KOPAONIK BIZNIS FORUM

Četvrta industrijska revolucija će i u narednim godinama biti veliki izazov za sve države regiona, zbog načina na koji će se proizvoditi, distribuirati i razmjenjivati vrijednosti, ali i zbog promjene odnosa između institucija i pojedinaca. To je jedna od ključnih poruka sa završenog 27. Kopaonik biznis foruma (KBF) koji je okupio preko 1300 učesnika, oko 200 panelista koji su učestvovali na čak 28 panela različitih i sveobuhvatnih tema.

I ovogodišnji Kopaonik biznis forum imao je regionalni karakter, pa je specijalno organizovani panel okupio bivše lidere zemalja u regionu, među kojima je bio i nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Na forumu se ove godine polemisalo i o obrazovanju, o vještačkoj inteligenciji, ali i o potrebi da se posebna pažnja posveti klimatskim promjenama.

UPRAVA CARINA

Uprava carina je u periodu januar-februar 2020. godine naplatila 101,7 miliona eura čime je ostvaren rast prihoda od 9,15 odsto ili 8,53 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine. U februaru je naplaćeno 52,3 miliona eura što je za 6,58 odsto ili 3,23 miliona eura više u odnosu na februar prošle godine.

Kako je saopšteno iz Uprave carina, u tom periodu izvršen je i povraćaj sredstava u iznosu od 1,6 miliona eura.

“Time je ostvarena neto naplata od 100 miliona eura što je za 6,89 odsto više u odnosu na plan prihoda”, navodi se u saopštenju.

Prema strukturi naplaćenih prihoda, ostvarena naplata PDV-a pri uvozu iznosila je 63,44 miliona eura, čime je ostvaren rast prihoda od 5,54 odsto ili 3,33 miliona eura više.

Naplata prihoda po osnovu akcize iznosila je 34,45 miliona eura, što je za 6,42odsto više nego u prethodnoj godini.

Posmatrano prema vrstama akciznih proizvoda, kod svih kategorija je zabilježen rast naplate prihoda.

“Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 3,46 miliona eura, što je za 9,02 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, dok su prihodi od poreza na kafu naplaćeni u iznosu od 335,8 hiljada eura a ostali prihodi iznosili su 16,4 hiljade eura”, kazali si iz Uparev carina.

SPISAK CBCG

U Crnoj Gori je u blokadi nešto više od 18.000 kompanija i preduzetnika, koji se i dalje nalaze u evidenciji Centralnog registra privrednih subjekata, Poreske uprave i Centralne banke. I dok neke firme i privrednici duguju milione državi, ima i onih koje su, vjerovali ili ne, u blokadi 16 i po godina i to zbog duga od 77 centi.

Deset firmi sa novog spiska Centralne banke u blokadi je godinama, a zbirno duguju državi nepunih 12 eura, pišu Dnevne novine.

Najveći parodoks preduzetnik iz Podgorice Omer Dervanović, koji duguje državi 25 centi, zbog čega ima blokadu računa već pet i po godina.

Slična situacija je i sa firmom za prodaju mješovite robe “Fer trgovina” koja već 16 i po godina je blokirana i to zbog duga od 77 centi.

Dug prema državi ispod euro ima i Društvo za trgovinu i usluge Stanec iz Nikšića. Ova kompanija je u blokadi skoro 16 godina, a duguje 81 cent.

Dva centa više od njih, duguje Taxi Rožaje, koji je u blokadi, takođe, 16 godina.

Veterinarska ambulanta Tivat već 11 godina je u blokadi zbog dugovanja koje iznosi 1,41 eura.

Kompanija Inter Oil za promet robe i usluga Herceg Novi ima dug od 1,45 eura i to punih 17 godina.

Preduzetnica Jelica Matović iz Sutomora u blokadi je 14 godina, a sve zbog 1,48 eura duga.

Firma Andos iz Herceg Novog, u kojoj je pokrenut postupak dobrovoljne likvidacije već 17 godina je blokirana, a dug iznosi 1,51 eura.

Autoprevoznici iz Rožaja Nedžad Šutković i Zeno Murić u blokadi su 15,5 godina, a duguju 1,56, odnosno 1,87 eura državi.

Centralna banka objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalaze 42 kompanije više nego na prethodnom.

U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.

Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

CBCG

Centralna banka (CBCG) je primila novi zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje platnih usluga.

Iz CBCG su Pobjedi kazali da je obrada tog zahtjeva u toku, ali nijesu naveli više detalja.

Iz vrhovne monetarne institucije nijesu saopštili ni ko je predao zahtjev jer ih, kako su objasnili, u tome sprečava zakon.

“Zbog tajnosti podataka nijesmo u mogućnosti da dostavimo podatke o podnosiocu zahtjeva”, rekli su iz CBCG.

Platne institucije obavljaju platne usluge među kojima su uplata i isplata gotovog novca, izvršavanje platnih transakcija, uključujući izvršavanje direktnih i jednokratnih zaduženja, transakcije platnim karticama, izvršavanje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge.

Po Zakonu o platnom prometu, koji definiše rad platnih institucija, tri mjeseca je rok za odluku po zahtjevu.

Ukoliko odluka CBCG bude pozitivna, to će biti četvrta institucija u Crnoj Gori.

Već postoje Montenegro transfers, Capital transfers MNE i Diners club international Montenegro, sve osnovane u Podgorici.

Zaknom je definisano da platna institucija može odobravati kredite, ali ne i primati depozite.a

CBCG

Aktuelna situacija u vezi sa epidemijom korona (COVID-19) virusa može predstavljati rizik koji utiče na projekcije ekonomskog rasta, kao i na performanse i funkcionisanje globalnih finansijskih tržišta, što se posebno može odraziti na male i posljedično, otvorene ekonomije, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore.

S tim u vezi, Centralna banka Crne Gore pomno i sa velikom pažnjom prati razvoj situacije i potencijalni uticaj pomenutog rizika na ekonomiju, srednjoročnu inflaciju, zdravlje i otpornost bankarskog sistema i finansijsku stabilnost, navodi se u saopštenju te institucije.

“U skladu sa daljim razvojem situacije, CBCG je spremna da, ukoliko se za tim ukaže potreba, preduzme odgovarajuće ciljane mjere koje ima na raspolaganju, kako bi se, u mjeri objektivno mogućeg, uticalo na smanjenje ovih rizika,” navodi se u saopštenju.

MONTENEGROBERZA

Ukupan promet na Montenegroberzi u prošloj godini je iznosio 318,18 miliona eura i bio je 116 odsto veći nego u 2018.

„Oko 88 odsto prometa ostvareno je na slobodnom tržištu“, navodi se u Biltenu Montenegroberze.

Za 247 dana trgovanja zaključeno je 2,89 hiljada transakcija, što je 11 odsto manje u odnosu na 2018. Od ukupnog broja transakcija, 44 odsto je zaključeno na slobodnom tržištu.

“Mjesec sa najvećim ostvarenim prometom u prošloj godini, u iznosu od 118,17 miliona EUR, bio je april. Najmanji promet, u iznosu od 127,98 hiljada EUR, zabilježen je u januaru”, dodaje se u Biltenu.

Najveći mjesečni broj poslova, 421, sklopljen je u aprilu, dok je najmanji broj poslova, 122, zaključen u januaru.

“Članovi berze su u prošloj godini prijavili pet blok poslova, ukupne vrijednosti 145,6 miliona EUR, što predstavlja 46 odsto ukupnog prometa ostvarenog u prošloj godini”, navodi se u Biltenu.

U strukturi prometa za prošlu godinu, najveće učešće, od oko 46 odsto, ostvareno je sa blok poslovima, a slijede primarna prodaja državnih obveznica oko 45 odsto, kao i državne i korporativne obveznice oko šest odsto.

U prošloj godini se ukupno 18 kompanija kotiralo na berzanskom tržištu Montenegroberze.

Trgovinom akcijama na Prime tržištu, ostvaren je promet od 1,24 miliona EUR, što predstavlja oko 0,39 odsto učešća u ukupnom prometu berze.

U ukupnom broju sklopljenih poslova, kompanije sa Prime tržišta su učestvovale sa oko 21 odsto, kroz 605 transakcija.

Na Standard tržištu regulisanog tržišta ostvareno je 506,9 hiljada EUR prometa, što predstavlja oko 0,16 odsto učešća u ukupnom prometu berze, a pri tom je sklopljeno 337 poslova.

Trgovinom akcijama kompanija koje se nalaze na slobodnom tržištu akcija i na MTP ME tržištu akcija, ne uključujući akcije fondova, blok poslove i obveznice, ostvaren je promet u iznosu od 8,84 miliona EUR kroz 1,68 hiljada poslova.

Na segmentu na kojem se trguje obveznicama ostvaren je promet od 161,94 miliona EUR, što čini oko 51 odsto ukupno ostvarenog na berzi, realizovanog kroz 130 sklopljenih poslova.

Ukupan promet koji je ostvaren kupovinom državnih obveznica iznosio je 156,3 miliona EUR, odnosno, kupljeno je 87 obveznica.

Najveće učešće u prometu ostvarenom trgovinom običnim akcijama, ne uključujući fondove, blok poslove i obveznice, od 35 odsto, imao je Citadel Group.

Značajno učešće u prometu ostvareno je i trgovinom akcijama Jugopetrola, Primorje Hotels & Restaurants, Crnogorskog Telekoma i Elektroprivrede.

“Tih pet kompanija učestvovalo je sa oko 66 odsto u prometu običnim akcijama, ne uključujući trgovinu akcijama fondova, blok poslovima i obveznicama”, navodi se u Biltenu.

MNSE 10 je u prošloj godini pao 7,1 odsto i posljednjeg trgovačkog dana našao se na vrijednosti od 777,61 procentnih poena.

MONEX je ojačao 5,19 odsto i našao se na vrijednosti od 11.403,61 procentnih poena.

Ukupna tržišna kapitalizacija akcija na dan 31. decembar iznosila je 3,45 milijardi EUR i u odnosu na kraj 2018. godine, bila je veća 13,46 odsto.

ŽICG I ŽPCG

Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) dala je saglasnost za državnu pomoć Željezničke infrastrukture (ŽICG) i Željezničkog prevoza (ŽPCG). Radi se o preuzimanju oko 5,5 miliona eura kredita tih državnih kompanija, piše Dan.

Uprava za željeznice je dopisom od 27. januara zatražila mišljenje u vezi izmirenja obaveza po osnovu kreditnih ugovora ŽICG i ŽPCG.

“Odobrena sredstva koriste se za vraćanje kreditnih zaduženja namijenjenih i utrošenih za rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture (remont i elektrifikacija pruge, sanacija mostova, sanacija tunela, sanacija klizišta, ugradnja novih signalno-sigurnosnih sistema i sl) i nabavku tri elektromotorna voza”, piše u obrazloženju odluke AZZK.

Ugovori su zaključeni između Željezničke infrastrukture, odnosno Željezničkog prevoza, kao zajmoprimaca, i međunarodnih finansijskih institucija (EBRD, EIB, ČEB). Država Crna Gora ima status garanta.

“Krediti se vraćaju prema anuitetima na osnovu kojih se i planiraju godišnja sredstva budžeta, iz razloga što Željeznička infrastruktura i Željeznički prevoz nemaju finansijskih sredstava za vraćanje ove vrste kredita. Takođe, kreditna sredstva se ulažu u željezničku infrastrukturu koja je javno dobro od opšteg interesa, kao i u Nabavku voznih sredstava neophodnih za obavljanje funkcije javnog prevoza putnika. Krediti prispijevaju na naplatu u februaru, martu, septembru i oktobru tekuće godine”, stoji u obrazloženju AZZK-a.

JANUAR

U Crnoj Gori je na kraju januara bilo 188,78 hiljada korisnika fiksne telefonije, 0,32 odsto više nego u decembru, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Od tog broja priključaka, Telekom je imao 108,34 hiljade, M:tel 62,95 hiljada, Telemach 15,68 hiljada i Telenor 1,82 hiljade priključaka.

Učešće Crnogorskog Telekoma na tržištu fiksne telefonije iznosi 57,39 odsto, M:tela 33,34 odsto, Telemacha 8,3 odsto, a Telenora 0,97 odsto.

U odnosu na isti period prošle godine broj korisnika fiksne telefonije u januaru je veći 8,66 odsto.

Od ukupnog broja priključaka fiksne telefonije, na građane se odnosi 86,68 odsto, a na kompanije 13,32 odsto.

POTPISAN UGOVOR

Kompanija Uniprom i Elektroprivreda Crne Gore potpisali su ugovor o isporuci električne energije po cijeni od 45 eura po MWh, koliko plaća i tzv. ostala potrošnja u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz Uniproma, kompanije je regulisala sve prethodne obaveze prema Elektroprivredi Crne Gore, a koje su i bile predviđene ugovorom o isporuci električne energije.

Dodaje se da će Uniprom KAP plaćati cijenu za prenos CGES-u u iznosu od 3,7 eura po MWh.

Kombinat aluminijuma je preuzet od strane Uniproma 19.jula 2014. godine i od tada je kompanija, kako navode, konstantno ulagala u unapređenje standarda, razvoj novih investicija i poboljšanje uslova za sve zaposlene.

U JANUARU

Uprava carina je u januaru naplatila 49,33 miliona eura prihoda, što je 12 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

U saopštenju objavljenom na sajtu Uprave carina navodi se da je u januaru carinskih povraćaja bilo u iznosu od oko 425 eura, a akciznih 561,63 hiljade eura.

“Ostvarena neto naplata iznosila je 48,77 miliona eura”, kazali su iz Uprave carina.

Od ukupno naplaćenih prihoda u januaru, na porez na dodatu vrijednost (PDV) pri uvozu se odnosilo 28,96 miliona eura, na akcize 18,63 miliona eura, na carinu 1,54 miliona, na porez na kafu 194,6 hiljada, a na ostale prihode 5,88 hiljada eura.

U strukturi naplaćenih akciza najviše su zastupljeni akciza na mineralna ulja, njihove derivate i supstitute sa 66,22 odsto, zatim akciza na duvanske proizvode sa 24,04 odsto, na alkohol i alkoholna pića sa 5,84 odsto, a na gaziranu vodu 2,6 odsto.

Ostale prihode, kako je objašnjeno, čine prihodi po osnovu novčanih kazni u prekršajnom postupku, prihodi od prodaje carinske robe, kamate za neblagovremeno plaćanje carine i carinskih dažbina.