RADUNOVIĆ

Crnogorskom budžetu će do kraja godine nedostajati od 350 do 400 miliona eura, kazao je ministar finansija Darko Radunović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Radunović očekuje da u prvoj polovini maja na finansijskom tržištu obezbijedimo 250 miliona eura, za šta je već imaju garancije SB od 80 miliona.

“Pokušavamo da obezbijedimo i nove izvore finansiranja”, naveo je Radunović. 

Ministar je kazao da su u prvom kvartalu zabilježeni dobri rezultati i ispunjen je plan punjenja budžeta.

“Međutim, za 20 dana aprila zabilježen je pad budžetskih prihoda od 22,3 odsto”, kaže Radunović i dodaje da je u nominalnom iznosu to oko 29 miliona eura.

“Funkcionišemo u jednom neizvjesnom vremenu gdje ćemo imati smanjenje prihoda, a očekivanja su da povećamo izdavanja”, naveo je Radunović.

Pad ekonomije od 4,9 odsto

Podsjetio je na projekcije MMF-a da će crnogorska ekonomija u ovoj godini zabilježiti pad od devet odsto.

“Ja se nadam da su te prognoze suviše pesimistične i u kontaktu sa njima pokušavamo da ih ubjedimo da to nije tako. Nažalost moramo prihvatiti činjenicu, a po našim evidencijama, to bi bio pad od 4,9 odsto”, kazao je Radunović.

Dosadašnje mjere države, smatra da neće biti dovoljne.

“Da li je to dovoljno ja bih bio jako zadovoljan da jeste, ali plašim se da neće biti i da ćemo u trećem setu mjera morati da damo i nove olakšice”, kazao je Radunović.

U ovoj godini ne očekuje inflaciju, moguće je, kaže da se to desi naredne godine.

“Ne plašim se toliko inflacije, koliko se plašim realnog pada BDP-a, to me mnogo više brine, a mnogo više me brine i deficit budžeta”, naveo je Radunović.

Rebalans i nove mjere krajem maja

Ministar podsjeća da je na kraju 2019. javni dug Crne Gore bio 77 odsto BDP-a.  Ističe i da smo na kraju godine imali budžetske rezerve blizu 500 miliona.

“Taj javni dug, ako bismo ga umanjili za budžetsku rezervu jeste oko 67 odsto BDP-a”, naveo je Radunović. Na međunarodnom tržištu očekuje i rast kamatnih stopa.

Do kraja maja, ministar, najavljuje rebalans bužeta i nove mjere podrške privredi.

“Izlazni paket mjera bi trebalo da definišemo krajem maja ili početkom juna. Tada ćemo vidjeti sa kojim mjerama ćemo sve ići prema privredi. Mislim da se u to moraju uključiti i banke”, kazao je Radunović i dodao da sada banke moraju biti dio rješenja.

“Našoj privredi biće potreban duži rok, sa mogućim grejs periodom, jer nije realno očekivati da se sanacija problema izvrši u kratkom roku”, ističe Radunović.

Penzije ostaju iste, plate…

Ministar Radunović kaže da neće biti smanjenja penzija, nije siguran za plate u javnom sektoru.

Podsjetio je da su već smanjene plate najvišim državnim funkcionerima.

“Da li ćemo morati nešto drugo da radimo, imajući u vidu ogroman broj uposlenih u javnom sektoru, ja u ovom trenutku ne mogu da se izjasnim”, naveo je Radunović.

Ministar navodi i da za budžet najvažniji treći kvartal, te da bi bilo dobro ako bismo uspjeli da organizujemo turističku sezonu, što kako dodaje, nije lako.

“Od velikog značaja bi bilo da se u turizmu ostvari barem održivi prihod”, naveo je Radunović. Problem je, navodi, i visoka uvozna zavisnosti naše ekonomije.

“Mi se moramo organizovati da sve ono što možemo proizvesti ovdje, a uvozimo, da ga proizvodimo u Crnoj Gori”, naveo je Radunović.

VUJANOVIĆ PROCJENJUJE

Posljedicama izazvanim pandemijom virusa korona u Crnoj Gori je direktno pogođeno 30.000 zaposlenih, a 90.000 indirektno, saopštio je za “Dan” predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović, ocjenjujući da su dnevni gubici, po osnovu izgubljene dobiti zatvorenih preduzeća, između milion i po i dva miliona eura.

Vujanović smatra da Vlada ne bi trebalo da pomogne onim preduzećima koja su prije pandemije negativno poslovala i izbjegavala plaćanje poreza, kao i da bi uredno izmirenje poreskih obveznika trebalo da bude najvažniji pokazatelj patriotskog odnosa prema državi.

Vujanović je poručio i da bi trebalo voditi računa da se sva pomoć, bez obzira kolika je, vrlo pažljivo dodjeljuje privrednicima.

“Smatramo da svi oni koji su bili dužnici i koji su prije pandemije negativno poslovali ne bi trebalo da se iz razloga negativnog uticaja pandemije nađu u paketima socijalne i ekonomske pomoći koju Vlada daje. Svi znamo da je veliki broj zaposlenih, prije svega u malim i srednjim preduzećima, koji se osigurava na minimalnu cijenu rada. Za takve preduzetnike i pojedince bi trebalo uspostavati socijalnu pomoć isključivo za 222 eura”, smatra on, dodajući da ima dosta zloupotreba.

Vujanović ističe da su heroji u ovoj situaciji građani Crne Gore, posebno oni koji su ostali bez posla.

“Ovih dana smo čuli dosta inicijativa da se solidarna pomoć dodijeli svim građanima. Kod nas postoji inicijativa da se pomoć da penzionerima. Penzije su vrlo niske i treba im pomoći, pogotovo penzionere sa najnižim penzijama. Ali, penzije su redovne i njihovu redovnost nije ugrozila pandemija, pa ne vidim razlog da penzioneri budu dio paketa vladinih pomoći. Prema podacima kojima raspolažemo, epidemijom je direktno pogođeno 30.000 ljudi, a indirektno njih 90.000. Ukoliko se uzme prosječna zarada, gruba računica je da su dnevni gubici oko milion i po do dva miliona eura vezano za neostvarenu dobit i zaradu svih djelatnosti koje su zatvorene”, istakao je on.

Vujanović poručuje da bi trebalo naplatiti potraživanja od poreskih dužnika, bez obzira na pandemiju, dodajući da država sada ne bi bila u problemu da su naplaćene stotine miliona eura poreskih dugova.

“Ne vidim smisla niti razloga da to država toleriše više”, naglasio je on.

NAREDNIH 15 DANA

Eurodizel i lož ulje od danas su jeftiniji sedam centi, dok se cijena benzina nije mijenjala, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Eurodizel je pojeftinio sedam centi i prodaje se po cijeni od 89 centi.

Cijena lož ulja za veleprodaju je niža sedam centi i iznosi 85 centi.

Eurosuper 95 i 98 će se u naredne dvije sedmice prodavati po nepromijenjenoj cijeni od 98 centi, odnosno 1,02 EUR.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 14. aprila, kada su benzin i lož ulje pojeftinili od jedan do dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 11. maja, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 12. maja.

AERODROMI CG

Aerodromi Crne Gore (ACG) racionalizovali su poslovanje, nakon što su 16. marta ove godine obustavljeni svi komercijalni letovi usljed naredbe Ministarstva zdravlja da se ukine vazdušni saobraćaj u zemlji zbog epidemije novog korona virusa.

Usljed prestanka letova, navode iz te državne kompanije, smanjen je i obim posla, sem u dijelu koji se tiče posebno ugovorenih letova kojima je organizovan dolazak naših državljana iz inostranstva i odlazak stranih državljana iz Crne Gore u njihove matične zemlje.

“U ovim okolnostima, u kojima se, prije svega, vodi briga o zdravlju radnika, na posao dolaze samo oni čije je prisustvo neophodno za funkcionisanje preduzeća: operativni sektor koji opslužuje putnike i avione, dio administracije i menadžmenta. Imajući u vidu da je komercijalni vazdušni saobraćaj obustavljen mjesec dana i da preduzeće ne ostvaruje prihode, bilo je neophodno uvesti mjere racionalizacije”, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

Menadžment ACG je donio Odluku o privremenom prekidu rada društva bez krivice zaposlenih, što znači da će zaposleni odsustvovati sa posla i neće biti dužni da rade od kuće.

“Zaposlenima koji ne budu radili za vrijeme prekida rada pripada naknada u visini od 70 odsto osnova za naknadu ostvarenu u prethodnom polugodištu. Ova mjera se ne odnosi na zaposlene koji imaju obaveze oko opsluživanja humanitarnih letova, saglasno naredbama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti”, piše u odgovoru dostavljenom Danu.

Nisu naveli tačan broj radnika koji je poslat kući. U 2018. godini u prosjeku su zapošljavali preko 850 radnika.

Dodali su da su ove mjere bile neophodne kako bi održali stabilnost preduzeća i kako bi izbjegli otpuštanja radnika.

“Ovo je privremena mjera koja će trajati sve dok se ne promijene okolnosti zbog kojih je donesena. Želimo istaći zahvalnost zaposlenima koji u ovakvim okolnostima rade, a naročito radnicima koji danonoćno opslužuju humanitarne letove kojima se organizuje dolazak crnogorskih državljana u Crnu Goru ili evakuacija, odnosno odlazak stranih državljana iz Crne Gore. I pored zaštitne opreme koju smo obezbijedili našim zaposlenima, svjesni smo da rizik od prenošenja Kovida-19 prilikom kontakta sa putnicima ipak postoji, te stoga cijenimo činjenicu da je na podgoričkom aerodromu opsluženo oko 4,3 hiljade putnika”, navode iz kompanije čiji je izvršni direktor Danilo Orlandić.

KRAJEM SEDMICE

Deset hiljada tona pšenice iz Francuske u Crnu Goru stiže krajem sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

“Crna Gora i Francuska nastavljaju da razvijaju prijateljski i partnerski odnos i u najtežim okolnostima. Transgrain France SAS i crnogorsko Ministarstvo ekonomije zaključili su ugovor o nabavci 10.000 tona najkvalitetnije francuske pšenice”, piše na Tviter nalogu Ministarstva ekonomije.

Utovar je završen u Luci Fo, a dolazak u Luku Bar broda sa tromjesečnom rezervom crnogorskih potreba za pšenicom, koju će prema potrebama prerađivati crnogorski mlinovi, očekuje se krajem nedjelje.

IVANIŠEVIĆ

Pandemija izazvana koronavirusom neminovno se odrazila na crnogorsku ekonomiju i to neočekivano brzo i drastično, zbog čega je neophodno strukturno osvježiti i unaprijediti, kao i obezbijediti dostupnost povoljnih finansijskih sredstava, ocijenio je nekadašnji ministar finansija Miroslav Ivanišević.

“Ekonomisti su, više ili manje, saglasni da je krajnje vrijeme da nešto treba uraditi u smislu unapređenja strateških pravaca razvoja i na promjeni strukture naše ekonomije, koja je pokazala izraženu ranjivost, s obzirom na pretežnu participaciju uslužnog sektora i visoku uvoznu zavisnost, čime su se iskristalisali limiti i ograničenja takve orijentacije”, rekao je Ivanišević agenciji Mina biznis.

On smatra da svaka ozbiljna razvojna aktivnost zahtijeva jaku finansijsku podršku zbog koje je potrebno unaprijediti finansijski sistem i obezbijediti dostupnost povoljnih finansijskih sredstava.

“Očigledno je neophodno osmisliti promjene koje će pratiti korekcije u strukturi našeg privrednog sistema, inovacije prilagoditi specifičnostima i potrebama naše ekonomije i uobličiti rješenja koja prate savremene trendove u finansijskoj, ali i u čitavnom nizu povezanih oblasti”, kazao je Ivanišević, koji je nekadašnji potpredsjednik za finansijski sistem u Vladi i raniji predsjednik Senata Državne revizorske institucije.

Prema njegovim riječima, ekonomska i socijalna realnost snažno usmjeravaju prema traženju rješenja za nastavak razvoja Crne Gore, sa posebnim akcentom na novo zapošljavanje.

“I mnoge druge zemlje intenzivno tragaju za novim rješenjima i modelima ekonomske i društvene budućnosti. Crna Gora ne smije da izgubi korak, treba realno sagledati domete do sada primjenjivane ekonomske politike i prakse, i kvalitetno se pozicionirati za buduće aktivnosti bazirajući se na pozitivnim iskustvima i komparativnim prednostima koje posjedujemo”, naveo je Ivanišević.

Činjenica je da je, i pored toga što je Crna Gora izgradila privlačan investicioni ambijent i što su ukupni iznosi direktnih stranih investicija značajni, učinak privlačenja investicija je ograničenog dometa, prvenstveno iz razloga što je priliv uglavnom bio usmjeren na bankarstvo, nekretnine i turizam, sa izuzetno ograničenim investicijama u realni sektor.

“Sad već možemo konstatovati da je velika većina ekonomista, ali i donosilaca političkih odluka, saglasna da je neophodno strukturno osvježiti i unaprijediti našu ekonomiju kako bi se uravnotežio raskorak između stvarnog i poželjnog. Ali, kakav god da bude obim i kvalitet mogućih strukturnih pomjeranja, i koja god da bude dinamika tih promjena, neophodno je stvoriti kvalitetnu osnovu za promjene i korekcije, prije svega u finansijskom sistemu Crne Gore koji bi omogućio kvalitetnije održavanje tekuće reprodukcije i afirmaciju razvojne funkcije naše ekonomije”, rekao je Ivanišević.

Ipak, čini se da postoji više analiza i generalnih preporuka, nego konkretnih predloga kroz realne projekte.

“Osnovno pitanje u vezi sa finansijskim sistemom je da li je on adekvatan da kvalitetno servisira funkcionisanje sadašnje, a posebno buduće ekonomije u Crnoj Gori. Ukoliko smo saglasni da Crna Gora, i sada i u budućnosti, ima dominantnu razvojnu ekonomiju, onda se može reći da, u ovom trenutku, nemamo efikasan sistem u odnosu na reproduktivne i naročito razvojne potrebe naše ekonomije”, naveo je Ivanišević.

Prema njegovim riječima, domaći finansijski sistem se, gotovo u potpunosti oslanja na poslovne banke, koje, kao i svugdje u svijetu, imaju limitiranu ulogu u razvojnoj funkciji zemlje.

“Izuzetak je Investiciono razvojni find (IRF), koji je posljednjih godina značajno povećao plasmane, po povoljnijim kamatama i sa dužim rokovima otplate kredita, ali sa još nedovoljnom obuhvatnošću u odnosu na potrebe privrede, i sa konceptom, tehnikama i procedurama pozajmljivanja koje su identične poslovnim bankama”, kazao je Ivanišević.

Izvori u poslovnim bankama su, kako je precizirao, kratkoročni, više se oslanjaju na depozite građana i privrede nego na sopstveni kapital, što po prirodi stvari znači da veoma malo mogu da idu u dugoročne investicione projekte.

“Banke su, uglavnom, visoko profitabilne, pretvorile su se u držaoce novca i vlasnike nekretnina, novac miruje u bankama i privreda se sporo pokreće, što se vidi po aktivnostima na berzi, dakle, ugroženi su i tekuća likvidnost i razvoj”, dodao je Ivanišević.

VLADA

Ministarstvo ekonomije pozvalo je zainteresovane da se o načinu i nedoumicama u vezi sa apliciranjem za subvencije za podršku privredi i građanima u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije koronavirusa, informišu putem e-maila [email protected].

„Korisnici Programa za pružanje podrške privredi i zaposlenima u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije, mogu pitanja i nedoumice u vezi sa načinom apliciranja za subvencije postaviti putem e-maila: [email protected]“, naveli su iz Ministarstva ekonomije.

Oni su dodali da će Ministarstvo na dnevnom nivou odgovarati na pristigla pitanja.

„Najučestalija pitanja i odgovori biće objavljeni na sajtu Ministarstva ekonomije“, kazali su iz tog Vladinog resora.

IZ USS PORUČUJU

Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu – 28. april, prilika je da se ukaže na činjenicu da ova tematika i dalje nije dobila mjesto i ulogu koja joj pripada. Epidemija izazvana širenjem koronavirusa, sa kojom se suočava Crna Gora i cijeli svijet, skrenula je pažnju na potrebu humanizacije rada koja je odavno stavljena u drugi plan usljed trke za profitom većine poslodavaca”, ističu u Uniji slobodnih sindikata.

“Život i zdravlje radnika moraju biti u fokusu svih aktivnosti poslodavca, oni moraju imati prioritet u svakom trenutku i mjere koje su usmjerene na očuvanje i zaštitu života i zdravlja moraju biti adekvatne, blagovremene i potpune. Pošast sa kojom se suočava cijeli svijet još jedna je, nikad ozbiljnija, opomena da moramo mijenjati odnos prema značaju pitanja zaštite i zdravlja na radu. Ovaj odnos mora biti promjenjen od strane donosioca odluka, poslodavaca i samih zaposlenih. Vjerujemo da je pošast sa kojom se suočavamo, pokazala da ne postoji sistemski i adekvatan pristup pitanju zaštite i zdravlja na radu, te da je konačno ukazala i poslodavcima i zaposlenima, ali i donosiocima odluka značaj iste, značaj socijalnog dijaloga, značaj instituta predstavnika zaposlenih za zaštitu i zdravlje na radu, značaj blagovremenog ulaganja u mjere prevencije i zaštitne sredstva”, navodi se u saopštenju Unije.

Kako dodaju, obaveza društva u cjelini je da uradi sve što je u moći da, kroz dosljednu primjenu zakona i preduzimanje različitih mjera, rizike na radu eliminiše ili umanji, odnosno svede na prihvatljiv nivo.

“Neadekvatna procjena rizika od poslodavca kao bumerang se vraća teškim, nekada i tragičnim posljedicama po život i zdravlje zaposlenih. Stoga, poslodavci moraju otpočeti dijalog sa zaposlenima, posebno sa sindikatima, kako bi im omogućili veću ulogu u kreiranju mjera, ali i nadzoru nad mjerama zaštite i zdravlja na radu. Zdravlje radnika ključna je pretpostavka produktivnosti i ekonomskog razvoja. U to ime, USSCG koristi priliku da oda počast svim žrtvama profesionalnih bolesti i povreda na radu, kao i svim radnicima koji su oboljeli ili preminuli od posljedca KOVID-19, sa iskrenom željom da ćemo graditi budućnost u kojem će ove pojave biti svedene na minimum zarad dobrobiti radnika, poslodavaca i cjelokupnog društva. Posebno poštovanje, na ovaj dan, USSCG iskazuje onim zaposlenima koji su, od početka epidemije, na prvoj liniji odbrane i koji svojim kontinuiranim radom daju doprinos zaštiti života i zdravlja, ali i zadovoljenja osnovnih potreba svih građana/ki”, poručuju u Uniji sindikata.

Prema ranijim istraživanjima i statističkim podacima Međunarodne organizacije rada u svijetu se, godišnje, dogodi oko 2,3 miliona nesreća na radu sa fatalnim ishodom.

Danas, kako naglašavaju u Uniji, u vrijeme pandemije izazvane širenjem virusa korona, samo u SAD-u, u prosjeku, na svakih 100 minuta umre po jedan radnik.

Prema dostupnim, zvaničnim podacima Uprave za inspekcijske poslove, Odsjek inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu je, u toku 2018. godine, izvršio ukupno 2.545 inspekcijskih kontrola, prilikom kojih je utvrđeno 2.865 nepravilnosti, dok je iznos izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima bio 236.150 eura. U istoj godini, izvršeno je ukupno 28 uviđaja povreda na radu i to: devet sa smrtnim ishodom, 17 teških i dvije kolektivne povrede na radu.

“Ustav Crne Gore, kao najviši pravni akt, garantuje svakome pravo na rad, na pravične i humane uslove rada, pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, pravo na zaštitu na radu. Kada je u pitanju legislativa u ovoj oblasti, gotovo da se ne može naći zamjerka istoj, međutim, implementacija tako kompleksne zakonske materije u praksi gotovo u potpunosti izostaje”, zaključuju u Uniji slobodnih sindikata.

CBCG

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, pala je u januaru 0,02 procentna poena i iznosila je 5,99 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

“Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u januaru je pala 0,02 procentna poena na 5,44 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

Kamatne stope na novoodobrene kredite u januaru su pale, efektivna 0,02 procentna poena na šest odsto, a nominalna 0,12 procentnih bodova na 5,29 odsto.

Efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u januaru je porasla 0,01 procentni poena na 23,98 odsto, dok je nominalna ostala nepromijenjena na 20,42 odsto.

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u januaru su porasle, efektivna 0,29 procentnih poena na 24,69 odsto, a nominalna 0,35 procentnih bodova na 20,83 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u januaru je bila 0,01 procentni poen manja nego u decembru i iznosila je od 0,4 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u januaru je iznosila 5,59 procentnih poena i bila je manja nego u decembru.

MIHAILOVIĆ OCIJENIO

Novi koncept privrednog razvoja mora da se začne u okviru trećeg Vladinog paketa mjera podrške, koji se čeka, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Božo Mihailović.

“Ako ne potpuno novi, ali značajno kvalitativno drugačiji model – zaokreta sa usluga ka materijalnoj proizvodnji”, rekao je Mihailović u intervjuu Pobjedi.

On je kazao da se sve snage intelektualne i druge moraju udružiti u traženju rješenja za novi model razvoja, što je Vlada već počela.

“Ne smijemo izgubiti iz vida da će kriza, u čijoj osnovi su neekonomski razlozi, potrajati, mnogo duže nego što se misli. Nove mjere moraju biti u trouglu preduzetnici, finansijski sektor i država”, rekao je Mihailović.

Naveo je da će se snažno osjetiti pad privredne aktivnosti zbog silnog oslanjanja na turizam koji je stvarao 25 do 30 odsto bruto domaćeg proizvida (BDP).

“Šta sad kad možete da nudite boravak u najluksuznijem hotelu za euro, ali niko neće doći. Nije stvar u cijenama nego u drugim – vanekonomskim parametrima. Sve indicije govore da će turistička sezona, ako je uopšte bude, kasniti, da će biti smanjenja”, rekao je Mihailović.

Prema njegovim riječima, u strukturi bruto domaćeg proizvoda (BDP) postoje anomalije.

“Trgovina u njemu učestvuje skoro dva puta više od poljoprivrede, poslovanje sa nekretninama čini 5,4 odsto a poljoprivreda nepunih sedam odsto”, kazao je Mihailović.

On je dodao da građevinarstvo učestvuje jedan odsto više nego poljoprivreda, finansijske djelatnosti i osiguranje četiri odsto koliko i prerađivačna industrija.

“E, pa tako više ne može. Mora se povećati poljoprivredna proizvodnja u najširem smislu. U tom dijelu smo, čini mi se, na dobrom putu. Treba se okrenuti eksploataciji prirodnih resursa, jačati energetiku, porodični biznis, mikro, mala i srednja preduzeća”, rekao je Mihailović.

On smatra da je Vlada pravovremeno reagovala kroz dva paketa mjera primjereno trenutku.

“Paketi su objektivni, realni, cjeloviti, blagovremeni. Samo moraju biti brzi i tehnički se precizirati. Oni imaju dva kraka – socijalni i proizvodni. Paket mjera je prepoznao sve socijalne grupe kojima treba pomoć što je izuzetno važno. U dijelu koji se odnosi na proizvodnju, računajući i dio preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Vlada je nastojala da se održe kompanije, proizvodnja”, rekao je Mihailović.

On je dodao da se paket mora posmatrati i sa aspekta mogućnosti – situacije u kojoj se država nalazi, posebno javne finansije.

“Često se čuje da su druge države dale više. Ali svako izdvajanje mora biti srazmjerno mogućnostima. Ne kažem da je dovoljno, ali jeste na određeni način i hrabro u situaciji u kojoj se nalaze javne finansija”, ocijenio je Mihailović.

On smatra da treći paket treba izvoditi iz činjenice da će ekonomska kriza trajati duže od medicinske.

“Njene negativne efekte imaćemo tek kada se medicinska kriza završi”, dodao je Mihailović.

Na pitanje kako je zadovoljan dosadašnjim djelovanjem banaka, Mihailović je kazao da apsolutno nije zadovoljan kako su banke do sada reagovale.

“Uz to, tu je bilo određenih konfuzija i nesporazuma. Banke moraju imati posebnu ulogu i da shvate da ne mogu da žive bez klijenata. Svaka banka treba što prije da pozove svakog klijenta i vidi šta zajednički mogu učiniti u ovoj situaciji. Banke moraju da kreiraju nove kreditne linije – pod uslovnim nazivom krediti za razvoj u uslovima korone”, objasnio je Mihailović.

On je kazao da ne misli da banke treba da se unište, ali ne mogu više da se odobravaju krediti po kamati šest, sedam i osam odsto. Moraju maksimalno da ih snize, odobravaju veći grejs period i dužu otplatu.

“Čak i da daju beskamatne male kredite za porodični biznis i za poljoprivredu. Uostalom, one su prošle godine ostvarile 50 miliona eura profita – od naše privrede i građana. To što neće dijeliti dividendu vlasnicima, omogućava bankama da kreiraju povoljne kreditne linije, pored IRF-a koji to čini i činiće”, naveo je Mihailović.

On je dodao da će recesije sigurno biti.

“Nema države u svijetu koja će zadržati dosadašnje stope rasta. Padovi i vrijeme oporavka će biti različiti. Pad očekuje Njemačka, Španija, Italija, Rusija, zemlje okruženja”, naveo je Mihailović

 Prema njegovim riječima koliki će pad biti to niko ne zna, ali će zavisiti od trajanja krize, brzine reagovanja građana, države, bankarskog sektora.

“Nesreća je što ovakvu recesiju niko nije mogao predvidjeti. Nadam se da ćemo se mi kao mala ekonomija brže adaptirati i izaći iz problema”, naveo je Mihailović.

On je kazao da, ako pandemija potraje duže inflacije mora biti, a kolika će biti zavisi od mnogih faktora.

“Nije slučajno što dio ekonomista u nekim zemljama kažu da se treba okrenuti ratnoj ekonomiji. To ne treba potcjenjivati”, dodao je Mihailović.

On je rekao da primamljivo zvuči zahtjev da se svima da jednako što je na određeni način populistička mjera, utemeljena u zahtjevu svi da dobijemo jednako od države.

“A ne pitamo odakle državi. Od države moramo da zahtijevamo ono što ona može da da. Međutim, pitanje je kome treba dati – onome ko ima penziju 120 eura, minimalnu platu i onom koji prima nekoliko hiljada eura. Pitanje je i zašto baš 222 i 111 eura”, naveo je Mihailović.

On je dodao da ne treba dati onom ko ima visoka primanja.

 “Treba da se usmjerimo na segmente – oni koji su za socijalu da budu predmet socijalne politike, a koji nijesu da im se daju mogućnosti da stvaraju. I kad bi dali svima po 222 ili 111 eura, postigli bismo jednokratnu potrošnju, i ništa više”, zaključio je Mihailović.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.