ZBOG VIRUSA

Interesovanje za kupovinu nekretnina je usljed situacije izazavane korona virusom potpuno nestalo, pa agencije za nekretnine ovih dana praktično nemaju posla, saopštili su Pobjedi predstavnici pojedinih agencija. Oni navode da je realno da zbog izostanka tražnje dođe do pada cijena nekretnina u narednom periodu.

Iz agencije As nekretnine ističu da za sad nijesu dobijali zahtjeve podstanara za odlaganje plaćanja kirije ili eventualno oslobađanje plaćanja kirije nekoliko mjeseci, ali da to ne znači da takvih zahtjeva neće biti. Iz ove agencije poručuju da bi zakupodavci trebali da pokažu fleksibilnost prema podstanarima u ovoj situaciji. Iz agencije Iva nekretnine navode da je značajan broj zakupodavaca raspoložen da za vrijeme krize smanji kiriju. Građevinski investitor, vlasnik i izvršni direktor podgorička kompanija “14. septembar” Mehmed Meša Kolarević ističe da će trajanje ekonomske kriza, a samim tim i krize na tržištu nekretnina zavisiti od trajanja pandemije korona virusa.

Direktorica podgoričke agencije Iva nekretnine Mira Radović kaže da oni nemaju posla niti u ovom trenutku postoji interesovanja za nekretnine.

“Mi i nedjelju dana prije nego što su uvedene posebne mjere zbog korona virusa nijesmo imali posla. Poslednje što sada neko želi je da razmišlja o kupovini stana. Meni je bilo za očekivati da u ovakvoj situaciji nemamo posla i mislim da se nećemo baš tako brzo vratiti u pogon. Jer ipak sve ovo će ostaviti traga pogotovo na tržište nekretnina i rad agencija”, rekla je Radović.
Ona smatra da će zbog novonastale situacije doći do korigovanja cijena na tržištu nekretnina.

“Očekujem pad cijena nekretnina iz razloga što mislim da makar u nekom vremenskom periodu neće biti toliko puno interesovanja za nekretnine, a kao što vidimo ovi iz sektora građevine rade kao da se ništa ne dešava”, kazala je Radović.

Prema njenim riječima ovako krizne situacije obično iznjedre korigovanje cijena nekretnina.

“Sve je po meni bilo precijenjeno i mislim da će se sad te cijene poprilično iznivelisati”, smatra Radović.

Ona ne očekuje da bi agencije za nekretnine uskoro mogle imati posla.

“Nijesam optimista da ćemo brzo imati posla. Neće se desiti da kad prestane epidemija da mi otvorimo kancelarije i počnemo da radimo, kao da se ništa nije desilo. Neke djelatnosti će možda odmah moći početi sa radom i imati posla, ali agencije za nekretnine ne i na naš posao će ova situacija ostaviti popriličan trag”, istakla je Radović.

Ona je navela da ovih dana njenu agenciju zovu jedino ljudi koji imaju slobodne stanove, koje žele ponuditi za rentiranje.

“Ovih dana imali smo i dva slučaja, da stranci , koji su podstanari u stanovima traže kuću sa dvorištem zbog djece na neki kraći period. To su neka interesovanja na koja mi ne možemo odgovoriti valjano jer niko neće da izdaje kuću na nekoliko mjeseci”, izjavila je Radović.

I iz agencije As nekretnine navode da trenutno usljed novonastale situacije koju je izazvala epidemija korona virusa nemaju posla.

“Ima tu i tamo nekih poziva, ali to je više informativno, bar što se tiče naše agencije ili se eventualano neki posao koji je ranije već bio započet sad privodi kraju. Ali nekih obilazaka i prezentacija stanova nema, a i prosto je nezgodno i suludo u ovo vrijeme pozvati prodavce i insitirati na gledanju i obilasku stanova”, smatraju u ovoj agenciji.

Iz agencije As nekretnine saopštili su da je nekoliko prodavaca nekretnina koje su kontaktirali u poslednjih dvadesetak dana uglavnom spremno da malo koriguju, odnosno smanje prodajnu cijenu.

“Smatramo da će trebati sigurno nekoliko mjeseci da se nakon epidemije tržište nekretnina i uopšte komplet ekonomija oporavi. Smatramo da će za sad bar par mjeseci biti blagi pad cijena nekretnina i slabija tražnja. Zakon tržišta je takav, čim je slabija tražnja i cijene padaju”, kazali su iz ove agencije i naveli da za sad ne mogu davati dugoročniju prognozu o stanju na tržištu nekretnina.

Građevinski investitor, vlasnik i izvršni direktor podgorička kompanija “14. septembar“ Mehmed Meša Kolarević ističe da će trajanje ekonomske krize, a samim tim i krize na tržištu nekretnina zavisiti od trajanja pandemije korona virusa.

“Kome su interesantne nekretnine, a ne smije da se izađe iz kuće? Nikome”, ističe Kolarević za Pobjedu.

On navodi da u ovom trenutku ne može prognozirati da li će u Crnoj Gori doći do pada cijena nekretnina.

“Vjerovatno će investitori koji su u krizi, a moraju da izvrše obaveze prema bankama, odnosno plate kredite spuštiti cijene nekretnina, tako da bi realno bilo očekivati neki pad, međutim ništa se ne zna sa sigurnošću, jer se ne zna koliko će trajati pandemija korona virusa”, kazao je Kolarević.

On je naveo da će pandemija uzdrmati čitav svijet i najveće svjetske ekonomije, koje će i pored državnih intervencija vrijednih hiljade milijardi dolara i eura ući u recesiju, odnosno zabilježiti pad BDP-a,

“Jednostavno ne zna se kraj pandemije, a samim tim ne zna se ni kraj ekonomske krize”, poručio je Kolarević.

Brojni građani, koji stanuju kao podstanari i svakog mjeseca plaćanju zakup stana, pogođeni su nakon uvođenjem mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i Vlade, koje su obustavile veliki dio poslova u državi.

Radović je, komentarišući moguće odlaganje plaćanja ili smanjenje kirije u mjesecima trajanja epidemije korona virusa, navela da ih ovih dana povodom toga često za savjet zovu klijenti – zakupodavci koji rentiraju stanove.

“Ja im ne mogu dati savjet jer se ovo nikad ranije nije dešavalo, pa je svakom zakupodavcu ostavljeno na savjest, da sam odluči što da uradi u ovoj situaciji”, rekla je Radović.

Ona navodi da postoje zakupodavci koji su raspoložena da za vrijeme krize smanje kiriju.

“Dosta zakupodavaca kaže neka podstanari plate račune, neki prepolove kiriju, neki ćuti, neki pitaju mene, a ja im ne mogu dati savjet što da urade, ali u načelu vidim da su ljudi raspoloženi da makar prepolove kiriju ako ništa drugo i pretpostavljam da će to uraditi”, saopštila je Radović.

Ona je podsjetila i da nije obaveza zakupodavca da razmišlja kako će podstanar da nabavi novac za plaćanje kirije.

“Ali kako ćete naplatiti vi od nekoga kiriju, a on ne radi mjesec i po dana, a plaća vam poslovni prostor”, kazala je Radović.

Iz agencije As nekretnine navode da što se tiče zakupa za sad nemaju prijavljenih slučajeva otkazivanja.

“Što se tiče zakupa, apsolutno nijedan zahtjev do sad nijesmo imali od zakupaca u smislu da traže prolongiranje plaćanja kirije ili eventualno da se par mjeseci oslobode plaćanja kirije, što ne mora da znači da nećemo imati takvih zahtjeva”, kazali su iz ove agencije.

Iz ove agencije poručuju da zakupodavci moraju pokazati “fleksibilnost i dozu elastičnosti“ u ovoj situaciji u smislu eventualnog smanjenja kirije nekoliko mjeseci, mada kako dodaju predstavnici ove agencije dosta toga zavisi i od toga za što je kome namijenjen taj novac od rentiranja.

Prosječna cijena kvadrata bila od 1.100 do 1.400 eura

Radović je saopštila da je do prije mjesec dana prosječna cijena stanova u Podgorici iznosila od 1.100 do 1.400 eura po kvadratnom metru.

“Cijene zavise od lokacije, kvaliteta i investitora. Na Starom aerodromu stanovi su se prodavali po cijeni od 1.050 do 1.150 eura po kvadratu, u Siti kvartu jednosobni stanovi su se prodavali i po cijeni od 1.400 i 1.500 eura po kvadratu, dok su pojedini stanovi u dijelu grada Preko Morače u novijoj gradnji i zgradi Maksim nuđeni i za čak 1.800 eura po kvadratu, što je potpuno nerealna cijena”, kazala je Radović.

Kolarevićeve investicije na “stend baju”

Kolarević je rekao da je stala i prodaja njegovih nekretnina, odnosno stanova.

“Bilo je nekih dogovora, ali sad prodaja ne ide kako treba”, izjavio je Kolarević.

On je naveo i da su njegove građevinske investicije sada na “stend baju“.

“Ova kriza je učinjela da se ne može raditi i do daljnjeg ne znam što će biti”, kazao je Kolarević.

Podsjećamo da je on krajem prošle godine u razgovoru za Pobjedu govoreći o budućim planovima, između ostalog najavio gradnju hotela u Budvi sa četiri zvjezdice i 120 ležajeva, iznad hotela “Avala“ na Gospoštini.

PROŠLE GODINE

Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu prošle godine je zabilježilo 12 poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 52,03 miliona eura.

Gubitak je zabilježila jedino Nova banka, a iznosio je 1,45 miliona eura.

Najveći profit, od 12,27 miliona eura, u prošloj godini je ostvarila Erste banka. Neto prihodi od kamata Erste banke iznosili su 23,46 miliona eura, a od naknada i provizija 3,59 miliona eura.

NLB banka je ostvarila profit od 10,03 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 20,61 milion eura, a od naknada i provizija 4,21 milion eura.

Profit Podgoričke banke na kraju prošle godine dostigao je 8,68 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 22,66 miliona eura, a od naknada i provizija 2,22 miliona eura.

Crnogorska komercijalna banka (CKB) završila je prošlu godinu profitom od 4,95 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 26 miliona eura, a od naknada i provizija 8,3 miliona eura.

Profit Hipotekarne banke na kraju prošle godine iznosio je 4,86 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 16,65 miliona eura, a od naknada i provizija 6,2 miliona eura.

Addiko banka je prošlu godinu završila dobitkom od 3,37 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 10,84 miliona eura, a od naknada i provizija 1,49 miliona eura.

Universal Capital banka je na kraju prošle godine zabilježila profit od 3,24 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 3,4 miliona eura, a od naknada i provizija 4,52 miliona eura.

Profit Lovćen banke na kraju prošle godine iznosio je 1,88 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 7,73 miliona eura, a od naknada i provizija 274 hiljade eura.

Prva banka Crne Gore završila je prošlu godinu profitom od 1,22 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 9,15 miliona eura, a od naknada i provizija 2,43 miliona eura.

Komercijalna banka je prošlu godinu završila profitom od 1,01 milion eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 4,7 miliona eura, a od naknada i provizija 952 hiljade eura.

Dobitak Ziraat banke na kraju prošle godine iznosio 294 hiljade eura, a Zapad banke 244 hiljade eura. Neto prihodi od kamata Ziraat banke iznosili su 2,5 miliona eura, a od naknada i provizija 401 hiljadu eura. Neto prihodi od kamata Zapad banke iznosili su 2,68 miliona eura, a od naknada i provizija 798 hiljada eura.

Nova banka je prošlu godinu završila gubitkom od 1,45 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 744 hiljade eura, dok su rashodi od naknada i provizija bili 81 hiljadu eura.

Novu banku je sredinom januara od kompanije Azmont Investment, koja gradi luksuzni rizort Portonovi, kupio američki Adriatic Capital LLC. Banka će od ove godine poslovanje nastaviti pod imenom Adriatic banka.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori niže su od prosjeka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Sve vrste goriva u Crnoj Gori su ove sedmice pojeftinile devet do 15 centi.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 99 centi, u Hrvatskoj 1,13 eura, Srbiji 1,2 eura, Albaniji 1,31 eura i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,1 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 79 centi. To je ujedno i najniža cijena u Evropi, dok najskuplje gorivo plaćaju građani Holandije 1,5 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 96 centi. euraodizel u Albaniji košta 1,31 eura, Srbiji 1,28 eura, Hrvatskoj 1,11 eura, a u BiH 1,08 eura.

Litar euraodizela jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 75 centa, što je i najniže u Evropi.

Najskuplji euraodizel plaćaju građani Italije 1,35 eura za litar.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

PU NAPLATILA 126,7 MILIONA

Poreska uprava prijatno je iznenadila crnogorsku javnost saopštivši da je u martu zabilježena rekordna naplata prihoda od 126,7 miliona eura, što je za velikih deset miliona eura više od plana.

Rekodna naplata budžetskih prihoda u martu mjesecu, u doba najveće svjetske zdravstvene krize u istoriji i vladinih mjera izolacije, znači da je crnogorska ekonomija mnogo zdravija i žilavija nego što su i najveći optimisti pretpostavljali.

O zdravlju crnogorske ekonomije najbolje svjedoči podatak da je u kriznom martu naplaćeno poreza na dobit pravnih lica 38,3 miliona, ili dva miliona više nego u uporednom periodu prošle godine. Ako su pedantni ekonomisti očekivali pojačanu naplatu PDV-a, budući da su građani nakon proglašenja kriznih mjera pohrlili u maloprodajne objekte, onda je za svaku pohvalu naplata dvije vrste poreza koje zavise isključivo od poreske discipline preduzeća.

Tako je Poreska uprava u martu naplatila 49,4 miliona eura doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, što je osam miliona iznad plana. Poreznici su naplatili 15,5 miliona eura poreza na dohodak fizičkih lica, što je čak 19 odsto iznad plana.

Cifre koje prezentujemo pokazuju da je crnogorska privreda spremno dočekala COVID-19 krizu, ali najteže tek predstoji. Naročito će za budžetske prihode biti “teški” i neizvjesni april i maj, jer zbog mjera izolacije u posljednjih petnaestak dana ne radi ništa osim prodavnica hrane i apoteka.

Agilna Vlada je prošle sedmice, zajedno sa Investiciono-razvojnim fondom, predstavila set mjera za “preživljavanje male privrede”, j er su korona virusnom krizom najviše ugroženi mali privrednici. U pitanju su ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore objekte.

Za njih koji zapošljavaju oko 20.000 ljudi će biti omogućen krediti za likvidnost namijenjen, prije svega za isplatu plata za naredna tri mjeseca, na osnovu zadnje isplaćene neto zarade. Grejs period je do dvije godine, kamatna stopa 1,5 odsto, kredit se realizuje bez naknade.

Da bi dodatno pomogla privredu Vlada je donijela Uredbu o uslovima za odlaganje poreskih i neporeskih potraživanja, tokom trajanja epidemije. Osim toga, Poreska uprava dobila je zadatak da odgodi na tri mjeseca poreske obaveze preduzetnike koji nijesu u mogućnosti da izmire poreske obaveze, usljed negativnih efekata na poslovanje izazvanih epidemijom korona virusa.

Takođe, država je kao pomoć privredi naložila državnim institucijama da na 90 dana odlože plaćanje kirije za zakup poslovnih prostora. No, da li je to dovoljno?

U ovakvoj situaciji svakako su najugroženiji nezaposleni i sitni privrednici. Superbogati Luksemburg, koji se takođe suočava sa žestokom pandemijom korone, je jednokratno častio sitne preduzetnike sa po 5.000 eura.

Međutim, ta država je napravila i korak više. Naime, Veliko Vojvodstvo j e preuzelo obavezu da isplaćuje 80 odsto zarada svim zaposlenim u privatnoj maloj privredi koji se nalaze na prinudnim odmorima. Za bespovratnu pomoć preduzećima ta zemlja je opredijelila pola milijarde eura. Osim toga, Ministarstvo rada te zemlje je naredilo privatnom sektoru da ne smije smanjivati plate zaposlenim.

Crna Gora nije Luksemburg, niti izbliza ima na raspolaganju tolika budžetska sredstva, ali mora razmisliti o dodatnom pojačanju mjera pomoći kako bi spasila privredu. Zbog toga iskustvo Luksemburga ne treba automatski odbaciti.

Naročito je novčana pomoć neophodna za nezaposlene građane, ugostitelje, hotelijere i trgovce neprehrambenim proizvodima koji su najteže pogođeni zdravstvenom krizom.

Uz to, država može da ponudi i odlaganje plaćanja osnovnih državnih dažbina, ali i da javno podrži solidarnost među privredom.

Jer privreda od koje se naplate rekordni prihodi u mjesecu pandemije, to i zaslužuje.

POMOĆ BUDVI

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević predložio je set ekonomskih mjera kako bi se pomoglo građanima i privredi da prevaziđu krizu koja je nastala epidemijom koronavirusa.

“Prateći očekivanja građana i očekivanja privrednika u Opštini Budva, a u skladu sa mogućnostima Opštine Budva, predlažem mjere za koje vjerujem da će biti od velike koristi za prevazilaženje negativnih ekonomskih efekata. Opština Budva i svi njeni građani, svi privredni subjekti treba da pokažu solidarnost jer samo zajedničkom žrtvom se možemo izdići iz nevolje koja nas je zadesila”, naglasio je Carević.

Carević uvjerava da će opština Budva uraditi sve što je u njenoj moći da pomogne u ovoj teškoj situaciji.

“S obzirom na situaciju koja je u našoj zemlji nastala usled pandemije korona virusa i vezano za naredbe državnih organa, zajedno sa svojim timom sam pripremio predlog mjera za koje smatram da će, prije svega pomoći da što je moguće lakše prebrodimo posledice ekonomske posledice ove krize, a zatim i privrednicima da očuvaju svoje poslovanje i zadrže zaposlene radnike”, dodao je Carević.

Set mjera koje je predložio predsjednik Opštine Budva su:

– Suspenduju se sva službena putovanja i reprezentacije javnim funkcionerima, direktorima javnih ustanova i lokalnih javnih preduzeća;
– Suspenduju se naknade za prekovremene sate javnim funkcionerima, starješinama organa lokalne uprave i službi kao i službenicima i namještenicima kao i naknade u komisijama i radnim tijelima;
– Sredstva koja su planirana za proslavu Dana Opštine, dana Turističke organizacije Budva i sve proslave lokalnih preduzeća i javnih ustanova se preusmjeravaju za pomoć najugroženijima pogođenih pandemijom korona virusom;
– Suspenduje se nabavka novih službenih automobila;
– Suspenduje se nabavka službenih mobilnih telefona, laptopova, tableta i drugih tehničkih sredstava;
– Javnim funkcionerima, direktorima javnih ustanova i javnih lokalnih preduzeća kao i drugim imenovanim licima suspenduje se službeno gorivo;
– Suspenduju se sve vrste pomoći koje daju upravni odbori i odbori direktora lokalnih javnih preduzeća osim za najteže zdravstvene i socijalne slučajeve uz saglasnost osnivača Opštine Budva;
– Suspenduju se troškovi za nabavku novog kancelarijskog namještaja;
– Uvesti mjere maksimalne ekonomičnosti i efikasnosti u troškovima učestvovanja na sajmovima na kojima nastupa Turistička organizacija Budva;
– Odložiti prinunudne naplate poreza na nepokretnost u roku od 60 dana i obezbijediti mogućnost plaćanja poreza za fizička lica na 2 rate i to 01.09.2020. i 01.11.2020. godine, dok za pravna lica će se omogućiti plaćanje u dvije rate po dinamici koja će biti naknadno određena;
– Odlaganje prinudne naplate prireza porezu na dohodak fizičkih lica za sva fizička i pravna lica na period od 60 dana;
– Predlaže se političkim subjektima kojima se obezbjeđuju finansijska sredstva za rad iz lokalnog budžeta da se odreknu mjesečnih primanja u korist budžeta Opštine Budva;
– Obustavljanje prinudne naplate za sva fizička i pravna lica koja su obuhvaćena mjerama Vlade Crne Gore, na period od 60 dana;
– Odlaže se plaćanje troškova vode na period od 60 dana i omogućava se njihova otplata u dvije mjesečne rate bez kamate zaključno sa 31.12.2020. godine;
– Prihodi od boravišne takse koji su izvorni prihod Turističke organizacije Budva, preusmjeravaju se u iznosu od 25 % za podsticaj privredi, koje će raspodijeliti posebna Komisije koju formira predsjednik opštine;
– Uvodimo besplatan parking na svim parkiralištima do kraja pandemije i smanjenje cijena parkinga u toku trajanja turističke sezone;
– Preporučićemo smanjenje cijena za taksi usluge i smanjenje dadžbina za taksi udruženja ili samostalne taksiste prema Opštini Budva;
– Od strane predsjednika Opštine Budva biće formirana posebna komisija za raspodjelu jednokratnih sredstava fizičkim licima za ublažavanje socijalne krize izazvane pandemijom korona virusa i za tu svhu se opredjeljuje 30.000 eur;
– Odmah pristupiti raspodjeli sredstava predviđenih budžetom za podsticaj poljoprivredne proizvodnje i ženskog preduzetništva.

Carević je u svrhu primjene predloženih mjera u svojstvu predsjednika Opštine Budva predložio zakazivanje sjednice Skupštine Opštine Budva po hitnom postupku, čim se stvore uslovi za njeno održavanje.

POMOĆ CG EKONOMIJI

Privredna komora Crne Gore poziva građane da, naročito u vremenu pandemije, prioritet u kupovini daju domaćim proizvodima, jer time pomažu sopstvenu ekonomiju.

U aktuelnoj situaciji pandemije koronavirusa, proizvođači su u nezavidnoj situaciji kada treba obezbijediti kontinuitet
proizvodnje, a kako naglašavaju u PKCG, pomoć njima i posredno svima nama, bila bi intenzivnija kupovina domaćih proizvoda, povoljniji tretman u trgovinama i redovno izmirivanje novčanih obaveza.

“Kupovinom domaćih, potrošači dobijaju svježe i kvalitetne proizvode”, poručuju iz PKCG.

Otvorenost tržišta i izobilje najraznovrsnijih proizvoda, kako objašnjavaju, učinilo je da Crna Gora ima visok deficit robne razmjene sa inostranstvom, pogotovo kada je u pitanju proizvodnja hrane.

“Pored uvoza proizvoda za koje ne postoje prirodne mogućnosti za uzgoj, svjedoci smo uvoza i onih proizvoda kojih imamo u dovoljnim količinama i sa izuzetno dobrim kvalitetom. Više puta je inicirano da Crna Gora bude proglašena za zemlju voda, vina, te domaćih zaštićenih proizvoda izuzetnog kvaliteta, kao što su njeguški i crnogorski pršut, kolašinski i pljevaljski sir, durmitorski kajmak. I najnovije istraživanje o navikama, ponašanju i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, koje je za potrebe Privredne komore Crne Gore realizovala agencija IPSOS, pokazuje da domaći proizvodi uživaju povjerenje građana i potrošača. Istovremeno, u oštroj konkurenciji sa inostranim proizvodima, od domaćih proizvođača se očekuju pristupačne cijene, dobar kvalitet i dostupnost u maloprodajnim objektima”, navode iz Privredne komore.

Kako naglašavaju, vodeći ekonomisti, koji budno prate kretanja u svijetu, ukazuju da svaka zemlja mora razvijati domaću proizvodnju. Na donosiocima odluka, spremnosti proizvođača, lojalnosti potrošača i svih u stvaranju lanca vrijednosti je da doprinesu njenom rastu. Krizne situacije, kao što je aktuelna, prouzrokovana pandemijom novog virusa korona, dodatno
naglašavaju važnost i ispravnost snažnijeg usmjeravanja ekonomije ka unapređivanju proizvodnih djelatnosti.

ODRŽIVOST PREDUZEĆA

Unija poslodavaca (UPCG) predložila je Vladi i Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti inovirani set mjera u cilju podrške održivosti preduzeća i očuvanja radnih mjesta.

Upravni odbor UPCG je, u okviru mjera institucionalnog okvira, predložilo da se u Odbor za podršku privredi, koje se pod okriljem NKT-a bavi pitanjima očuvanja ekonomskih aktivnosti, likvidnosti preduzeća i očuvanja radnih mjesta uključiti predstavnike UPCG i reprezentativnih sindikata.

Iz Unije su, u okviru mjera finansijske i kreditne podrške, predložili da se obezbijede garancije države do 50 odsto iznosa kredita preduzećima kojima je zabranjen rad shodno privremenim mjerama ili im je značajno smanjen obim poslovanja, što bi uticalo na poslovne banke da mogu kreirati povoljnije kreditne linije, sa nižim kamatnim stopama, uz lakaše odobravanje kredita.

“Investiciono-razvojni fond (IRF) bi trebalo da napravi korekciju kamatnih stopa za postojeće zajmove na nivo od 0,5 odsto do 1,2 odsto u odnosu na stepen ugroženosti konkretnog preduzeća, kao i da IRF i komercijalne banke obezbijede produžetak moratorijuma na otplatu kreditnih obaveza za kompanije, shodno trajanju krize”, navodi se u saopštenju.

Takođe bi trebalo obezbijediti izvore i opredijeliti sredstva bespovratne podrške za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća koja posluju u ugroženim sektorima, s ciljem da im se osigura obrtni kapital potreban za prevazilaženje problema likvidnosti u periodu nakon ukidanja privremenih mjera.

UPCG je, u okviru poreskih mjera, predložila da se obezbijedi odlaganje rokova za podnošenje poreskih prijava i rokova za plaćanje dospjelih poreskih obaveza, kao i plaćanje obaveza po osnovu svih vrsta poreza, uključujući i doprinose na lična primanja, nastalih stupanjem na snagu privremenih mjera, uz mogućnost plaćanja do 24 rate.

“Preduzetnicima i kompanijama kojima je privremenim mjerama zabranjen rad ili kod kojih je usljed tih mjera došlo do smanjenja poslovnih aktivnosti i pada prihoda više od 50 odsto, trebalo bi subvencionisati zarade u iznosu minimalne zarade i osloboditi ih obaveze plaćanja poreza i doprinosa na zarade, za vrijeme važenja te mjere”, navodi se u saopštenju.

UPCG je predložila da se preduzetnicima i kompanijama kojima je usljed privremenih mjera smanjen obim poslovnih aktivnosti uz pad prihoda 20 odsto do 50 odsto, subvencioniše zarada u iznosu minimalne zarade i obezbijedi odloženo plaćanje poreza i doprinosa na 24 mjesečne rate, nakon isteka privremenih mjera.

“Smanjenu stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) od sedam odsto trebalo bi proširiti na promet usluga smještaja ili smještaja s uslugom pripremanja i usluživanja hrane, bezalkoholnih negaziranih pića i vode u hotelima ili objektima slične namjene, a takođe bi trebalo privremeno smanjiti stope poreza i doprinosa na zarade i ukinuti obavezu uplate ostalih doprinosa koji prate isplatu zarada, za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti i privremenih mjera i šest mjeseci nakon toga”, smatraju u Uniji.

Takođe bi trebalo osloboditi preduzeća iz sektora turizma i ugostiteljstva plaćanja lokalnih komunalnih taksi i naknada, kao i naknada za korišćenje privremenih objekata u zoni morskog dobra za ovu godinu. Za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti i najmanje dva mjeseca nakon ukidanja privremenih mjera Vlade, kontrole koje obavlja Poreska uprava (PU) trebalo bi ograničiti na izricanje upozorenja i opomena, te obustaviti obračun kamate na dospjele poreske obaveze do ukidanja privremenih mjera.

“Predlaže se da se omogući reprogram/odlaganje obaveza prema javnim preduzećima i lokalnim samoupravama, kao i izvrši njihovo smanjenje srazmerno trajanju vanrednih okolnosti i privremenih mjera, te tako utvrđene primjenjivati i u periodu od šest mjeseci nakon ukidanja mjera”, rekli su iz UPCG.

Kao trajnu mjeru, trebalo bi izmijeniti Zakon o PDV-u i uvede obaveza plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji, i to počevši od 1. aprila za isporuke koje su realizuju poslije 1. aprila.

“Sve obveznike bi trebalo osloboditi plaćanja članskog doprinosa turističkim organizacijama za ovu godinu, kao i omogućiti da se, uz konsultacije sa predstavnicima preduzeća i lokalne uprave, sačini model multirateralne kompenzacije i pozove na izmirenje međusobnih obaveza između firmi, te između firmi i države i organa lokalne samouprave”, dodaje se u saopštenju.

UPCG je, u okviru mjera radno-pravnih odnose, predložila da se suspenduju odredbe Opšteg kolektivnog ugovora o obavezi isplate 70 odsto naknade zarade zaposlenog i time obezbijedi direktna primjena odredbe Zakona o radu o isplati 60 odsto naknade zarade usljed prekida obavljanja djelatnosti.

“Trebalo bi subvencionisati naknade zarada poslodavcima za zaposlene kojima je određena mjera samoizolacije ili karantina, kao i poslodavcima koji su obezbijedili odsustvo sa rada roditeljima djece mlađe od 11 godina. Predlog je da se omogući poslodavcima da po skraćenoj proceduri uvedu nepuno radno vrijeme, uz srazmjerno smanjenje zarade za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti”, rekli su iz UPCG.

U Uniji su rekli da su sigurni da će poslodavci uraditi sve što je u njihovoj moći da, u datim okolnostima, sačuvaju radna mjesta i održivost sopstvenih kompanija, a zatim i pruže pun doprinos zajedničkom cilju očuvanja nacionalnih interesa.

“Međutim, ovo je trenutak kada se, u najtežim okolnostima, sučavamo sa brojnim problemima i kada se svi moramo složiti da naš regulatorni okvir nema potreban nivo fleksibilnosti. Vjerujemo da će svi akteri društva, shodno svojoj ulozi, kada prođu ove okolnosti, biti spremni na hitan dijalog, te ukidanja velikog broja parafiskalnih nameta koji suviše opterećuju privredu”, naveli su iz UPCG.

Iz Unije su rekli da podržavaju Vladu u realizaciji mjera zaštite građana Crne Gore od novog koronavirusa. Prvi predlog mjera UO UPCG je usvojio 17. marta, u cilju pravovremenog djelovanja i ublažavanja posljedica koronavirusa po privredu, a dodatne mjere su kreirane na osnovu zahtjeva i potreba članstva UPCG.

“Cijenimo da će Vlada imati u vidu da je inovirani predlog mjera UO UPCG zapravo kontinuitet aktivnosti UPCG, koji daje širok pregled realnih potreba i očekivanja privrednog sektora od kreatora politika i donosioca odluka. U tom smislu, UPCG očekuje da će Vlada i nadležna tijela s dužnom pažnjom uvažiti takve predloge te, u odnosu na predložene, usvojiti upravo one mjere za koje procijeni da su najurgentnije i predstavljaju konkretne mehanizme pomoći i podrške privredi u novonastalim okolnostima”, zaključuje se u saopštenju.

PU

Poreska uprava (PU) je u martu naplatila bruto iznos od 126,72 miliona eura, čime su ostvarenje iz istog mjeseca prošle godine i ovogodišnji mjesečni plan premašeni za deset miliona eura.

U strukturi naplate posebno se izdvajaju prihodi po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u iznosu od 49,43 miliona eura, što je osam miliona iznad prošlogodišnjeg ostvarenja, kao i poreza na dobit preduzeća od 38,36 miliona eura, odnosno dva miliona više.

“Prihodi od poreza na dodatu vrijednost iznosili su 19,35 miliona EUR, 1,5 miliona eura iznad ostvarenja iz prošle godine”, navodi se u saopštenju PU.

Oni su kazali da su prihodi od poreza na dohodak pojedinaca iznosili 15,56 miliona eura, što je dva miliona iznad ostvarenja iz prošlogodišnjeg marta.

“Tokom prvog kvartala ove godine ukupna naplata je iznosila 281,76 miliona eura, što je 19 miliona EUR više nego u istom periodu prošle godine”, precizirali su iz PU.

Oni su saopštili da su svi ti podaci rezultat napora PU da i sa značajno manjim brojem zaposlenih, zbog mjera za prevenciju širenja bolesti COVID-19 izazvane koronavirusom, obezbijedi uspješnu realizaciju aktivnosti na naplati prihoda.

“To je i pokazatelj visokog stepena poštovanja poreskih propisa kod najznačajnijeg broja poreskih obveznika, koji su uprkos otežanim uslovima za poslovanje izmirili dospjele obaveze u skladu sa zakonom”, smatraju u PU.

Na PU je, kako su saopštili njeni predstavnici, težak zadatak da obezbijedi kontinuitet naplate javnih prihoda, neophodnih za finansiranje svih potreba u društvu, a da pri tom svojim mjerama propisanim zakonom ne doprinese pogoršanju, već teške situacije u kojoj se ekonomija zbog epidemije trenutno nalazi.

“Imajući u vidu napore Vlade da u maksimalnoj mogućoj mjeri podrži privrednike, kako bi se omogućio njihov opstanak na tržištu i očuvanje radnih mjesta tokom trajanja epidemije, PU očekuje da će i naredni period obilježiti visok stepen poreske discipline”, zaključuje se u saopštenju.

PODACI 8 CG BANAKA

Zahtjev za moratorijum od 23. marta do 1. aprila podnijelo je 46.314 klijenata, pokazuju podaci koje su Danu dostavile osam poslovnih banaka.

U Crnoj Gori posluje 13 banaka, a podaci o broju dostavljenih zahtjeva za moratorijumom dobijeni su od Hipotekarne, Erste, Crnogorske komercijalne, NLB, Prve, Adiko, Lovćen i Zapad banke.

Prema podacima dobijenih od osam banaka, moratorijum je tražilo 43.986 fizičkih lica, odnosno građana, i 2.332 pravna lica, odnosno firmi.

Mjera Vlade kojom se otplata kredita od laže za tri mjeseca stupila je na snagu 23. marta, a primjenjivaće se do 23. juna. Njome se naplata kamate i glavnice odlaže, s tim što se kamata za tri mjeseca nakon isteka moratorijuma dodaje na ukupan dug.

Prema dostavljenim podacima osam banaka, najviše zahtjeva klijenata je dostavljeno Erste banci 9.940. Od toga, kako su naveli, 98 odsto, ili 9.740 je zahtjeva građana, a dva odsto ili 200 je pravnih lica. Njima je ovaj broj zahtjeva stigao juče do 12 sati.

Adiko banka je primila 7.668 zahtjeva, od čega se na građane odnosi 7.529.

NLB banka je primila 7.400 zahtjeva, od čega se na građane odnosi 7.199, a na firme 201.

Hipotekarna banka juče je obavijestila javnost da je obradila 7.250 zahtjeva za moratorijuma do 31. marta.

CKB je primila 7.198 zahtjeva, od čega su građani poslali 6.715, Prva banka 3.858 zahtjeva, od čega se 3.481 odnosi na fizička lica.

Lovćen banka je primila 2.950 zahtjeva, 2.514 od građana i 436 od firmi.

Zapad banka je primila 52 zahtjeva, od čega se 44 zahtjeva odnose na firme, a samo osam na fizička lica.

CBCG

Centralna banka objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 18.350 kompanija.

Zanimljivo, najduže je u blokadi kompanija Smibex iz Podgorice, koja je u blokadi čak 20 godina i to zbog duga od nepunih 60.000 eura.

Nepunih 20 godina u blokadi je i firma Ogrev-promet iz Bijelog Polja. Dug ove firme je 586 eura.

Na trećem mjestu po dužini blokade je akcionarsko društvo Radnik-komerc iz Bijelog Polja. U blokadi su 19 godina i sedam mjeseci, a državi duguju nešto više od 220.000 eura.

Slijedi podgorička firma Kerber-expres sa blokadom od 19 i po godina, a duguju nepune 42.000 eura.

Gotovo 19 i po godina u blokadi su i bjelopoljska kompanija Kompas servis i firma Mišolić iz Podgorice.

Sedmo i osmo mjesto dijele firme Kljajević i Mr-trade. Oni su u blokadi 19 godina i četiri mjeseca.

Na devetom mjestu je preduzeće Trgkomerc iz Rožaja, koje je blokirano već 19 godina i tri mjeseca.

Po 19 godina blokirani su i zemlj oradnička zadruga Integral iz Rožaja, firma Šume Zečević iz Podgorice, i preduzeće Mlobby iz Budve.

Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 18.350 kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreske uprave i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3.650 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.