ŠĆURIC UVJEREN

Odluka Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije da zabrani slijetanje aviona Montenegro erlajnza na beogradski aerodrom je politička i vlade dvije zemlje treba da je politički riješe, kazao je Pobjedi hrvatski vazduhoplovni analitičar kompanije ZAMAaero Alen Šćuric.

Procijenio je da će avio-promet tokom ljeta dostići 30 odsto prošlogodišnjeg u tom periodu.

Šćuric, koji je jedan od najvećih regionalnih stručnjaka za avio-saobraćaj, juče je u Podgorici održao prezentaciju predstavnicima Aerodroma Crne Gore i Montenegro erlajnza.

“Sa pozicije struke odluka o zabrani letova je nonsens. Da se radi samo o struci i o aviosaobraćaju već bi se letjelo na toj liniji i sa obje strane. Ali radi se o politici, a onda morate probati politički djelovati. Ne ulazim u političke rasprave, ali sigurno mogu da kažem da nije Crna Gora jedina koja trenutno ne dozvoljava ulazak srpskim državljanima. To ne dozvoljava ni Hrvatska, niti cijela Evropska unija, pa nije smak svijeta i ne rade se sankcije drugim kompanijama”, kazao je Šćuric.

On kaže da shvata ako su te kontramjere Srbije namijenjene zaštiti Er Srbije.

“Kad bi letio samo MA sa državljanima Crne Gore prema Srbiji, Er Srbija bi bila u lošijoj poziciji i sa te pozicije mogu shvatiti da kada ne postoji otvoreno nebo između dvije države, da se bilateralno štiti svoja vlastita kompanija”, rekao je Šćuric.

Ocijenio je da je to legalno i legitimno, bez obzira na političku pozadinu.

“Sa te pozicije ne treba osuđivati Srbiju što je zaštitila svoju nacionalnu kompaniju, ali to je sve skupa nonsens zbog stanovništva i predstavnici obje vlade to treba da riješe”, izjavio je Šćuric, koji očekuje da će se to i desiti u dogledno vrijeme i da će problem biti prevaziđen.

Podsjetio je da je avio-linija Podgorica-Beograd ekstremno važna i za Montenegro erlajnz i za Er Srbiju, jer je jedina linija koja ima više od 100.000 putnika.

Na pitanje šta je alternativa za MA nakon zabrane letova ka Beogradu, kazao je da treba da obnove linije ka Frankfurtu i Parizu i to bar tri puta sedmično.

“Linija prema Beogradu je definitivno broj jedan za Montenegro erlajnz, ali me stvarno čudi i nije mi jasno zašto MA već ne leti ka Frankfurtu i Parizu”, poručio je Šćuric.

On je dodao da Kroacija erlajnz ovih dana ima dva dnevna leta za Frankfurt.

“Većina od tih 280 dnevnih putnika su oni koji se vraćaju doma, a nijesu to mogli ranije. Na to treba i MA računati, jer još ima puno crnogorskih državljana koji bi se vratili, ima i poslovnih ljudi i diplomata i biće i turista”, rekao je Šćuric.

Podsjeća da preko Frankfurta i Pariza postoji mogućnost apsolutno svih avio-konekcija.

“Trenutno se situacija stabilizovala i preko ova dva aerodroma imate povezanost sa čitavim svijetom, a o Evropi da ne pričamo. Zato to treba da budu prve otvorene linije, mislim da su to trebale biti prve dvije linije koje bi bile otvorene, iako linija prema Beogradu predstavlja glavni prihod MA”, smatra Šćuric.

IZVJEŠTAJ VLADE

Obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama u prošloj godini su ugovorili ukupno 715,6 miliona eura nabavki, od čega su 608 miliona javne, a nabavke električne energije i uglja 107,4 miliona eura, navodi se u izvještaju koji je usvojila Vlada.

Kako je saopšteno nakon sjednice, u Izvještaju o javnim nabavkama za prošlu godinu navodi se da nabavke i javne nabavke imaju značajno učešće u bruto društvenom proizvodu u Crnoj Gori.

“Sa učešćem nabavki u prošloj godini od 14,58 odsto BDP-a i učešćem javnih nabavke od 12,39 odsto BDP-a“, precizirali su iz Vlade.

Posebno je naglašeno da, u odnosu na uporedne podatke javnih nabavki u prethodnim godinama, 608 miliona javnih nabavki u Crnoj Gori u prethodnoj godini predstavlja najveći iznos koji je realizovan kroz ovaj sistem od 2007. godine, od kada se prati ta oblast.

Najveći broj postupaka je, kako se navodi, sproveden putem otvorenog postupka, kao najtransparentnijeg, kojim se ostvaruje najveći nivo konkurencije u iznosu od 83,46 odsto.

Broj postupaka sprovedenih putem nabavke male vrijednosti je 13,18 odsto, hitne nabavke 2,87 odsto i pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje 0,43 odsto.

„Posebno je značajan podatak u dijelu kreiranja preduslova za jači ekonomski razvoj, da u sistemu javnih nabavki dominiraju sa 90 odsto domaći ponuđači“, kaže se u saopštenju.

ATLAS I IBM BANKE

Ukupno 396 deponenata Atlas i Invest banke Montenegro nema pravo na isplatu garantovanog depozita, zbog čega su im poslata rješenja o isključenju, navodi se u Godišnjem izvještaju o radu Fonda za zaštitu depozita (FZD).

U FZD-u navode da su klijenti IBM podnijeli Upravnom sudu četiri tužbe na rješenja o isključenju prava na isplatu depozita, u vrijednosti od 150.178 eura, dok je to uradilo 20 deponenata Atlas banke za depozite vrijedne 278.367 eura, pišu Dnevne novine.

“Postupci su i dalje u toku. Do momenta sastavljanja izvještaja, Fond nema informaciju da li je Upravni sud odlučivao o žalbama deponenata. Procjena rukovodstva Fonda je da nema osnova za uspjeh žalbi. U skladu sa članom 6 Zakona o zaštiti depozita, utvrđeno je da 40 deponenta IBM i 356 deponenata Atlas banke nema pravo na isplatu banaka”, istaknuto je u izvještaju koji je od ove nedjelje u skupštinskoj proceduri.

IBM i Atlas banka, vlasništvo odbjeglog biznismena Duška Kneževića, u stečaju su od januara, odnosno aprila prošle godine zbog negativnog finansijskog stanja i skrivenih namjera koje se odnose na nerealno visoku procjenu imovine.

Prema podacima iz izvještaja, zaključno sa 31. decembrom prošle godine, iz IBM banke je isplaćeno 21,47 miliona eura ili 96,16 odsto ukupnih garantovanih depozita.

U FZD-u navode da klijenti IBM nijesu podnijeli nijedan prigovor na isplatu.

Fond je deponentima Atlas banke do kraja prošle godine isplatio više od 80 miliona eura ili 89 odsto ukupnih garantovanih depozita. Oni su na isplatu podnijeli 22 prigovora, od kojih su četiri prihvaćena, a 18 odbijeno.

Novim Zakonom o zaštiti depozita, koji je na snazi od januara, povećan je nivo zaštite depozita sa 50.000 na 100.000 eura.

“Od dana stupanja na snagu novog zakona do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, Fond nastavlja da obračunava i vrši isplatu garantovanog depozita do iznosa od 50.000 eura po deponentu, po banci”, objasnili su u Fondu.

PORESKA UPRAVA

Na portalu ePrijava poreski obveznici mogu odložiti i obaveze po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa, obavezno socijalno osiguranje za maj, a shodno Uredbi o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja, obavještavaju iz Poreske uprave.

Kako se navodi u saopštenju, ovu mogućnost mogu iskoristiti obveznici koji podnesu IOPPD obrazac za maj 2020. godine u zakonskom roku, odnosno do 15. juna.

“Obveznici koji su već podnijeli IOPPD obrazac za maj, a žele da odlože obaveze po tom osnovu u skladu sa Uredbom, navedeno pravo mogu ostvariti podnošenjem izmijenjene poreske obaveze. Omogućeno im je da potraživanja odložena u skladu sa ovom Uredbom izmire u 24 jednake mjesečne rate od dana dospijeća obaveze”, navodi se u saopštenju Poreske uprave.

PROJEKCIJE VLADE

Vlada je usvojila predlog rebalansa budžeta za 2020. godinu. Ministar finansija, Darko Radunović, kazao je da se realni pad BDP-a procjenjuje na nivou od 6,8 odsto. Procjena nedostajućih sredstava u tekućoj godini iznose oko 877 miliona eura. Projekcije su, kako navode iz Vlade, da 2021. donosi u Crnu Gore djelimični oporavak ekonomije i rast od 4,9%.

„Pandemija koronavirusa je šok za ekonomiju cijelog svijeta, praktično nema države čija ekonomija ne trpi. Tokom dva mjeseca je praktično stala cijela svjetska ekonomija, kao što cijeli svijet pravi nove proračune i projekcije tako to radimo i mi u Crnoj Gori. Ovo što mi radimo rade gotovo sve zemlje svijeta – prilagođavaju budžet novim okolnostima“, saopštio je ministar finansija Darko Radunović na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.

Radunović je naglasio da se Crna Gora sa ovom krizom suočila u trenutku postignutih pozitivnih rezultata u dijelu konsolidacije javnih finansija o čemu svjedoči kontinuirano smanjenje deficita budžeta kroz značajan rast prihoda u prethodne tri godine i racionalizacija potrošnje kao i stvaranje uslova za opadanje javnog duga.

„Crnogorsku ekonomiju u prethodnim godinama karakterisala su pozitivna ekonomska kretanja koja su rezultirala značajnim rastom BDP-a“, izjavio je ministar finansija i istakao da su pozitivni trendovi nastavljeni i u 2019. godini te prema preliminarnim podacima Monstata, crnogorska ekonomija je rasla po stopi od 3,6% u 2019.

Poseban akcenat, kako je kazao, je na turizmu, koji čini 22,4% BDP-a u 2019, i koji će pokazati najveću ranjivost u trenutnim ekonomskim uslovima.

Prema projekcijima, procjenjuje se ostvarenje od oko 650 miliona eura prihoda od turizma u 2020, što je oko 450 miliona eura manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine, te govorimo o realnom padu od 40% na godišnjem nivou.

„Investicije kao jedna od ključnih odrednica rasta crnogorske ekonomije u proteklih nekoliko godina, takođe će biti pod uticajem nastale situacije, te se očekuje pad stranih direktnih investicija sa 7% BDP-a u 2019. na 5,4% BDP-a u 2020“, rekao je Radunović.

On je dodao da se na osnovu definisanih pretpostavki, realni pad BDP-a za Crnu Goru u 2020. procjenjuje na nivo od 6,8%, dok se u 2021. godini očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9%.

Pozitivni rezultati su, kako je kazao ministar, omogućili uspješnu emisiju crnogorskih euroobveznica po povoljnim uslovima obezbijeđujući finansiranja Budžeta za 2020. godinu već krajem 2019. godine.

Izvorni prihodi budžeta procjenjuju se da će biti niži za 349,37 miliona eura odnosno 17,0% i procjenjuje se da će iznositi 1.705 miliona eura, odnosno 37% BDP-a.

Ukupna potrošnja u 2020. godini će, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera, iznositi 2.040,88 miliona eura ili 44,3% BDP-a, što je za 63,4 miliona eura ili 3,01% niže u odnosu na prvobitni plan. Ovo prvenstveno uslijed preraspodijele između kategorija na rashodnoj strani budžeta, ušteda u dijelu potrošnje nemandatornog karaktera i očekivanoj nižoj potrošnji kapitalnog budžeta u dijelu realizacije projekta autoputa.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, kazao je ministar, planirani nivo deficita budžeta za 2020. godinu iznosi 335,89 mil.€ ili 7,3% procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani, veći je za 285,93 miliona eura. Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u tekućoj godini koja će ukupno iznositi 877.49 miliona eura.

„Vodimo razgovore sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredstvima“, izjavio je ministar i posebno istakao finansijsku podršku koja je obezbijeđena od strane Evropske unije kroz bespovratna sredstva u iznosu od 53 miliona eura, a koja će Crnoj Gori biti stavljena na raspolaganje u tekućoj i narednoj godini.

Očekuju da će obezbijediti 500 miliona

Značajna nedostajuća sredstva za 2020. godinu već su, rekao je Radunovič, obezbijeđena kroz realizovani aranžman podržan PBG garancijom Svjetske banke bazirane na razvojnim politikama, u iznosu od 250 miliona eura.

„Sumirajući, kroz razgovore koje trenutno vodimo, i već realizovane aranžmane, očekujemo da ćemo obezbijediti cca 500 miliona eura koja će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u tekućoj godini i jednim dijelom akumuliranja fiskalne rezerve za potrebe finansiranja obaveza u 2021. godini“, rekao je ministar finansija.

„Shodno navedenom, imajući u vidu plan otplate javnog duga u 2020. godini, kao i potrebe nadomješćivanja nedostajućih sredstava, javni dug u 2020. godini procjenjeno je da će biti na sličnom nivou, u nominalnom iznosu, kao i 2019. godini, odnosno na nivou od 3.798,8 miliona eura. Međutim, zbog pada BDP-a u 2020. godini, od procjenjenih 6.8 % BDP-a, javni dug očekuje se da će rasti kao procenat BDP-a do iznosa od 82.5% BDP-a“, zaključio je  Radunović.

PROJEKCIJE VLADE

Vlada je usvojila predlog rebalansa budžeta za 2020. godinu. Ministar finansija, Darko Radunović, kazao je da se realni pad BDP-a procjenjuje na nivou od 6,8 odsto. Procjena nedostajućih sredstava u tekućoj godini iznose oko 877 miliona eura. Projekcije su, kako navode iz Vlade, da 2021. donosi u Crnu Gore djelimični oporavak ekonomije i rast od 4,9%.

„Pandemija koronavirusa je šok za ekonomiju cijelog svijeta, praktično nema države čija ekonomija ne trpi. Tokom dva mjeseca je praktično stala cijela svjetska ekonomija, kao što cijeli svijet pravi nove proračune i projekcije tako to radimo i mi u Crnoj Gori. Ovo što mi radimo rade gotovo sve zemlje svijeta – prilagođavaju budžet novim okolnostima“, saopštio je ministar finansija Darko Radunović na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.

Radunović je naglasio da se Crna Gora sa ovom krizom suočila u trenutku postignutih pozitivnih rezultata u dijelu konsolidacije javnih finansija o čemu svjedoči kontinuirano smanjenje deficita budžeta kroz značajan rast prihoda u prethodne tri godine i racionalizacija potrošnje kao i stvaranje uslova za opadanje javnog duga.

„Crnogorsku ekonomiju u prethodnim godinama karakterisala su pozitivna ekonomska kretanja koja su rezultirala značajnim rastom BDP-a“, izjavio je ministar finansija i istakao da su pozitivni trendovi nastavljeni i u 2019. godini te prema preliminarnim podacima Monstata, crnogorska ekonomija je rasla po stopi od 3,6% u 2019.

Poseban akcenat, kako je kazao, je na turizmu, koji čini 22,4% BDP-a u 2019, i koji će pokazati najveću ranjivost u trenutnim ekonomskim uslovima.

Prema projekcijima, procjenjuje se ostvarenje od oko 650 miliona eura prihoda od turizma u 2020, što je oko 450 miliona eura manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine, te govorimo o realnom padu od 40% na godišnjem nivou.

„Investicije kao jedna od ključnih odrednica rasta crnogorske ekonomije u proteklih nekoliko godina, takođe će biti pod uticajem nastale situacije, te se očekuje pad stranih direktnih investicija sa 7% BDP-a u 2019. na 5,4% BDP-a u 2020“, rekao je Radunović.

On je dodao da se na osnovu definisanih pretpostavki, realni pad BDP-a za Crnu Goru u 2020. procjenjuje na nivo od 6,8%, dok se u 2021. godini očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9%.

Pozitivni rezultati su, kako je kazao ministar, omogućili uspješnu emisiju crnogorskih euroobveznica po povoljnim uslovima obezbijeđujući finansiranja Budžeta za 2020. godinu već krajem 2019. godine.

Izvorni prihodi budžeta procjenjuju se da će biti niži za 349,37 miliona eura odnosno 17,0% i procjenjuje se da će iznositi 1.705 miliona eura, odnosno 37% BDP-a.

Ukupna potrošnja u 2020. godini će, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera, iznositi 2.040,88 miliona eura ili 44,3% BDP-a, što je za 63,4 miliona eura ili 3,01% niže u odnosu na prvobitni plan. Ovo prvenstveno uslijed preraspodijele između kategorija na rashodnoj strani budžeta, ušteda u dijelu potrošnje nemandatornog karaktera i očekivanoj nižoj potrošnji kapitalnog budžeta u dijelu realizacije projekta autoputa.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, kazao je ministar, planirani nivo deficita budžeta za 2020. godinu iznosi 335,89 mil.€ ili 7,3% procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani, veći je za 285,93 miliona eura. Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u tekućoj godini koja će ukupno iznositi 877.49 miliona eura.

„Vodimo razgovore sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredstvima“, izjavio je ministar i posebno istakao finansijsku podršku koja je obezbijeđena od strane Evropske unije kroz bespovratna sredstva u iznosu od 53 miliona eura, a koja će Crnoj Gori biti stavljena na raspolaganje u tekućoj i narednoj godini.

Očekuju da će obezbijediti 500 miliona

Značajna nedostajuća sredstva za 2020. godinu već su, rekao je Radunovič, obezbijeđena kroz realizovani aranžman podržan PBG garancijom Svjetske banke bazirane na razvojnim politikama, u iznosu od 250 miliona eura.

„Sumirajući, kroz razgovore koje trenutno vodimo, i već realizovane aranžmane, očekujemo da ćemo obezbijediti cca 500 miliona eura koja će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u tekućoj godini i jednim dijelom akumuliranja fiskalne rezerve za potrebe finansiranja obaveza u 2021. godini“, rekao je ministar finansija.

„Shodno navedenom, imajući u vidu plan otplate javnog duga u 2020. godini, kao i potrebe nadomješćivanja nedostajućih sredstava, javni dug u 2020. godini procjenjeno je da će biti na sličnom nivou, u nominalnom iznosu, kao i 2019. godini, odnosno na nivou od 3.798,8 miliona eura. Međutim, zbog pada BDP-a u 2020. godini, od procjenjenih 6.8 % BDP-a, javni dug očekuje se da će rasti kao procenat BDP-a do iznosa od 82.5% BDP-a“, zaključio je  Radunović.

ŽUGIĆ I KOVAČ

Bankarski sektor adekvatno je odgovorio na krizu, obezbijedivši podršku fizičkim i pravnim licima čije je finansijsko stanje, usljed uticaja pandemije Kovid – 19 virusa, bilo ugroženo, zaključeno je na sastanku Guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića i glavnog izvršnog direktora Crnogorske komercijalne banke Palom Kovačem.

Na sastanku je razgovarano o uticaju pandemije Kovid–19 virusa na poslovanje bankarskog sistema, kao i o aktivnostima koje CKB banka sprovodi u pravcu spajanja sa Podgoričkom bankom, čiji je stoprocentni vlasnik.

”CBCG je u ambijentu povećane neizvjesnosti koji je uzrokovala pandemija, pažljivo i oprezno definisala mjere podrške, sagledavajući sve rizike po bankarski sektor, a posebno rizik likvidnosti. Kao rezultat ovakvog djelovanja, bankarski sektor je očuvao stabilnost i likvidnost, a privredi i građanima je olakšano suočavanje sa negativnim posljedicama krize”, poručeno je sa sastanka.

Na sastanku je saopšteno i da je nivo depozita CKB banke veći nego u istom periodu prošle godine i konstatovano da je upravljanje rizikom likvidnosti olakšano svim bankama koje imaju podršku svojih matičnih banaka iz inostranstva.

Guverner Žugić je istakao važnost sistemske podrške banaka realnom sektoru, a koja je posebno značajna za preduzeća u oblasti turizma, kao i za projekte čiji su nosioci mikro, mala i srednja preduzeća.

Direktor CKB-a je saopštio da banka aktivno sprovodi ranije utvrđene mjere i planove za spajanje sa Podgoričkom bankom.
Na sastanku je dogovoren nastavak koordinacije i komunikacije na planu budućih aktivnosti.

SEKULIĆ NAJAVILA

Početak radova na solarnoj elektrani na lokalitetu Briska gora kod Ulcinja može se očekivati do kraja godine, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić i dodala da je na čitavi projekat uticala pandemija koronavirusa.

“Razvoj svjetske pandemije koronavirusa nam u nekoj mjeri daje malo nesigurnosti u pogledu toga kakva će biti planirana dinamika, ali očekujemo da Elektroprivreda (EPCG) organizuje rad nezavisno od toga šta će se dešavati u narednom periodu vezano za pandemiju. Naša je procjena da do kraja godine možemo očekivati prve radove solarne elektrane”, kazala je Sekulić.

Ugovor predstavnika države i konzorcijuma, koji čine EPCG, finska kompanija Fortum i najveći Energy performance contracting (EPC) ugovarač u oblasti solarnih elektrana, indijski Sterling & Willson, za zakup zemljišta i gradnju solarne elektrane snage preko 250 megavata (MW) potpisan je krajem 2018. godine.

Sekulić je u Skupštini, odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Luiđa Škrelje, podsjetila da je jedan od preduslova za početak izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori bilo donošenje izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Ulcinja, kako bi se, osim izgradnje samih solarnih polja, projektovala i izgradnja pripadajućih dalekovoda, trafostanica i pristupnih puteva.

“Na jednoj od ranijih sjednica Vlade donijet je dokument u vezi prostornog uređenja Opštine Ulcinj, koji nam daje mogućnosti da dalje pristupimo tom projektu”, objasnila je Sekulić.

Poslanicu Socijaldemokratske partije (SDP), Draginju Vuksanović Stanković, zanimalo je da li će i kada biti u potpunosti realizovan socijalni program na osnovu sporazuma koji su bivši radnici Željezare Nikšić potpisali sa predstavnicima Vlade krajem 2011. godine.

Ona je kazala da je grupi bivših radnika Željezare, koji su tokom stečaja otišli u penziju, ostao neuplaćen dio ili cijeli iznos doprinosa za beneficirani radni staž, što je, kako tvrdi, bila obaveza Vlade na osnovu sporazuma koji je potpisan sa predstavnicima sindikata.

“Naime, retroaktivno priznati staž je uplaćen samo dijelu radnika, što je i razlog zbog kojeg određeni broj njih posjeduje rješenje o penzionisanju privremenog karaktera. Zbog toga su njihove penzije značajno manje i dovedeni su u neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike kojima je uplata izvršena u potpunosti”, rekla je Vuksanovć Stanković.

Sekulić je odgovorila da je Vlada u aprilu 2011. godine usvojila program rješavanja problema viška zaposlenih u Željezari, Radventu i Tehnostilu, za one koji kroz proces stečaja ostanu bez posla.

Taj program je bio usaglašen sa sindikatima sva tri društva.

“Cilj programa bilo je ublažavanje socio-ekonomskih posljedica kod radnika koji su u postupku optimizacije broja zaposlenih u ta tri preduzeća ostali bez posla”, kazala je Sekulić.

Ona je poručila da socijalni program nije predviđao uplatu beneficiranog radnog staža, već se samo odnosio na visinu nadoknade.

“Beneficirani radni staž nije ulazio kao stavka u taj socijalni program, već je tada navedeno da će se preispitati mogućnost priznavanja beneficiranog radnog staža”, dodala je Sekulić.

Ona je objasnila da su kriterijumi za određivanje visine otporemnina bili usaglašeni sa sindikatima tri kolektiva i predviđali su otpremnine u rasponu od četiri hiljade do 25,5 hiljada EUR u zavisnosti od godina radnog staža, mogućnosti odlaska u penziju i stambenih potreba zaposlenih.

“Svi zaposleni iz Željezare, koji su se prijavili za regulisanje radno-pravnog statusa po socijalnom programu, ostvarili su to pravo”, zaključila je Sekulić.

VLADIN PROGRAM

Putem aplikacije za prijavu za subvencije je za prva tri dana juna odobrena isplata zarade za 9,59 hiljada preduzeća i preduzetnika u iznosu od 9,97 miliona eura.

Kako je navedeno na Tviter nalogu Ministarstva ekonomije, ukupno je za subvencije za maj do sada podnijeto 9,92 hiljade zahtjeva.

Preduzeća i predzetnici su od ponedjeljka počeli da podnose zahtjeve za subvencije za maj.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

Zahtjeve za subvencije za aprilske zarade zaposlenih podnijelo je nešto preko 15 hiljada preduzeća, od čega je isplaćeno njih 96,2 odsto u ukupnom iznosu od 16,3 miliona eura.

Subvencije su isplaćene za ukupno 61,4 hiljade zaposlenih.

NVO NEZADOVOLJNE

Ministarstvo ekonomije nije prihvatilo nijedan komentar nevladinog sektora koji je poslat na Nacrt zakona o energetici, čim je jasno dalo do znanja da ih zaustavljanje štete na račun građana Crne Gore i uništavanja rijeka i drugih prirodnih vrijednosti ne zanima, poručuju u NVO WWF Adrija, Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu koji izražavaju duboko žaljenje cijelim postupkom u vezi sa pomenutim zakonom.

“Ovim Nacrtom zakona vlasti još jednom potvrđuju kako će nastaviti da podržavaju samo određe interesne grupe. Time se javno dobro i resursi koji su u vlasništu svih građana iskorištavaju u svrhu privatnih interesa uz velike gubitke po cijelo društvo. Nacrt novog zakona goruće energetske probleme u Crnoj Gori ostavlja neriješenima. Izbjegavanjem trajnog ukidanja podsticaja za male hidroelektrane, novi zakonom nastaviće sponzorisanje uništavanja rijeka i bogaćenje privatnih investitora”, ističe se u saopštenju nevladinih organizacija.

Ovaj će zakon, kako dodaju, ako bude usvojen od Skupštine Crne Gore, doprinijeti usporavanju ekonomskog oporavka Crne Gore, a posljedice po prirodu će biti neminovne.

“Umjesto izgradnje stabilnog i održivog energetskog sistema koji u obzir uzima dugoročni razvoj države te sve izazove sa kojima ćemo se susresti, a koji su posljedica klimatskih promjena, Ministarstvo ekonomije i cijela Vlada nastavljaju po starom. Nažalost, cijenu njihovog nemara platiće svi građani”, poručili su u svom saopštenju WWF Adria, Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu.

Kako naglašavaju u saopštenju, tokom javne rasprave koja je sprovedena u jeku pandemije, niz organizacija civilnog društva, pojedinaca, ali i državnih preduzeća, poslalo je komentare na Nacrt zakona. Od zaključenja roka za dostavljanje komentara do službenog izjašnjenja Ministarstva nije se održala niti jedna sjednica radne grupe zadužene za ovaj zakon, čime je, kako ističu, značajno narušena transparentnost i demokratičnost cijelog postupka.

“Krajem aprila nekoliko je nevladinih organizacija, uz podršku WWF Adrije, uputilo komentare na nacrt ovog zakona. Tom su prilikom podsjetili kako je kroz novo zakonsko rješenje potrebno jasno propisati da razvoj energetskih djelatnosti treba biti u svrhu zaštite javnog interesa. Uz to su posebno naglasili kako proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ne smije ugrožavati održivi razvoj i zaštitu životne sredine. Iako je cijeli proces pripreme nacrta novog zakona protekao bez direktne rasprave, izvjesno je kako će se on prihvatiti. Ministarstvo ekonomije još jednom je pokazalo kako ih stvarno učešće javnosti ne zanima, pa čak i kada su u pitanju teme koje se tiču svih građana Crne Gore, a koji bi u njima trebali učestvovati”, navodi se u saopštenju.