenja novog zakona, kao i činjenicu da je javna rasprava u toku i traje do sjutra, predstavnici civilnog društva uložili su svoje komentare”, navodi se u saopštenju.

U NVO Eco-team smatraju da je taj zakon prilika da Crna Gora riješi dugogodišnji problem netransparentnog razvoja i odlučivanja u energetskom sektoru, koji se u prethodnim godinama, kako tvrde, pokazao kao izuzetno štetan za cijelo društvo i životnu sredinu.

“Prije svega to se odnosi na povlašćenu proizvodnju struje u mHE, gdje sav teret snose građani Crne Gore, koji moraju živjeti s devastiranim rijekama i uništenom životnom sredinom”, rekli su iz Eco-teama.

Iz te NVO su podsjetili da je krajem prošle godine formirana radna grupa za pripremu izmjena i dopuna Zakona o energetici i da su predstavnici Eco-teama postali njen član.

Eko-team je poslao komentare na predloženi akt, između ostalog, da je potrebno ukinuti podsticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, jer je dosadašnja praksa pokazala da proizvode višemilionsku štetu dijelom društvu i državi, a sa druge strane pogoduju “samo šačici privatnih investitora”.

“Kroz novo zakonsko rješenje potrebno je jasno propisati da razvoj energetskih djelatnosti treba da bude radi zaštite javnog interesa, koji predstavlja zajednički, opšti interes svih pripadnika jedne društveno-političke zajednice”, rekli su iz NVO Eco-team.

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kako smatraju, ne smije da ugrožava održivi razvoj i zaštitu životne sredine, što se dominantno odnosi na projekte izgradnje mHE.

“Vrijeme je da se relevantne institucije posvete osmišljavanju sistema koji će na ekonomski pravedan i socijalno pravičan način osigurati ekološki prihvatljivu energetsku budućnost zemlje”, zaključuje se u saopštenju.

PAD DO 9 ODSTO

U Crnoj Gori, pandemija kovida 19 gura ekonomiju u naglu recesiju i pri tom otkriva koliko je Crna Gora osjetljiva na spoljne udare, ocjenjuju iz Svjetske banke. Prema njihovim procjenama ako Crna Gora izgubi jednu trećinu prihoda od turizma, pad ekonomije u 2020. biće 5,6 procenata. Ako bi došlo do gubitka polovine tog prihoda, recesija bi mogla doseći i 9 procenata.

“Projektuje se da će kriza usljed kovida 19 gurnuti ekonomiju u recesiju prvenstveno zbog pada u sektoru turizma, koji ima mutiplikativne efekte na sve sektore”, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Jačina udara, kako su kazali, zavisiće od trajanja pandemije i mjera, u regionu i u Evropi, da se ona stavi pod kontrolu.

“Pod pretpostavkom da Crna Gora izgubi jednu trećinu prihoda od turizma, procjenjuje se da će pad ekonomije u 2020. biti 5,6 procenata. Ako bi došlo do gubitka polovine prihoda od turizma, recesija bi mogla doseći i -9 procenata”, procjenjuje Svjetska banka.

Oni dodaju da se Crna Gora suočava sa krizom u momentu kada ima rekordno visoku zaposlenost, ali i ograničen fiskalni prostor.

“I pored unapređenja do kojih je došlo proteklih godina, visok javni dug ograničava obim u kojem država može da pruži podršku domaćinstvima i firmama. Kratkoročni odgovori na planu javnih politika pomažu da se ublaži ekonomski i socijalni uticaj krize izazvane kovidom 19. Moguće je, međutim, da oni djelovi populacije koji zavise od neformalnijih izvora prihoda dobiju premalo podrške”, navodi se u saopštenju SB.

Ako ekonomski oporavak, uz visoku stopu rasta, treba da bude održiv na srednji rok, Crna Gora, kako su kazali, mora da unaprijedi otpornost svoje ekonomije na udare tako što će se pozabaviti svojim unutrašnjim i spoljnjim disbalansima i podstaći rast produktivnosti.

Izvještaj se fokusira na makroekonomske uticaje Kovida 19 u zemljama Zapadnog Balkana, postavljajući osnove za dodatne analize. 

Očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2020. ući u recesiju, pri čemu se predviđa da će svih šest zemalja zabilježiti negativan rast, kako se ekonomije nastave suočavati s uticajima pandemije Kovid 19 .

Prema najnovijem izvještaju koji koristi osnovni scenario i nepovoljni scenario u svjetlu velikih neizvjesnosti koje uzrokuje pandemija, predviđa se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između -3 i -5,6 procenata. Osnovni scenario pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do juna i da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020. Nepovoljni scenario pretpostavlja produžetak epidemije i da će se mjere suzbijanja moći ukinuti tek krajem avgusta, a oporavak ekonomske aktivnosti početi tek u posljednjem kvartalu 2020.

“Jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi. Iako je teško predvidjeti ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji – opterećuje zdravstveni sistem, parališe ekonomsku aktivnost i ugrožava dobrostanje ljudi”, kaže Linda Van Gelder, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.

Ona ističe da se očekuje da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politike učiniti za prevazilaženje ove epidemije.

Prema izvještaju SB, brze, smjele i pažljivo osmišljene mjere ublažavanja mogu ograničiti socijalni i ekonomski uticaj ove krize. Vlade svih šest zemalja najavile su fiskalne i socijalne mjere za podršku domaćinstvima i preduzećima tokom vanrednih situacija – u rasponu od 1 do 6,7 odsto BDP-a. Zemlje koje su ušle u krizu s većim fiskalnim i eksternim zaštitnim prostorom imaju više prostora za finansiranje većih programa podrške.

Najavljene kratkoročne mjere su neophodne i usklađene s političkim odgovorima zemalja EU. Međutim, veliki broj ljudi zapadnog Balkana oslanja se na samozapošljavanje, rad sa skraćenim radnim vremenom i prihode od neformalnih aktivnosti. Te su grupe osjetljive na krizu, ali ih je teško podržati konvencionalnim mjerama.

U izvještaju se navodi da dodatna podrška – prilagođena lokalnom kontekstu – može biti potrebna kako bi se podržale sve ranjive grupe u regionu. Neke zemlje Zapadnog Balkana, na primjer, najavile su proširenje pokrivenosti postojećih programa socijalnih transfera kako bi podržale samozaposlene porodice i ranjive osobe.

S obzirom na neizvjesnu dužinu ove krize, donosioci politika svuda se suočavaju s istom političkomdilemom: korišćenje svih raspoloživih fiskalnih prostora za ublažavanje neposrednog uticaja može rezultirati suprotnim ishodom ukoliko kriza potraje. Odgovori politike stoga bi trebalo biti kalibrirani kako bi se ublažili neposredni efekti, prilagodili novim okolnostima koje se mogu pojaviti i ostaviti prostora da se ekonomija pripremi za oporavak.

Ovaj Izvještaj se fokusira na makroekonomske uticaje Kovid 19 u zemljama Zapadnog Balkana, postavljajući osnove za dodatne analize. Prilikom predstojećeg e-predstavljanja izvještaja u maju, biće objavljena serija bilješki Redovnog ekonomskog izvještaja koje sagledavaju uticaj na specifične ekonomske oblasti, socijalni sektor, te siromaštvo i distribuciju prihoda u regiji.

OPŠTINA BAR

Od 16. marta, kada je proglašena epidemija koronavirusa i zabranjen rad ugostiteljskih objekata, tržnih centara, kladionica, frizerskih i kozmetičkih salona, prevoznika, taksista, na evidenciji nezaposlenih u Baru je 221 novoprijavljena osoba, kaže načelnik Biroa rada Veselin Orlandić.

On ističe da su još tokom marta, kao i poslodavci, počeli selekciju sezonskih radnika, ali se niko zbog vanrednih okolnosti nije mogao zaposliti.

“Broj oglašenih slobodnih radnih mjesta od početka godine do danas je 469, dok je od 16. marta do 23. aprila prijavljeno 27 slobodnih radnih mjesta. Poređenja radi, do proglašenja pandemije mjesečno je oglašavano po stotinak slobodnih radnih mjesta, a u odnosu na prošlu godinu raspisano ih je oko 34 odsto manje. Opština Bar na nivou države ima nižu stopu nezaposlenosti, za sada smo ispod 11 odsto”, navodi Orlandić.

Biro je za korisnike otvorio novu imejl adresu – [email protected]. Prijavljivanje se organizuje elektronskim putem, skenira se lična karta, radna knjižica, a oni koji se prijavljuju prvi put i diplomu o završenoj školi.

“Zadovoljni smo kako se nazaposleni snalaze u novim okolnostima. U pitanju su uglavnom informativno pismeni pripadnici mlađe generacije. Ipak, programe koje je Zavod godinama sprovodio, ne možemo realizovati na daljinu”, kaže Orlandić.

U Baru, prema posljednjoj evidenciji, pravo na mjesečnu naknadu ima 571 korisnik. Redovnu novčanu naknadu prima 164 lica sa evidencije, redovnu uvećanu prima šest korisnika, a 59 od tog broja ceka penziju (lica koja imaju preko 35 godina radnog staža). Osim novčane naknade na osnovu prestanka radnog odnosa, Zavod za zapošljavanje odobrava i nadoknadu na osnovu osiguranja za nezaposleno lice.

Obeshrabrujući podatak je, kako naglašava, što novčanu naknadu prima i 326 lice sa invaliditetom. Od tog broja je 14 invalida rada.

Podrška Vlade podstakla poslodavce
Komentarišući podršku Vlade koja odobrava subvencije od 70 odsto bruto minimalne zarade poslodavcima za nezaposlene koji se prijave na Zavod u narednih šest mjeseci, načelnik Biroa rada Veselin Orlandić ističe da je to značajan stimulans i odličan potez na početku.

“Očekujemo da će Vlada donijeti i druge mjere. Odmah nakon najave bilo je 20 oglasa za 30 novih radnih mjesta”, kaže Orlandić.

PODRŠKA PRIVREDI

Ministarstvo ekonomije obavijestilo je sve zainteresovane da na sajtu tog Vladinog resora mogu pronaći odgovore na do sada najčešće postavljena pitanja u vezi subvencija, u skladu sa programom za podršku privredi i zaposlenima zbog epidemije koronavirusa.

Iz Ministarstva su saopštili da će se ta baza redovno ažurirati i dopunjavati kako pitanja budu pristizala na mejl [email protected].

Ministarstvo je takođe pripremilo i vodič sa detaljima ko sve ima pravo na subvencije, koji se takođe nalazi na sajtu.

UBCG I CBCG

Banke koje posluju u Crnoj Gori i Centralna banka (CBCG) pregovaraju sa međunarodnim institucijama, kao potencijalnim izvorima dodatnih sredstava, kojima će se podržati sljedeća faza finansiranja privrede kroz povoljne kreditne linije.

“Banke i CBCG su uveliko u procesu pregovaranja sa potencijalnim izvorima dodatnih sredstava u vidu međunarodnih institucija, kojim će podržati slijedeću fazu, održanje, oporavak i generalno finansiranje privrede kroz povoljne kreditne linije, uz grejs period i adekvatne cijene cijeneći svaki zahtjev klijenta pojedinačno”, saopšteno je iz Udruženja banaka (UBCG).

Iz UBCG su kazali da su dodatna sredstva bitna sa aspekta ročnosti.

Guverner CBCG, Radoje Žugić sa saradnicima i predstavnici svih poslovnih banaka u Crnoj Gori, danas su na sastanku razgovarali o do sada preduzetim mjerama povodom epidemije koronavirusa, očekivanjima privrede i mogućnostima banaka za maksimalno raspoloživu podršku privredi.

“Relaksacija od obaveza prema bankama prema privredi i stanovništvu je obezbjeđeno kroz moratorijum u trajanju do 90 dana, apliciranjem skoro 68 hiljada klijenata, ukupne vrijednosti preko 1,3 milijarde eura, što je skoro 26 odsto iznosa crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, kroz moratorijum, procjena ukupnog upumpavanja novih likvidnih sredstava u sistem je preko 150 miliona eura, uz sadašnju stopu odziva, u periodu od tri mjeseca.

“Navedena sredstva predstavljaju iznos kojim je poboljšan raspoloživi dohodak građana i privrede, korisnika kredita koji su se prijavili za korištenje moratorijuma, a na račun direktnog smanjenja likvidnosti banaka, odnosno raspoloživosti sredstava za poslovanje”, dodali su iz UBCG.

Konkretna reakcija banaka je i kroz novčanu podršku Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT) od preko 600 hiljada eura i kroz medicinsku opremu još preko dva miliona eura od akcionara banaka.

Na sastanku je sagledana i uloga države u cilju postizanja optimalnih uslova za povlačenje sredstava, imajući u obzir dobru praksu koja je realizovana prije deset godina kada je bila aktuelna eksterno izazvana finansijska kriza.

“Pomenuo se i nedostatak nepostojanja garantnog fonda, koji bi bio poluga za jače finansiranje od banaka”, dodali su iz UBCG.

Iz UBCG su kazali da je CBCG svojim mjerama u tretiranju restrukturiranih kredita kao novih u bilansima banaka učinila kvalitetnu podršku.

“Ujedno, CBCG ubrzano radi na drugom setu mjera, koji će ubrzo biti predstavljen bankama”, navodi se u saopštenju.

Ukupni depoziti na nivou sistema, na kraju marta iznosili su 3,36 milijardi eura i u odnosu na isti prošlogodišnji period porasli su 3,6 odsto.

Likvidna aktiva na kraju prvog kvartala iznosila je 955 miliona eura i predstavlja 20,9 odsto ukupne aktive.

“Sistem normalno funkcioniše i ima kreditnu aktivnost i pored napora izazvanog moratorijumom gdje 1,3 milijarde eura kreditnih potraživanja u stanju mirovanja, kada je otplata u pitanju, nije vraćena u sistem”, rekli su iz UBCG.

Iz UBCG su naveli da je kreditna aktivnost banaka u martu ove godine za 129 miliona eura jača nego u istom mjesecu prošle godine.

“Od 1. marta do 23. aprila plasirano je novih 105 miliona eura, kojim je kreditirano 4,6 hiljada preduzeća i građana. Ovi podaci ukazuju na značajnu aktivnost banaka u periodu pandemije”, rekli su iz UBCG.

Iz UBCG su podsjetili da je Crna Gora prošla pošasti hiperinflacije, građanskog rata u okruženju i eksterno izazvanu finansijsku krizu 2008. godine.

“Tako ćemo i pandemiju. Izazov je ekonomski netipičan, a rezultate moramo praviti svi, ne podliježući laičkim i populističkim tumačenjima struke”, zaključuje se u saopštenju.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković vjeruje da će naša država uspješno odgovoriti na izazov ekonomske krize izazvane posljedicama pandemije korona virusa, baš kao što je efikasno odgovorila i na ovu veliku zdravstvenu opasnost. Premijer je sinoć, gostujući u emisiji „Odgovorite ljudima“ na Federalnoj televiziji BiH, kazao i da se priprema ozbiljan paket za turističku privredu.

„Pogrešno se razumjela objava cifre od pet miliona eura podrške turističkoj privredi. To je samo intervencija za plate zaposlenih u turizmu za dva mjeseca koje će snositi država do nivoa minimalne zarade i 100 odsto plaćenih poreza i doprinosa. Mi tek pripremamo ozbiljan paket za turističku privredu sa bankama i Investiciono razvojnim fondom koji će imati za cilj da održi investiciju u turizmu, a istovremeno da obezbijedi likvidnost turističke privrede kako bi bila spremna za početak sezone“, rekao je predsjednik Vlade.

On je dodao da turizam zavisi od toga kako će se ponašati druge države te da li će otvoriti svoje granice. Podsjetio je da Crna Gora već otvorila svoju granicu na moru za nautički turizam i da vjeruje da će u narednom periodu naše marine biti pune jahti koje će doći sa različitih prostora.

“Razumijemo da se u okviru EU, posebno Hrvatska, vodi kampanja za otvorenost granica između Hrvatske, Austrije, Slovačke, Češke i Mađarske. Ako se to desi, Crna Gora će tu priliku iskoristiti. Posebno jer smo zaista sigurna zemlja sa aspekta epidemije“, rekao je premijer Marković konstatujući da se već ulazi u finiš zaustavljanja epidemije.

Premijer je kazao da smo od samog početka primjene mjera građanima dozvolili najveći mogući stepen kretanja i slobode: „Imali smo najmanja ograničenja u kretanju građana, istovremno smo dozvolili brojne ekonomske aktivnosti u građevinarstvu i realizaciji kapitalnih projekata koji se finansiraju prije svega u oblasti infrastrukture i turizma“.

On je rekao i da je Crna Gora donijela mjere za sanaciju socijalnog i ekonomskog položaja građana. Podsjetio je da je vrijednost odloženih obaveza građana i privrede za tri mjeseca prema bankama je 1,3 milijarde eura, a prema državi oko 100 miliona eura, što je samo dio mjera iz prvog paketa hitnih mjera. Vrijednost drugog paketa ekonomskih mjera je 75 miliona eura.

Od 18. maja počinjemo da vraćamo u život cijelu zemlju

On je precizirao i da ključne mjere popuštanja počinju 4. maja kada svi preduzetnici, mala i srednja preduzeća počinju rad u punom obimu.

„Sljedeća faza ekonomskog ubrzavanja i početka novih aktivnosti je 18. maj kada ćemo pustiti u rad hotele, restorane, kafiće, klubove i vjerujemo da na taj način počinjemo da vraćamo u život cijelu zemlju, da naš stvaralički, privredni, građanski i lični pirtencijal stavimo u funkciju brzog i hitnog oporavka“, rekao je premijer Marković.

Odgovarajući na pitanja novinarke o pomoći EU, premijer Marković je rekao da je Crna Gora već dobila bespovratnu pomoć od 53 miliona eura, kao i da je novi kreditni paket od 60 miliona eura definisan u razgovoru sa našom državom.

“To je onaj iznos koji smo usaglasili sa EU i koji će nam pomoći da se bolje izborimo sa posljedicama. Želim da kažem da je EU pokazala solidarnost, kada je Crna Gora u pitanju ali i druge zemlje regiona. EU se nije zatvorila unutar svog okvira nego je u ovaj paket pomoći uključila i druge države. Mi to veoma cijenimo i to će biti od velikog značaja za sanaciju ekonomskih i socijalnih prilika u Crnoj Gori“, rekao je predsjednik Marković.

On je, u emisiji u kojoj su gosti bili premijeri, potpredsjednici i ministri vlada iz regiona, kazao da je neophodno da zemlje regiona rade zajedno, kako u borbi protiv koronavirusa tako i u ekonomskom oporavku. Istakao je da je solidarnost ključna.

„Crna Gora predsjedava Centralno-evropskom inicijativom (CEI) i mi smo u razgovorima sa predsjednikom Vlade Italije gospodinom Konteom i nekim drugim mojim kolegama pokrenuli inicijativu za zajednički sastanak koji bi trebalo da bude održan 15. maja kada ćemo govoriti o svim ovim aspektima kako da se bolje suprotstvimo i sačuvamo zdravlje našeg stanovništva ali i naravno i zajednički odgovorimo ekonomskim izazovima. Vjerujem da će ta konferencija dati dobar odgovor. Radimo i u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a vjerujem da će Samit EU – Zapadni Balkan u Zagrebu takođe biti nova prilika da pronađemo najbolja rješenja za sve pa i za zemlje ZB“, rekao je premijer Marković.

On je govorio i o uspješnoj borbi Crne Gore i njenih institucija sa koronavirusom, konstatujući da su svi zajedno bili posvećeni da odgovore ovoj velikoj opasnosti. Posebno je istakao odgovoran odnos građana Crne Gore koji su slijedili preporuke zdravstvenih vlasti i Vlade.