PODRŠKA PKCG

Privredna komora Crne Gore podržala je pokret Digitalna solidarnost koji podrazumijeva ustupanje besplatnih servisa digitalne zajednice preduzećima.

Na portalu www.digitalnasolidarnost.me mogu se pronaći besplatni online servisi koji mogu olakšati poslovanje u vanrednim okolnostima.

“Digitalna solidarnost je podrška održavanju kontinuiteta poslovanja u izazovnom okruženju nastalom uslijed pandemije koronavirusa, posebno mikro i malim preduzećima, kojima je i najpotrebnija”, navodi se u saopštenju PKCG. .

Vjeruju da će na taj način doprinijeti lakšem premošćavanju teškoća prouzrokovanih pandemijom, ali i doprinijeti da postojeći digitalni servisi zažive. Takođe, očekuju da će tako podstaći digitalnu zajednicu da stvara nove servise.

“Pozivamo digitalnu zajednicu na solidarnost, da se uključi u realizaciju projekta ustupanjem svojih online servise besplatno dok traje pandemija. Takođe, pozivamo cjelokupnu poslovnu zajednicu, nezavisno kom sektoru pripada, da koristi postavljene servise, kao i da inicira kreiranje novih servisa,  kako bi održale kontinuitet u poslovanju”, navodi se u saopštenju.

KONJEVIĆ

Vlada treba da ponudi tromjesečni paket mjera koji će pokriti zarade u privatnom sektoru zavisno koliko je djelatnost ugrožena zbog epidemije koronavirusa, odnosno da li uopšte rade ili im je aktivnost smanjena, smatra potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević.

On je Danu kazao da je ključni cilj očuvanje zaposlenosti i pomoć mikro, malim i srednjim preduzećima, koji čine 95 odsto ukupnog broja preduzeća sa više od 70 odsto zaposlenih.

“Treba zakonom i da se odloži ili djelimično otpiše plaćanje obaveza prema državi i lokalnim samoupravama onim subjektima koji su pogođeni mjerama. Ne može se očekivati od poslodavaca u mikro, malom i srednjem biznisu da sami podnesu troškove ove krize”, naveo je Konjević.

On smatra da država mora da pomogne, treba da razmisli o formiranju neke vrste garantnog fonda za najugroženije djelove privrede.

“Ima i onih koji nesmetano rade i čak su im prihodi uvećani. Njima pomoć nije potrebna”, dodao je Konjević.

On je ocijenio da je prvi paket mjera podrške privredi nedovoljan. Odlaganje plaćanja prema državi moraće da preraste u otpis obaveza za one koji nijesu radili, odnosno smanjenje obaveza za one koje su zbog preduzetih mjera imali smanjenu aktivnost.

“Nije logično da se, iako opravdanim adminstrativnim odlukama, zatvori djelatnost, a da ostanu obaveze. Država mora snažno da podrži turističku privredu jer je posebno ugrožena. Prihodi od turizma biće značajno manji nego prethodnih godina ukoliko epidemija potraje”, ocijenio je Konjević.

On je kazao da ukoliko Vlada ne pomogne privredi doćiće do hiljade otkaza i situacije koja može da klizi u veliku ekonomsku, pa i drugu nesigurnost.

“Ključno je da država, u saradnji sa privredom, obezbijedi da se očuvaju radna mjesta. Po ugledu na druge države regiona i Evrope, treba dogovoriti iznos subvencija za zarade zaposlenih u djelatnostima koje su zatvorene ili im je aktivnost značajno smanjena. Naravno, te subvencije moraju značiti da nema otpuštanja radnika i mora se obezbijediti da nema zloupotreba”, rekao je Konjević.

Svako drugo rješenje, kako je dodao, značiće ogromno povećanje nezaposlenosti, dodatno smanjenje potrošnje i prihoda za državu, što vodi državu u duboku recesiju.

“Svakako i za državu je izazov kako finansirati pakete mjera. Dio se može pronaći snažnom racionalizacijom rashodne strane budžeta, korekcijom kapitalnog dijela, ali najveći dio ići će zaduživanjem. Moramo se zadužiti da bismo pomogli i sačuvali privredu”, smatra Konjević.

On je, odgovarajući na pitanje da li bi Elektroprivreda (EPCG) trebalo da snosi dio tereta te krize, kazao da ta kompanija mora da pokaže solidarnost u ovom trenutku i pomogne privredi i građanima.

“To treba da bude ciljno usmjereno ka onima koji su najugroženiji zbog mjera Vlade usled epidemije. Ne treba imati mjere koje se odnose na sve jer ima i djelatnosti, a i građana, koje ova kriza neće značajnije pogoditi. Treba biti realan jer samo takva pomoć ima smisla”, rekao je Konjević.

On je, komentarišući pomoć kroz moratorijum na otplatu kredita i kreditnu liniju Investiciono-razvojnog fonda (IRF), ocijenio ponašanje banaka kao neopisivi bezobrazluk.

“Banke će u periodu moratorijuma obračunati više od 20 miliona EUR kamata. Bankari naplaćuju najveće kamate u regionu, najveće provizije za sve i svašta, a prošle godine su od građana Crne Gore i ove privrede zaradili 50 miliona EUR. Ponašanje banaka nije solidarnost sa narodom”, zaključio je Konjević.

U PODMORJU CG

Razvoj epidemiološke situacije u vezi sa virusom korona u svijetu i kod nas daće odgovor o dinamici istražnih aktivnosti nafte i gasa u crnogorskom podmorju, saopšteno je Dnevnim novinama u Upravi za ugljovodonike.

Tako objašnjavaju, mnogi podizvođači koji su dio lanca neophodnih aktivnosti vezanih za planirano bušenje, nijesu u mogućnosti da doputuju u Crnu Goru.

“Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti koje su vezane za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u Crnoj Gori odvija normalno, niko ne može da garantuje da će tako i da ostane. Predstavnici velikih američkih servisnih kompanija koje bi u susret istražnom bušenju trebalo da otvore svoja predstavništva u Crnoj Gori, u ovom trenutku nemaju način da to urade”, rekli su u Upravi.

Prvo istraživanje nafte i gasa, koje je realizovano krajem 2018. godine, povjereno je italijansko-ruskom koncesionaru Eni-Novatek.

U Upravi ističu da je teško odgovoriti na pitanje da li će istraživanje biti obustavljeno do daljnjeg, zbog trajanja vanrednih mjera usljed pandemije Kovida 19.

Oni objašnjavaju i da je sjedište Enija, operatora koji bi trebalo da izvrši istražno bušenje, u Lombardiji epicentru korona virusa.

“U ovom trenutku je teško dati odgovor na to pitanje, imajući u vidu da se situacija u svijetu, pa i u Crnoj Gori, mijenja iz dana u dan. U cilju suzbijanja pandemije virusa Covid-19 zatvorene su granice, ograničeno kretanje, redukovana poslovna aktivnost i ništa od toga ne ide u prilog ni jednom biznisu u Crnoj Gori, pa ni istraživanju nafte i gasa. Prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju zavisi od više faktora, koji su u ovom trenutku neizvjesni”, naglasili su u Upravi.

Prvo ispitivanje podmorja realizovano je na norveškom brodu Polar Empress koji je prikupljao podatke sa ukupne površine od 1.200 kvadrata, od kojih 20 odsto pripada crnogorskim vodama, a ostatak je 12 milja od državnih granica. Ispitivani su blokovi 4, 5, 9 i 10.

U Upravi ističu da su koncesionari Eni i Novatek ispoštovali obaveze iz Radnog programa Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, te da je prikupljenim podacima izvršen procesing tokom prošle godine.

“Tako procesirani i obrađeni podaci su interpretirani i na osnovu njih definisane su lokacije na kojima će biti vršena prva istražna bušenja, provobitno planirana za ljeto ove godine. Može se smatrati da su sve aktivnosti vezane za 3D seizmičko ispitivanje završene”, precizirali su u Upravi.

Oni su istakli i da je početkom godine završeno geomehaničko ispitivanje tla na mikrolokalitetima na kojima će se vršiti bušenje, i na kojima će biti instalirana bušačka platforma, a u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna.

“Jedna bušotina, i to bušotina za koju je planirano da ide do dubine od 6.500 metara, biće na udaljenosti od oko 25 km od obale. Druga, plića, koja bi trebalo da provjeri postojanje gasnog prospekta, biće nešto bliža i na udaljenosti od oko 18 kilometara”, naveli su u Upravi, dodajući da je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine usvojila Elaborat o procjeni uticaja istražnog bušenja na životnu sredinu čime su se stekli uslovi za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.

Kada je riječ o drugom istraživanju, koje je na blokovima 30 i 26, prošle godine realizovao grčki Energean, u toku je obrada podataka koji su prikupljeni tokom 3D geofizičkog istraživanja.

“Procesing podataka i obrada su završeni i u toku je interpretacija rezultata. Imajući u vidu da su 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka prikupljeni 2D podaci sa prostora predmetnih blokova, koncesionar Energean takođe vrši i reinterpretaciju tih “starih” podataka kako bi se, na izvjestan način, upotpunila interpretacija novodobijenh 3D podataka, a sve u cilju dobijanja što preciznije slike o ugljovodoničnoj potencijalnosti na blokovima 30 i 26″, ukazali su u Upravi.

Kompanija Energean je realizovala istraživanje na brodu Ramform Titan, a shodno radnim programom ugovora o koncesiji iz 2017. godine. Snimanje na blokovima je sprovela norveška kompanija.

PROIZVOĐAČI APELUJU

Pandemija koronavirusa pokazala je koliki je značaj domaće proizvodnje, pogotovo hrane. Proizvodači smatraju da je novonastala situacija šansa da se svi koji mogu okrenu poljoprivrednoj proizvodnji i zato apeluju na građane da kupuju domaće proizvode.

Da bi tako i bilo, iz Privredne komore kažu da proizvođači treba da ponude pristupačnije cijene, dok trgovci u narednom periodu domaće proizvode treba da učine vidljivijim na policama. 

Biljana Rovčanin, TVCG

CBCG

Predstavnici Centralne banke Crne Gore (CBCG), zakonodavne, izvršne vlasti, asocijacije privrednika i Udruženja banaka, jedinstveni su u stavu da je bankarski sistem do sada snažno odgovorio najvećim izazovima uzrokovanim uticajem pandemije COVID – 19 na crnogorsku ekonomiju, navodi se u saopštenju CBCG.

Kako navode, sastanak na temu uloge bankarskog sistema u uslovima negativnog uticaja novog korona virusa na ekonomiju održan je danas. 

Na sastanku su predstavljeni i analizirani dosadašnji efekti Odluke o privremenim mjerama koju je Centralna banka u saradnji sa poslovnim bankama pripremila, a Savjet CBCG usvojio 17. marta 2020.

Prvi element Odluke predstavlja moratorijum na otplatu kredita na period od 90 dana, gdje je Crna Gora jedna od rijetkih dvanaest zemalja u svijetu koja je usvojila ovu mjeru, a čiji se obračun kamate tokom trajanja moratorijuma sprovodi na identičan način kao u ostalim jurisdikcijama.

“Ova odluka omogućava da pravna i fizička lica u ovim izazovnim vremenima povećaju svoj raspoloživi dohodak. Efekti moratorijuma su jasni: za sedam dana primjene moratorijuma, prijavilo se ukupno 61,434 korisnika kredita, odnosno 47% fizičkih lica korisnika kredita i gotovo 75% privrede, dok iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,23 milijarde uura, odnosno 44% ukupnih kredita u sistemu”, navode u saopštenju.

Drugi važan element pomoći građanima i ekonomiji je, kako navode, odobravanje kredita za likvidnost i u periodu moratorijuma, kao i u procesu oporavka nakon njegovog isteka.

“U martu mjesecu su banke odobrile 3,486 partija kredita za fizička lica i 282 partije kredita za pravna lica, odnosno 73,4 miliona eura ukupno. Banke su spremne da svoju raspoloživu likvidnost usmjere prema klijentima, privredi i građanima, kako sada, tako i u daljem periodu oporavka ekonomije”, dodaju u saopštenju.

Kreditna podrška će biti, kako navode, obezbijeđena pod objektivno najpovoljnijim mogućim uslovima u ovom trenutku.

“Uz podršku likvidnosti banke su se obavezale da će aktivno raditi na fleksibilnom restrukturiranju kredita, u skladu sa novim očekivanim novčanim tokovima privrede i građana”, ističu u saopštenju.

Kriza je, kako navode, ujedno i šansa da radeći na distanci banke dodatno razviju kartičarstvo i e-banking za svoje klijente i time da utiču na smanjivanje gotovine u opticaju.

“Zajednički zaključak je da neophodno raditi na svemu navedenom, uz obavezu očuvanja stabilnosti bankarskog sistema, jer ovaj sistem predstavlja osnovnu polugu oporavka naše ekonomije u izazovnom periodu koji je ispred nas”, zaključili su u saopštenju.

Sastanku, koji predstavlja dio stalne komunikacije Centralne banke Crne Gore i komercijalnih banaka, prisustvovali su guverner Centralne banke Crne Gore dr Radoje Žugić sa saradnicima, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović, ministar finansija Darko Radunović, savjetnik predsjednika Vlade Radule Raonić, predsjednik Upravnog odbora IRF-a Zoran Vukčević, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, izvršni direktori poslovnih banaka i predstavnici Udruženja banaka Crne Gore.

UBCG

Crnogorske banke su likvidne, solventne, dobro kapitalizovane i spremne da u svakom smislu omoguće što lakše prevazilaženje postojeće pandemije, saopšteno je iz Udruženja banaka (UBCG).

Iz UBCG kazali su da je danas, u organizaciji Centralne banke (CBCG), održan sastanak na kojem su se sagledavale preduzete mjere i izazovi koji očekuju privredu Crne Gore, a nametnuti su pandemijom koronavirusom.

Na sastanku je poručeno da su crnogorske banke likvidne, solventne, dobro kapitalizovane i da su efikasno realizovale mjere CBCG.

„Spremne su, spram mogućnosti, da u svakom smislu omoguće što lakše prevazilaženje postojeće pandemije, ne samo društveno odgovornim donacijama Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT), već i svojim svakodnevnim aktivnostima“, navodi se u saopštenju.

Na sastanku su prezentovani podaci o 61,34 hiljade klijenata koji su iskoristili pravo na moratorijum, vrijednosti od oko 1,23 milijarde eura.

Generalni sekretar UBCG, Bratislav Pejaković kazao je da je urađen vrlo zahtjevan posao, u vanredno kratkom roku uz dodatnu posvećenost banaka.

On je naveo da se većina banaka odrekla naknada po korištenju bankomata, prihoda od elektronskog bankarstva, mobilnog bankarstva, a tokom marta banke su odobrile dodatnih 73,4 miliona eura novim tražiocima kredita, kao i značajne iznose garancija, što je jako bitno za održivost privrednih aktivnosti, a na nivou je redovnih aktivnosti naravno uvažavajući sezonalnost i postojeće okolnosti.

Kako je kazao Pejaković, kvalitetna informacija je visoka likvidnost banaka, što znači da mogu da izađu u susret svim zahtjevima klijenata, gdje je stabilnost i raspoloživost depozita klijentima neupitna.

„Banke su iskazale solidarnost, nenaplatom mnogih usluga, omogućavanje relaksacije klijenata kroz moratorijum koji je po sveobuhvatnosti, brzini realizacije, uvažavajući kratkoročne i dugoročne efekte po privredu i uporedbom sa mnogo ekonomski razvijenijim državama, dobio vrlo visoku ocjenu“, naveo je Pejaković.

Kako je dodao, digitalni kanali koji omogućavaju rad sa bankama na distancu su od velike koristi.

„To su klijenti prepoznali, tako da imamo značajnije rezultate aktivacije tih kanala u zadnjih mjesec nego u prethodne tri godine“, rekao je Pejaković.

Kako je kazao, na sastanku je poručeno da treba podržati sve firme koje ne otpuštaju uposlene, redovno plaćaju poreze i doprinose i imaju dobru istoriju saradnje sa bankama, ali i one koje imaju potencijal za rast.

Na sastanku je poručeno da je neophodno podržati likvidnost malih i srednjih preduzeća, a posebno je osjetljiv sektor turističikih usluga, koji jeste ugrožen, ali i potencijal i garant rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), jer pandemija neće trajati u nedogled.

„Sve mjere su u skladu sa potencijalom svake banke ponaosob, gdje je prioritet stabilnost depozita“, naveo je Pejaković.

On je podsjetio da su klijenti koji ispunjavaju kriterije dobili mogućnost produženja otplate rate kredita za tri mjeseca.

Kako je objasnio Pejaković, rata kredita mora iznositi 30 odsto prihoda porodice, a od radnika se traži i da dokažu detaljno razlog otkaza.

Ti kriterijumi, kako je dodao, jako su zahtjevni u poređenju sa modelom u Crnoj Gori, gdje je pravo na moratorijum dato svim klijentima, preduzećima i građanima.

Pejaković je kazao da je izloženost službenika na šalterima velika, pored svih preduzetih mjera zaštite od koronavirusa, gdje su takođe pod pritiskom i menadžerski timovi banaka usljed frekvencije kontakata sa klijentima.

„Neprihvatljivo je ubirati populističke poene na račun vrlo kvalitetnih mjera Vlade i bankarskog regulatora, ali i vrlo efikasne reakcije banaka, gdje nije presušilo kreditiranje novih zahtjeva klijenata u vremenu pandemije kojom je pogođena cijela planeta“, naveo je Pejaković.

On je dodao da je kapitalizacija kamate u periodu moratorijuma standard u međunarodnim finansijama, koje primjenjuju razvojne institucije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka, a o fondovima i komercijalnim bankama tek ne treba trošiti riječi.

Kako je rekao, mnogo je važnije omogućiti relaksaciju klijenta, što dostignuti rezultati u bankarstvu omogućavaju, praktikujući međunarodne standarde, nego lošom interpretacijom pokušavati da se poništi vrlo kvalitetno dostignuće.

„Drugačije rečeno, koji je to primjer u svijetu, da se u periodu moratorijuma oprašta kamata? Nemamo takav primjer ni u Švajcarskoj, ni Švedskoj, koje ipak moramo priznati su mnogo bogatije od naše države“, dodao je Pejaković.

Prema njegovim riječima, država je mjerama odlaganja plaćanja poreza i doprinosa značajno relaksirala privednike, gdje odlaganje prihoda utiče na redovno punjenje budžeta.

Kako je kazao Pejaković, preduzimaju se sve mjere za prevazilaženje tog gapa i razmatraju mogućnosti socijalnih mjera prema ugroženim kategorijama, ali i održavanje javnih radova, gdje se opet očekuje kvalitetan doprinos banaka.

„Vrlo bitna odluka CBCG jeste kroz razmišljanje, šta nakon moratorijuma, gdje je odobreno da se reprogramirani krediti klijenata čiji su prihodi značajno pali pod direktnim uticajem pandemije u bilansima banaka tretiraju kao novoodobreni, gdje je dodatni stimulans bankama i mogućnost izloženosti prema jednom klijentu, ili grupi povezanih lica moguća i preko 25 odsto sopstvenih sredstava, što je vrlo značajno za banke i velike firme“, dodao je Pejaković.

On je kazao da banke nijesu ni razmišljale o podjeli dividendi u postojećim okolnostima.

„Pozdravljamo odluku CBCG o zabrani isplate dividendi bankama dok traje pandemija, gdje se preventivno razmišljalo o neugrožavanju raspoloživih sredstava kod banaka“, zaključio je Pejaković.

ŽELJEZARA TOŠČELIK

Uslovi rada u Željezari Tosčelik su neizdrživi zbog smanjenog broja zaposlenih usljed odsustva jednog broja radnika shodno preporukama donesenim zbog epidemije koronavirusa, saopšteno je iz Sindikata fabrike.

Predstavnici Sindikata su kazali da je najveći problem u ključnom pogonu Čeličani u kojoj su u brigadnom sistemu po sadašnjem rasporedu dva ili tri radnika u tri smjene.

“U Željezari je ionako evidentan nedostatak radne snage, a u sadašnjoj situaciji posebno, zbog čega su se radnici livnih jama dopisom obraćali upravi fabrike, ali i dalje ništa nije preduzeto”, rekli su iz Sindikata.

Iz te radničke organizacije potvrdili su navode uprave da im zarade na vrijeme isplaćuju, bez kašnjenja, ali i zatražili “obećano povećanje”.

“Izvršni direktor, Erkut Alkaya, obećao je da će zarade radnicima biti povećane u aprilu. Takvo obećanje dao je prošle godine kada smo prihvatili da nam zarade budu smanjene deset odsto kako bi pomogli poslovanju fabrike u tom teškom periodu”, kazali su sindikalni predstavnici.

Oni su dodali da su prebrodili tu tešku situaciju i strpljivo čekali do obećanog roka.

Prema njihovim riječima, Alkaya je saopštavao da će radnici primati i više nego što traže i ocijenili da zahtijevaju samo ono što zaslužuju, dostojanstvenu radničku platu.

Govoreći o obezbjeđenju zaštitnih sredstava za rad u uslovima epidemije koronavirusom potvrdili su ranije navode uprave da su dobili sve što je neophodno, ali i ukazali na to da u pogonu Čeličane ne mogu da ih koriste zbog prirode posla.

“Podijeljena su zaštitna sredstva koja je bilo moguće nabaviti, međutim, zbog prirode posla koji obavljamo i prvenstveno sopstvene bezbjednosti u radu, ne možemo da ih koristimo. Socijalnu distancu trudimo se da održimo što je moguće više, ali zbog prirode posla ni to nije moguće izvesti”, navodi se u saopštenju.

Sindikalni predstavnici pozdravili su napore menadžmenta Željezare Tosčelik, kojom od 2012. godine gazduje turski holding Tosyali, što su obezbijedili narudžbe i posao za narednih nekoliko mjeseci.

U Željezari Tosčelik je zaposleno 302 radnika, od kojih većina, kako je saopštila uprava, radi na neodređeno, a proizvodnja specijalnih čelika namijenjenih mašinskoj industriji organizovana je u tri smjene. U ključnom pogonu Čeličani proizvodi se i nedjeljom.

Iz uprave fabrike saopšteno je da u epidemiji koronavirusa primjenjuju preporuke Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja i Vlade. Omogućeno je plaćeno odsustvo zaposlenima, kako je navedeno, koji su podnijeli takav zahtjev, dok dio radnika, za koje je procijenjeno da pripadaju rizičnoj grupi, rade od kuće.

“Svi zaposleni u pogonima Čeličane, Kovačnice, Sobraćaja, Radventa, Kontrole kvaliteta, Energetike, pa do administrativnih sektora, daju doprinos očuvanju kompanije”, navela je uprava i dodala da im je uvijek bila prioritetna isplata zarada.

Primanja zaposlenima bila su smanjena deset odsto krajem prošle godine, zbog prevazilaženja teške situacije u kojoj se nalazila fabrika, ali su ponovo vraćena i redovno se izmiruju.

GOLUBOVIĆ

Restrukturiranje privrede zahtijeva dalju valorizaciju prirodnih resursa i to kroz proizvodnju poljoprivredno prehrambenih proizvoda, proizvodnju građevinskih materijala, drvopreradu, kao i korišćenja bogatog energetskog potencijala, ocijenio je predsjednik Privredne Komore (PKCG) Vlastimir Golubović.

On je kazao da su u slučajevima elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa i pandemija mnogo ranjivije zemlje u kojima je struktura bruto domaćeg proizvoda (BDP) skoncetrisana na manji broj sektora, piše Pobjeda.

Golubović je rekao da je takav primjer i Crna Gora u kojoj je učešće usluga -turizma, građevine, trgovine i saobraćaja u BDP-u izrazito visoko.

„Zato je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi“, naveo je Golubović.

On je saopštio da restrukturiranje privrede zahtijeva dalju valorizaciju prirodnih resursa.

“Posebno naglašavam značaj izgradnje akumulacionih hidroelektrana, čijom se proizvodnjom upravlja na osnovu zahtjeva tržišta, za razliku od vjetro i solarnih čiji rad diktiraju klimatski uslovi”, rekao je Golubović.

On je dodao da se, imajući u vidu navedeno, može konstatovati da je Gora Gora jedna od rijetkih zemalja koje imaju mogućnost da kombinovanjem pomenutih izvora optimizuju proizvodnju električne energije.

“To nam daje za pravo da vjerujemo da će država u najskorije vrijeme postati izvoznik električne energije”, dodao je Golubović.

On je kazao da dodatan podsticaj predstavlja i realizacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije.

“Taj projekat već daje rezultate, i osim uticaja na Crnu Goru, odraziće se i na tržište električne energije u cijelom regionu, koje će se preko naše zemlje i Italije povezati sa tržištem Evropske unije (EU)”, dodao je Golubović.

Golubović je kazao da, pored Grčke, Španije, Hrvatske i brojnih drugih zemalja, turizam je i u Crnoj Gori značajan pokretač društvenog i ekonomskog razvoja i iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateškog sektora.

Uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti.

“Napori usmjereni na diverzifikaciju ponude i produženje sezone, kao i visokokvalitetni turizam tokom cijele godine, značajni su za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja”, kazao je Golubović.

On je dodao da u globalnoj ekonomiji sve značajnije promjene i dešavanja imaju odraz na poslovanje u pojedinačnim zemljama i sektorima privrede.

“Stoga je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi”, rekao je Golubović.

Na pitanje da li je pandemija pokazala koliko je bitno da se razvije jaka domaća poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija i da li treba snažnije ulagati u nju, Golubović je rekao da država ima značajan potencijal za dalji razvoj sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, čiju potrebu aktuelna situacija naglašava.

“ Država je znatno povećala agrarni budžet i uvela niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u ovu oblast”, rekao je Golubović.

Golubović smatra da je trenutno neizvjesno govoriti o tome koliko će epidemija trajati, a upravo od toga će najviše zavisiti dalje kretanje ekonomije.

Evidentno je usporavanje ekonomskih aktivnosti od pojavljivanja epidemije što će rezultirati smanjenjem stope rasta u ovoj godini.

Kao što je to slučaj i u drugim zemljama, rezultati poslovanja biće u direktnoj zavisnosti od dužine trajanja epidemije.

Ukoliko bi u razumnom roku uspjeli da se izborimo sa njom, ekonomske aktivnosti bi počele da se oporavljaju.

U tom slučaju posljedice bi bile znatno manje, a najviše bi se osjetile u sektoru turizma i djelatnostima kao što su prevoz putnika u drumskom i vazdušnom saobraćaju.

UPRAVA FABRIKE

Željezara Tosčelik u Nikšiću, kojom od 2012. godine gazduje turski holding Tosyali, povećala je poizvodnju u odnosu na kraj prošle godine i obezbijedila kupce za narednih nekoliko mjeseci, saopšteno je iz uprave fabrike.

Gubitak Željezare Tosčelik u trećem kvartalu prošle godine, kako je ranije saopštio izvršni direktor fabrike, Erkut Alkalay, bio je tri puta veći u odnosu na isti period 2018, što je bilo iznad svih očekivanja uprave.

Takav poslovni učinak, kako je obrazloženo, bio je prouzrokovan konkurencijom iz Kine i nepovoljnom poslovnom situacijom na tržištu Evropske unije (EU), prvenstveno u mašinskoj industriji, koja je glavni kupac specijalnih čelika iz nikšićke Željezare.

“Timskim radom i uloženim naporima prikupljene su narudžbe koje će se proizvoditi u pogonima Željezare Tosčelik Nikšić u narednih nekoliko mjeseci, a naši specijalni čelici proizvode se za tržište Evrope”, rekli su agenciji Mina biznis iz uprave.

Iz fabrike su podsjetili na velike poslovne izazove kroz koje su prošli i borbu sa konkurencijom na tržištu, i poručili da će se i sadašnja situacija prouzrokovana pandemijom koranavirusa u svijetu morati odraziti i na tu kompaniju.

“Najveći problem predstavlja nam obezbjeđivanje prevoza za isporuku čelika i dovoz sirovina, ali na svima nama je odgovornost da preduzmemo mjere koliko je u našoj moći da ublažimo posljedice”, navela je uprava.

U Željezari Tosčelik zaposleno je 302 radnika, od kojih većina radi na neodređeno, a proizvodnja specijalnih čelika namijenjenih mašinskoj industriji organizovana je u tri smjene. U ključnom pogonu Čeličani proizvodi se i nedjeljom.

“Svi zaposleni u pogonima Čeličane, Kovačnice, Sobraćaja, Radventa, Kontrole kvaliteta, Energetike, pa do administrativnih sektora, daju doprinos očuvanju kompanije”, navela je uprava i dodala da im je uvijek bila prioritetna isplata zarada.

Primanja zaposlenima bila su smanjena deset odsto krajem prošle godine, zbog prevazilaženja teške situacije u kojoj se nalazila fabrika, ali su ponovo vraćena i redovno se izmiruju.

“Nadamo se da ova viša sila neće spriječiti nas, niti ostale kompanije, u obavljanju posla i izmirivanju obaveza prema zaposlenima”, saopštili su predstavnici uprave.

Oni su kazali da u epidemije koronavirusa primjenjuju preporuke Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja i Vlade.

Omogućeno je plaćeno odsustvo zaposlenima, koji su podnijeli takav zahtjev, dok dio radnika, za koje je procijenjeno da pripadaju rizičnoj grupi, rade od kuće.

U Željezari Tosčelik pozdravljaju sve preduzete mjere na nivou Crne Gore i nadaju se da će svi zajedno u državi odoljeti sadašnejm teškom periodu.

OD HRANE DO CIPELA

Većina ljudi sada brine, suočava se s neizvjesnošću, pa je prirodna ljudska potreba da nad nečim imamo kontrolu i da o nečemu samostalno odlučujemo. Zbog toga se osjećamo sigurnije. Kupovina stvari može dobro tome da posluži, posebno kod ljudi kojima su ove stvari značajne, kaže psihološkinja Anđa Backović.

Sudeći po sadržajima onlajn korpi na pojedinim internet portalima za kupovinu, građanima u izolaciji nedostaje rekreacija, pa je prema riječima vođe marketinga kompanije Intersport Luke Krsmanovića, velika potražnja za fitnes opremom. On objašnjava da se kompletna prodaja preselila onlajn pa su, pored redovnog internet tima, morali da angažuju i dodatnu pomoć.

“Veliki je broj kupaca koji dnevno naručuju robu preko naše platforme koja je juzer-frendli. Po broju poruka na društvenim mrežama vidimo da se kupci lako snalaze na sajtu što dodatno doprinosi povećanoj prodaji. Dostavu organizujemo u cijeloj Crnoj Gori u roku od tri do pet dana, a rok za povrat robe produžen je sa 14 na 40 dana u kom kupci, u slučaju da nijesu zadovoljni proizvodom, mogu vratiti kupljenu robu”, objašnjava Krsmanović.

Nedostaje rekreacija

On ukazuje da se u njihovoj onlajn prodavnici može naručiti sve što je potrebno za trening kod kuće, te da su morali nabaviti i dodatnu količinu fitnes opreme, kako bi odgovorili na sve zahtjeve, kojih je, kako navodi, dnevno i preko stotinu.

“Veliko je interesovanje raznih ljudi, pa čak i reprezentativaca, koji žele da nastave svoje treninge i održe kondiciju, a zbog trenutne situacije to moraju raditi kod kuće. Zato se oprema za fitnes, koja je inače pogodna za treniranje kod kuće, trenutno najviše traži. Sve je veće interesovanje i za stolove za stoni tenis, pikado, spoljni koš, pa je očigedno da se ljudi okreću aktivnostima u svom dvorištu povezujući rekreaciju i zabavu”, kaže Krsmanović.

U odnosu na prethodni promet ostvaren preko interneta, trenutni pomet u onlajn prodavnici kompanije Sport vision veći je za 150 odsto, kazala je direktorica marketinga Rada Rmandić. Kupci najviše naručuju patike, trenerke kao i dječji asortiman, navodi ona, i dodaje da je i kod njih veliko interesovanje za rekvizitima za trening u kućnim uslovima.

Dostava

Da onlajn trgovina u doba korone cvjeta potvrđuje i zamjenik izvršnog direktora kompanije NTC Logistik iz Nikšića Stefan Mijajlović. On navodi da tokom dana sa 55 vozila na terenu imaju preko 700 dostava na kućne adrese, što je u odnosu na prošlu nedjelju 35 odsto više. Kaže da dostavljaju hranu, sportsku i računarsku opremu, ali i garderobu i cipele.

Pošta Crne Gore takođe bilježi porast interesovanja za njihovu uslugu brze dostave Post ekspres. Prema riječima PR-a Pošte Vesne Goljević-Novović ovu uslugu traži sve veći broj kompanija koje se bave onlajn prodajom.

“U posljednjih 15 dana mnoge trgovine zatražile su našu uslugu brze dostave. U trenutnim uslovima ograničenog kretanja, ovaj servis čini se kao idealan način ostvarenja veze između kupca i prodavca. U prilog ovome govori podatak da prethodnog mjeseca bilježimo porast broja korisnika brze dostave za oko 20 odsto”, navodi Goljević-Novović dodajući da svi njihovi dostavljači imaju propisanu zaštitnu opremu.

Vrijeme za sređivanje

Onlajn potražnja od uvođenja vanrednih mjera je udvostručena, kaže šef marketinga kompanije Okov Milan Varajić.

“U posljednje vrijeme na našem vebšopu dnevno se napravi preko stotinu porudžbina. Očigledno je da su ljudi prepoznali ovo vrijeme kao idealno za uređivanje doma, pa se najviše naručuju boje i lakovi, razni alati, kosačice i trimeri. Osim toga, česte su porudžbine posuđa i proizvoda za održavanje higijene”, kaže Varajić.

Navodi da vebšop konstantno razvijaju već tri godine te da su bili spremni da izađu u susret kupcima koji se trude da tokom ovog perioda što manje napuštaju kuće, pa su dodatno obezbijedili i besplatnu dostavu za porudžbine preko 20 eura. Ipak, naglašava da bez obzira na rast onlajn prodaje, izgubljena prodaja u prodavnicama ne može biti ni približno nadoknađena.

Nova ponašanja

Na pitanje da li nove okolnosti nastale usljed epidemije korona virusa utiču i na naše ponašanje kao potrošača, psihološkinja Anđa Backović odgovara da se motivi i odluke o kupovini mogu promijeniti kada se suočimo sa neočekivanim, nedovoljno jasnim i neizvjesnim situacijama.

“Svjedočili smo paničnim kupovinama ne samo hrane, nego i toalet papira, širom svijeta i bilo je mnogo stručnih rasprava o uzrocima takvog ponašanja. Očigledno je da su okolnosti u kojima sada živimo izazvale i brzo ‘resetovanje’ naših dosadašnjih navika, vrijednosti, osjećanja, ponašanja i to se jednako odražava i na naše ponašanje kao potrošača”, smatra sagovornica Pobjede.

Više je motiva za povećanu onlajn kupovinu, smatra Backović, jer najviše vremena provodimo kod kuće, pa je očekivano da se neke navike ne mogu upražnjavati što se kompenzuje nečim drugim.

“Neki ljudi koriste izolaciju da više vježbaju, igraju se s djecom ili se posvete onome za što nijesu imali vremena. Može u tome da bude i malo utjehe, ugađanja sebi i djeci, samonagrađivanja ili više komfora, prirodno je. Postoji i neki drugi motiv. Većina ljudi sada brine, teško predviđa naredne događaje, suočava se s neizvjesnošću, pa je prirodna ljudska potreba da, uprkos tome, nad nečim imamo kontrolu, da o nečemu samostalno odlučujemo, da pravimo izbore. Zbog toga se osjećamo sigurnije. Kupovina stvari može dobro tome da posluži, posebno kod ljudi kojima su ove stvari značajne”, kaže Backović.

Ona objašnjava da nije neobično da se u kriznim situacijama kod nekih ljudi javi potreba za luksuznim stvarima te da taj hedonizam može biti posljedica negiranja onog što se dešava, velikog ugađanja sebi ili egoizma. Nije rijetko ni razmišljanje, smatra naša sagovornica, o mogućem kraju i nalaženju utjehe u onoj čuvenoj “jednom se živi“.