O ENERGETICI

Ministarstvo ekonomije objavilo je poziv za sprovođenje javne rasprave za izradu Nacrta izmjena i dopuna zakona o energetici i pozvalo zainteresovane da u narednih 20 dana dostave svoje primjedbe, predloge i sugestije.

Primjedbe, predlozi i sugestije se mogu dostaviti na obrazcu propisanom uredbom o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija.

Zakonom o energetici definisane su energetske djelatnosti i uređeni uslovi i način njihovog obavljanja zbog kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja krajnjih kupaca i podsticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, kao i način organizovanja i upravljanja tržištem električne energije i gasa.

Izmjene i dopune Zakona o energetici se, kako je objašnjeno, donose u cilju pojednostavljenja i skraćenja postupka priključenja objekata korisnika na elektroenergetski sistem, preciziranja zakonskog okvira za berzanski oblik trgovanja električnom energijom, kao i usklađivanja postupka izdavanja i korišćenja garancija porijekla sa pravilima evropskog udruženja organizacija koje izdaju garancije porijekla.

“Izmjenama se preciziraju odredbe kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti u oblasti gasa i toplotne energije i propisuju povoljniji uslovi za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ili visokoefikasne kogeneracije za sopstvene potrebe”, navodi se u obrazloženju.

Iz Ministarstva su kazali da će se izmjenama i dopunama Zakona obezbijediti uslovi za efikasnije funkcionisanje tržišta električne energije, kao i potpuna nezavisnost operatora prenosnog sistema električne energije.

Zakon o energetici je, kako je objašnjeno, usklađen sa ključnim zahtjevima relevantnih direktiva EU iz oblasti energetike.

Pojedinim izmjenama i dopunama Zakona biće obavljeno dodatno usklađivanje sa zahtjevima direktiva o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije i prirodnog gasa, kao i regulative o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.

PREDUZETNIŠTVO

Učešće žena u preduzetništvu Crne Gore je u porastu i sada iznosi 24,5 odsto što je značajno više u odnosu na prethodne godine. Raste broj žena i u turističkoj djelatnosti. Ipak, ženski potencijal još nije u potpunosti iskorišćen, zbog čega privredna komora, državni organi i nevladine organizacije intezivno rade na osnaživanju te strukture našeg društva.

Svetlana Popović Vujotić, TVCG

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,28 eura, u Hrvatskoj 1,33, a u Albaniji 1,4.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji gdje košta 1,26 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,04 i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,18 eura.

Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji, a najskuplji u Holandiji 1,65 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,16 eura. Eurodizel u Albaniji košta 1,39, Srbiji 1,35, Hrvatskoj 1,27, a u BiH 1,15 eura.

Litar eurodizela jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 91 cent.

Najjeftiniji eurodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske 1,5 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. februara kada su sve vrste goriva pojeftinile tri do četiri centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Ministarstvo ekonomije pozvalo je zainteresovane da se do 30. juna prijave na pilot program pod nazivom Vaučer za konkurentnost.

Iz Ministarstva je objašnjeno da je cilj pilot programa poboljšanje konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori kroz omogućavanje ekspertkih usluga preduzećima u započinjanju ili sprovođenju početnih faza inovacije, kao i digitalne transformacije.

„Pilot program Vaučer za konkurentnost podrazumijeva direktno finansiranje savjetodavnih usluga koje predloži aplikant. Pihvatljivi su troškovi usluga tehničke ili naučne prirode za preduzeća i za procese unapređanja rada, inovacije i digitalne transformacije, u cilju poboljšanja proizvodnje, komercijalizacije i upravljanja“, navodi se u saopštenju.

Maksimalno trajanje usluge je tri mjeseca, a iznos vaučera od hiljadu do osam hiljada EUR u zavisnosti od tipa podrške.

Maksimalan iznos ko-finansiranja savjetodavnih usluga kroz vaučere je 80 odsto iznosa usluge. Iznos vaučera se, kako je objašnjeno, uplaćuje direktno pružaocu usluge, a ne preduzeću.

Iz Ministarstva su kazali da je javni poziv otvoren za mala i srednja preduzeća registrovana u Crnoj Gori, izuzev za ona iz sektora turizma.

Zahtjevi se mogu poslati na mail adresu Expertise France [email protected] ili poštom.

Ministarstvo je poziv objavilo u okviru tekućeg projekta pod nazivom Unapređenje poslovnog okruženja i konkurentnosti privatnog sektora Crne Gore, koji se finansira iz sredstava Instrumenta pretpristupne podrške (IPA) za 2014. godinu.

Projekat sprovodi francuski konzorcijum Expertise France u saradnji sa Ministarstvom ekonomije.

IBRD

Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) odobrila je Crnoj Gori drugu garanciju zasnovanu na javnoj politici (PBG2 – Policy Based Guarantee) vrijednu 80 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

“Druga garancija u oblasti fiskalne i finansijske otpornosti podržava reformske politike Vlade usmjerene na: jačanje fiskalne održivosti i otpornosti finansijskog sektora. Ova garancija omogućiće Crnoj Gori da obezbijedi sredstva na finansijskom tržištu u iznosu do 250 miliona eura, čime će, u najvećoj mjeri, biti zadovoljene potrebe finansiranja , odnosno refinansiranja i otplate javnog duga u 2021. godini. To je važan korak daljeg jačanja fiskalne otpornosti, nakon uspješnog izdavanja euroobveznica u septembru 2019.godine, i aktivnosti na daljem razvoju domaćeg tržišta kapitala, kada su obezbijedjena sredstva za potrebe refinansiranja i otplate javnog duga u 2020. godini”, navode iz Ministarstva.

Kako ističu, odobrena garancija pruža podršku Vladi u sprovođenju fiskalne konsolidacije koja ima za cilj stvaranje uslova za dugoročnu održivost javnih finansija kroz smanjenje deficita odnosno javnog duga.

“Uvažena je činjenica da već tri godine poštujemo “zlatno” fiskalno pravilo da se iz tekućih prihoda finansiraju tekući rashodi i na ovaj način biće obezbijeđena sredstva za finansiranje kapitalnog budžeta i otplate duga.
Imajući u vidu da se radi o drugoj garanciji, ovo je još jedna potvrda uspješnosti sprovedene fiskalne konsolidacije, odnosno kredibilnosti fiskalne politike i postignute ukupne makroekonomske stabilnosti zemlje čime se postiže jačanje ukupne ekonomske pozicije Crne Gore”, naglašavaju oni.

Iz ovog resora ističu da će sredstva aranžmana, kao što je već ukazano, biti namijenjena za finansiranje obaveza u 2021. godine, uz podsjećanje da je finansiranje za 2020. godinu već obezbijeđeno.

“Ovo je posebno bitno istaći, imajući u vidu da je u prethodnom periodu, kroz objavljivanje pojedinih novinskih tekstova, upućivano da je za potrebe finansiranja budžeta u 2020. godini neophodno dodatno zaduživanje od 590 miliona eura. Koristimo priliku da ukažemo da se radi o dezinfomisanju javnosti, zamjeni teza i spekulativnom i nedobronamjernom iskazivanju pojedinih medija. Istina je da su potrebe finansiranja budžeta i otplate duga u 2020. godini već obezbijeđena akumulacijom depozita države u 2019. godini koji će biti korišćeni za ove namjene, i postojećim kreditnim aranžmanom za potrebe realizacije prioritetne dionice autoputa”, dodaju iz Ministarstva finansija.

Angažovanjem sredstava kroz PBG 2 aranžman obezbjeđuje se finansijska stabilnost u narednom periodu, što, kako objašnjavaju, predstavlja sastavni dio plana srednjoročne strategije upravljanja javnim dugom, uz istovremeno umanjenje potencijalnih rizika od eventualnih negativnih kretanja na tržištu kapitala.

“U skladu sa politikom Vlade Crne Gore, preduzimaju se aktivnosti na obezbijeđivanju opadajućeg trenda javnog duga do nivoa planiranih 62 odsto BDP-a do kraja 2022. godine. Na ovaj način, realizacijom Plana sanacije deficita i javnog duga i Fiskalne strategije Vlade Crne Gore, obezbijeđuje se neophodna konvergencija i, u srednjem roku, ispunjavanje Mastrihtskih kriterijuma, odnosno ostvarivanje deficita javne potrošnje ispod tri odsto BDP-a (što je već u 2019. godini ostvareno), a javnog duga ispod 60 procenata”, zaključuju iz Ministarstva.

PREMAŠIĆE OČEKIVANJA

Agencije za kreditni rejting Standard&Poors i Moody’s u novim izvještajima potvrdile su ocjene za Crnu Goru sa B+/B, odnosno B1, uz stabilne izglede zemlje, saopštilo je Ministarstvo finansija.

“Analizirajući kretanja u zemlji, analitičari tih kreditnih agencija pozdravili su put razvoja Crne Gore, procijenivši da će stopa rasta crnogorske ekonomije premašiti njihova očekivanja i da će u 2019. godini iznositi oko 3,8%, dok će potencijalni rast u srednjem roku iznositi 3,5%. Osim toga, u izvještajima se navodi da će uprkos slabijim izgledima rasta evropske ekonomije, koji će uticati i na ublažavanje stope rasta u Crnoj Gori, ekonomski rast ostati snažan i u 2020. godini”, naveli su iz Ministarstva finansija.

Visoke stope rasta, kako je saopšteno, rezultat su snažnog doprinosa sektora turizma u kojem je ostvareno 20 odsto više dolazaka u odnosu na 2018, kao i rast u sektoru građevinarstva.

“U izvještajima je pozdravljena realizacija i implementacija niza projekata u energetskom sektoru, uključujući modernizaciju elektrana, zajedno sa proizvodnjom električne energije koja ima sve veći fokus na zaštitu životne sredine i ulaganjima u solarne i vjetro elektrane”, pipe u saopštenju.

Ocijenjeno je da pozicioniranjem Crne Gore kao energetskog čvorišta u regionu, jača se njena konkurentnost i izvozni potencijal.

“Pored toga, navedeno je da će se nastavkom značajnih privatnih investicija u turistička odmarališta povećati kapaciteti na jugu i na sjeveru zemlje, što će uticati na viši stepen diverzifikacije i regionalne povezanosti, na veću potrošnju domaćinstava, i u krajnjem, doprinijeće većem ekonomskom rastu”, navode iz Ministarstva.

Takođe, dugoročni potencijal Crne Gore ocijenjen je kao povoljan, uz nastavak značajnog priliva stranih direktnih investicija (SDI), koje su u najvećoj mjeri zastupljene u turističkom i energetskom sektoru. Kako je ocijenjeno u izvještajima priliv SDI, iznosiće oko 10 odsto BDP-a godišnje.

Kreditni potencijal Crne Gore, kako se dalje navodi, ojačan je i perspektivom pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji koju prati snaženje institucija.

“U svijetlu implementacije strukturnih reformi čije je sprovođenje neophodno kako bi Crna Gora postala članica EU, pozdravljeni su napori Vlade u sprovođenju velikog broja mjera. U skladu sa tim, u izvještajima je akcenat stavljen na mjere u čijem je fokusu suzbijanje sive ekonomije poput elektronskog oporezivanja i poboljšane naplate prihoda”, kazali su iz Ministarstva.

Glavni rizici u narednom periodu, koji su prepoznati od strane obje reting agencije, dominantno su vezani za dalju izgradnju preostalih dionica projekta autoputa i eventualnih efekata na fiskalnu poziciju zemlje.

PRIJAVE DO 8. APRILA

Monstat je pozvao zainteresovane pojedince i kompanije iz Crne Gore da se do 8. aprila prijave na javni konkurs za izbor idejno-grafičkog rješenja, odnosno logotipa te institucije.

Iz Monstata je saopšteno da su preduzeća dužna da imenuju ovlašćenog predstavnika, pri čemu je konkurs anoniman i radovi se predaju pod šifrom.

“Za najbolje konkursno rješenje dodijeliće se nagrada u iznosu od pet hiljada EUR. Naručilac se obavezuje da plati porez na nagradu”, navodi se u pozivu.

Zadatak konkursa je, kako su objasnili, izrada idejno-grafičkog rješenja, logotipa za Monstat, a koji oslikava ono što je misija te institucije, a to je da obezbijedi adekvatne, relevantne, pouzdane i pravovremene rezultate zvanične statistike, kako bi se olakšalo planiranje i donošenje odluka Vlade i zajednica, kao i da obezbijedi proizvodnju i diseminaciju zvanične statistike u skladu sa naučnim principima, profesionalnom etikom i međunarodnim standardima.

“Vizija statističkog sistema Crne Gore je proizvodnja koherentnih, relevantnih i objektivnih rezultata zvanične statistike, koji se temelje na međunarodnim konceptima, metodologijama i strogom režimu zaštite podataka”, dodaje se u pozivu.

Vizuelni identitet Uprave za statistiku treba da objedini specifičnosti proizvodnje zvaničnih podataka i da ih odražava na jedinstven način, kako bi se kroz grafičko rješenje Monstat mogao adekvatno pozicionirati u nacionalnoj i međunarodnoj javnosti.

“Cilj konkursa je izbor originalnog rješenja vizuelnog identiteta Monstata koja odražava posebnost i prepoznatljivost. Logotip će biti korišćen u svrhe popularizacije zvanične statistike, a treba da naglašava nadležnosti i specifičnosti Monstata”, kazali su iz Monstata.

Logotip će, kako se dodaje, biti korišćen na svim štampanim i elektronskim materijalima, sredstvima informisanja, kao i drugim oblicima komunikacije u kojima je neophodno ukazati na vizuelni identitet Monstata.

Logotip treba da sadrži tipografiju odnosno akronim Uprave za statistiku – MONSTAT kao sastavni dio logotipa, kao i grafizam, odnosno znak/simbol koji će oslikavati vizuelni identitet te institucije.

Konkurs je namijenjen svim zainteresovanim iz Crne Gore, uključujući grafičke dizajnere, dizajnere i vizuelne umjetnike, sa minimum završenim osnovnim studijama u oblasti umjetnosti i humanističkih nauka, koji su u posljednje tri godine obavljali usluge u toj oblasti.

Zaposleni Uprave za statistiku ne mogu učestvovati na konkursu.

PODRŠKA BIZNISU

Od ukupnog broja svih preduzeća u Crnoj Gori, 24 odsto je u vlasništvu žena. Da bi taj procenat bio veći, Evropska banka za obnovu i razvoj pružiće finansijsku podršku ženama u biznisu vrijedan četiri miliona eura. Novi podsticaj ženskom preduzetništvu daće i ovogodišnji vladin program vrijedan dva miliona eura.

Preduzetnica Ivana Jovović iz Podgorice jedna je od 100 žena u našoj državi koja je imala priliku da svoje poslovanje unaprijedi uz savjetodavnu pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj.

“A taj odnos je pomogao da moje želje pretvorim u stavrnost i napravim pravu čaroliju”, kaže Ivana za TVCG.

Da bi svoje ideje lakše pretvorile u biznis i druge žene Evropska banaka za obnovu i razvoj pokrenula je program finansijske podrške namijenjen budućim preduzetnicama.

“U Crnoj Gori Evropska banka za obnovu i razvoj opredijeliće finansijsku podršku ženama u biznisu, po dva milona eura, koju će plasirati preko svojih partnera, Alter Modusa i NLB banke. Uslovi kreditiranja zavisiće od lokalnih banaka”, kazao je Jap Sprej, šef kancelarije EBRD-a.

“Svega osam odsto žena u Crnoj Gori ima imovinu ili nekretninu pa malo njih i može da uzme kredit.Zato ćemo pomoći našim partnerima da kreiraju proizvode za potrebe žena u biznisu, s grejs periodima za porodiljsko odsustvo ili slabijim sredstvima obezbijedjenja, do fokusiranja na preduzeća u ruralnim područijima”, kazao je Jasuko Goto iz EBRD-a.

U Ministarstvu ekonomije vjeruju da će ova kreditna linija EBRD-a podstaći žene da se oprobaju u biznisu. Na tom putu dame ali i mladi do 35 godina mogu računati i na podršku Vlade, koja će uskoro pokrenuti novi program.

“Koji obuhvata oko dva miliona eura i koji obuhvata preko deset različitih programa. Postoji i nekoliko programa nefinansijske pomoći koji podrazumijevaju da svaki preduzetnik može doći u Ministarstvo ekonomije i od nas dobiti besplatan biznis, savjet, ali i besplatnu pomoć za aplikaciju za kreditna sredstva ma gdje ih uzimao”, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

U našoj državi 24 odsto preduzeća u vlasništvu je žena.

ZBOG KORONAVIRUSA

Italijanska avio-kompanija “AlItalia” do 31. marta obustavlja letove ka Crnoj Gori zbog aktuelne situacije sa koronavirusom.

Kako piše portal Aviatica, kompanije je do kraja mjeseca otkazala i letove između Beograda i Rima.

Letovi su otkazani zbog epidemije koronavirusa Covid-19 na sjeveru Italije, što je uzrokovalo drastičan pad tražnje za putovanjama u ovaj region, ali i cijelu Italiju.

“Aviatica” podsjeća da je ovo već drugi talas otkazivanja letova. Prvi je bio 28. februara kada je kompanija izašla sa saopštenjem i rekla da su ostali gotovo bez putnika na domaćim linijima.

Popunjenost putničke kabine je pala na ispod 30 odsto, što zahtijeva drastično smanjenje kapaciteta, kako bi se smanjili gubici. Alitalia se, inače, bori za opstanak od kada je u maju 2017. u ovu kompaniju uveden stečajni postupak sa ciljem da se restruktuira i da se pronađe investitor.

ATLAS BANKA

Stečajni upravnik Atlas banke, Mirko Radonjić, pozvao je sve korisnike njenih sefova da u narednih 15 dana vrate ključ i preuzmu deponovane stvari koje se nalaze u sefu.

Ključ se može vratiti na adresu Vaka Đurovića bb, sjeverna tribina stadiona Budućnosti, dok će se preuzimanje deponovanih stvari obaviti neposredno pristupanjem sefu.

„Kako ni nakon više usmenih i pisanih, kao ni poziva istaknutog na sajtu banke, pojedini korisnici nijesu vratili ključ od sefa i preuzeli deponovane stvari, pozivaju se još jednom da ispune svoju obavezu u navedenom roku“, navodi se u pozivu.

Taj poziv se, kako je objašnjeno, smatra raskidom ugovora o korišćenju sefa.

„Ukoliko korisnik sefa u ostavljenom roku ne vrati ključ i ne preuzme deponovane stvari, banka će, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, sudskim putem zahtijevati otvaranje sefa i utvrđivanje njihove sadržine zbog deponovanja nađenog sadržaja u sudski depozit“, dodaje se u pozivu.

Troškovi otvaranja sefa, popisa sadržaja i deponovanja u depozit suda, padaju na teret korisnika sefa.