INVESTICIJA OD 1,6 MILIONA

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) ove godine će na mreži imati još jedan veliki energetski objekat, trafostanicu Velje brdo, koja je veoma značajna za glavni grad sa aspekta razvoja poljoprivrede, industrije i turizma, saopštili su predstavnici te kompanije.

Iz CEDIS-a su Dnevnim novinama kazali da je riječ o investiciji vrijednoj 1,16 miliona eura koja predstavlja još jedno veliko ulaganje u elektroenergetsku infrastrukturu u posljednjih nekoliko godina.

“Taj veliki projekat obuhvata izgradnju trafostanice 35/10 kilovolti (kV), ugradnju vazduhom izolovanih 35 kV i 10 kV postrojenja, kao i ugradnju transformatora 35/10 kV, 2×2,5 MVA. Sastavni dio projekta je i uklapanje trafostanice u 35kV i 10kV mrežu DV 35kV Podgorica Podanje i DV 10kV Danilovgrad”, precizirali su iz kompanije.

Oni su podsjetili da je ugovor o izgradnji trafostanice Velje brdo potpisan 11. februara. Radovi su ugovoreni sa podgoričkom kompanijom Eminent i njihovim podugovaračima danilovgradskim Eurozoxom i podgoričkim preduzećem Geotin MNE.

“Planirano je da se trafostanica pusti u pogon do kraja godine”, kazali su u CEDIS-u.

U kompaniji očekuju da će se uvođenjem trafostanice Velje brdo u elektrodistributivni sistem znatno povećati pouzdanost snabdijevanja oko 1,3 hiljade korisnika na području Rogama, Veljeg brda, Vranjskih i Miletinih njiva, Drezge, Radeće, dijela Zagoriča i Pipera, koji se trenutno napajaju sa dugačkih, a time i manje pouzdanih dalekovoda 10kV Danilovgrad i Vojni logor iz trafostanice 35/10kV Gorica B.

“Bolje napajanje može očekivati i oko 300 korisnika sa područja Stare Zlatice, Smokovca i Doljana”, naveli su predstavnici CEDIS-a.

Ta investicija je, kako su dodali, bila je planirana za 2014. godinu, ali da projekat nije realizovan zbog dugotrajnog procesa usvajanja planske dokumentacije za to područje, problema u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i promjene zakonske regulative u načinu pribavljanja urbanističko-tehničkih uslova.

U LONDONU

Premijer Duško Marković učestvuje danas na Investicionom samitu za Zapadni Balkan, koji će u Londonu organizovati Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Kako je saopšteno iz Vlade, u radu četvrtog regionalnog investicionog samita učestvuju predsjednici vlada šest država Zapadnog Balkana – Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije kako bi se sa najvišeg nivoa predstavili investicione i poslovne mogućnosti Regiona u kontekstu isticanja potencijalnih investicionih i poslovnih mogućnosti Zapadnog Balkana i promocije regionalnih i prekograničnih projekata.

“Investicioni samit predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim regionalnim projektima i mogućnostima za ulaganja u energiju i transport”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Vlade Duško Marković će u sklopu Investicionog samita razgovarati sa direktorom EBRD Sumom Čakrabartijem i imati niz bilateralnih susreta.

KREDITI PROBLEM

Skupi krediti i strogi uslovi za njihovo odobravanje, najveći su problemi sa kojima se na ovom dijelu Balkana suočavaju oni koji žele da započnu biznis. Iako na to država i privreda teško mogu da utiču, sagovornici Dnevnika smatraju da bi privredne komore i udruženja privrednika trebalo da povećaju programe podrške, ali i osnaže regionalnu saradnju.

Imate ideju, ali ne i novca da je realizujete. To je kažu početnici u biznisu najčešći problem sa kojim se u našem regionu suočavaju svi oni koji se odvaže da pokrenu sopstveni posao.

“Bankovni uvjeti su jako strogi i zahtijevaju neke uslove sigurnosti što je za mladu osobu ili bilo kojeg početnika jako teško”, kazao je Slaven Damjanović, preduzetnik iz Hrvatske.

Dostupnost novca i visinu kamatnih stopa definiše više faktora, a na njih privreda i države teško mogu da utiču, objašnjavaju poznavaoci prilika na tržištu. Ipak, smatraju da privredne komore i udruženja privrednika u zemljama regiona mogu početnicima u biznisu olakšati pristup novcu.

“U principu može biti početna točka za nekog mladog inovatora nekog mladog poduzetnika koji ima dobru ideju ali ne zna kuda i kamo, pod uslovom da je dobra ideja, da im pomognemo i spojimo ih sa potencijalnim finansijerima”, kazao je Ivan Brbarić iz Privredne komore Hrvatske.

“Mi imamo veliku svijest o važnosti regionalne saradnje ali u praksi ima još prostora za unapređivanje.Kao mala tržišta mi moramo da ukrupnimo ponudu,da budemo udruženi i da se zajedno predstavimo finansijerima. Samo tako vjerujem da možemo da postignemo kvalitetnije rezultate”, Daniela Arsovska iz Privredne komore Sjeverne Makedonije.

Probleme preduzetnika ali i slabosti našeg regiona prepoznali su i u Evropskoj komisiji pa su prije 15 godina sa njemačkom Vladom i KFW bankom formirali investicioni fonda za jugoistočnu evropu kojinovac plasira bankama i mikrokreditnih institucija. Uslovi su komercijalni, a osim novca preduzetnici mogu računati i na nefinansijsku podršku.

“Tipa ok, dođite i pokazaćemo vam kako se pravi biznis plan, kako se priča sa bankom, pokazaćemo vam šta znači uzeti kredit za vaš biznis, kako ga možete servisirati to njima jako znači”, kazala je Mejra Juzbašić Bajgorić regionalna direktorica Fonda za Jugoistočnu Evropu.

Potvrđuju to i preduzetnici i nadaju da će se u regionu u narednom periodu stvoriti još podsticajniji uslovi za poslovanje. Do tada imaju poruku za sve one koji razmišljaju da se oprobaju u biznisu.

“Ja bi poručio svima da se usude pokušati jer kada se pređe ta početna faza gdje se možda i ne vidi neki cilj jasno ali kada to prođe to onda, puno stvari postaje jasnije i osjeti se to zadovoljstvo da ste vi nešto stvorili i sebi osigurali egzistenciju”, kazao je Slaven Damjanović, preduzetnik iz Hrvatske.

Biljana Rovčanin, TVCG

CBCG

Obavezna rezerva banaka na kraju januara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 260,3 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 59,1 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 40,9 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u decembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,51 milijardu eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 72 odsto, a na oročene 28 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara 2018. godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (eurao OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

DPS PRIJESTONICE

Čitav proces Javnog poziva za davanje u zakup kompleksa “Gornjeg Oboda” od samog početka – od septembra prošle godine bio je transparentan, u skladu sa zakonom i po visoko postavljenim kriterijumima i nijesu tačne tvrdnje da nije bilo dovoljno vremena da se odbornici upoznaju sa predloženim ugovorom i dokumentacijom, tvrde iz OO DPS-a Prijestonice.

Iz tog OO reagovali su na tvrdnje predsjednika Kluba odbornika Demokrata u Skupštini Prijestonice Cetinje Danila Mrvaljevića koji je kazao da DPS u tom gradu nastavlja antidemokratsku praksu.

Iz DPS-a navde da Mrvaljević zna da bi se odlaganjem rasprave o davanju u zakup kompleksa “Gornjeg Oboda” ušlo u proces blokade čitavog postupka što je, kako ocjenju, očigledno, bio njegov i cilj njegove partije.

Ističu da donošenje Odluke o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora o davanju kompleksa “Gornjeg Oboda” u zakup na period od 30 godina, predstavlja čin kojim su odbornici Demokratske partije socijalista pokazali odgovornost prema gradu i njegovim građanima.

“Time smo pokazali da je bila opravdana odluka uprave grada da preusmjeri dio novca iz pojedinih projekata iz Programa razvoja Prijestonice Cetinje za kupovinu Oboda, jer je to jedna od velikih razvojnih šansi ovog grada”, navode iz OO DPS-a Prijestonice.

Oni poručuju da vođa lokalnih Demokrata, zna i da će, prema predloženom ugovoru, investitor platiti godišnji zakup od 660 hiljada eura i 10 odsto od godišnjeg neto profita, za prostor koji su do skoro bili spremni da izdaju i za jedan euro kako bi valorizovali njegovu vrijednost.

“Da će uložiti najmanje 10 miliona eura za prve dvije i po godine investicije i da će zaposliti 100 radnika, takođe za prve dvije i po godine ugovora. I ono što je najznačajnije u ovom trenutku je da se lokalna uprava kroz ovaj aranžman maksimalno zaštitila, jer u slučaju da ne dođe do potpisivanja ugovora do 9.aprila, bile bi aktivirane garancije od 400 hiljada eura naplative na prvi poziv, do čega vjerujemo neće doći”, dodaje se u saopštenju.

Ističu da su Odluku o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora donijeli odbornici kojima je interes građana Cetinja na prvom mjestu, a ne, kako su kazali, oni koji se bave politikanstvom i samo se deklarativno zalažu za njihovo dobro.

“To su kolege iz opozicije pokazale i ovoga puta kada su napustili skupštinsko zasijedanje, odbivši da raspravljaju i glasaju o ovom veoma značajnom dokumenti, pritom, znajući i sami da bi ga morali podržati”, navode iz DPS-a.

To što opozicija ne prisustvuje sjednicama lokalnog parlamenta i ne čita materijale, kažu, ne treba da bude problem Demokratske partije socijalista. Oni će, dodaju, te stvari morati objasniti biračima kada za to dođe vrijeme.

Iz Lokalnog DPS-a pozivaju Mrvaljevića da, kako su kazali, preispita svoje političke stavove i predloži ideju vezanu za razvoj Cetinja, ili pak da iznese stav o najvažnijim političkim pitanjima.

SJUTRA U LONDONU

Premijer Duško Marković putuje večeras u London gdje će sjutra predvoditi delegaciju Vlade Crne Gore na Investicionom samitu za Zapadni Balkan, koji će biti održan u ponedjeljak, u organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Kako je saopšteno iz Vlade, u radu četvrtog po redu regionalnog investicionog samita učestvuju predsjednici vlada šest država Zapadnog Balkana – Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije kako bi se sa najvišeg nivoa predstavili investicione i poslovne mogućnosti Regiona u kontekstu isticanja potencijalnih investicionih i poslovnih mogućnosti Zapadnog Balkana i promocije regionalnih i prekograničnih projekata.

“Investicioni samit predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim regionalnim projektima i mogućnostima za ulaganja u energiju i transport”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Vlade Duško Marković će u sklopu Investicionog samita razgovarati sa direktorom EBRD Sumom Čakrabartijem i imati niz bilateralnih susreta.

ISKORISTILA GRANT ZZZCG

Krajem sljedećeg mjeseca Zavod za zapošljavanje Crne Gore raspisaće drugi poziv u okviru projekta samozapošljavanja. Upravo kroz taj projekat Nikšićanka Olivera Mićović je u šestoj deceniji života pokrenula svoj biznis.

Nikšićanka Olivera Mićović broji dane do otvaranja svog kozmetičkog salona. Ova pedesettrogodišnjakinja pravi je dokaz da za dobru biznis ideju godine nijesu važne.

Godine iskustva na polju kozmetike, ali uglavnom kod privatnika, Olivera je jednostavno željela da iskoristi i pokrene svoj biznis.

“Nijesam voljela da radim kod drugoga, jer želim da sama radim, da sama doprinosim i da budem vrijedni član ovoga društva”, kazala je Olivera.

Priliku za to vidjela je u prvom pozivu Pograma samozapošljavanja koji je raspisan prošle godine. Prijavila se, predložila ideju i na kraju dobila grant od 7.500 eura.

“Tražila sam samodoprinose za sebe za 10 mjeseci, koliko traje grant. Tražila sam novac za zakup prostora za 10 mjeseci i da nabavim nešto od opreme”, dodaje Olivera.

Njenu biznis ideju, zajedno sa još trideset ostalih iz opština Nikšić, Šavnik i Plužine pozitivno je ocijenio Zavod za Zapošljavanje. Ipak, svi će morati da opravdaju ukazano povjerenje i ispoštuju biznis plan.

“Svako lice koje nenamjenski utroši sredstva i ne sprovede biznis plan onako kako je predloženo, biće sankcionisan u smislu da će se tražiti da ta sredstva vrate u kompletnom iznosu”, kazala je koordinatorka za samozapošljavanje Vera Radulović.

U Zavodu ipak vjeruju da sve ideje imaju budućnost, a to znači i širenje posla i nova radna mjesta. Tome se nada i Olivera.

“Ako bi se proširio posao naravno da bih uposlila neko lice sa Zavoda za zapošljavanje”, doadje Olivera.

Ona poziva buduće preduzetnike da krenu njenim putem i savjetuje da se dobro edukuju na radionicama jer pojedini biznisi mogu zahtijevati ulaganja i prije samog početka biznisa.

“Možda mogu da posude, pa kad posao krene da vrate, nije sad to nešto veliko, ali treba pokušati”, kazala je preduzetnica.

Ovaj program Zavod za zapošljavanje sprovodi u patnerstvu sa Evropskom unijom, a naredni poziv biće raspisan krajem marta.

Darko Bulatović, TVCG

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euroosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,28 euro, u Hrvatskoj 1,32 euro, a u Albaniji 1,41 euro.

Litar euroosupera 95 jeftiniji je u Srbiji gdje košta 1,26 euro, Sjevernoj Makedoniji 1,07 euro i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,16 euro.

euroosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji gdje košta po 1,07 euro, a najskuplji u Holandiji 1,66 euro.

Kada je u pitanju euroodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,16 euro. euroodizel u Albaniji košta 1,4 euro, Srbiji 1,36 euro, Hrvatskoj 1,26 euro, BiH 1,18 euro.

Litar euroodizela jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 94 centa.

Najjeftiniji euroodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske 1,51 euro za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. februara kada su sve vrste goriva pojeftinile tri do četiri centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

DEMOKRATE UKAZUJU

Građani nemaju podatke koliko su rashodi za zaposlene u podgoričkom Vodovodi i na koji način će se smanjivati broj radnika u tom preduzeću, saopštile su Demokrate.

“Kada je u pitanju rad podgoričkog Vodovoda mnoge stvari su, a to nam kaže i izvještaj rada ovog preduzeća, nejasne i maglovite. Pa tako građani kada uzmu da pogledaju tabelu rashoda ne mogu vidjeti ništa, zbog toga sto nemamo na uvid koliki su rashodi za zaposlene. U posljednjem izvještaju navodi se da je planirano smanjenje broja zaposlenih, a mi opet nemamo nikakvu statistiku o tome, niti kada će se to desiti, ali ni koliki je to broj, pa se nameće logično pitanje, zbog čega nam ovi podaci nisu dostupni?”, navodi se u saopštenju Demorata.

Takođe, ističu da nema podataka o tome da li će smanjenje broja zaposlenih u Vodovodu, ako do njega uopšte dođe, uticati na plate zaposlenih.

“Tačnije, da li će ljudima koji su zadrže u vodovodu ostati iste plate, ili će se njima povećati plate, pa će finansijsko stanje biti isto, a ka kraju preko računa sve ići na grbaču građana. Sve ovo direktno ili indirektno utiče na budžet građana Podgorice, jer ako DPS zapošljava više radnika ili naprasno povećava plate, to ne znači da je Vodovodu treba više kapaciteta, da se vodovodna mreža širi ili da se vodovod modernizuje, već je to znak da nam ubrzo dolaze izbori”, saopštile su Demokrate.

Oni su nepravilnosti primijetilči u fakturisanju Vodovoda.

“Da bi građani lakše shvatili o čemu se radi, smanjeno je slanje faktura za naplatu, tačnije smanjena je naplata vode. Da se Podgorica svakim danom smanjuje ovo bi bilo logično, ali kako je moguće da se u vremenu kada Podgorica svakodnevno dobija nove stanovnike i kada broj građana enormno raste, broj faktrusianja, odnosno broj platiša smanjuje? “,zaključuju Demokrate.

MRVALJEVIĆ PORUČIO

Energetika je važan pokretač ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja, a definisanje prioriteta i smjernica njenog napretka značajno utiče na kvalitet života i standard građana, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi (EPCG) Ivan Mrvaljević.

„Energetika kao element privredne infrastrukture predstavlja razvojnu bazu kompletnog ekonomskog napretka i autonoman privredni sektor sa značajnom ulogom u makroekonomskoj slici države“, rekao je Mrvaljević listu Elektroprivreda.

On je podsjetio da je EPCG 2018. godina počela novi investicioni ciklus koji i predviđa diversifikaciju proizvodne električne energije, uz kontinuirano povećanje učešća OIE koje počinje od 2022, pri čemu se ne grade novi termoenergetski objekti (TE) nego se obavlja ekološka rekonstrukcija postojeće termoelektrane.

Diversifikacija je, prema riječima Mrvaljevića, prvenstveno bazirana na upotrebi alternativnih OIE tehnologija, odnosno gradnji novih solarnih fotonaponskih elektrana i vjetroelektrana, u saradnji sa renomiranim partnerima.

„EPCG do 2024. godine planira izgradnju solarne elektrane Briska Gora, kroz dvije faze u saradnji sa finskom energetskom kompanijom Fortum i najvećim EPC ugovaračem u oblasti solarnih elektrana, Sterling & Willsonom. Solarne elektrana će biti ukupne snage od 250 megavati (MW) i očekivane godišnje proizvodnje od 450 gigavat sati (GWh)“, kazao je Mrvaljević.

Ukupna vrijednost projekta prelazi 200 miliona eura.

On je dodao da je procedura potrebnih izmjena i dopuna postojećeg Prostorno urbanističkog plana (PUP) Ulcinja, u dijelu koji se odnosi na definisanje priključka elektrane na prenosnu mrežu, u završnoj fazi i da je njegovo usvajanje predviđeno u aprilu.

„Tako u konačnom na ljeto možemo očekivati i početak realizacije ugovora“, rekao je Mrvaljević.

Nastavljaju se i aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje vjetroelektrane Gvozd, vjetroparka snage od oko 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh, koji EPCG realizuje u saradnji sa austrijskom kompanijom IVICOM.

„Za ovu godinu planirano je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izvođenje potrebnih geoloških-istražnih radova, kao i sprovođenje pregovora o finansiranju sa međunarodnim finansijskim institucijama, po čijim pravilima će se i realizovati svi tenderi za nabavku opreme za vjetropark“, objasnio je Mrvaljević.

On je kazao da se dobijanje građevinske dozvole i početak radova na vjetroelektrani Gvozd, čija je procijenjena vrijednost oko 60 miliona eura, očekuje sljedeće godine, dok bi trebalo da bude puštena u rad u četvrtom kvartalu 2022. godine.

Mrvaljević smatra da sprovođenje složenog procesa energetske tranzicije u zemljama regiona zahtijeva sagledavanje višestrukih izazova i prevazilaženje mnogobrojnih barijera.

EPCG je u septembru prošle godine počela realizaciju projekta rekonstrukcije i modernizacije HE Perućica i potpisala novi kreditni aranžman sa KfW bankom vrijedan 33 miliona eura. Nakon intenzivnog rada na pripremi potrebne projektne dokumentacije u ovoj godini se očekuje potpisivanje četiri ugovora vezana za realizaciju projekta.

Mrvaljević je saopštio da je početkom marta planirano potpisivanje ugovora sa stručnom-tehničkim konsultantom, koji će pokrivati cjelokupni petogodišnji period realizacije projekta vrijednog oko 900 hiljada eura.

On je dodao da se u ovoj godini očekuju pregovori sa Njemačkom razvojnom bankom o novom aranžmanu za ugradnju osmog agregata u HE Perućica, ukupne vrijednosti 23 miliona eura, čime će se doći do povećanja instalisane snage i ukupne proizvodnje elektrane.

EPCG će, kako je najavio Mrvaljević, uložiti preko deset miliona eura u projekte rekonstrukcije i modernizacije malih hidroelektrana.

U ovoj godini će, od inicijalno planiranih 170 miliona eura petogodišnjim investicionim planom, u fazi izvođenja biti projekti vrijednosti od 120 miliona eura.

„Namjera EPCG je da i u okviru investicionog plana do 2024. godine zadrži potpuno isti kurs daljeg razvoja i investicija, što nas u konačnom, a uvažavajući potrebno vrijeme izgradnje HE Komarnica, dovodi do vrijednosti investicija od preko 700 miliona eura koje će se realizovati u perspektivi razvoja do 2027. godine“, zaključio je Mrvaljević.