IRF SAOPŠTIO

Dodjela kredita nije socijalna kategorija i ne može se tako olako odobriti svakom ko se prijavi, saopšteno je iz Investiciono razvojnog fonda (IRF). Ističu da su sada za manje od mjesec odobrili 102 kredita a prošle godine kada je plasirano najviše sredstava od kada IRF postoji prosječno 43 kredita na mjesečnom nivou.

Iz IRF-a su regovali na navode poslanika Demokrata Danila Šaranovića koji je saopštio da je IRF od 665 zahtjeva odobrio 45 kredita.

Podsjećamo IRF je pripremio posebnu kreditnu liniju za rješavanje problema nelikvidnosti kojom je omogućeno da se sredstva mogu upotrijebiti za nabavku proizvoda, poluproizvoda, sirovina kao i za isplatu plata.

“Ali Demokrate koriste statistiku iz koje zaključuju svako ko se prijavi za kredit mora da ga dobije. Dakle, zalažu se za to da IRF daje kredite i onima koji su imali probleme i prije pojave korona virusa, onima koji vide šansu da kroz ove kreditne linije riješe svoje probleme iz prošlosti, onima koji hoće da ostvare extra profit, i onima koji hoće da dobiju kredit od IRF-a po kamatnoj stopi od 1,5% , kako bi refinansirali kredit kod banaka koji su po višestrukoj većoj kamati.To je ekonomska logika za koju se zalažu Demokrate”, kazali su iz IRF-a.

Ističu da postoje jasne procedure koje su, korigovane da bi se u ovim vremenima olakšao pristup sredstvima i ubrzale procedure o dodjeli kredita, ali, kako ističu, ne nikako da one budu nezakonite.

“Kako za cijelu našu Državu, tako i za IRF važe mjere NKT-a, pa shodno mjerama, u prostorijama IRF-a se svakodnevno nalazi 18 zaposlenih, povremeno dolazi još 10 zaposlenih, dok je za ostale zaposlene organizovan rad od kuće koliko god je to moguće. U ovim uslovima je od 25.03. do 22.04. odobreno 68 kredita po novoj kreditnoj liniji za likvidnost i 34 po tekućim kreditnim linijama takodje za likvidnost, što znači ukupno 102 kredita, za manje od mjesec dana”, navodi se u saopštenju.

Iz IRF-a dodaju da su radili i neradnim danima kako bi što više kredita odobrili, jer, kako su naglasili, jedino oni odobravaju kredite za likvidnost u ovim vremenima.

“Notorna je laž da banke odobravaju kredite za tri dana preduzećima. To može biti saopšteno isključivo od strane neznalica koje uzaludno propovijedaju populizam. Gospodo iz Demokrata, u IRF-u rade odgovorni i stručni ljudi koji plasiraju sredstva isključivo po kriterijumima i zakonskim uslovima. O tome govore rezultati iz prethodnog perioda”, navodi se u saopštenju.

Iz IRF-a podsjećaju da su od osnivanja do kraja prošle godine plasirali preko milijardu eura u crnogorsku ekonomiju, od čega u posljednjih nekoliko godina blizu 900 miliona eura. Samo u prošloj godini, kako dodaju, plasirano je preko 240 miliona eura i odobreno 516 kredita.

“Sve to uz procenat loših kredita, koji je kod IRF-a u 2019. godini iznosio 1,88%, značajno ispod prosjeka banaka. Ponavljamo, sada za manje od mjesec dana IRF je odobrio 102 kredita a prošle godine kada je plasirano najviše sredstava od kada IRF postoji prosječno 43 kredita na mjesečnom nivou”, kazali su iz IRF-a.

Podsjećaju i da svaki kredit mora biti odobren od onih institucija koje su obezbijedile sredstva IRF-u.

MONSTAT

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u martu je, prema podacima Monstata, iznosila 645,3 eura, što je 0,1 odsto manje u odnosu na februar.

“Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 274,7 EUR, što je rast od 0,8 odsto”, navodi se u saopštenju.

Statističari su kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 370,6 EUR, što je pad od 0,8 odsto.

Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.

Minimalna potrošačka korpa je u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država 2010. godine (USDA Food Guide 2010) o minimalnoj vrijednosti kalorijskog unosa hrane u iznosu od 2,21 hiljadu kalorija dnevno po osobi.

“Vrijednost minimalne potrošačke korpe je zasnovana na podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke (SB). Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge”, kazali su iz Monstata.

Za izračunavanje minimalnih izdataka koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića koriste se prosječne cijene u tekućem mjesecu i mjesečne količine u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo.

Za izračunavanje vrijednosti korpe neprehrambenih proizvoda i usluga koriste se indeksi potrošačkih cijena (CPI).

ZARUBICA

Vlada mora učiniti sve da sačuva radna mjesta, uprkos krizi izazvanom virusom korona, a posebno se mora pomoći oko 30.000 ljudi koji su prije vanredne situacije radili u sivoj zoni, odnosno nijesu imali ugovore, ocijenio je u razgovoru za Dan generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Duško Zarubica.

On ističe da Investiciono razvojni fond mora pomoći, prije svega mala i srednja preduzeća, dok velike firme moraju žrtvovati dio profita i solidarisati se sa većinom građana, te izbjeći davanje otkaza zaposlenima.

Zarubica kaže da SSCG insistira da se svim zaposlenima na određeno vrijeme produže ugovori, iako postoji mali broj nesavjesnih poslodavaca koji su odmah podijelili otkaze za takve radnike.

Ističe i da se teret izlaska iz krize ne smije prevaliti na zaposlene.

“Socijalni partneri, Vlada, sindikati i poslodavci su imali sastanke i pozdravili smo odlaganje nekih obaveza. Mi smo kao sindikat iskazali nezadovoljstvo i neslaganje da banke ipak povećaju dug onima koji su odložili otplatu i nadamo se da će se to korigovati i da će na kraju odlaganje kredita biti bez dodatne naplate, onako kako je guverner Centralne banke prvobitno najavio. Mjere koje su preduzete su sveobuhvatne, ali nedovoljne, zato se radi na novim”, kazao je Zarubica.

SSCG smatra da je pored mjera bitno i vrijeme kada se one donose.

“Tražili smo da se zaposlenima na određeno vrijeme ne prekida ugovor koji ističe ovih mjeseci, nego se produži, a država da isfinanisra dio zarade. Tražimo i da država onima koji su odsutni sa posla, jer imaju djecu mlađu od 11 godina ili su u karantinu, uplati minamalnu platu i doprinose, a ostatak da im da poslodavac, s tim što bi na taj iznos bio oslobođen poreza. Ne želimo da poslodavci shvate da ide odmah minimalna zarada”, ističe Zarubica.

On je na kolegijumu Skupštine u ime SSCG tražio da ako nema novca da se ide u rebalans budžeta i ako treba da se država zaduži.

“Nikom nije milo da se zadužujemo, ali situacija je takva da će se možda to morati kako bismo sačuvali radna mjesta normalno nastavili sa radom. Znači, po svaku cijenu sačuvati radna mjesta, jer ako sačuvamo zaposlene onda ćemo uspjeti sve to i da vratimo”, poručio je Zarubica.

On kaže da je u lošoj situaciji oko 30.000 ljudi koji su prije pandemije radili na crno.

“Država tu za zapošljavanje nudi da ona šest mjeseci plaća minimalnu zaradu, s tim što bi poslodavci bili u obavezi da ih zadrže godinu. Ako ljudi počnu da dobijaju otkaze, imaćemo veću krizu”, upozorava Zarubica.

Navodi da je drugim paketom mjera Vlade pokriveno oko 78.000 ljudi, ali da se tu ne može stati.

“Poslodavcima se isto mora pomoći da u ovom trenutku sačuvaju radna mjesta. Treba više misliti na solidarnost nego na profit. Insistiramo da krediti preko Investiciono razvojnog fonda budu transparentni i da ih dobijaju stvarno pogođena preduzeća, a ne da se pokrivaju gubici iz prošlih vremena. Znači, prije svega neophodno je pomoći zdrava preduzeća. Mala i srednja preduzeća su ključna jer u njima radi najviše ljudi”, navodi Zarubica.

Ukazuje da se manji broj poslodavaca odnio neodgovorno usled krize i odmah su počeli da zakidanjem radnika.

“Mi smo zbog toga imali prijave inspekciji, pa smo reagovali u slučaju dva turistička preduzeća jer su pokušali da aneksima ugovora radnicima promijene uslove i sa punog radnog vremena ih prebace na nepuno radno vrijeme. To je rađeno bez promjene sistematizacije, odnosno nezakonito i inspekcija je tu revnosno reagovala”, kaže Zarubica.

On ističe da su zaposleni u fokusu SSCG, ali da misle i na preduzeća jer ako njih sačuvaju opstaće i radna mjesta.

“Mali je broj preduzeća koja su pokazala neodgovornost i odmah posegla za smanjenjem plata i otkazima. To ne može biti prva opcija, mora postojati solidarnost”, zaključuje Zarubica.

Država da bude garant za kredite

Zarubica dodaje da pojedina preduzeća nemaju imovinu da založe za kredit, te predlaže da država bude garant za te zajmove.

“Takođe, država i lokalne samouprave koje izdaju nekretnine u zakup treba da se odreknu nadoknada za to jer se tako može pomoći. U narednom periodu treba razmišljati i o smanjivanju cijene zakupa, ali sve to samo za one koji su zaista pogođeni virusom korona i koja su dosad ispunjavali obaveze prema zaposlenima i državi”, kaže Zarubica.

On naglašava da sada sve zavisi od mjera i odgovornosti svih socijalnih partnera.

“Insistiramo na hitnosti mjera i spremni smo da razgovaramo i svi jednako podnesemo teret”, istakao je Zarubica.

RAIČKOVIĆ

Predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković, ocijenio je da su nadležni državni organi u kriznoj situaciji dobro rukovodili kriznom situacijom.

Nacionalno koordinaciono tijelo je, kaže Raičković, za sada dobro obavilo posao što se tiče ekonomsko-socijalnog dijela privrede.

“Mišljenja sam da Vlada u saradnji sa svim akterima mora da pruži brz, efikasan, precizan i dobro osmišljen odgovor, kao što to i nameću procedure upravljanja ovakvim krizama”, rekao je Raičković u intervjuu Dnevnim novinama.

On je Vladi predložio da formira novo nacionalno strateško tijelo koje bi savjetovalo Vladu kako da se pomogne privredi.

“Suština je da iskoristimo do maksimuma sve moguće domaće potencijale i kapacitete, uključujući zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača, hitno i strateško restrukturiranje privrede i naravno jaku i snažnu podršku turizmu, ugostiteljstvu, porodičnim firmama, mikro i malim preduzećima”, rekao je Raičković.

Asocijacija menadžera je predstavila 20 mjera za ublažavanje ekonomske krize uzrokovane pandemijom korona virusa. Kako Vlada menadžeriše u ovoj situaciji?

RAIČKOVIĆ: Pokušali smo da damo naš doprinos na sistematičan, odgovoran i odmjeren način, primjeren društvenoj obavezi organizacije, koja promoviše liderske i menadžerske vještine i znanja. To je bila naša obaveza i apel za brze reakcije, uz dobro planiranje i jasno definisane procedure i standarde kako u pogledu primjene zdravstvenih mjera tako i u pogledu oživljavanja privrede.

Vaše pitanje cijenim jako značajnim jer pruža priliku da stvari nazovemo pravim imenom i u prvi plan stavimo ono što jeste aktuelno, a to je krizni menadžment odnosno upravljanje krizama. Zbog toga smo tražili formiranje Nacionalnog strateškog tima (NST) koji bi Vladi pomogao u upravljanju ovom krizom i permanentno radio na osmišljavanju i unapređenju mjera podrške i oporavka naše privrede.

Ovo je vrijeme kada se čitava nacija mora motivisati i kada trebamo voditi računa o svim aspektima, od psihofizičkog zdravlja do ekonomske održivosti i siguran sam da će uz odgovoran pristup svih nas, naša država i njeni građani iz ove situacije izaći kao pobjednici.

Krizni menadžment nije egzaktna nauka, već prvenstveno praksa rukovođenja poslovima u kriznim situacijama. Iako krize postoje od kada je čovječanstva, sam termin je novijeg datuma. Pretpostavlja se da ga je prvi upotrijebio američki predsjednik Džon Kenedi prilikom Kubanske krize 1962. godine, kada je zbog konflikta SAD-a i SSSR-a svijet bio na ivici Trećeg svjetskog rata. Brojne su definicije kriznog menadžmenta.

Većina se svodi na sposobnost institucije/organizacije/kompanije, da upravlja jednom ozbiljnom situacijom, postupa efikasno, efektivno i brzo u sprovođenju operacija i aktivnosti koje imaju za cilj smanjivanje prijetnji i umanjenje štete.

Možete li konkretizovati predlog?

RAIČKOVIĆ: Krizni menadžment na neki način prepoznaje vremenski odvojene faze: 1. faza ograničavanje (sprečavanje, izbjegavanje) krize; 2. faza priprema (planiranje odgovora na krizu) to su tzv. predkrizne faze, a zatim slijede 3. faza odgovor, 4. faza oporavak i izvlačenje iskustava.

Uvažavajući sve okolnosti u smislu očuvanja zdravlja i života ljudi, NKT je za sada dobro obavio posao što se tiče ekonomsko socijalnog dijela privrede, a mišljenja sam da Vlada u saradnji sa svim akterima mora da pruži brz, efikasan, precizan i dobro osmišljen odgovor kao što to i nameću procedure upravljanja ovakvim krizama.

U mjerama tražite od NKT-a da odredi kada bi tačno moglo da počne otvaranje firmi i usluga u Crnoj Gori. Vaš predlog je naišao na razumijevanje premijera Markovića koji je zatražio plan labavljenja mjera?

RAIČKOVIĆ: Jedino sa pokretanjem privrednog života mjere koje predlaže i unapređuje Vlada mogu imati određeni efekat. Drago nam je da je Vlada pokazala otvorenost za konkretne i konstruktivne predloge. U tom pravcu pozdravljamo zahtjev premijera Markovića da se napravi precizan i održiv plan ublažavanja mjera koji bi se odvijao u više faza narednih 45 dana, a u cilju oživljavanja privrednog života. Jednostavno krizni menadžment podrazumijeva i otvorenost da druge pitate za ideje, kvalitetnu komunikaciju i odlučnost, zbog čega pozdravljamo konsultacije koje premijer obavlja sa različitim akterima naučnog i poslovnog života.

Što se tiče Vašeg pitanja šta bi Asocijacija konkretno uradila, mi smo iznijeli naš stav da se jasno i bez odlaganja moraju precizirati uslovi i termini kada sve djelatnosti koje ste pomenuli mogu otpočeti sa radom. Svakako, standardi zaštite zaposlenih i građana za sve djelatnosti koje rade ili otpočnu sa radom, moraju biti podignuti na vrlo visok nivo. O konkretnom datumu se ne bih izjašnjavao, ali jasne mjere uz disciplinovan pristup i neselektivnost u primjeni omogućili bi nam brži početak. Nekako mi se čini da mjere i naša ponašanja moraju ići u pravcu da naučimo da živimo sa koronom.

Crnu Goru, kako sada stvari stoje, pogodiće ekonomska kriza nakon smirivanja pandemije. Šta bi država mogla konkretno da još uradi kako bi smanjila negativne efekte krize?

RAIČKOVIĆ: Veliki broj ekonomskih teoretičara ali i značajne svjetske finansijske i ekonomske institucije konstatuju da je izvjesna ekonomska recesija, tako da je jasno da je na sceni ne samo ugroženost zdravlja ljudi na globalnom nivou nego i globalna ekonomsko socijalna kriza. Njene domete i posljedice još uvijek je rano prognozirati. Nesumnjivo da se Crna Gora suočava i suočiće se sa posljedicama te globalne krize. Kada se postavlja pitanje potreba crnogorske ekonomije u ovim okolnostima i realnih budžetskih mogućnosti, teško je očekivati da se sve potrebe mogu pokriti, međutim jasno je da postoji mogućnost da se izvuče maksimum kako bi se privreda spasila.

Naš predlog mjera ne sadrži sve šta se može uraditi ali sadrži konkretne mjere koje se mogu realizovati u ovom trenutku. Suština je da iskoristimo do maksimuma sve moguće domaće potencijale i kapacitete uključujući zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača, hitno i strateško restrukturiranje privrede i naravno jaku i snažnu podršku turizmu, ugostiteljstvu, porodičnim firmama, mikro i malim preduzećima. Neophodno je uraditi sve kako bi se smanjile negativne ekonomsko socijalne posljedice i efekti. Ono što je veliko pitanje jeste disbalans između realnih potreba i mogućnosti, u svemu moramo naći mjeru.

Kako bi moglo da se pomogne hotelskoj industriji, odnosno turizmu koja će najviše biti pogođena Covid-19 krizom?

RAIČKOVIĆ: Jako složeno pitanje. Procjenjujem da uopšte ne možemo govoriti o turističkoj sezoni i trebalo bi poći od pretpostavke da jednostavno ove godine od turizma nema ništa. Takav pristup je polazni osnov za planiranje mjera za podršku turističkoj privredi. Ako se pođe odatle onda je minimum minimuma rasterećenje od najvećeg broja lokalnih i državnih dadžbina u maksimalnom mogućem vidu. U vrijeme kada ne postoji transport tj. saobraćaj ili kretanje ljudi između država, kada kod ljudi postoji određeni strah za zdravlje i naravno finansijska ograničenja uslovljena ekonomskom recesijom, ne možemo pričati o turizmu. Treba da smo svjesni da u ovim okolnostima možemo računati na domaćeg gosta i eventualno gosta iz regiona. Svakako, turizam će ostati jedna od glavnih privrednih grana ali i upozorenje da Crna Gora mora razmišljati o ekološki odgovornoj reindustrijalizaciji.

Koja će to biti “nova realnost” nakon smirivanja pandemije u Crnoj Gori?

RAIČKOVIĆ: Nova realnost Crne Gore je nastupila i ona se može definisati da iz ove krize izađemo u svakom pogledu jedinstveniji, složniji i jači, kao društvo i kao pojedinci.

Da li je odgovor na to snažniji razvoj poljoprivrede i turizma baziranog na domaćem gostu i gostu iz regiona?

RAIČKOVIĆ: Ako bilo ko kaže da će biti lagano i da ćemo bez ožiljaka sve ovo prebroditi nije optimista, optimistički je da ćemo i ovo pobijediti jedinstveni i složni. Crna Gora mora dalji razvoj usmjeriti ka mnogo većoj proizvodnji i još snažnijoj stimulaciji i zaštiti domaćih proizvođača. Što se tiče turizma, već sam se osvrnuo.

MMF prognozira žestok pad crnogorske ekonomije od devet odsto. Da li je vrijeme za aranžman sa MMF-om ili nekom drugom institucijom. Da li smatrate da nas čeka “stezanje kaiša”? ‘

RAIČKOVIĆ: Procjene koliki će pad crnogorske ekonomije biti, zaista je otvoreno pitanje. One mogu biti i manje ali i veće koje MMF predviđa. Ima stvari na koje ne možemo uticati jer su dio globalne priče. Poremećaji u svjetskoj ekonomiji su već vidljivi.

Privrede SAD-a i Evrope su jako pogođene ali snažne posljedice osjeća i kineska privreda, odnosno sve značajne ekonomije u svijetu. To su faktori na koje mi ne možemo uticati a oni će itekako uticati na nas. Mislim da će država u datom momentu biti prinuđena da sklopi određene kreditne aranžmane. Svakako podržavamo sve aktivnosti koje su usmjerene na održavanje naše ekonomije i prevazilaženje socijalnih izazova pa i dodatna zaduženja.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Deficit budžeta za prva dva mjeseca ove godine iznosio je 60 miliona eura ili 1,19 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i bio je 61,6 odsto manji u odnosu na planirani, pokazuju podaci Ministarstva fnansija.

„Deficit budžeta je u odnosu na isti prošlogodišnji period veći za 13,3 miliona eura ili 28,5 odsto“, navodi se u dokumentu Ministarstva o izvršenju budžeta za prva dva ovogodišnja mjeseca.

Prihodi budžeta su u januaru i februaru iznosili 214,1 milion EUR ili 4,26 odsto procijenjenog BDP-a. Primici su u odnosu na plan bili veći 1,4 miliona odnosno 0,7 odsto.

„U odnosu na isti period prošle godine prihodi su manji 9,7 miliona eura ili 4,3 odsto, prevashodno zbog velikog iznosa jednokratnih donacija iz prošlogodišnjeg januara“, objasnili su iz Ministarstva.

Najznačajniji rast u odnosu na isti period prošle godine zabilježili su prihodi od akciza koji su naplaćeni u iznosu od 32,9 miliona eura, što predstavlja rast od 16,1 odsto, a rezultat je značajnog rasta naplate akciza na duvan.

„Kada su u pitanju prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV), uprkos činjenici da je bruto naplata prihoda značajno rasla, neto prihodi po ovom osnovu su uslijed velikog povraćaja manji jedan odsto“, precizira se u dokumentu.

Kao posljedica smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva procentna poena od jula prošle godine, ukupni doprinosi su zabilježili blagi pad od 0,1 odsto.

Iz Ministarstva su kazali da su izdaci budžeta u prva dva mjeseca iznosili 274,1 milion eura ili 5,45 odsto BDP-a i u odnosu na planirane manji su 94,6 miliona eura, odnosno 25,7 odsto.

„U poređenju sa istim periodom prošle godine, izdaci budžeta su ostvareni u većem ukupnom iznosu od 3,6 miliona eura ili 1,3 odsto“, kazali su iz Ministarstva.

U strukturi izdataka, tekući izdaci ostvareni su na nivou od 116,2 miliona EUR i manji su za 28,8 miliona ili 19,9 odsto u odnosu na plan.

„Imajući u vidu da su troškovi nabavke roba i usluga uslovljeni završetkom tenderskih procedura, samim tim, niža realizacija rashoda za materijal i usluge uticala je na nižu realizaciju tekućih izdataka“, objasnili su iz Ministarstva.

Kapitalni izdaci realizovani su u iznosu od 13,1 milion eura, što je 71,5 odsto manje od planiranih, odnosno 63,4 odsto manje u odnosu na prošlu godinu.

Kapitalni budžet je u prva dva mjeseca ove godine realizovan u ukupnom iznosu od 9,3 miliona eura, što je za 29 miliona manje od plana.

„Vremenske prilike koje uslovljavaju implementaciju projekata i tenderske procedure koje su uslov za otpočinjanje radova uticale su na niže ostvarenje kapitalnog budžeta. Najveći procenat ostvarenja kapitalnog budžeta opredjeljuje dinamika izvođenja radova na izgradnji prioritetne dionice auto-puta i povlačenja sredstava po tom osnovu“, zaključuje se u dokumentu.

ČESTITKA ĐUKANOVIĆA

Crnogorski predsjednik, Milo Đukanović, čestitao je Dan Privredne komore (PKCG) i poručio da treba nastaviti sa usvajanjem novih znanja i daljim unapređenjem ambijenta za investicije i biznis.

Đukanović je Dan PKCG i obilježavanje 92 godine postojanja te asocijacije čestitao njenom predsjedniku Vlastimiru Goluboviću, svim zaposlenima i članovima.

On je kazao da crnogorska tradicija i poštovanje istorije opominju da ne zaboravimo brojne pregaoce koji su, tokom gotovo jednog vijeka, dali nemjerljiv doprinos razvoju Crne Gore.

„Njihovi napori i rezultati utkani su u današnji privredni život. Upravo zahvaljujući pregalaštvu, istrajnosti i permanentnom uspostavljanju i poštovanju standarda, prešli smo put od najmanje razvijene republike bivše Jugoslavije, do najdinamičnije ekonomije Zapadnog Balkana, države koja je umješno obnovila nezavisnost, postala članica NATO-a i ostvarila veliki napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), da je skoro izvjesno da će postati njena prva naredna članica“, naveo je Đukanović u čestitki.

Prema njegovim riječima, kako bi još brže išli naprijed i ispunili očekivanja građana Crne Gore i predstavnika biznisa, potrebno je da nastavimo da više i odgovornije radimo, konstruktivnije sarađujemo i ponudimo održive odgovore na brojne izazove sa kojima sa suočavamo.

„Na taj način poboljšaćemo uslove za život i stvaranje u Crnoj Gori. U tom procesu PKCG ima nezamjenjivu ulogu. Dijalog sa privrednicima i inkluzivni proces kreiranja razvojnih politika, najbolji je put za snaženje kapaciteta i učvršćivanje povjerenja, time i za uspostavljanje novih poslovnih standarda i vrijednosti na kojima počiva svako moderno društvo“, kazao je Đukanović.

On je predstavnicima PKCG poželio mnogo uspjeha u daljem radu, a ovogodišnjim laureatima čestitao vrijedna priznanja.

LUKA BAR

U Luku Bar uplovio je najveći brod od osnivanja kompanije, “Pacific success”, na koji će biti ukrcano 110.000 tona boksita. Ovaj značajan posao, ne samo za Luku, već i za kompletnu crnogorsku privredu, ugovoren je sa kompanijom “Uniprom”, koja se obavezala da ove godine preko barske luke izveze 640.000 tona ove rude aluminijuma, što čini četvrtinu njenih ukupnih godišnjih prihoda. Uprkos krizi, obim pretovara je na nivou planiranog, a nijesu zaustavljene ni investicije.

<!—->

Ona je u intervjuu za PR Centar kazala da je digitalizacija proces koji je nezaustavljiv, bez obzira na to da li je pokrenut u regularnim uslovima ili pod pritiskom krizne situacije, a ulaganja u pametna rješenja će nakon epidemije značajno porasti, jer se pokazalo da su upravo pametne tehnologije dragocjene u upravljanju kriznim situacijama.

“Svijet vjerovatno neće biti isti, ali mislim da ćemo promjene, što je negdje i očekivano, prije svega osjetiti u svakodnevici. Pandemija nas je prvi put u ovom vijeku natjerala da usporimo ili da se zaustavimo, ali je, sa druge strane, istovremeno ubrzala razvoj tehnologije i digitalizaciju”, rekla je Cibulskaja.

Što je još važnije, ideje danas postaju rješenja brže nego ikad, jer su svi shvatili da nema vremena za gubljenje.

“Istina je da ga nemamo ni kada nema pandemije, i da možemo mnogo brže da reagujemo na promjene oko nas – ekonomske, tehnološke, ekološke – i nadam se da ćemo se toga sjetiti kada sve ovo prođe”, navela je Cibulskaja.

Ona je kazala da vjeruje i da će ulaganja u pametna rješenja nakon epidemije značajno porasti, jer se pokazalo da su upravo pametne tehnologije dragocjene u upravljanju kriznim situacijama – pametni gradovi širom svijeta uposlili su te resurse kako bi smanjili širenje i uticaj koronavirusa.

“Dakle, da, digitalizacija u obrazovanju, koja je u Crnoj Gori napravila veliki iskorak, i zdravstvu, ali zašto ne i u sudstvu, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti i medijima. Mislim da ideja sada imamo dovoljno, a sopstvenim primjerom smo pokazali i da imamo kapaciteta da ih realizujemo”, rekla je Cibulskaja.

Što se tiče razvoja poslovanja i finansijske procjene, može se očekivati da će ubuduće, barem neko vrijeme, inverstitori kompanije početi da ocjenjuju ne na osnovu finansijske uspješnosti i stope rasta, već na osnovu parametara održivosti i kontinuiteta poslovanja.

“Ali vrijeme će pokazati i mi ćemo se prilagoditi. A brzina prilagodljivosti zasigurno će biti kriterijum kojim će se mjeriti uspjeh”, smatra Cibulskaja.

Ona je, govoreći o ulozi tehnologije u ovom trenutku, kazala da najvažniju ulogu u borbi protiv pandemije imaju pravovremene reakcije institucija, poštovanje preventivnih mjera, solidarnost i zajedništvo građana.

“Sve to je u Crnoj Gori prisutno od početka, i u vanrednim okolnostima su isplivale najpozitivnije vrijednosti ovog društva. Vidjeli smo ih unutar našeg tima, ali i u interakciji sa partnerima i klijentima: svi su bili odlučni u namjeri da rade ono što je najbolje za državu i građane Crne Gore”, ocijenila je Cibulskaja.

Prema njenim riječima, ono što je pandemija pokazala jeste u kojoj je mjeri društvo, zahvaljujući tehnologiji, sposobno da se prilagodi i u rekordnom roku reorganizuje poslovanje i svakodnevicu, istovremeno vodeći računa kao nikada ranije o ljudskim životima.

“Kada smo u septembru prošle godine predstavili ‘Svijet novih mogućnosti’, ni mi nijesmo očekivali ovakav razvoj situacije. Danas imamo novi svijet koji traži nova rješenja i mogućnosti. Tehnologija više nije tu samo da nam olakša život, već je i u prvim frontovima u borbi protiv pandemije”, kazala je Cibulskaja.

Tu se, kako je navela, dolazi do inovacija ‘inspirisanih’ pandemijom – od online sekvenciranja genoma novog koronavirusa na početku pandemije, što je pokrenulo istraživanja u laboratorijama širom svijeta, preko obrade velikih količina podataka kako bi se upravljalo epidemijom u nekim zemljama, do korišćenja dronova i robota za dezinfekciju žarišta i dostavu medicinske pomoći.

“Rješenje do kojeg tek treba doći i koje traži udruživanje snaga države i privatnog sektora jeste – kako iz pandemije izaći na način najsigurniji po javno zdravlje i ekonomiju”, smatra Cibulskaja.

Neka od iskustva koja mogu biti relevantna za Crnu Goru jeste omogućavanje monitoringa koji će osigurati da se građani i turisti, kada je to potrebno, nalaze u izolaciji ili karantinu.

“Drugo rješenje se odnosi na monitoring fizičke distance u oblasti ugostiteljstva, kako bi, kada je to neophodno, bila zagarantovana. Posebno bih izdvojila oblast telemedicine u kojoj je neophodno razviti adekvatna rješenja, koja bi značajno rasteretila zdravstveni sistem i smanjila rizik od širenja infekcije u zdravstvenim ustanovama”, navela je Cibulskaja.

Tu je i dalje unapređenje online obrazovanja, za koje je očekivati da postane sastavni dio standardnog obrazovnog sistema. Treba izdvojiti i razvoj i promociju digitalnih usluga javnog sektora koje su preduslov za uspješan izlazak iz krize, pa bi javni sektor trebalo posebno da usmjeri pažnju u tom pravcu.

“Digitalizacija privatnog sektora pokazuje koliko možemo da postignemo. Telekom već doprinosi ogromnim naporima Vlade da to postane stvarnost. Ali, potrebno je više inicijativa”, rekla je Cibulskaja.

Ona je kazala da su ponudili i rješenja kako bi se posljedice usamljenosti u karantinu svele na minimum, omogućivši veću povezanost sa porodicom i prijateljima nego ikada u istoriji.

“To me posebno čini ponosnom što sam dio ove industrije, jer pokazuje da smo bitan dio svakodnevice svih građana, što je velika odgovornost za koju smo apsolutno spremni. To pokazuju i podaci, prije svega očekivan rast korišćenja interneta: kada je riječ o preuzimanju podataka od 20 odsto kod korisnika fiksnog interneta i oko 11 odsto kod korisnika mobilnog interneta, ali i kada je riječ o slanju podataka, upload-u od oko 50 odsto na mobilnoj mreži i oko 70 odsto preko fiksnog interneta”, precizirala je Cibulskaja.

Ona je podsjetila da je Telekom u startu podržao ambiciozni projekat Uči doma, koji su Ministarstvo prosvjete i kompanija Amplitudo realizovali u rekordnom roku, ustupajući prava na distribuciju kanala Uči doma 1 i 2 svim operatorima, kako bi sva djeca u Crnoj Gori mogla da prate časove.

“Da bismo im olakšali rad od kuće, korisnicima Extra TV platforme koji nemaju internet poklonili smo 100 gigabajta (GB), a značajno smo povećali i brzine slanja podataka na optici, jer je danas važnije nego ikada da budemo povezani”, navela je Cibulskaja.

Kompanija je sa njemačkom organizacijom Help obezbijedila, kao podršku u obrazovanju, 100 pametnih telefona sa internetom za djecu RE populacije, dok su dodatne telefone i internet u saradnji sa Udruženjem Roditelji podijelili djeci iz 12 socijalno ugroženih porodica iz Podgorice i Nikšića.

“Vjerujemo da je pravedno ono društvo koje svima pruža jednake šanse, i spremni smo da pružimo podršku u tome”, dodala je Cibulskaja.

Telekom je sa Kliničkim centrom Crne Gore pokrenuo liniju 1555 za psihološku podršku građanima tokom epidemije koronavirusa, dok je uz podršku Nacionalnog koordinacionog tijela i u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore (CKCG) koordinisala otvaranjem broja za SMS donacije 15888, preko kojeg CKCG odnedavno prikuplja novac za najugroženije sugrađane.

Sve to su ispratili i novčanom donacijom Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv posljedica epidemije.

Cibulskaja je, govoreći o izazovima sa kojima se Telekom suočio u reorganizaciji poslovanja u ovom periodu, kazala da je, uvođenjem prvih privremenih mjera polovinom prošlog mjeseca, kao kompanija sa najvišim standardima poslovanja postavila sebi prioritet – održavanje kontinuiteta u radu i pružanju usluga korisnicima.

“U praksi je to značilo reorganizaciju rada šopova, nabavku zaštitne opreme za naše tehničare i kolege u šopovima, kao i kontinuirano usklađivanje niza preventivnih mjera sa preporukama zdravstvenih institucija. Posebno sam zahvalna koleginicama i kolegama koje, kao rezultat svega toga, na terenu i u šopovima odgovaraju na potrebe korisnika u najkraćem roku”, navela je Cibulskaja.

Ono što su nove okolnosti posebno istakle jeste činjenica da je Crnogorski Telekom u digitalnoj transformaciji poslovanja odmakao toliko da je kompanija u svega jednoj sedmici gotovo kompletnu kompaniju izmjestila van službenih prostorija.

“Tako u ovom trenutku u Telekomu čak tri četvrtine kompanije, odnosno 75 odsto koleginica i kolega iz svih sektora, koji su trenutno na radnom zadatku, radi od kuće, a među njima su i agenti našeg Call Centra, koji su svakodnevno na raspolaganju korisnicima – iz svojih domova”, precizirala je Cibulskaja.

LUKŠIĆ

Crna Gora mora biti drugačija nego što je danas i proaktivnija ako želi da uspije, pri čemu će cijela naredna decenija biti provedena u oporavku od sadašnje zdravstveno-ekonomske krize, ocijenio je nekadašnji premijer Igor Lukšić.

On smatra da jedino za šta nema vremena jeste povratak na staro i uobičajeno.

“Dalja valorizacija, ali i način valorizacije, još više, naših resursa je od ključnog značaja. Samo veoma kvalitetan turistički proizvod, ne masovni, i brojne moguće niše može u maloj zemlji kakva je naša donijeti visoku maržu i time podstaći dugoročni rast bruto domačeg proizvoda (BDP)”, objavio je Lukšić na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn.

Prema njegovim riječima, puno bolji nego današnji, prostorni planovi koji bolje čuvaju prostor i kvalitet života su u osnovi tog dugoročnog razvoja.

“Samo veoma kvalitetan poljoprivredni proizvod može biti osnova dugoročnog razvoja. Jednako u energetici, saobraćaju, ali i brojnim drugim proizvodnim i uslužnim djelatnostima poput međunarodnog filmskog tržišta koje ne treba da se svodi samo na izdvajanja iz državnog budžeta već suštinski na privlačenje međunarodnih produkcija u uslovima kada su streaming servisi počeli da generišu enormna sredstva”, smatra Lukšić, koji je direktor za javni sektor u PricewaterhouseCoopers (PwC) Jugoistočna Evropa i vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica (UDG).

Specifičnost krize je, kako je naveo, da je ona na obje strane tržišta, što je kriza i strane ponude i tražnje. Obje će se potencijalno usporeno oporavljati, jer će s jedne strane, ljudi imati manje novca i biće obazriviji kada su u pitanju dugoročna ulaganja, dok će ponuda imati problem jer mnoge firme neće preživjeti pa će proteći vrijeme u njenom supstituisanju.

“Javne finansije će stoga trpjeti, prije svega kroz sporiji rast prihoda i kroz visoki javni dug”, dodao je Lukšić.

Brojna rješenja će, stoga, biti moguće i potrebno realizovati po modelu javno privatnog partnerstva (PPP), u brojnim oblastima, pa i u kontekstu ulaganja u infrastrukturu koja će obezbijediti veoma kvalitetnu internet vezu do svakog sela.

“Da bi ljudi bili motivisani da značajan dio svojih aktivnosti sprovode iz ruralnih krajeva, odnosno da značajan dio vremena provode u tim područjima moraju biti u mogućnosti da rade i ne oskudijevaju u određenim aspektima koji čine današnji kvalitet života. Zato je jedno od rješenja i partnerstvo sa telekomunikacionim kompanijama kako bi se stvorili uslovi za 5G mrežu i kod nas”, objasnio je Lukšić.

Dodatno, Crna Gora ne treba da bježi, naprotiv, treba da prednjači i kao, ako treba, ekperimentalna sredina za inovativna rješenja od autonomnih vozila do na primjer primjene 3D štampača u različitim oblstima. Inicijativa za upostavljanje centra za liječenje kancera hadronskom terapijom je jedan od takvih primjera koji ne treba da bude usamljen.

“Istovremeno, aktuelizovaće se i preispitivanje poreske politike kako bi se dodatni privatni novac oslobodio za ulaganja u zdravstveno, životno osiguranje i obrazovanje, u okviru kojeg i usavršavanje digitalnih vještina naših nastavnika i službenika javne uprave. Ne vjerujem u visoke poreske stope, čak mislim da neke treba i ukidati i sistem pojednostavljivati. Više vjerujem u potrebu da obezbijedimo održivost socijalnog osiguranja kroz adekvatne doprinose za socijalno osiguranje”, rekao je Lukšić.

Investiciono-razvojni fond (IRF), u tom kontekstu, treba u potpunosti da se okrene finansiranju projekata koji su inovativni, a komercijalnom bankarstvu prepustiti ostalo. Berza je, međunarodno iskustvo pokazuje, takođe važna za stvaranje uslova za finansiranje inovativnih i ekološki održivih projekata, zato treba raditi na njenom oživljavanju.

“Strane direktne investicije su bile i ostaće važan generator ekonomskog razvoja, ali će ključ oporavka i njegove održivosti biti sklonost crnogorskog društva inovacijama”, kazao je Lukšić.

On smatra da su dosadašnje mjere Vlade korak u dobrom smjeru, ali ih treba sprovesti što prije, uz definisanje dodatne podrške.

Lukšić je dodao da, nažalost, puno preduzeća nema snažne gotovinske pozicije da prebrodi nekoliko mjeseci neaktivnosti.

“Neke od mjera mogu biti plaćanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj fakturi, a ne izdatoj u narednih, na primjer, šest mjeseci ili do kraja ove godine. Istovremeno je nužno voditi računa o lancu ponude, jer u mnogim slučajevima dobavljači ne mogu više nabavljati ako sve ne plate odmah”, rekao je Lukšić.

On smatra da oslanjanje samo na zaduživanje u inostranstvu nosi sa sobom rizik sužavanja manevarskog prostora u srednjem roku, zbog čega bi trebalo razmisliti o alternativnim opcijama.

„Vjerujem da je u tom kontekstu moguće iskoristiti iskustvo koje smo imali sa nekoliko specifičnih emisija obveznica koje su rješavale pojedina pitanja pretvaranjem obaveza u dugi rok. Obveznice stare štednje su bile veoma uspješan model. Niko ih nije kupovao, posebnim zakonom je proglašen dug i one emitovane“, naveo je Lukšić.

On je saopštio da se polako uočava da je štošta moguće.

“Nije nužno putovati na svaki sastanak da bi ishod bio zadovoljavajući, nije nužno odštampati svaki papir da bi neko pogledao ili intervenisao ili odobrio, nije baš nužno svaki put otići u banku ili poštu da biste obavili čak i banalno plaćanje. Nije nužno ni otići u trgovinu baš uvijek da biste nešto kupili, već vam to mogu isporučiti direktno kući”, rekao je Lukšić.

On je kazao da je toliko javnih usluga i poslova moguće obaviti uz pomoć novih tehnologija. Na taj način se povećava transparentnost rada, postiže ažurnost i smanjuju administrativne barijere.

“Ne zaboravimo da se trenutno ljudsko društvo nalazi između dvije krize. Klimatske i aktuelne zdravstvene. Crna Gora već trpi određene posljedice rasta temperature, a naš životni i društveno-ekonomski model zbog toga može trpjeti. Zato je i digitalna transformacija i sve što sa njom ide u srcu budućeg održivog razvoja koji podrazumijeva bolji balans ekonomskog, ekološkog i socijalnog aspekta valorizacije resursa”, naveo je Lukšić.

On je ocijenio da ljudi treba da budu u prilici da obavljaju po više poslova u što manje stresnim uslovima koje veličina Crne Gore omogućavaju.

“Da li je, onda, ovo jedan od onih istorijskih događaja koji su uvod u šire društveno-ekonomske promjene? Vjerovatno, i to evolutivne”, dodao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, pandemija i socijalna distanca mogu ostaviti traga i ekonomski i kulturološki i politički. Digitalna transformacija je jasno da će biti jedan od puteva dalje.

“U kom pravcu i kako, možemo spekulisati. Ima optimističkih, ali i pesimističkih razmišljanja. Crna Gora mora, međutim, hvatati taj voz na vrijeme, ukoliko već nije stigla na prethodni jer taj oblik ekonomije ima implikacije na sve sektore”, kazao je Lukšić.

On smatra da cjelokupni razvojni model ne samo Crne Gore može biti upitan i biće predmet društvene debate. Nešto što je ranije bila adekvatna razvojna formula, možda neće više biti.

“Upitan je dalji tempo globalizacije jer je regionalizacija, kao posljedica nekih, ne nužno dobro, naučenih lekcija možda realniji proces. Kao rezultat prethodne krize, EU je radila na uspostavljanju bankarske unije. Sada je jasno da će se raditi na produbljivanju zdravstvene unije”, kazao je Lukšić.

Regionalna saradnja u tom svijetlu će, kako je dodao, još više dobiti na značaju.

PIR POZIVA

Država bi, u uslovima pandemije virusa korona, trebala da garantuje otkup tržišnih viškova domaćim proizvođačima, što bi im pomoglo da se odluče da zasnuju proizvodnju u ovoj godini, smatraju iz Partije penzionera, invalida i restitucije Crne Gore (PIR).

Iz PIR-a su saopštli da podržavaju inicijativu Privredne komore Crne Gore (PKCG) i podsjetili da je to predložio predsjednik PKCG Vlastimir Golubović.

Taj predlog Golubovića smatraju patriotskim, državničkim i profesionalnim gestom.

“PIR je i do sada u više navrata tražio od Vlade i nadležnih ministarstava kao i drugih subjekata i državnih i privatnih medija, da apeluju na patriotsku svijest građana, da po uzoru na evropske, pogotovo na zemlje iz okruženja, da crnogorski građani kupuju prevashodno robu od domaćih proizvođača, da se ugledaju na građane Slovenije, Hrvtske i drugih, koji će kupiti strani proizvod samo ako nema domaćeg”, podsjećaju.

Domaći proizvođači, kako dodaju, moraju se prilagođavati tržišnim cijenama.

“Ovaj apel ne treba da traje samo dok traje borba protiv korona virusa, već da to bude stalni patriotski čin građana CG, da kupuju domaći proizvod, čime će pomoći našim privrednicima, pomoći svojoj lokalnoj zajednici i državi u cjelini. Plasman domaćih proizvoda bi bio osiguran za proizvođače i motivisao ih na proširenje proizvodnje. To je obaveza prije svega Ministarstva poljoprivrede i Privredne komore Crne Gore, a Vlada da izdašnije subvencionira domaće proizvođače”, navodi se u saopštenju.

Država, kažu, mora da garantuje otkup viškova domaćih proizvoda.

“Mora se uspostaviti pragmatičnija veza i saradnja domaćih proizvođača i države, kako nebi nakupci zarađivali na muci i velikom uloženom trudu proizvođača. Pogotovo, mora se imati u vidu otežani uslovi izvoza domaćih proizvoda, pogotovo u narednom periodu. Mali proizvođači bi uz garancije države, da će tržišni viškovi biti otkupljeni, mogli nesmetano da nastave sa svojom proizvodnjom, što je u interesu i proizvođača i države u cjelini”, navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik PIR-a Moma Joksimovića.