U 2019.

U poslovnoj 2019. godini 10.406 osvarilo je dobit što je za 6,6 odsto više nego u 2018. godini dok je prihode više od milion eura imalo 1.317 preduzeća, ili 6,4 odsto više nego prošle godine, pokazuje analiza BI Consultinga provajdera poslovnih informacija.

“Neto dobit veću od stotinu hiljada eura ima 1.019 preduzeća, što je čak 137 preduzeća ili 15,5 odsto više nego prošle godine. 368 preduzeća imaju preko 50 zaposlenih, što je 34 preduzeća više nego prošle godine, odnosno preko 10 odsto više“, dodao je objasnio je osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić.

On je naglasio da je broj predatih ispravnih finansijskih izvještaja za 2019. godinu 5,3 odsto veći u odnosu na prethodnu.

„To je dominantno posljedica veće poslovne aktivnosti i povećanja broja preduzeća, kao i podizanja kulture finansijskog izvještavanja, što je i jedan od ključnih ciljeva našeg projekta“, istakao je Nikolić.

Kao i prethodnih godina, po jasno utvrđenim javno dostupnim kretirijuma, izvršeno je rangiranje 12 kategorija po veličini preduzeća, dvanaest kategorija po djelatnostima i posljednja kategorija: najveće brzo-rastuće preduzeće.

U kategoriji mikro preduzeća lider po prihodu u 2019. bio je Sim company, po dobiti Virage i po broju zaposlenih Halotaksi, svi iz Podgorice.

U kategoriji malih preduzeća prvo mjesto zauzeli su kotorski Mivis (prihod) i podgoričke kompanije Domen (dobit), te Securitas Montenegro (broj zaposlenih).

U kategoriji srednjih preduzeća to su Novi Volvox (prihod), Zetagradnja (dobit), Tobacco s press (broj zaposlenih), svi iz Podgorice.

Kada su u pitanju velika preduzeća lider po prihodu i dobiti je Elektroprivreda Crne Gore iz Nikšića, a po broju zaposlenih podgorički Voli trade.

U djelatnosti telekomunikacija lider je Crnogorski Telekom, trgovine Voli trade, hotelijerstva Budvanska rivijera, upravljanja nekretninama Delta M CG, revizije i računovodstva Ekonomik accountants, građevinarstva Pizzarotti Montenegro iz Herceg Novog, dok je u djelatnosti hrane i pića prvo mjesto zauzeo bjelopoljski Meso-promet.

U djelatnosti ostala proizvodnja i prerada lider je Rudnik uglja, u IT sektoru Comtrade distribution, nafta i derivati Jugopetrol, u farmaciji Glosarij, medicinskim uslugama Institut dr Simo Milošević iz Igala.

Priznanje za najveću rastuću kompaniju u 2019. godini dobio je Voli trade, kao kompanija koja već godinama ostvaruje pozitivan finansijski rezultat, uz stalan rast prihoda i broja zaposlenih.

“Dodjela priznanja koja je planirana za maj, zbog situacije sa novim koronavirusom pomjerena je za septembar. Za isti period pomjereno je i izdavanje ovogodišnje publikacije Poslovne novine-100 najvećih u Crnoj Gori, koje će sadržati liste svih rangiranih preduzeće u navedenih 25 kategrorija”, zaključio je Nikolić.

LUKA BAR

Bolje rezultate u poslovanju Luke Bar izvršni direktor Vladan Vučelić očekuje u trećem i četvrtom kvartalu.

Pretovar u prva četiri mjeseca ove godine bio je kaže Vučelić, veći od planiranog, zbog čega su u upravi zadovoljni.

“U drugom kvartalu očekujem značajan pad pretovara, a nadam se da će aktivnosti zaživjeti u trećem i četvrtom kvartalu”, naveo je Vučelić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Kaže i da je imajući u vidu sve najave, optimista kada je riječ o poslovanju Luke Bar.

“Nadamo se oporavku i intenziviranju posla u trećem i četvrtom kvartalu ove godine”, kazao je Vučelić.

Dodaje da je potrebno razmišljati o tome da već u ovoj godini dođe do produbljivanja akvatorijuma, kako bi Luka mogla da primi i veće brodove.

Naveo je i da je najveći uspjeh Luke Bar što nijedan njihov radnik, kao ni članovi njihovih porodica, nijesu zaraženi korona virusom.

ASP TRAŽI

Akcija za socijalnu pravdu (ASP) tražila je od Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) da utvrdi da li je Vlada prekršila propise o državnoj pomoći, kada je odlučila da iz budžeta plaća dio subvencija proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora (OIE).

Pravni savjetnik pri ASP-u, Ines Mrdović, kazala je da je ta nevladina organizacija danas uputila inicijativu AZK-u, kao nadležnom tijelu za ocjenu državnih pomoći.

„AZK treba da utvrdi da li je Vlada prekršila propise o državnoj pomoći, kada je u maju prošle godine odlučila da iz budžeta plaća dio subvencija proizvođačima električne energije iz OIE“, navela je Mrdović u saopštenju.

Ona je podsjetila da je Vlada u maju prošle godine izmijenila Uredbu o naknadi za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, tako što je domaćinstva oslobodila plaćanja naknade za prvih 300 kilovata struje i odlučila da je izdvaja iz budžeta, što je poznatije kao OIE 1.

„Za potrošnju preko 300 kilovata domaćinstva plaćaju oko 0,94 centi naknade za svaki potrošeni kilovat struje, što se na računu prikazuje kao OIE 2“, dodala je Mrdović.

Prema njenim riječima, Zakonom o kontroli državne pomoći predviđeno je da su subvencije jedna od vrsta državnih pomoći, a propisan je i kompletan postupak za odobrenje pomoći.

„Kako se radi o izdvajanjima iz budžeta kojima se daju subvencije privatnim subjektima, Ministarstvo ekonomije je moralo podnijeti zahtjev AZK-u da li se radi o dozvoljenoj ili nedozvoljenoj državnoj pomoći“, smatra Mrdović.

Ona je kazala da je u odgovoru ASP-u, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, AZK saopštila da joj tokom prošle godine nijesu dostavljani zahtjevi sa dokumentacijom koja se odnosi na plaćanje naknade za OIE.

„Pored toga, indikativno je što uredbom o naknadi za podsticanje proizvodnje iz OIE Vlada utvrđuje čak i formulu za cijenu električne energije za privilegovane proizvođače, pa je određuje na osnovu referentne berze u Budimpešti“, saopštila je Mrdović.

Na ovaj način je, kako je dodala, državna Elektroprivreda (EPCG) obavezana da plaća privilegovanim proizvođačima cijenu struje koja je uglavnom skuplja od one na domaćem tržištu.

„To je dodatna privilegija koja se daje privatnim subjektima, pa ASP inicijativom traži da AZK utvrdi da li se ovdje radi o nedozvoljenoj državnoj pomoći“, navela je Mrdović.

Ona je kazala da je Vlada, budžetom za ovu godinu, opredijelila za subvencije privilegovanim proizvođačima struje oko tri miliona EUR, od čega se, kako tvrdi, moglo sagraditi nekoliko vrtića.

„Umjesto toga, taj novac završiće u privatnim džepovima“, zaključila je Mrdović.

PROGNOZE ZA 2020.

Prognoze za crnogorsku ekonomiju su različite i zavise od mnogo faktora, rečeno je u večerašnjoj emisji “Argumenti”, na TVCG. Svjetski stručnjaci kažu da se može očekivati pad ekonomije od 5,6 odsto do 9 odsto. Projekcije Ministarstva finansija su nešto povoljnije i iznose 4,9 odsto…

“Prema informacijama koje dobijamo sa svih referentnih adresa, same jedne od drugih odstupaju… Mislim da se dominantno radi o različitim ekonomskim modelima koji upućuju na određena različita kretanja. Ono što je evidentno je da će ekonomija doživjeti recesiju u ovoj godini. Govorimo o rasponu od -5 do -9, to će zavisti od različitih faktora”, kazao je Bojan Paunović iz Ministarstva finansija Crne Gore.

Dodao je da ovu krizu, na neki način, obilježava taj tzv. simultani udar i na ponudu i na tražnju na tržištu.

“Izuzetno je teško kazati kako će se odvijati situacija do kraja godina. Sa podacima sa kojima mi raspolažemo, projekcije će se kretati u tom nekom rasponu. Vidjećemo sa kakvim ćemo projekcijama zvanično izaći vrlo brzo”, kazao je Paunović.

Ekonomija zone eura, kako je nedavno ocijenjeno iz Evropske komisije, suočava se sa recesijom istorijskih proporcija zbog korona virusa. 

BOLJI NASTUP NA TRŽIŠTU

Crnogorska Pošta i kompanija Voli potpisale su sporazum o o poslovnoj saradnji, u cilju boljeg predstavljanja i nastupa na tržištu.

Sporazum su, kako je saopšteno iz Pošte, potpisali izvršni direktor Pošte Božidar Vuksanović i predsjednik Odbora direktora Volija Dragan Bokan.

Vuksanović je kazao da iz potpisanog sporazuma proističe ugovor koji građanima daje mogućnost da pozivom ili putem web-a poruče neki od ponuđenih paketa odnosno proizvoda i da im naručeni proizvodi budu dostavljeni na kućnu adresu u kratkom roku.

“Saradnja Pošte i Volija stvara novu vrijednost za potrošače i korisnike i proizvod je uvezivanja komunikacionih i dostavnih resursa Pošte, s jedne strane, i određenih proizvoda iz ponude kompanije Voli, s druge strane”, rekao je Vukanović.

On je naveo da trgovina životnih namirnica od sada ne podrazumijeva isključivo odlazak u prodajne objekte.

“Potrošači imaju priliku da trgovinu na brz i jednostavan način obave iz svojih domova”, dodao je Vuksanović.

On je naglasio da je cilj Pošte da svoje resurse upotrijebi u funkciji stvaranja najpovoljnijeg ambijenta i da doprinese stvaranju spone između privrednih subjekata i građana.

“S obzirom na izuzetne resurse, Pošta jeste u mogućnosti da obezbijedi kvalitetnu dostavu na cijeloj teritoriji Države bez obzira na okolnosti trenutka i aktuelnu pandemiju. Naš cilj je da uvijek i na svakom mjestu budemo na raspolaganju građanima”, kazao je Vuksanović.

Bokan je kazao da Voli i Pošta dijele zajedničku misiju da uz kvalitet ponude, nove vrijednosti za korisnike i potrošače i stvaranje uslova za motivisanje zaposlenih, uvijek idu korak dalje i pomjeraju standarde u skladu sa zahtjevima savremenog tržišta.

“Potpisivanje sporazuma za nas predstavlja posebnu obavezu da kroz partnerski odnos sa ovom instiucijom koja je na usluzi građanima Crne Gore još od 19.vijeka, u ovom novom, savremenom dobu, na efikasan način u skladu sa najboljim iskustvima inostranih tržišta odgovorimo svim potrebama naših korisnika i potrošača”, naveo je Bokan.

Voli će, kako je naveo, uz Poštu postati bliži svojim potrošačima kroz dostavu proizvoda na kućnu adresu, što predstavlja odličnu povoljnost, ne samo u situacijama kao što je aktuelna pandemija.

“Sigurni smo da će Pošta u Voliju imati pozdanog partnera, koji kroz sve svoje sisteme funkcionisanja predstavlja reper savremene i dobro organizovane kompanije”, poručio je Bokan.

Prema njegovim riječima, sporazum koji su potpisali označava početak saradnje čiji će pun potencijal pokazati novi izazovi na tržiištu i sve viša očekivanja potrošača i korisnika.

Navodi se da je danas potpisan i prvi ugovor koji proizilazi iz Sporazuma o saradnji. Ugovor o dostavi paketa i proizvoda na adresu korisnika potpisali su Olivera Martinović, pomoćnica Izvršnog direktora za poštansko poslovanje i platni promet i Peđa Šegerec, komercijalni direktor Voli-ja.

Ugovor o dostavi proizvoda i paketa podrazumijeva mogućnost da korisnici pozivom Call centra na 19801 ili putem Poštinog web shopa poruče jedan od Volijevih paketa životnih namirnica ili paketa hemije čije su cijene iste kao u Voli marketima.

“Dostavljači Pošte će paket dostaviti na adresu poručioca. Primalac paketa ima mogućnost da plati u gotovini ili platnom karticom Poštinom dostavljaču”, zaključuje se u saopštenju.

PORESKA UPRAVA

Poreska uprava odobrila je odgađanje plaćanja poreskih obaveza vrijednosti 28 miliona eura za 7 000 privrednika. Kada je riječ o subvencijama države za isplatu zarada i poreza i doprinosa od 11.000 zahtjeva odobreno je 7.000 vrijednosti 7 miliona 8 stotina hiljada eura.

Više od 7 000 privrednika dostavilo je zahtjev za odgađanje plaćanja poreskih obaveza na zarade zaposlenih na 90 dana.

“Za 7 000 poreskih obveznika odobreno je odgađanje poreskih obaveza kroz 18.000 prijava vrijednosti 28. 000 000 eura”, kaže Milica Vuletić iz Poreske uprave.

Kada je riječ o drugom Vladinom ekonomskom paketu podrške privredi koji se odnosi na subvencije za isplatu zarada i poreza i doprinosa, od 11 000 pristiglih zahtjeva, odobreno je 7.000 i ispaćeno 7,8 miliona eura.

Od 7,8 miliona eura isplaćenih subvenija vise od 3 miliona odnosi se na poreze i doprinose na zarade.

Za zabranjene djelatnosti i turistički sektor obezbjeđene su subvencije od 100% minimalne zarade, za ugoržene djelatnosti 50%, a za novozaposlene 70%.

STRIKOVIĆ

Potpredsjednik SDP-a Adnan Striković uputio je otvoreno pismo ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću kojim ga poziva da javno pozove sve poslanike da podrže Zakon o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa uvećanje plate zdravstvenim radnicima za 15 % a koji je u skupštinsku proceduru predala SDP. Striković najprije poziva ministra da se izjasni da li on podržava Zakon, i pita, zašto ne.

Striković u pismu navodi da je SDP predala u skupštinsku proceduru Zakon o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa uvećanje plate zdravstvenim radnicima za 15 %.

“Ali svim radnicima, ne selektivno, kako ste vi i vaši izabranici navikli da postupate kada su u pitanju stimulacije na zaradu, ali i kada su u pitanju sve ostale stvari vezane za sektor kojim upravljate”, kazao je Striković.

On ministra pita da li i dalje misli da je skorašnje povećanje plate doktoru specijalisti sa 680 na 760 eura ili doktoru medicine sa 550 na 610 eura adekvatna nagrada za težinu i obim posla koji obavljaju.

“Plata medinske sestre je i dalje ispod 400 eura, a o visini zarade vozača, ili radnica na održavanju čistoće ne želimo ni da polemišemo, neprihvatljivo su niske”, pitao je Striković.

Zato, kako dodaje potpredsjendik SDP-a, prije rasprave u Skupštini, pita ministra da li je planirao da razgovara sa poslanicima većine koju predstavlja, ili, kako je kazao, “bar sa dvojicom njemu najbližih”.

“U posljednjem javnom obraćanju, a interesantno, nemate ih mnogo u zadnje vrijeme, saopštili ste da ste uvijek bili za povećanje plata u zdravstvu. Đe ćete ljepšu priliku od ove da nas ubijedite u to, jer vam ne vjerujemo, a značajnije je da vam ne vjeruju ni zdravstveni radnici”, navodi se u pismu.

Striković poziva Hrapovića da javno pozove sve poslanike da podrže taj zakon, a za početak, da se izjasni da li ga on podržava i, kako dodaje, zašto ne.

Ako su odgovori na pitanja iznad njegovih ingerencija , kako je kazao, zamoliće predsjednika Nacionalnog koordinacionog tijela Milutina Simovića da odgovori na njih.

“A vi nam, uvaženi ministre bar recite, da li ćete tražiti od Fonda za zdravstveno osiguranje da ispravi grešku i svim specijalizantima obračuna naknadu za odvojeni život za april mjesec? Trebalo bi da znate da su to doktori sa najmanjim zaradama u sistemu. Trebalo bi da znate i to da oni nemaju svoje stanove po Beogradu. Podstanari su i za kiriju su dali bar pola svoje plate. Zar im zbog toga što su prekinuli svoje stručno usavršavanje, vratili se u svoju državu, bili na prvoj linije odbrane od Kovida 19, zahvaljujete na način što od njih pravite socijalne slučajeve? Kako mislite da ti ljudi ostanu u Crnoj Gori, a kakvu poruku šaljete njihovim mlađim i budućim kolegama?”, navodi se u pismu.

OD PONOĆI

Benzin će od ponoći biti skuplji jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Litar benzina BMB 98 koštaće 1,03 eura, a BMB 95 0,99 eura.

Cijena eurodizela, kako su kazali, ostaće nepromijenjena i iznosiće 0,89 eura po litru.

Lož ulje u veleprodaji koštaće 0,85 eura po litru.

“Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 25.maja 2020. godine, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 26.maja”, navode u Ministarstvu.

LOJPUR PORUČIO

Crnogorski turizam je zasićen, potrebno je napraviti konsenzus oko strateških ciljeva i ulagati u malu industruju, kaže profesor Ekonomskog fakulteta UCG Anđelko Lojpur.

Pomoć je, navodi Lojpur, opasna riječ. “Mi ovih dana više pričamo o pomoći nego o investicajama. Pomoć je opasna riječ, jako brzo se potroši i nema efekta”, poručio je Lojpur, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

On ističe da moramo ulagati u nosioce razvoja i zdrava preduzeća. Potrebno je, ističe Lojpur, da se smanji i visok procenat sive ekonomije.

“Naš turizam je zasićen. Mi moramo napraviti konsenzus oko strateških ciljeva”, navodi Lojpur.

On kaže i da Crna Gora mora podsticati malu industriju i mlade preduzetnike.

“Nijedna zemlja se nije razvila stranim investicijama”, kaže Lojpur.

Ipak, Lojupur poručuje da nije pesimista, jer su male ekonomije fleksibilne.

“Ja nisam pesimista kada je riječ o crnogorskoj ekonomiji, ako se malo opametimo”, zaključio je Lojpur.

ZBOG KORONE

Izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA) Vlastimir Ristić kaže za “Dan” da kriza izazvana virusom korona ima teške, pa i razarajuće posljedice za avio-industriju i sve njene činioce. Navodi i da su gubici MA, za vrijeme pandemije, višemilionski.

“Suočeni smo sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka, sa još uvijek nepredvidljivim trajanjem takvih okolnosti. Svaki dan prizemljenja aviona je jako skup, generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju”, kazao je u intervjuu za Dan novi izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA) Vlastimir Ristić.

Bliže podatke o efektima krize po MA kompanija će, kako kaže Ristić, imati po okončanju perioda bez komercijalnog letenja.

“Za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka. Ne letimo od 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo NKT, prve letove možemo očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje. Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude”, navodi Ristić.

Ona kaže da je i MA u turističkom lancu koji trpi, ali se nada da će, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati.

“Važno je da iznesemo ovu krizu zajedno, očuvanih potencijala, da bi u vremenu kada ovaj problem bude iza nas, svom snagom pokušali da vratimo uzlazne trendove razvoja koje smo stabilno imali do pojave virusa”, rekao je Ristić.

On kaže i da je riječ je o višemilionskim gubicima.

“Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene. Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima. Kao što smo već pomenuli, susreli smo se sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak”, naveo je Ristić.

Prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio je, kako ističe, odsustvo potreba za angažovanje radne snage.

“Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nisu na poslu i nisu dužni da rade od kuće. Za navedeno pripada im pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu. Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način ovakvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize”, zaključio je Ristić.