PODACI CBCG

Banke su do kraja januara odobrile kredite od ukupno 3,07 milijardi eura, što je rast od 0,2 odsto na mjesečnom nivou.

Prema podacima Centralne banke (CBCG), do kraja januara je u odnosu na isti period prošle godine odobreno 4,3 odsto više kredita.

“Kada se zbog uporedivosti iz podataka za januar prethodne godine isključi Invest banka Montenegro (IBM), koja nije dio statistike za januar ove godine, odobreni krediti su na godišnjem nivou porasli 10,1 odsto”, navodi se u Biltenu.

Iz CBCG su podsjetili da je IBM iz monetarne statistike isključen od januara prošle godine, a Atlas banka od aprila.

Odnos između kredita i depozita na kraju januara bio je veći nego u istom periodu prošle godine i iznosio je 0,89.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 79,6 odsto.

Ukupni depoziti su u januaru u odnosu na decembar pali 0,7 odsto i iznosili su 3,45 milijardi eura.

Oročeni depoziti činili su 28,3 odsto ukupnih, a oni po viđenju 71,4 odsto. Preostalih 0,3 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od jedne do tri godine, 48,9 odsto. Depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine činili su 37,4 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju januara iznosili su 1,3 milijarde eura, što je 1,3 odsto manje nego u decembru.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva, oročeni su činili 39,5 odsto, a oni po viđenju 60,5 odsto.

PKCG

Država bi, u uslovima pandemije koronavirusa, trebalo da garantuje otkup tržnih viškova domaćim proizvođačima, što bi im pomoglo da se odluče da zasnuju proizvodnju u ovoj godini, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

Oni su saopštili da bi na taj način proizvođačima plasman proizvoda bio osiguran, što bi trebalo da bude jedna od osnovnih mjera države koja bi pomogla da se održi i očuva poljoprivredna proizvodnja u ovoj godini.

„Jedan od glavnih problema naših proizvođača iz primarne proizvodnje, ne samo u uslovima pandemije nego i u redovnim uslovima poslovanja, jeste pitanje garancije otkupa proizvoda“, rekli su predstavnici PKCG agenciji Mina-business.

Oni su podsjetili da je poznato da je značajan dio domaće proizvodnje posljednjih godina plasiran u vrijeme turističke sezone, pa u situaciji kada se još ne zna šta će biti sa sezonom postoji opravdano pitanje poljoprivrednika na kolikim površinama da sade povrće i voće ove godine.

Poljoprivrednici se, kako su dodali iz PKCG, pitaju da li da zadrže proizvodnju na prošlogodišnjem nivou ili da je redukuju, jer će biti teško u kratkom vremenu pronaći tržišta za izvoz viškova koji će se neminovno javiti ukoliko se ne oporavi turistička sezona ove godine.

„Mali proizvođači bi, ukoliko imaju garanciju da će tržni viškovi biti otkupljeni, mogli nesmetano nastaviti svoju proizvodnju i eventualno promijeniti asortimana proizvoda u skladu sa potrebama tržišta“, smatraju u Komori.

Iz PKCG su saopštili da je ekonomska aktivnost u uslovima pandemije praktično zamrla u mnogim sektorima, što nije slučaj sa poljoprivredom i proizvodnjom hrane.

„Podsjećamo da se i u vrijeme posljednje svjetske ekonomske krize pokazalo da je poljoprivreda otpornija od drugih sektora privrede, poput usluga, nekretnina i automobilske industrije, kao što je i slučaj danas“, saopšteno je iz PKCG.

Oni su ocijenili da se u ovim mjesecima, kada je koronavirus “zavladao” svijetom i kada mnoge zemlje zabranjuju izvoz obezbjeđujući prije svih svoje stanovništvo hranom, može vidjeti koliko znači domaća proizvodnja.

„Očigledno je da se mora unaprijediti sopstvena proizvodnja strateških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta“, kazali su iz Komore.

U PKCG smatraju da je povećanje domaće proizvodnje za čiji razvoj postoje komparativne prednosti, ne samo potreba, već i imperativ za ukupni budući razvoj društva, u cilju zadovoljenja potreba stanovništva i istovremeno smanjenja spoljnotrgovinskog deficita, bilo kroz povećanje izvoza ili supstitucijom uvoznih proizvoda povećanjem potrošnje domaćih proizvoda.

„U poljoprivredu, koja predstavlja stratešku granu razvoja, posljednjih deset godina samo kroz Agrobudžet je usmjereno oko 266 miliona EUR bespovratnih sredstava, a u ovoj godini još oko 610 miliona EUR, što je imalo pozitivan uticaj na rastuće trendove kako u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, tako i u prerađivačkoj industriji“, podsjetili su iz Komore.

Crnogorski agrar posljednjih desetak godina bilježi veoma dobre rezultate kako sa aspekta povećanja proizvodnje tako i sa aspekta dostizanja standarda i uvođenja novih tehnologija, što je rezultat, prije svega, uloženih sredstava u njegov razvoj iz Agrobudžeta, međunarodnih projekata, donacija i kredita.

Ostvareni rezultati u proizvodnji su, kako smatraju u PKCG, ohrabrujući, ali još u značajnoj mjeri ne mogu da zadovolje potrebe domaćeg tržišta.

„Naime, od ukupno uvezene hrane oko 30 odsto se odnosi na onu koju ne možemo da proizvodimo, jer nemamo zemljišne kapacitete ili klimatske uslove pogodne za tu proizvodnju, ali i zbog nepostojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju nekih poljoprivrednih proizvoda, odnosno nemamo dovoljno razvijenih prerađivačkih kapaciteta“, objasnili su iz PKCG.

Međutim, činjenica je i da se uvozi dosta proizvoda za koje postoje komparativne prednosti, kao i kapaciteti za proizvodnju, što direktno ugrožava domaću proizvodnju, koja je suočena sa velikom konkurencijom stranih proizvoda.

„Privrednici su svjesni da moraju povećati proizvodnju i proizvesti proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet i cijenu koja mora biti konkurentna na domaćem i stranom tržištu, ali upravo zbog velike konkurencije stranih proizvoda smatraju da im je potrebna pomoć države za bolje pozicioniranje i jačanje konkuretnosti“, naveli su iz PKCG.

U te svrhe u toku je realizacija tri važna projekta, koja su finansirale Vlada i PKCG – Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Iz Komore su, odgovarajući na pitanje o preporukama Vladi i nadležnima kada je riječ o mjerama pomoći za poljoprivredni sektor, kazali da bi, pored mjera pomoći usmjerenim na sve segmente društva, posebnu pažnju trebalo posvetiti sektoru proizvodnje hrane.

„Na taj način bi se u uslovima pandemije obezbijedilo sigurnije snabdijevanje tržišta domaćim proizvodima i održala bi se poljoprivredna proizvodnja kojom se bavi preko 48 hiljada domaćinstava u Crnoj Gori“, ocijenjeno je iz PKCG.

Preopruka bi bila i da se avansno uplate subvencije, koje su već planirane za razvoj poljoprivrede kroz ovogodišnji Agrobudžet, jer bi to bila u stvari direktna bespovratna pomoć proizvođačima, u najmanjem iznosu od 50 odsto od planiranih.

„Bilo bi veoma važno i da se obezbijede povoljna kreditna sredstva, posebno za ovaj sektor, sa nižim kamatnim stopama i dužim grejs periodima i rokovima vraćanja, kako bi se obezbijedila sjemena, sadni materijal, folija za plastenike, zaštitna i sredstva za prihranu bilja. Važno je pomenuti da niže cijene naftnih derivata umnogome u ovom trenutku mogu pomoći domaćim proizvođačima“, dodali su iz Komore.

Takođe je veoma važno raditi na daljoj popularizaciji domaćih proizvoda.

„Svjedoci smo da se ovih dana puno govori o domaćoj proizvodnji i potrebi da što više kupujemo domaće. Pri tome, naravno, očekivanja su da proizvođači nude svoje proizvode po pristupačnim cijenama uz odgovarajući kvalitet, a da trgovački lanci učine napor da im pomognu kroz skraćivanje valute za plaćanje na 15 dana, gdje bi država takođe mogla da pomogne davanjem povoljnijih kredita trgovačkim lancima u slučaju da se koriste za plaćanje domaćih proizvoda“, objasnili su iz PKCG.

Takođe bi, kako su ocijenili, bilo veoma značajno da su domaći proizvodi bolje pozicionirani i da imaju više prostora na policama kako bi bili vidljiviji za građane.

RADULOVIĆ

Država mora da izračuna rizike, da novac koji ulaže dobijaju oni koji mogu da prežive ovu epidemiju, da se uhvate ukoštac i sjutra ponovo pune budžet, ocijenio je za Vikend novine predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.

Vlada da izračuna rizik

Prema njegovim riječima na Vladi je sad da nađe mjeru u mjeri mogućeg, kako bi pomogla onima koji ne mogu da opstanu, zbog epidemije koronavirusom.

– Svijet je u problemu, svi smo u problemu, ali da naglasim imate nekog ko je bio i prije korone u problemu. Država mora da postupi tako da izračuna rizik i da li te pare koje ulaže, a mora da ih uloži, stvarno dobijaju oni koji mogu da prežive i sjutra na adekvatan način, da se uhvate ukoštac i naravno ponovo pune budžet – objašnjava za VN Radulović.

Kako kaže, nije za očekivati da nekome ko je već bio u gubitku i problemu država da pare, da pokrije simbioze i nastavi dalje.

– Neka sad država uzme poreske kartone privrednih subjekata, pogotovo krupnijih i neka vidi ko je i koliko davao za doprinose na plate. I onda će mnoge stvari biti jasnije. Ako ja imam 400 radnika i neko drugi takođe 400, a ja za troškove rada uplatim devet miliona, a ovaj drugi 2,6 miliona, nešto nije u redu. I sad treba jednaku pomoć da dobijemo. Ne treba. Taj koji može sa 2,6 miliona da pregura godinu, njemu očigledno treba dati manje. Dakle, mora se realna metodologija naći i beskompromisno djelovati jer mora država da sačuva privredu. I jednog frizera ili zanatliju takođe moramo paziti jer nam i te kako treba – ocijenio je Radulović.

Ne politizovati situaciju 

Za sada, dodaje on, nema najava do kad bi sve ovo moglo trajati, zbog čega je i dalje nepoznanica hoće li strani gosti moći da dođu u Crnu Goru.

– Znam da ništa ne znam, ni hoće li biti stranih gostiju, ni do kad će ovo trajati. Pa i smanjenje mjera u nekim evropskim državama je dezinformacija. To ne znači da će se vratiti na staro. Moguće da te mjere budu takve, da se ne može putovati. Jer cijeli svijet je u problemu. Ipak, ponašati se i živjeti kao da se ništa ne dešava ili politički iskoriščavati ovu situaciju ne pomaže nikome od nas – zaključio je Radulović.

Formiran Operativni štab za pomoć turizmu
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) formiralo je Operativni štab za turističku privredu, saopšteno je ranije iz Vlade Crne Gore.

Iz Vlade su naveli da je cilj Operativnog štaba pomoć crnogorskom turizmu u prevladavanju posljedica pandemije koronavirusa.

Štab čine predstavnici ministarstva održivog razvoja i turizma i saobraćaja i pomorstva, Nacionalne turističke organizacije, Morskog dobra, Privredne komore, Aerodroma Crne Gore, Crnogorskog turističkog udurženja i Uprave policije.

PREKINUT RAD

Radno zakonodavstvo prepoznaje instutut naknade zarade u slučaju prekida rada koji je nastao bez krivice zaposlenog. Odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela, rad pojedinih privrednih subjekata je zabranjen, pa se samim tim i ovaj institut sada primjenjuje, kaže koordinatorka radne grupe za izradu Zakona o radu Vesna Simović Zvicer.

Prava zaposlenih definišu zakon o radu i opšti kolektivni ugovor. Simović Zvicer kaže da postoje određene razlike u odredbama kada su ova dva akta u pitanju, pa se zbog toga primjenjuju one koje su u datom trenutku povoljnije.

“Zaposleni u ovom slučaju ima pravo na zaradu od 70% od osnove, a da pri tom to ne može biti manje od minimalne zarade”, kaže ona.

Naša sagovornica odrično odgovora na pitanje, da li poslodavci kojima je rad zabranjen, a inače isplaćaju minimalnu zaradu mogu da se pozovu na pravo umanjenja osnovne zarade.

“U ovom slučaju odgovor je ne”, ističe Simović Zvicer.

Ona objašnjava i situaciju kada nije zabranjen rad privrednog subjekta, a zaposleni se nalazi u saomizolaciji ili karantinu. Simović Zvicer kaže da se radi o pravnoj praznin kada je aktuelna situacija u pitanju, te nudi sljedeće tumačenje.

“U zakonu se pominje jedna situacija u kojoj će zaposleni imati naknadu 100 odsto, a to je u slučaju karantinske bolesti. Šta su karantinske bolesti određuje ministarstvo zdravlja svojim podzakonskim aktima. Trenutno, kovid 19 nije prepoznat kao karantinska bolest. S obzirom da imamo pravnu prazninu, trebalo bi primjeniti analogiju sa drugim karantinskim bolestima, jer je već proglašena epidemija koja predstavlja opasnost po živote velikog broja ljudi, što dovodi do toga da se u ovoj situaciji može primjeniti nakanada u iznosu od 100 odsto osnovne zarade”, navela je Simović Zvicer.

Poslodavci čija djelatnost nije zabranjena, ali imaju smanjen obim posla, samim tim i potrebu za manjim brojem radnika, mogu se pozvati na institut godišnjeg odmora.

“Poslodavac može izmjeniti plan godišnjeg odmora i bez saglasnosti zaposlenog, u slučaju više sile, a to je upravo aktuelna situacija. Ukoliko ne postoji potreba da se zaposleni anagažuje na poslovima u prostorijama komapnije ili radom od kuće, smatram da se poslodavci mogu iskoristiti ovaj institut. To nije prinudni odmor, to je redovni odmor, sa pravom naknade od 100 odsto”, pojašnjava Simović Zvicer.

Prema odredbama zakona o radu, Institut naknade zarade u slučaju prekida rada koji je nastao bez krivice zasposlenog može se primjenjivati 4 mjeseca, zaključuje Simović Zvicer.

Srđan Čabrilo, TVCG

EBRD I ILO

Međunarodna organizacija rada (ILO) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uspostavile su zajedničku radnu grupu kako bi izvršile procjenu uticaja krize na ekonomije regiona Zapadnog Balkana, sa osvrtom na kratkoročne i srednjoročne efekte na tržište rada.

“Istraživanje o uticaju na kompanije na Zapadnom Balkanu je u toku i očekivani podaci o tome kako najbolje pomoći privatnom sektoru će biti uskoro biti dostupni”, saopštila je Međunarodna organizacija rada.

Kako se navodi, istraživanje će podrazumijevati i odgovore na prepoznate izazove, s osvrtom na mjere koje su vlade u regionu preduzele.

Vlade i socijalni partneri imaće priliku da sagledaju i usvoje predložene opcije radne grupe kako bi smanjile uticaj pandemije na tržište rada.

“U sklopu ove globalne inicijative i crnogorski predstavnici kancelarije EBRD-a, kancelarije Međunarodne organizacije rada i Unije poslodavaca, organizovali su anketu o uticaju krize uzrokovane pandemijom COVID-19 na na lokalna mala i srednja preduzeća, gdje će istraživanje uključivati i prijedloge kratkoročnog plana ublažavanja uticaja krize i srednjoročni plan ubrzanja pristupa finansijama te pristup intrumentima za uspješan oporavak poslovanja”, navodi se u saopštenju.

CBCG

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 22 radna dana u martu iznosila je 1,37 milijardi eura, što je 16 odsto više nego u februaru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Od toga je 95,16 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

“U martu je za 22 radna dana realizovano oko 835,25 hiljada naloga, od čega 35,27 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu”, navodi se u izvještaju CBCG.

Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 37,97 hiljada, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 62,38 miliona eura.

U martu za 11,22 hiljade minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, pa je njegova raspoloživost bila 100 odsto.

U PROŠLOJ GODINI

Institut “Simo Milošević” zabilježio je u prošloj godini gubitak od 8,1 milion eura, dok je u 2018. bio u dobiti 54,51 hiljadu eura.

Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi Instituta su na kraju decembra iznosili 11,81 milion eura i bili su 5,5 odsto veći nego u uporednom periodu.

Poslovni rashodi kompanije porasli su 1,8 puta na 19,16 miliona eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 6,04 miliona EUR, materijala 2,32 miliona, a amortizacije i rezervisanja 9,08 miliona. Ostali poslovni rashodi iznosili su 1,7 miliona eura.

Ukupna aktiva kompanije na kraju prošle godine vrijedila je 64,66 miliona EUR, što je 0,9 odsto manje u odnosu na uporedni period.

Dugoročna rezervisanja i obaveze iznose 327,78 hiljada EUR, a kratkoročna 10,4 miliona eura.

Neraspoređena dobit iznosi 1,13 miliona eura, a odložene poreske obaveze 1,48 miliona eura.

Prema podacima Centralne depozitarne agencije, Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva posjeduje 26,69 odsto akcija Instituta, a crnogorski Investiciono-razvojni fond 23,65 odsto.

Crnogorska Vlada posjeduje 19,19 odsto dionica Instituta, Fond zdravstva 10,23 odsto, a Zavod za zapošljavanje 3,41 odsto. Valeant Pharmaceuticals International California posjeduje 1,29 odsto, dok je iza CK Zbirnog kastodi računa 1 skriven vlasnik 1,22 odsto dionica. Iza UCB Zbirnog kastodi računa 2 nalazi se vlasnik 1,06 odsto akcija.

Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto vlasništva.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte krajem januara nije prihvatio izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju o rezultatima pregovora za zaključenje ugovora o prodaji 56,48 odsto akcijskog kapitala u Institutu “Simo Milošević”.

Ponudu za kupovinu 56,48 odsto akcija Instituta dostavio je konzorcijum češke kompanije Philibert i Vile Oliva, vlasnika biznismena Žarka Rakčevića.

Konzorcijum je ponudio deset miliona EUR za 56,48 odsto državnih akcija u Institutu „Simo Milošević“ i 27,94 miliona eura investicija u narednih pet godina.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte ovlastio je krajem marta prošle godine Tendersku komisiju za privatizaciju da sa češko-crnogorskim konzorcijumom počne pregovore o zaključenju ugovora o prodaji Instituta „Simo Milošević“.

PAD UVOZA ODJEĆE

Uvoz jestivog ulja povećan je 50 odsto, respiratora, zaštitnih maski i rukavica 60 odsto, drastičan pad od 95 odsto bilježe odjeća i obuća, saopšteno je iz Uprave carina uz pojašnjenje da je povećan uvoz hrane i medicinskih sredstava.

– Uvoz sredstava za higijenu i toaletne konfekcije uvećan je za 30 odsto, a znatno je veći uvoz brašna i šećera – kažu iz Uprave carina.

Za 40 odsto je uvećan uvoz medicinskih sredstava i ljekova.

– Pored respiratora, zaštitnih maski i rukavica koji bilježe skok od 60 odsto, uvoz analgetika i antibiotika veći je za petinu – pojašnjavaju iz ove institucije i dodaju da se ta roba uvozi iz raznih zemalja.

– Zemlja porijekla zaštitnih maski i rukavica je Kina, respiratora Švedska, a najviše ljekova se uvozi iz Slovenije – kažu u Upravi carina.

Srbija, dosadašnji najveći uvozno-izvozni partner, nakon odluke te zemlje da zaustavi promet, sada je iza Grčke, Albanije, BiH, Bugarske i Hrvatske.

Podaci Carina pokazuju da je, u odnosu na april prošle godine, smanjen uvoz svih vrsta robe koja služi djelatnostima čiji je rad zabranjen, tako da je osim odjeće i obuće, značajan pad uvoza vozila (80 odsto), alkohola ( 55) i namještaja (73 odsto).

– U ovim vanrednim okolnostima Uprava carina je reagovala promptno. Obzirom da je određeni broj graničnih prelaza zatvoren, na povećani obim posla na otvorenim graničnim prelazima se odgovorilo unutrašnjom reorganizacijom rada i prerasporedom službenika sa zatvorenih graničnih prelaza. Ni u jednom momentu promet robe nije stao, te nije došlo do prekida lanca snabdijevanja – objašnjavaju iz Uprave carina.

Promijenjen je, kako ističu, i režim rada na graničnim prelazima i u unutrašnjim robnim ispostavama.

– Omogućeno je da se na graničnim prelazima mogu osnovne životne namirnice i sredstva za higijenu staviti u slobodan promet. To je omogućilo da roba na najbrži mogući način stigne do krajnjeg korisnika. U carinskoj ispostavi Terminal Podgorica, stavljanje ključne robe u slobodan promet je dozvoljen do 22 časa – objasnili su iz ove institucije i to se odnosi na pošiljke hrane za ljude i životinje, ljekove, sredstva za higijenu i za svu drugu robu za koju se procijeni da bi zadržavanje moglo da ugrozi zdravlje i živote građana.

PRIJESTONICA I UNDP

Centar za lokalni ekonomski razvoj i EU fondove Prijestonice Cetinje u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pokreće online savjetodavnu i mentorsku podršku preduzetnicima i onima koji namjeravaju da pokrenu biznis.

„Cilj je da se polaznici mentorskog programu Centara za lokalni ekonomski razvoj i EU fondove pripreme za poslovne aktivnosti nakon pandemije korona virusa“, kazao je vršilac dužnosti direktora Centra Miloš Ivanišević.

On je objasnio da Prijestonica Cetinje u saradnji sa UNDP, koji djeluje kao agencija Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), podržava Ministarstvo održivog razvoja i turizma da sprovede projekat „Razvoj zelenog biznisa u Crnoj Gori“, čiji je cilj promocija biznis inicijativa sa niskim emisijama štetnih gasova i dekarbonizacija crnogorske privrede. Projekat, kako je naveo, zajednički finansiraju GEF, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Investiciono-razvojni fond i Prijestonica Cetinje.

„Uzimajući u obzir trenutnu situaciju u zemlji, a sa namjerom da se pruži podrška preduzetnicima i onima koji imaju namjeru da pokrenu svoj biznis, odlučili smo da dopunimo podršku sa mogućnošću dobijanja savjetodavne i mentorske podrške online. Naša namjera je da iskoristimo ovo vrijeme kao polaznu tačku i spremno dočekamo mogućnosti i šanse koje će se desiti nakon prolaska aktuelne krize“, objasnio je Ivanišević.

On je pozvao zainteresovane za online podršku da se prijave na mail [email protected], kako bi dogovorili termin konsultacija. Plan je da se konsultacije obavljaju svakog četvrtka kao dio ustaljenog programa Centra „Četvrtak na Cetinju“.

„Kako bi dodatno razvili za „zelene“ biznise na Cetinju obezbijeđena je savjetodavna i mentorska podrška u četiri oblasti – zakonska regulativa, računovodstveni i administrativni okvir; strateško i finansijsko planiranje, upravljanje i umrežavanje u poslu; razvoj proizvoda, promocija, marketing i umrežavanje; i inovacije i nove tehnologije“, kazao je Ivanišević.

GOLUBOVIĆ

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Vlastimir Golubović je, gostujući u emisiji “Živa istina” na Javnom servisu, rekao da su privrednici pozdravili prvi set mjera Vlade koji je usmjeren ka preduzećima,

On je ocijenio da je taj set mjera Vlada blagovremeno donijela.

“To je kratoročan, stabilizacioni set mjera usmjeren očuvanju radnih mjesta i funkcionisanju preduzeća i omogućavanju isplate zarada”, rekao je Golubović dodajući da je posebno značajna mjera koju je kreirao Investiciono-razvojni fond za brzu liniju kredita za likvidnost.

“Ta mjera će mnogo pomoći da mnoga mikro i mala preduzeća opstanu”, rekao je Golubović.

U vezi sa obimom državne pomoći preduzećima, a u poređenju sa drugim zemljama, Golubović je rekao da je važno imati u vidu stepen finansijske stabilnosti na kom je Crna Gora zatečena epidemijom.

“Imali smo tri godine dinamičan ekonomski razvoj sa visokim stopama rasta. Naše finansije ostvarile su bolje rezulltate od planiranih, smanjili smo budžetski deficit. Imamo značajan nivo javnog duga koji je sada 77,2 posto BDP-a i to je ono što opterećuje. Međutim imamo devizne rezerve oko 600 miliona, tako da je neto javni dug dug u odnosu na bruto domaći proizvod, 63,5 odsto”, kazao je Golubović uz ocjenu da je visina javnog duga problem.

“Naš dug jeste visok i predstavlja smetnju za nova povoljna zaduživanja”, rekao je Golubović.

Govoreći o narednom setu mjera Vlade namijenim privredi, Golubović je rekao da je PKCG kreirala upitnik koji je 13. marta upućen članicama Komore.

“Obavili smo i preko 300 intervjua. Dobili smo na stotine predloga, mišljenja… koja su nam veoma pomogla da predloge objedinimo u opšte s kojima smo izašli pred Vladu. Svakodnevno razgovaramo o strahu koji je opravdano prisutan. Prije svega koliko ovakva situacija može trajati”, prenio je Golubović raspoloženje privrednika.

Govoreći o preduzećima koja trpe negativne posljedice okolnosti izazvanih koronavirusom, Golubović je rekao da se ona dijele na tri grupe.

“U prvu grupu spadaju preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća kojima je NKT zabranilo djelatnost i oni su, po oscjeni PKCG najugroženiji. Drugoj grupi pripadaju firme kojima je obavljanje djelatnosti djelimično ograničeno – kao što su hoteli, turističke agencije i neka preduzeća iz oblasti saobraćaja koja defakto ne mogu da rade. Treću kategoriju čine preduzeća kojima je opala poslovna aktivnost i smanjen prihod”, kazao je Golubović napominjući da PKCG svakog 15. u mjesecu prikazuje ostvaren prihod u prethodnom mjesecu, a da mart nije referentan mjesec za ovu situaciju.

“Prave podatke ćemo imati tek kada polovinom maja dobijemo podatke za april”, rekao je Golubović.