ZA PROŠLU GODINU

Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 27. maja donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

Na dnevnom redu je i usvajanje prošlogodišnjeg izvještaja o poslovanju.

Akcionari bi trebalo da donesu odluku o usvajanju finansijskih izvještaja kompanije sa izvještajem nezavisnog revizora za prošlu godinu.

Većinski vlasnik Jugopetrola je od kraja 2002. godine Hellenic Petroleum International, koji posjeduje 54,35 odsto akcija kompanije.

Iza NM-Zbirnog kastodi računa 3 sakriven je vlasnik 9,26 odsto akcija. Vlasnik oko devet odsto akcija kompanije skriven je iza EK-Zbirnog kastodi računa 1, a 3,57 odsto dionica iza CK-Zbirnog kastodi računa 1.

Radoslavu Tomiću iz Beograda pripada 2,44 odsto akcija, dok je iza NM-zbirnih kastodi računa 8 i 6 sakriven vlasnik 2,09 odsto odnosno 1,13 odsto akcija.

Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto udjela.

MONTENEGRO AIRLINES

Dugogodišnji izvršni direktor Montenegro Airlinesa, Živko Banjević, danas je razriješen na lični zahtjev na sjednici Odbora direktora, saopšteno je iz te kompanije. Na mjesto izvršnog direktora postavljen je gdin Vlastimir Ristić, dipl.ing. saobraćaja, iz Podgorice, dosadašnji član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.

Kako su naveli, Banjević je predvodio izvršni menadžment nacionalne avio-kompanije u periodu najveće krize kroz koju je ova firma prolazila od osnivanja i dao veliki doprinos očuvanju Montenegro Airlinesa.

Vlastimir Ristić je u ranijem periodu obavljao više odgovornih poslova u Montenegro Airlinesu.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima da će već od 4. maja biti stvorene pretpostavke za rad malih i srednjih preduzeća, a da je za drugu polovinu maja planirano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poštujući epidemiološka pravila i procedure.

„Otvorićemo i naše marine za sva plovila, i zahtijevam da se od danas pripremamo za korišćenje tog resursa“, rekao je premijer na sastanku, saopšteno je iz Vlade.

Predsjednik Vlade je rekao da Crna Gora nije uvela vanredno stanje jer ono ograničava ne samo slobode i prava, nego i stvaralački i preduzetnički potencijal u svakom segmentu.

„I po rezultatu na suzbijanju epidemije, i po modelu upravljanja, Crna Gora se razlikuje od drugih zemalja“, kazao je predsjednik Vlade.

Vlada će pomoći direktno zaposlenima

Premijer je na kraju sastanka rekao da je dobio dragocjene informacije i predloge i da će oni biti pažljivo analizirani u Vladi i Ministarstvu turizma.

„Dakle, udružićemo i snage i znanje da održimo turizam kao našu kapitalnu privredu. Želimo da sačuvamo svako radno mjesto u turizmu, Vlada će pomoći direktno zaposlenima. Turizam nije samo sektor, već moćan tržišni instrument naše ekonomske i monetarne stabilnosti. Zbog toga ćemo ga staviti u prvi plan naših ekonomskih mjera, i uskoro izići sa odlukom kojom ćemo očuvanje naših kompanija i preduzetnika u turizmu, kao i radnih mjesta, podržati sa oko pet miliona eura iz budžeta“, poručio je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima na sastanku predsjednik Vlade Duško Marković.

ZA GRAĐANE I PRIVREDU

Centralna banka razmatra i uvođenje dodatnih mjera, sa ciljem pružanja dodatne podrške građanima i privredi, čime bi se negativni uticaj korona virusa na građane i preduzetnike, kao i cjelokupni finansijski sistem Crne Gore, dodatno ublažio.

“U tijesnoj saradnji sa bankama, a na bazi sagledavanja pozitivnih i negativnih efekata tekućeg moratorijuma od 90 dana i odvijanja pandemije korona virusa, 45 dana pred isticanje tekućeg moratorijuma sagledaćemo potrebu produženja moratorijuma za najugroženije kategorije građana i kompanija”, saopšteno je iz Centralne banke.

Razmatra se i obezbjeđivanje efikasnog pristupa i kataliziranje povoljnih kreditnih linija finansijskom sistemu od strane Evropske banke za obnovu i razvoj za postojeće i nove klijente iz bankarskog sistem Crne Gore iz novog Paketa solidarnosti (tri milijarde dolara).

“Takođe, razmatra se obezbjeđivanje efikasnog pristupa i kataliziranje povoljnih kreditnih linija finansijskom sistemu Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za postojeće i nove klijente u bankarskom sistemu Crne Gore iz 160 milijardi dolara predviđenih novih sredstava Svjetske banke”, objasnili su u CBCG.

CBCG će razmotriti i značajno smanjenje cijene povlačenja likvidnosti obavezne rezerve promjenom Odluke o bližim uslovima za davanje kredita bankama u slučaju potreba za likvidnošću.

“Razmatra se i mogućnosti za privremeno dalju povoljniju klasifikaciju kredita u periodu nakon okončanja faze moratorijuma”, ističu u Centralnoj banci.

Kako su saopštili iz CBCG, Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je usvojila moratorijum, a čiji se obračun kamate tokom trajanja sprovodi na identičan način kao u ostalim jurisdikcijama.

“Efekti moratorijuma su jasni: Za 20 dana primjene moratorijuma, prijavilo se ukupno 64.434 korisnika kredita, odnosno 52 odsto građana i gotovo 74 odsto privrede, dok iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,31 milijarde eura, odnosno 46 odsto ukupnih kredita u sistemu”, kažu u CBCG.

Oni su naveli da se drugi element odluke odnosi na odobravanje pogodnosti bankama iz člana odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama.

Banka, kako su kazali, može restrukturirani kredit u postupku klasifikacije aktive i izdvajanja rezervacija za potencijalne kreditne gubitke tretirati kao novoodobreni, pod uslovom da korisnik može dokazati da je njegova finansijska pozicija pogoršana ili će to u bliskoj budućnosti biti zbog negativnog uticaja pandemije korona virusa na poslovanje.

MBA

Crna Gora bi u aktuelnoj situaciji trebalo da se više nego ikada okrene stvaranju što podsticajnijih uslova za razvoj domaće proizvodnje, u svim sektorima u kojima za to postoje objektivni uslovi, saopštili su iz Montenegro biznis alijanse (MBA).

U MBA smatraju da se, kao nikada do sada, treba intenzivno i u kontinuitetu orijentisati na podršku domaćim proizvođačima, s obzirom na ogromna sredstva koja se izdvajaju za uvoz hrane.

“Takva orijentacija će već u kratkom roku dati pozitivne rezultate i smanjiti našu uvoznu zavisnost”, navodi se u saopštenju MBA.

Iz MBA su dodali da bi za crnogorsku ekonomiju bilo neophodno da se svi fokusiraju na mjere koje se odnose na period nakon prestanka pandemije.

“U tom smislu neophodno bi bilo donijeti mjere koje podstiču što brži oporavak prioritetnih sektora, kao na primjer turizma i poljoprivrede”, saopštili su iz MBA.

Predstavnici MBA su ocijenili da je kriza izazvana koronavirusom ukazala na važnost orijentacije i podrške domaćoj proizvodnji, odnosno što većoj i intenzivnijoj iskorišćenosti domaćih resursa, u svim sektorima, pogotovo onima koji su definisani kao prioritetni.

“U tom smislu neophodno bi bilo intenzivirati saradnju sektora turizma i poljoprivrede i učiniti je što efikasnijom, kako bi turističku ponudu učinili bogatijom, kroz raznovrsniju lepezu autentičnih domaćih proizvoda i podstakli razvoj poljoprivredne proizvodnje kao izuzetno važnog segmenta za razvoj ekonomije”, naveli su iz MBA.

Aktuelno stanje krize je, kako su dodali, pokazalo neophodnost što većeg oslanjanja na domaće resurse i njihovu što efikasniju valorizaciju.

Iz MBA su podsjetili da je Vlada do sada, kroz dva paketa mjera, pružila podršku privredi nastojeći da ublaži posledice krize izazvane korona virusom. Uskoro će izaći i sa trećim paketom mjera kao nastavkom dalje podrške ekonomiji.

“Novim paketom mjera treba podstaći dalje unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, što bi podstaklo domaće i strane investitore da nastave i intenziviraju svoja ulaganja”, zaključili su iz MBA.

UPOZORENJE BANAKA

Iz CKB i Podgoričke banke upozorili su svoje klijente da ne otvaraju maliciozan e-mail sa instrukcijama za aktivaciju naloga, promjenu lozinke ili ažuriranje korisničkih podataka, jer se radi o hakerskoj aktivnosti.

Zbog porasta hakerskih aktivnosti od početka pandemije virusa korona, kojima su meta dominantno korisnici digitalnih usluga, Crnogorska komercijalna banka (CKB) i Podgorička banka (PDB), članice OTP Grupe, savjetuju klijentima da budu oprezniji prilikom korišćenja svojih podataka na internetu.

“Korisnici usluga elektronskog i mobilnog bankarstva širom svijeta najčešće dobijaju maliciozan e-mail sa instrukcijama za aktivaciju naloga, promjenu lozinke ili ažuriranje korisničkih podataka. Nekoliko korisnika CKB GO usluge dobili su e-mail slične sadržine sa informacijom da je potrebno da produže svoj nalog klikom na link koji je poslat unutar ove lažne e-mail poruke. Ne reagujte na ove lažne e-mail poruke ako ih slučajno dobijete”, poručuju iz banaka.

Kako ističu, banke nikada od svojih klijenata ne bi tražile preduzimanje bilo kog načina identifikacije putem e-mail-a, SMS-a ili telefona.

“U slučaju da je neko od naših klijenata, ipak, odgovorio na ovakav e-mail, potrebno je da kontaktira Call Centar na broj telefona 19894 (CKB) ili 19900 (PDB). Nakon poziva Call centru, molimo da lažnog pošiljaoca prijavite i Nacionalnom timu za odgovor na računarske incidente www.cirt.me, kao i Agenciji za zaštitu ličnih podataka”, istakli su u saopštenju.

NIVES RADOVIĆ

Precizni podaci o gubicima u crnogorskom turizmu zbog zabrane putovanja izazvanih koronavirusom biće poznati tek na kraju godine, kada bude utvrđeno kolika je bila realizacija državnog budžeta i poslovnih planova privrednog sektora, saopštila je ekonomska analtičarka Ana Nives Radović.

„Prema svim najavama ova godina trebalo je da bude rekordna kako za crnogorski turizam, tako i za ovu industriju na globalnom nivou, jer je tokom prethodnih godina umreženo mnogo servisa putem kojih su se turisti mogli kvalitetnije informisati o ponudi kojoj su dodati novi smještajni kapaciteti i prateći sadržaji“, rekla je Radović agenciji Mina-business.

Radović, koja je i direktorica Turističke organizacije Kotor, kazala je da je, kada je u pitanju Crna Gora, odnosno konkretno taj primorski grad, napravljen rekordan broj rezervacija smještaja i najava izletničkih posjeta, i to upravo za april i maj, u skladu sa strategijom da grad promovišu u mjesecima kada ga je najprijatnije posjetiti.

„Prateći razvoj situacije u svijetu, zaista nije opravdano očekivati da bi prihodna strana mogla da bude dovoljna za oporavak ni u narednoj, a posebno ne u drugoj polovini ove godine“, smatra Radović.

Kako je navela, razloga za takva očekivanja je mnogo, a najveći je taj što će turistički sektor imati probleme da se oporavi, dok god sa jedne strane postoji strah, a sa druge pad privrednih aktivnosti širom svijeta i smanjenje platežne moći turista sa ključnih emitivnih tržišta.

„Stanje u kojem se turizam u svijetu sada nalazi stvoriće trajne posljedice po ovu industriju, počevši od preispitivanja opravdanosti cijena određenih usluga i drugačijeg poimanja kategorija kvaliteta, preko navika, očekivanja i zahtjeva koje će turista u budućnosti imati, do načina sklapanja aranžmana u kojima će se pokušati pronaći drugi način obezbjeđenja, u smislu politike otkazivanja i smanjenja rizika“, saopštila je Radović.

Prema njenim riječima, kriza izazvana virusom stvorila je ogroman regulatorni uticaj u svim zemljama, posebno kada je u pitanju ograničavanje svih oblika kretanja.

„Nema sumnje da postoje ljudi širom svijeta, koji će, čim to budu mogli da priušte, jedva dočekati promjenu načina života i nastojati da urade sve da zaborave na vrijeme provedeno u karantinu i samoizolaciji“, tvrdi Radović.

Ona je rekla da su takvi turisti zapravo jedini na koje Crna Gora sada može računati, ali su oni u odnosu na broj svih onih koji su u ovoj godini planirali putovanja, ipak, malobrojni.

„Drugu grupu čine oni koji bi željeli da putuju, ali će zbog finansijskih problema ipak drugačije odrediti životne prioritete. Treću grupu, koja u najvećoj mjeri usmjerava trendove u turizmu, čine svi oni koje je iz različitih razloga strah da borave negdje gdje se ne osjećaju bezbjedno, a ovoga puta taj strah je izraženiji nego ikada“, kazala je Radović.

Ona je dodala da smo prethodinh decenija bili svjedoci da se nakon uragana, zemljotresa, ratova, terorističkih napada i drugih događaja, koji u određenom periodu destinaciju svrstaju u opasne, turisti ne vraćaju ni godinama nakon što opasnost u potpunosti bude otklonjena.

„Kada je u pitanju virus COVID-19 i pretpostavka da ni za godinu i po nije realno očekivati vakcinu, treba da budemo svjesni da ne postoji ništa čime će bilo ko na svijetu moći uvjeriti turiste da su na nekoj destinaciji bezbjedni“, poručila je Radović.

Ona smatra da veoma važnu ulogu u cijeloj priči igra i sposobnost turističke privrede da se aktivira čim opasnost prođe.

„Uzmimo u obzir da je upravo vrijeme od februara do aprila za većinu ugostiteljskih objekata bilo ono u kojem su se bavili obučavanjem osoblja, osposobljavanjem tehničkih sistema i svim drugim radovima vezanim za pripremu sezone. Zamislimo hotele, vozila, avione ili brodove koji su mjesecima van upotrebe, uz tek osnovni nivo održavanja, a onda pomislimo na sve one turiste kojima pored virusa sve navedeno stvara dodatni razlog da izbjegavaju putovanja do kraja ove godine“, rekla je Radović.

Ona je poručila da je pred Crnom Gorom zaista veliki izazov.

„I to ne samo u tome kako da se predstavi kao destinacija koja nakon ovoga može postati popularnija nego što je bila prije krize, posebno imajući u vidu da u odnosu na turistički najatraktivnija tržišta Evrope nije bila pominjana u kontektu u kojem je imala opasnost da bude izbrisana sa liste poželjnih u bližoj budućnosti, već kako diversifikovati privredu i učiniti da se u ovolikoj mjeri oslanjamo na turizam koji je ovoliko podložan rizicima“, zaključila je Radović.

USSCG

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković apelovao je na premijera Duška Markovića da se zaposlenima u zatvorenim djelatnostima poveća subvencija zarada na 70 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori, odnosno oko 360 eura.

Keković je ranije ocijenio da je predloženi drugi set ekonomskih mjera Vlade za očuvanje likvidnosti preduzeća i radnih mjesta sveobuhvatan, te podržao Vladu da istraje na programu podrške poslodavcima u cilju očuvanja radnih mjesta.

„Takođe, smo sugerisali određene korekcije i dopune predloženog seta mjera. Na bazi informacija koje smo u prilici da, ovih dana, saznajemo iz medija, može se zaključiti da će Vlada, od predloženog seta mjera, korigovati samo prvu mjeru koja se odnosi na subvencionisanje zarada za zaposlene u zatvorenim djelatnostima, kojima će opredijeliti subvenciju u visini 100 odsto bruto minimalne zarade. Upravo tu mjeru USSCG smatra ključnom i ovom prilikom želimo dodatno da obrazložimo naš stav apelujući da ga uvažite prije usvajanja drugog seta mjera“, naveo je Keković u apelu.

On je ocijenio da tu mjeru treba korigovati, jer neće postići svoj dvostruki cilj ukoliko ne dođe do predložene korekcije, koji podrazumijeva da se poslodavci relaksiraju obaveza po osnovu zarada zaposlenima, kako ne bi došlo do gašenja radnih mjesta, te da se omogući zaposlenima da očuvaju egzistenciju svojih porodica u vremenu trajanja zabrane rada.

„Ukoliko subvencija bude u visini 100 odsto bruto minimalne zarade to će podrazumijevati značajnije učešće poslodavaca, jer su oni obavezni da isplate razliku do punog iznosa 70 odsto bruto zarade koja pripada zaposlenom“, objasnio je Keković.

On smatra da, imajući u vidu da većina preduzeća u zatvorenim djelatnostima nema akumuliranog kapitala već posluje „od danas do sjutra“, to za njih i njihov opstanak predstavlja veliki izazov u uslovima kada zbog zatvaranja djelatnosti nijesu bili u mogućnosti ništa da prihoduju.

„S druge strane, zaposleni neće biti u mogućnosti da pokriju sve troškove sa opredijeljenih 222 EUR subvencije zarade, koji podrazumijevaju ishranu, plaćanje računa za komunalije, plaćanje zakupa stana, otplatu kredita, školarinu i zdravstvenu njegu“, naveo je Keković.

Prema njegovim riječima, posebno treba imati u vidu da su, zbog ukupne situacije izazvane epidemijom koronavirusa, mnoge porodice dodatno egzistencijalno ugrožene jer su smanjeni njihovi prihodi usljed smanjenja zarada, otpuštanja sa posla zaposlenih na određeno vrijeme i onih koji su bili u faktičkom radnom odnosu, kao i nemogućnosti obavljanja dodatnih poslova zbog zabrane kretanja.

„Sve prethodno rečeno podjednako se odnosi i na subvenciju zarada zaposlenima koji su upućeni u samoizolaciju ili karantin i zaposlenima koji su koristili plaćeno odsustvo kao roditelji djeteta koje nije starije od 11 godina, koju takođe treba korigovati na način da Fond za zadravstveno osiguranje, moguće i centri za socijalno staranje u slučaju plaćenog odsustva jednog od roditelja, refundira poslodavcima iznos naknade zarade, koja se isplaćuje prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju za zaposlene koji se nalaze na privremenoj spriječenosti za rad uslovljenom karantinskom bolešću“, rekao je Keković.

On je kazao da treba razlikovati preduzeća koja su u prošloj godini poslovala sa određenom dobiti, a čiji zaposleni bi dobili subvenciju u visini 100 odsto minimalne zarade u očekivanju da će imati dovoljno sredstava da zaposlenima isplate razliku do punog iznosa pripadajuće zarade.

“Takođe, želimo da naglasimo da, prema našem proračunu, obje navedene korekcije zahtijevaju izdvajanje do najviše oko 12 miliona EUR, što smatramo prihvatljivim i za budžet održivim izdatkom, imajući u vidu da na taj način ova mjera skoro potpuno postiže ciljani efekat”, rekao je Keković.

On je zaključio da tu treba imati u vidu i koliko – toliko očuvanje kupovne moći zaposlenih, što će biti od značaja za ekonomski obrt u vrijeme i nakon prestanka epidemije.

USVOJEN PRIJEDLOG

Evropska komisija usvojila je predlog o makro-finansijskoj podršci od tri milijarde eura za deset zemalja procesa proširenja i partnerskih zemalja, a Crnoj Gori biće na raspolaganju 60 miliona eura, saopšteno je iz Evropske komisije. Sredstva makrofinansijske pomoći biće dostupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova po visoko povoljnim uslovima.

Evropska komisija usvojila je prijedlog o makro-finansijskoj podršci (MFA) od tri milijarde eura za deset zemalja procesa proširenja i partnerskih zemalja, kako bi im pomogla da se ograniče ekonomske posljedice uzrokovane pandemijom koronavirusa. Predlog je na vrhu strategije paketa “Team Europe”, koji obuhvata opsežni i ciljani odgovor kako bi se pomoglo partnerskim zemljama u borbi sa pandemijom koronavirusa. To predstavlja važan pokazatelj solidarnosti EU sa ovim zemljama, u vrijeme krize bez presedana, navode iz Komisije.

Predlog, koji prati preliminarne procjene finansiranja, predviđa da Crnoj Gori bude raspoređeno 60 milona eura, dok će ostala sredstva makrofinansijske podrške biti omogućena Albaniji 180 miliona, BiH 250 miliona, Gruziji 150 miliona, Jordanu 200 miliona, Kosovu 100 miliona, Moldaviji 100 miliona, Sjevernoj Makedoniji 160 miliona, Tunisu 600 miliona i Ukrajini 1,2 milijarde eura.

“Podrška našim susjedima neophodna je tokom krize kako bi cijeli region bio stabilan. Kao dio globalnog odgovora EU na pandemiju koronavirusa, moramo da pomognemo susjednim zemljama u ublažavanju najgoreg ekonomskog uticaja. Ovi ‘Krizni programi Makro-finansijske pomoći’ će omogućiti da deset zemalja obezbijedi makroekonomsku stabilnost, da sašuvaju građane i preduzeća tokom krize”, kazao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za resor “Ekonomija u funkciji građana”.

Evropski komesar za ekonomiju, Paolo Đentiloni pozvao je Evropski parlament i Savjet da odobre ovaj važan paket.

“Evropska solidarnost ne smije da stane na granicama EU. U globalnoj krizi, stojimo ili padamo zajedno. Danas, Evropska komisija je preduzela odlučan korak da pomogne deset zemalja u susjedstvu u borbi protiv koronavirusa“, kazao je komesar Đentiloni.

Sredstva makrofinansijske pomoći biće dostupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova po visoko povoljnim uslovima kako bi se pomoglo ovim zemljama da pokriju neposredne i hitne finansijske potrebe. Zajedno sa podrškom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sredstva mogu doprinijeti jačanju makroekonomske stabilnosti i stvaranju prostora za dodjeljivanje pomoći za zaštitu građana i ublažavanje negativnih socio-ekonomskoh posljedica koronavirusa. Ovaj instrument takođe ostaje dostupan za druge zemlje koje se suočavaju sa problemima platnog bilansa, navode u Evropskoj komisiji.

Predlog komisije treba da usvoje Evropski parlament i Savjet EU.

Iz Kosmije podsjećaju da pored Makrofinansijske pomoći, EU podržava susjedstvo i Zapadni Balkan kroz niz drugih instrumenata, uključujući humanitarnu pomoć, budžetsku podršku, tematske programe, tehničku pomoć kao i preusmjeravanje sredstava i garancija iz Evropskog fonda za održivi razvoj kako bi se podržalo investiranje u sektore koji su nateže pogođeni pandemijom.

Ivan Mijanović, TVCG

MIJAČIĆ PORUČUJE

Crna Gora, ali i države regiona mogle bi profitirati i djelimično ublažiti pad ekonomije ukoliko bi sada napravile zalihe i kupile naftu i derivate po cijenama koje su na istorijskom minimumu, ocijenio je za Radio Crne Gore direktor Instituta za ekonomski razvoj u Beogradu Dragiša Mijačić.

On smatra da bi se i turistička sezona mogla spasiti uz odgovarajuću podršku države, ali i atraktivnu ponudu koja bi privukla domaće, te turiste iz regiona. Kaže i da je potražnja za novcem radi novih zaduživanja sve veća, međutim, pitanje je, hoće li, kaže, pozajmice biti skuplje kod međunarodnih finansijera.

Pad cijena nafte na globalnom nivou, kako kaže, šansa je za države uvoznice, kakva je Crna Gora, ali i zemlje regiona.

“Zato i preporuka vladama regiona da sad kupuju naftu i naftne derivate, jer će kasnije, svakako, njihova cijena neminovno skočiti. U tome bi najviše profitirale države i kompanije koje imaju kapaciteta za skladištenje, ali bi trebalo razmišljati i o nekim alternativnim kapacitetima, jer je ovo zaista jedna sjajna prilika da se naprave zalihe”, poručio je Mijačić.

Procjene su, ukazuje Mijačić, da će recesija biti neizbježna i u razvijenijim i nerazvijenijim zemljama svijeta, te da će pogoditi naročito proizvođače “crnog zlata”. I to prema procjeni MMF-a minus će u Saudijskog Arabiji biće preko dva odsto, u Nigeriji čak 15 procenata.

Za Crnu Goru smatra da ima šanse da pad ekonomije bude blaži, ako bi koronavirus oslabio u prvoj polovini maja, jer bi se, podvlači, mogla spasiti turistička sezona, uz mjere Vlade, ali i turističke privrede.

“Apel turističkoj privredi da izađe sa atraktivnim paketima koji bi privukli domaće, ali i turiste iz regiona. Dakle, u sadašnjim uslovima neophodne su proaktivne mjere koje će moći u znatnoj mjeri da spasu turističku privredu, ali i razvoj privrede u Crnoj Gori”, prokomentarisao je direktor beogradskog Instituta za ekonomski razvoj.

Mijačić podsjeća da su sve vlade regiona kreirale mjere kako bi ublažile posljedice od koronavirusa po ekonomiju. Nakon pandemije, biće ključno, kaže, vidjeti kako će se ponašati finansijeri sa međunarodnog tržišta.

“Ne smijemo zaboraviti da su prije pandemije kamate na kredite bile na istorijskom minimumu. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se ponašati međunarodne finansijske instutucije, u uslovima kada je potražnja za novcem sve veća, hoće li poskupiti pozajmice, kolike će biti kamate, generalno uslovi kreditiranja”, rekao je Mijačić.

U svemu je, najbitnije, zaključuje, da se pandemija što prije završi, da se pokrene privreda, te da snažnu ulogu u oporavku mogu imati poljoprivreda, prehrambena industija i energetika, sektori koji su i tokom epidemije bili u plusu.