OPŠTINA DANILOVGRAD

Opština Danilovgrad obezbijedila je paket pomoći vrijedan preko 250 hiljada eura za privrednike koji su zbog mjera Nacionalnog koordinacionog tijela bili spriječeni da obavljaju svoju djelatnost, kazala je predsjedica Opštine Zorica Kovačević.

Kovačević je gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore kazala da su tokom pandemije građani Danilovgrada bili odgovorni a Opština bila servis građana.

U toj opštini, kako je kazala, i javna preduzeća pokazala su dozu posvećenosti i odgovornosti. Preko 1.400 porodica dobilo je pakete pomoći.

Predsjednica opštine Danilovgrad je najavila da je opština spremila paket mjera vrijedan preko 250 hiljada eura.

“I dalje nastavljamo da podržavamo poljoprivredne proizvođače. Spremni smo da izađemo u susret svim onim zahtjevima koji se ovih dana podnesu a već su počeli da pristižu. Pravna i fizička lica mogu plaćati porez na nepokretnost u dvije rate, oslobodili smo ugostiteljske objekte plaćanja zakupa za bašte na tri mjeseca, taksiste smo oslobodili svih dažbina, oslobodili smo preduzetnike komunalnih taksi, preporučili Vodovodu i komunalom preduzeću da im smanji obaveze za tri mjeseca koje imaju itd i tako im omogućili da krenu da rade i postignu nivo da ubuduće plaćaju obaveze redovno”, kazala je Kovačević.

U septembru očekuje rebalans budžeta opštine a dodaje da ni poodrška turističkim radnicima neće izostati.

“Očekujemo turiste polovinom juna i u našoj opštini”, kazala je Kovačević.

ZA 2020.

Advokat Milan Vojinović iz Nikšića podnio je Ustavnom sudu Crne Gore Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti koja se odnosi na član 2 Odluke o obračunskoj vrijednosti koeficijenata za zaposlene u javnom sektoru za fiskalnu 2020. godinu, piše Dan. Od Ustavnog suda zahtijevaju da obustavi izvršenje Odluke sa spornim članom 2 do donošenja konačne odluke po ovom pravnom sredstvu.

On u izjavi za Dan kazao da je inicijativu podnio u ime više sudija i zaposlenih u javnom sektoru. Ističe se da su sudije lišene brojnih privilegija i benefita koje u živaju državni i javni funkcioneri koji poslove obavljaju u Skupštini i Vladi.

“Ukazujemo na evidentnu neproporcionalnost preduzetih mjera i cilja kojem se teži na štetu zaposlenih u javnom sektoru iz grupe A i B u odnosu na zaposlene iz ostalih grupa, koji nisu izloženi bilo kakvom teretu”, naglašava se u inicijativi.

Kako je navedeno u inicijativi, Odlukom o obračunskoj vrijednosti koeficijenata za zaposlene u javnom sektoru za fiskalnu 2020. godinu odlučeno je: “(član 1) Vrijednost koeficijenata za obračun osnovne zarade zaposlenih u javnom sektoru za fiskalnu 2020. u bruto iznosu je 90 eura. (član 2) Izuzeto do člana 1 ove odluke za zaposlene čiji su koeficijenti utvrđeni u grupi poslova A i B u čl. 22,23 i 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, vrijednost koeficijenta za obračun osnovne zarade za maj i jun 2010. godine u bruto iznosu je 45 eura.

Kako je navedeno, ova odluka primjenjivaće se od 1. maja 2020. godine.

U inicijativi je napisano da se osnovna zarada zaposlenih za puno radno vrijeme i standardni radni učinak utvrđuje množenjem koeficijenata predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno njegovo zvanje sa obračunskom vrijednošću koeficijenta koju utvrđuje Vlada Crne Gore.

Istaknuto je da se ne može jedna obračunska vrijednost koeficijenta (niža) koristiti za zaposlene iz A i B grupe poslova, a druga obračunska vrijednost (veća) za zaposlene iz drugih grupa poslova.

“U smislu člana 12 stava 2 Zakona o zaradama zaposlenihu javnom sektoru, obračunsku vrijednost koeficijenta predlaže Vladi organ državne uprave nadležne za poslove budžeta. Imajući u vidu navedene odredbe, te da je i vrijednost koeficijenta za obračun osnovne zarade zaposlenih u javnom sektoru za fiskaln u 2020. određena u bruto iznosu od 90 eura, Vlada nije imala zakonskog osnova da Odluku o osporenom članu 2, mimo garantija iz Ustava i mimo zakonske procedure, smanji zaposlenima iz A i B grupe poslova obračunsku vrijednost koeficijenta (u bruto iznosu od 45 eura)”, pojašnjeno je inicijativom.

Između ostalog, istaknuto je da se ovakvim propisivanjem narušava ustavni princip da se zakonom uređuje način ostvarivanja prava prava zaposlenih na odgovarajuću zaradu.

DRUGIMA SE NE ISPLATI

Firma PG taksi snizila je cijene usluga za 20 odsto, pa za kilometar vožnje umjesto 55 centi sada treba izdvojiti 50 centi, a za minut čekanja umjesto 0,15 eura deset centi. Na ovaj korak, kako je saopštio Ranko Janketić, poslovođa PG taksija, odlučili su se kako bi privukli putnike.

“Mi već par dana vozimo po novim cijenama. Od kada smo počeli da radimo, nakon pauze zbog korone, ima interesovanja građana ali to nije zadovoljavajuće. Kako bi bili što pristupačniji i kako bi imali što više korisnika odlučili smo se da snizimo cijene usluge”, naveo je Janketić.

Za razliku od PG taksija cijene usluga neće mijenjati taksi udruženje Lider.

“Na ovaj nivo posla svi poslujemo ispod granice rentabilnosti. Bilo kakvo spuštanje cijena je igra sa firmama i sa njenim poslovanjem. Za korisnike bi bilo dobro da se cijena može korigovati, ali za vlasnike ne. Pazari su lošiji u odnosu na period prije epidemije”, saopštio je Saša Đurović, predstavnik taksi udruženja Lider.

Da situacija nije dobra smatra i Vesko Bjelić, iz taksi udruženja Desetka.

“Nismo zadovoljni koliko se prometuje. Pomoć da tražimo ne znam da li ima vajde. Šta će biti ubuduće ne znam ali situacija nije sjajna”, naveo je Bjelić.

PROJEKAT VLADE

Vlada Crne Gore pokrenula je veliki projekat izrade Plana generalne regulacije Crne Gore. Izrada Plana koštaće čak dva miliona eura, a za šeficu tima koji će izraditi projekat određena je diplomirana inženjerka arhitekture Ksenija Vukmanović.

Radi se o planskom dokumentu kojim se detaljnije određuju ciljevi i mjere prostornog i urbanističkog razvoja Crne Gore, uz uvažavanje specifičnih potreba koje proističu iz regionalnih posebnosti.

U pitanju je, uz Prostorni plan do 2040. godine, najvažniji planski dokument za socio-ekonomski razvoj Crne Gore, a projekat bi trebalo da bude okončan u naredne dvije godine.

U smjernicama za izradu Plana generalne regulacije se posebno potencira da se Planom mora decentralizovati Crna Gora i rasteretiti Glavni grad.

“Budući da postojeći prostorni razmještaj pojedinih naselja i sadržaja favorizuje jačanje centraliteta pojedinih punktova, a naročito Glavnog grada Podgorice i primorskih gradova, a dodatno destimuliše razvoj ionako nedovoljno razvijenih dijelova države, prioriteti daljeg razvoja treba da budu usmjereni na veću decentralizaciju sadržaja i aktivnosti, kako u pogledu pojedinih naselja, tako i na nivou regiona”, navodi se u Odluci o izradi Plana generalne regulacije.

Cilj ovakvog pristupa treba da bude oslobađanje pritiska na Glavni grad Podgoricu, koji podrazumijeva njegov dalji optimalni razvoj i ravnomjernija distribucija aktivnosti na nivou cjelokupnog prostora Crne Gore.

Pod šumom pola države

Plan se radi za cjelokupnu teritoriju države u površini od 13.812 km2 sa pripadajućim morskim prostorom u površini od 2.540 km2.

Planom se razrađuju ciljevi planiranja prostora i uređuje racionalno korišćenje prostora i područja mora, u skladu sa ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno istorijskim razvojem.

U Odluci su dati zanimljivi podaci o geografiji i reljefu Crne Gore, prema kojima najveći udio državne teritorije čine šume sa 52,69 odsto, zatim poljoprivredne površine sa 23,72 odsto, ostale prirodne površine sa 12,53 odsto i naselja sa 4,58 odsto.

Sve ostale površine: infrastruktura, površine za eksploataciju mineralnih bogatstava, površine posebne namjene… čine 6,49odsto teritorije Crne Gore.

U dokumentu se predlaže formiranje novih ili jačanje postojećih specijalizovanih centara koji bi, posljedično, formirali širu zonu naselja koji ka njemu gravitiraju i proširili uticaj na čitav prostor opštine, regiona i države.

Ističe se potreba za uravnoteženiji razvoj mreže naselja prema raspoloživim potencijalima, potrebama, prednostima i mogućnostima područja.

Na taj način moguće je ublažiti disproporcije između naselja i u većoj mjeri afirmisati potencijale svakog područja ponaosob.

“Bez ulaganja u infrastrukturu i putnu mrežu, neracionalno je očekivati ikakav pomak u razvoju i zadovoljavajućem nivou funkcionisanja naselja, što treba da bude prioritetan cilj i zadatak prije svega opština, ali i države”, podvlači se u dokumentu.

Velika novost je i predlog da se u Crnoj Gori, na osnovu Plana generalne regulacije, formiraju specijalizovani centri.

“Razvoj specijalizovanih centara: poslovnih, zdravstvenih, turističkih, rekreativnih, administrativno upravnih, obrazovnih… predstavlja, takođe, jedan od prioriteta razvoja i adekvatne distribucije centralnih sadržaja, s obzirom na karakteristike pojedinih područja, kao i na već započete trendove razvoja”, preporučuje se u dokumentu.

Imajući u vidu velike depopulacione trendove, naročito u Sjevernom regionu, kao i u perifernim područjima, zadržavanje mlađe i radno sposobne populacije, kao i promjena karaktera (iz emigracionog u imigracioni) pojedinih naselja sa evidentnim potencijalima, moguća je isključivo uz razvoj različitih oblika privređivanja, a posljedično i tercijarnih djelatnosti, uz neophodan razvoj objekata društvenog standarda.

Podsjetimo, Vlada je u januaru pokrenula proces izrade Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, koji će državu koštati pola miliona eura. Za šeficu izrade Prostornog plana određena je Svetlana Jovanović, prostorna planerka.

BEMAKS SAOPŠTIO

Do sada je završeno 90 odsto radova na objektima prioritetne dionice auto-puta Bar – Boljare za koje je zadužena kompanija Bemaks. Iz ove kompanije, koja je glavni podizvođač radova na dionici od Smokovca do Mateševa, poručeno je da će njihovi radovi biti završeni do kraja avgusta.

U roku

“Stepen izvršenosti radova na objektima koje gradi Bemaks je preko 90 odsto. Radovi se odvijaju u skladu sa ugovorenom dinamikom i zadovoljni smo urađenim do sada, pogotovo po pogledu kvaliteta izvedenih radova o čemu svjedoci i činjenica da je nadzorni organ verifikovao i odobrio sve izvedene radove bez primjedbi što predstavlja razlog više da budemo zadovoljni”, kazali su Pobjedi iz Bemaksa.

Predstavnici ove građevinske kompanije su naveli da su svi glavni objekti na auto-putu – mostovi i tuneli koje izvodi kompanija Bemax završeni, osim mosta Smokovac na istoimenoj petlji koji spada u dio naknadnih radova.

“Na tim objektima se trenutno izvode završni radovi: odvodnjavanje, hidroizolacija na mostovima, radovi na pripremi za asfalt, zidovi za zaštitu od buke. Na objektima baze za održavanje i naplatne rampe Pelev brijeg se izvode instalaterski radovi kao i dio završnih radova”, rekli su iz Bemaksa.

Predstavnici kompanije saopštili su da se svi radovi za koje su oni zaduženi odvijaju nesmetano.

“Kako smo mi iskusna i ozbiljna kompanija, organizovali smo se na taj način da se neće osjetiti uticaj pandemije na rokove za završetak radova. Radovi za koje je zadužena kompanija Bemaks prema preuzetoj dinamici će se završiti do kraja avgusta ove godine”, istakli su iz Bemaksa.

Iz Bemaksa su naveli da u ove radove ne spadaju asfalterski radovi koji su, kako su kazali, najviše pogođeni novonastalom situacijom vezano za pandemiju virusa kovid-19.

Asfalt

“Naime, kompetni asfalt na auto-putu se izvodi od asfalta koji se pravi od posebne vrste bitumena – od polimer bitumena. Kako je potražnja nafte na tržištu mala, to je rezultiralo niskim cijenama nafte tako da rafinerije ne proizvode polimerni bitumen”, saopštili su iz Bemaksa.

Na prioritetnoj dionici Smokovac – Uvac – Mateševo kompanija Bemaks izvodi građevinske radove na četiri tunela (Suka, Vežešnik, Mrke i Vjeternik sa sjeverne strane).

Ukupna dužina svih tih tunela je 11 kilometara za obje cijevi. Bemaks izvodi radove na sedam mostova i dva nadvožnjaka (mostovi Mrke, Đuričev Laz, Ratkov Laz, Lutovo, Pelev Brijeg, Suvovara i Krkor; nadvožnjaci Preljubovica i Kisjelica). Ukupna dužina obje trake na ovim objektima je 3,6 km.

“Bemaks izvodi radove i na otvorenoj trasi ukupne dužine 10,2 km (obje trake). U sklopu trase izvode se radovi na iskopima, nasipima, potpornim konstrukcijama, zaštiti kosina kao i na odvodnjavanju i na zidovima za zaštitu od buke”, precizirali su predstavnici Bemaksa.

Oni su dodali i da izvode kompletne asfalterske radove na ovoj dionici, kao i radove na objektima baze za održavanje auto-puta i naplatne rampe Pelev Brijeg, objektu naplatne rampe Mateševo i petlji Smokovac, u okviru koje se nalazi istoimeni most dužine 300 metara u obje trake. Prema njihovim riječima, imali su veliki problem vezano za fizičku radnu snagu.

“Stručna radna snaga ne predstavlja problem, već problem predstavlja fizička radna snaga jer, kao što znate, kod nas u Crnoj Gori nema veliki broj fizičke radne snage. Ali zbog našeg iskustva i organizacije ovaj problem neće uticati na rokove za završetak radova”, poručeno je iz Bemaksa.

Predstavnici kompanije dodali su da na auto-putu trenutno kompanija Bemax ima oko 500 radnika (uključujući svoje podizvođače).

“U ovom trenutku ovaj broj radnika zadovoljava što se može provjeriti kod nadzora i investitora”, rekli su predstavnici Bemaksa.

Predstavnici Vlade i Monteputa su nedavno saopštili da je izvjesno da će izgradnja prioritetne dionice auto-puta kasniti, a kineska kompanija CRBC koja je glavni izvođač radova je uputila zahtjev za produženje roka izgradnje i za dodatna plaćanja.

Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje. Vlada je u maju prošle godine potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac – Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom.

Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.

Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknadnim radovima ova dionica auto-puta će koštati oko 895 miliona eura.

Petlja Smokovac gotova do 1. septembra
Radove na petlji Smokovac, koja spada u naknadne radove, radnici Bemaksa su otpočeli krajem aprila prošle godine.

“Ti radovi teku predviđenom dinamikom. Prema našem dinamičkom planu računamo da ćemo završiti radove na petlji do 1. septembra”, kazali su iz Bemaksa.

Iz Bemaksa su naveli da je procenat izvršenih radova na mostu Smokovac, kao najvažnijeg objekta na petlji, 70 odsto.

“Ostali betonski radovi na petlji su izvršeni u procentu od preko 85 odsto, dok su zemljani radovi (iskopi i nasipi) završeni u procentu od 75 odsto”, precizirali su iz Bemaksa.

OD PONOĆI

Sve cijene goriva u Crnoj Gori poskupile su od ponoći.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, po šest centi skuplji su BMB 98 i BMB 95, pa sada koštaju 1,09 eura po litru, odnosno 1,05 eura.

Eurodizel je poskupio pet centi, pa litar košta 0,94 eura.

Pet centi je viša i cijena lož ulja. Od ponoći košta 0,90 eura po litru.

“Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti  8.juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 9.juna”, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

OD PONOĆI

Sve cijene goriva u Crnoj Gori poskupile su od ponoći.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, po šest centi skuplji su BMB 98 i BMB 95, pa sada koštaju 1,09 eura po litru, odnosno 1,05 eura.

Eurodizel je poskupio pet centi, pa litar košta 0,94 eura.

Pet centi je viša i cijena lož ulja. Od ponoći košta 0,90 eura po litru.

“Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti  8.juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 9.juna”, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

ORLANDIĆ

Aerodromi Crne Gore nijednog svog radnika u ovom vremenskom periodu neće ostaviti bez posla, iako su gotovo sasvim ostali bez prihoda, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić. Istakao je i da se, iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije, može naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to bez testiranja na Kovid-19 i karantina.

Orlandić je istakao da su u potpunosti spremni za sve što propišu evropske i domaće institucije, ali se u međuvremenu situacija i tu promijenila. “Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to vjerovatno bez testiranja na Kovid-19 i karantina”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dnevne novine.

Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i česta dezinfekcija ruku.

Orlandić dodaje da će jučerašnja informacija da nema korone u Crnoj Gori pozitivno uticati na avio kompanije.

“Velike avio kompanije su izuzetno zainteresovane za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma. Vjerujem da će se već u drugoj polovini juna to i desiti, a u julu i avgustu će se napraviti ogroman iskorak u odnosu na sadašnju situaciju”, rekao je Orlandić.

Orlandić je rekao da su zbog pandemije, okvirno, u martu zabilježili pad prihoda od preko 65 odsto, dok je u aprilu bio i preko 90 odsto. Slična će situacija važiti i za ovaj mjesec.

On kaže da nova realnost podrazumijeva drugačije definisanje politike razvoja naše zemlje koja će se temeljiti na domaćim resursima, a samim tim i ukupne avijacije. Pokazalo se da u Crnoj Gori ima dovoljno pameti i ozbiljnosti da se sa najvećom krizom prouzrokovanom pandemijom novog korona virusa, na efikasan i kvalitetan način izborimo i postanemo prva država u svijetu koja neće imati nijednog zaraženog čovjeka. To pokazuje da naši građani mogu da se oslone na svoju zemlju.

Ozbiljnom i mudrom odlukom Vlade Crne Gore smo sačuvali nacionalnog avioprevoznika koji će u narednim godinama biti glavni oslonac i podrška razvoju turizma u našoj zemlji, navodi Orlandić.

“Što se tiče aerodroma, apsolutni prioritet je završetak projekta noćnog letjenja na aerodromu Tivat i donošenje odluke o gradnji novih putničkih terminala u Tivtu i Podgorici sa rekonstrukcijom i izgradnjom novih poletno-sletnih staza. Proširenim kapacitetima, novim sadržajima i realizacijom projekta noćnog letjenja u Tivtu možemo mnogo uraditi da oporavak bude brži, a u narednim godinama ponovo prevaziđemo postignute rezultate”, ističe Orlandić.

Uspješnih primjera ulaganja novca u aerodromski biznis ima stotine u svijetu, ali da ne idemo dalje od našeg dokaza: Terminal 2 za odlazeće putnike u Tivtu. Tokom dva i po mjeseca rada prošle ljetnje sezone isplatili smo investiciju u vrijednosti od skoro 50 odsto uloženih sredstava, istakao je on.

Ukoliko naše aerodrome učinimo modernijim, obogatimo ih sadržajima i donesemo hrabre odluke o njihovoj budućnosti uspjećemo da Crnu Goru i u ovoj oblasti postavimo na odgovarajuće mjesto.

Da li je “nova realnost” otpuštanje radnika i niže plate kako strahuje cijela crnogorska ekonomija?

“Aerodromi Crne Gore nijednog svog radnika u ovom vremenskom periodu neće ostaviti bez posla, iako smo gotovo sasvim ostali bez prihoda. Plate redovno isplaćujemo umanjene za 30 odsto zaposlenima koji su vrijeme korone proveli kući. Ipak, vjerujem da ćemo uspjeti prevazići probleme u kojima se nalazimo i da je danas ipak mnogo bolja situacija nego što smo mislili da će biti”, istakao je Orlandić.

U EU se spominju kovid pasoši, mjerenje temperature na aerodromima i rigorozne mjere zaštite kako bi se osigurala bezbjednost na aerodromima. Da li su Aerodromi spremni za to? Kakva je spremnost uopšte Aerodroma na nove okolnosti?

“Aerodromi Crne Gore su u potpunosti spremni za sve što propišu evropske i domaće institucije, ali se u međuvremenu situacija i tu promijenila. Mi dijelimo sudbinu evropskih zemalja gdje je došlo do značajnijeg pozitivnog pomaka u djelu preporuka. Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i česta dezinfekcija ruku. Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to bez testiranja na Covid-19 i karantina”, rekao je Orlandić.

POPADIĆ SAOPŠTIO

Rudnik uglja Pljevlja (RUP) stabilno je poslovao u prošloj godini uz rekordnu dobit, saopštio je njegov izvršni direktor Slavoljub Popadić i dodao da će aktuelna situacija sa koronavirusom ove godine uticati na smanjenje obima investicija.

„Prošlu godinu obilježilo je stabilno poslovanje praćeno rekordnom proizvodnjom otkrivke, što je doprinijelo stabilnoj i sigurnoj isporuci uglja našim strateškim partnerima, prije svega Elektroprivrede (EPCG), kao i partnerima na tržištu široke potrošnje“, rekao je Popadić za list Elektroprivrede.

On je kazao da je tokom prošle godine kompanija isporučila ukupno 1,56 miliona tona uglja, dok je najvećem kupcu Termoelektrane (TE) Pljevlja isporučeno 1,42 miliona tona.

„Rezultati na otkrivci su bili 14 odsto bolji od plana za prošlu godinu, a čak 32 odsto bolji od rezultata u istom periodu 2018. godine. Ukupno smo realizovali 7,5 miliona metara kubnih čvrste mase otkrivke i ovo su rekordni rezultati u dosadašnjem poslovanju Rudnika“, precizirao je Popadić.

Kompanija je, kako je naveo, u zadnje četiri godine uspjela da tri puta popravi rezultate na tržištu široke potrošnje i dostigne preko 141 hiljadu tona na kraju prošle godine.

„To je za Rudnik jako važno i znači dodatni prihod vrijedan preko šest miliona eura“, dodao je Popadić.

Prema preliminarnim finansijskim rezultatima, Rudnik je u prošloj godini ostvario dobit od 9,5 miliona, što je 45 odsto bolje nego u 2018. godini, i što je još jedan od rekorda u 67 godina poslovanja Rudnika.

Popadić je, govoreći o proizvodnji uglja u ovoj godini, kazao da je ona planirana u količini od 1,6 miliona tona, tačnije za potrebe TE Pljevlja 1,46 miliona tona, a za potrebe široke i industrijske potrošnje 142 hiljade tona uglja.

Za ovu godinu planirana je eksploatacija otkrivke u količini od 7,1 milion kubnih metara.

„Svih ovih rezultata i rekorda ne bi bilo bez realizovanih investicija u zadnjih par godina“, smatra Popadić.

Rudnik je, kako je naveo, ulaskom u EPCG grupu dobio dugo željenu finansijsku i proizvodnu stabilnost i odvažno ušao u nabavku nove mehanizacije i izgradnju ključnih objekata.

„Nesporno je da se svaki uloženi euro vratio kroz povećanje proizvodnih i finansijskih rezultata.

Novonabavljeni bageri i damperi su direktno doprinijeli povećanju obima realizovane otkrivke, preseljenje DTO sistema je direktno uticalo na smanjenje troškova proizvodnje, a izgradnja nove, moderne hale za održavanje, na veću raspoloživost rudarske mehanizacije“, kazao je Popadić.

On je rekao da je RUP uveo novi informacioni sistem (ERP) i završio adaptaciju Upravne zgrade, Doma rudara i Kluba penzionera. U zadnje dvije godine je ukupno investirano oko 16,6 miliona.

„U ovoj godini smo imali ambiciju da završimo započete investicije i uđemo u nove, u ukupnom iznosu od oko 19 miliona eura“, dodao je Popadić.

Aktuelna situacija sa koronavirusom će, kako je ocijenio, uticati na smanjenje obima investicija.

„Uradili smo tri modela, u rasponu od minimalnih tri pa do projektovanih 19 miliona. Vidjećemo koji će model biti moguće realizovati, zavisno od priliva finansijskih sredstava“, saopštio je Popadić.

On je rekao da je budućnost RUP-a u cjelosti vezana za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i njenu dalju raspoloživost u tehničkom i normativnom smislu.

Računajući da će TE Pljevlja raditi stabilno do perioda ekološke rekonstrukcije i poslije njega, u RUP-u su razvijeni modeli dugogodišnjeg plana proizvodnje i investicija.

„Na tom fonu je urađen i revidovan Dopunski rudarski projekat (DRP) za narednih pet godina. Projekat i prateće kalkulacije su pokazali da će proizvodnja RUP u narednom periodu biti stabilna i isplativa“, rekao je Popadić.

Prema njegovim riječima, dva ključna momenta u projekcijama za narednih pet godina su priprema terena za vraćanje rijeke Ćehotine na trasu prirodnog korita i otvaranje novog kopa koji će raditi paralelno sa kopom Potrlica.

„Posebno je osjetljivo pitanje vraćanja Ćehotine u staro korito, i projekcije koje kažu da RUP u narednih pet godina mora intenzivno raditi na otkrivci sa preko sedam miliona kubnih metara godišnje, kako bi podloga za rijeku bila pravovremeno spremna“, kazao je Popadić.

RUP, kako je naveo, u ovom trenutku dobro stoji sa dinamikom eksploatacije i za očekivati je da tako bude i u narednom periodu.

„Aktivnosti na smanjenju troškova proizvodnje se sprovode željenom dinamikom, što se najbolje može vidjeti po postignutim razultatima na kraju svake godine, odnosno po rastu ostvarene dobiti pri istim ili smanjenim prihodima“, zaključio je Popadić.

ZA POLJOPRIVREDU

Dva mjeseca nakon što je u jednom danu registrovano 15 slučajeva koronavirusa, zbog čega su građani morali u karantin, situacija u Tuzima je stabilna i trenutno nema aktivnih slučajeva. Iz Opštine poručuju da je u pripremi novi paket ekonomskih mjera vrijedan pola miliona eura, a u fokusu će biti poljoprivreda.

Predsjednik opštine Nik Đeljošaj zadovoljan je odgovornom reakcijom građana, volontera i privrede u toku najtežih dana epidemije. Naglašava da je bilo bitno zadržati ekonomsku aktivnost.

“Mi smo pojedinim sektorima privrede omogućili da funkcionišu i u tom periodu, a sve u saradnji sa NKT-om, pošto se u našoj opštini nalaze veliki distributivni centri iz kojih se mnogi snadbijevaju osnovnim životnim namirnicama. U to vrijeme, još nijesmo imali veliku količinu poljoprivrednih proizvoda, ali ono što je bilo, pokušali smo da otkupimo i da distribuiramo na tržište, dok su pojedini proizvođači donirali proizvode opštini”, kazao je Đeljošaj.

Đeljošaj najavljuje i novi paket ekonomskih mjera.

”Za poljoprivredu smo pripremili paket mjera od skoro pola miliona eura do kraja ove godine. Oslobodili smo proizvođače od plaćanja poreza na nepokretnost zemljišta. Dodatnih sto hiljada  eura smo predvidjeli za skladištenje viška poljoprivrednih proizvoda”, kazao je on.

Od početka epidemije, u Tuzima je registrovano 37 slučajeva oboljevanja od korona virusa, a građani najmlađe crnogorske opštine proveli su 21 dan u karantinu.

Srđan Čabrilo, TVCG