USKORO LINIJA PG-ZG

Crna Gora je direktnim avio-linijama tokom čitave godine, od država regiona, povezana sa Srbijom i Slovenijom. Osnovni razlog zašto su do sada regionalni centri bili slabo povezani vazdušnom linijom je zato što je poslovna politika u avijaciji vezana prvenstveno za profit avio-kompanije, jer ne mogu održavati linije koje su nerentabilne, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

Od maja će Crna Gora biti povezana i sa Hrvatskom, jer se ponovo uvodi avio-linija Zagreb Podgorica, tri puta nedjeljno.

“Povezanost avio-linija Crne Gore i zemalja regiona kao i balkanskog regiona, zasniva se na profitu, kao što je slučaj u svim ostalim oblastima u kojima vlada otvoreno tržište. Avio-kompanije svoje kapacitete ne mogu da šire na neprofitne rute, te se prirodno okreću profitabilnim i atraktivnim rutama. Kada govorimo o periodu SFR Jugoslavije i tadašnjoj avio-povezanosti između gradova, moramo biti svjesni činjenice da tada nijesu uticali samo ekonomski razlozi”, kazali su Pobjedi iz Aerodroma CG.

Predstavnici Aerodroma CG smatraju da je cjenovna politika ove kompanije uključujući i podsticajnu šemu, kao i aktuelni ugovor sa Montenegro erlajnzom, više nego dobra pretpostavka za uvođenje novih, pa i regionalnih ruta.

“Aerodromi CG će nastaviti da održavaju veoma dobre odnose sa aerodromima regiona, kao i da iznalaze načine da se pomogne avio-kompanijama koje su zainteresovane za razvoj regionalnog vazduhoplovstva. Uvjereni smo da promet roba i usluga i veća frekvencija ljudi između gradova nekadašnje jedinstvene države, može dovesti do zbližavanja i saradnje, unapređenja odnosa i istinjskog pomirenja svih na ovim prostorima”, poručeno je iz Aerodroma CG.

Iz Aerodroma su podsjetili da kada su u pitanju države bivše Jugoslavije i regiona, najveći obim saobraćaja Crna Gora ostvaruje sa Srbijom, odnosno sa Beogradom.

“Sa Aerodroma Podgorica na dnevnom nivou imamo pet letova ka i iz Beograda, dok se iz Tivta za Beograd zimi leti dva puta dnevno, a ljeti u špicu sezone taj broj iznosi čak do osam letova dnevno”, precizirali su predstavnici Aerodroma CG.

Oni su naveli da je uzimajući u obzir broj putnika, Beograd druga destinacija poslije Moskve sa 527.518 opsluženih putnika u prošloj godini.

“Nakon višegodišnje pauze, u periodu od 16. jula do 13. oktobra prošle godine obavljeno je 36 letova na relaciji Niš – Tivat i prevezeno 7.567 putnika”, istakli su predstavnici Aerodroma CG i dodali da su na ovoj liniji letjeli avioni kompanije Air Serbia.

Iz Aerodroma CG su saopštili da je od država bivše Jugoslavije Crna Gora redovnom direktnom avio-linijom povezana još i sa Slovenijom.

“Iz Podgorice se za Ljubljanu leti šest puta nedeljno. Na ovoj relaciji smo imali svakodnevne letove tokom ljetnje sezone, sve do bankrota kompanije Adrijaervejz u septembru prošle godine”, rekli su predstavnici Aerodroma CG.

Oni su naveli da se od 3. maja ponovo uvodi linija Zagreb – Podgorica, tri puta nedjeljno.

“Veoma smo zadovoljni što će uskoro biti ponovo otvorena linija Zagreb – Podgorica koja je već postojala u periodu od sredine 2008. do početka2013. godine, kada je zbog nerentabilnosti ukinuta”, saopšteno je iz Aerodroma CG.

Iz Aerodroma CG su saopštili da od ljetnje sezone 2017. godine postoji serija letova na relaciji Atina Podgorica.

“Što se tiče ostalih država regiona-(Makedonija, Albanija, Rumunija, Bugarska) još ne postoji uspostavljen avio-saobraćaj”, kazali su iz Aerodroma CG.

Predstavnici Aerodroma CG su podsjetili daje bilo pokušaja da uspostave saobraćaj na nekoj od regionalnih ruta, kao što je to bio slučaj sa avio-linijom Podgorica -Sarajevo, ali je broj putnika ka i iz Sarajeva bio izuzetno mali i linija nije bila održiva.

“Sa Bosnom i Hercegovinom je bilo pokušaja uspostavljanja saobraćaja, u okviru linije Dubai -Sarajevo Podgorica, u periodu od 1. novembra 2017. do 24. marta 2018. godine. Tada je kompanija Flay Dubai kao dio rute Dubai Podgorica, uvela rutu Podgorica – Sarajevo (42 rotacije i 151 prevezeni putnik), međutim, ona se vrlo brzo pokazala kao izrazito nerentabilna, i kao takva je ukinuta”, naveli su predstavnici Aerodroma CG.

MONTENEGROBERZA

Pad indeksa i promet od oko 500 hiljada eura obilježili su ovu sedmicu na crnogorskom tržištu kapitala.

Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 oslabio je neznatno na 779,78 poena, dok je MONEX indeks pao 0,7 odsto na 11.245,33 boda.

Promet, realizovan kroz 71 transakciju, iznosio je 513,94 hiljade eura i bio je 1,3 puta veći od prošlosedmičnog.

Najveće učešće u transakcijama imale su kacije Jugopetrola, a u prometu i količini prodatih dionica Luka Bar.

Akcije Jugopetrola su zadržale prošlosedmičnu cijenu od 10,7 eura, dok su Luke Bar pojeftinile 3,8 odsto na 25 centi.

Višemjesečna blokada rada Odbora direktora većinski državne Luke Bar okončana je ostavkom predsjednika borda, Vojina Žugića, potvrđeno je Vijestima iz više izvora.

Prema nezvaničnim informacijama, Žugić je prije više od sedmicu podnio pisanu ostavku, navodeći kao da je to uradio iz ličnih razloga.

Žugić, koji je vlasnik privatne trgovačke firme Stadion iz Podgorice, nekoliko mjeseci prethodno nije zakazivao sjednicu Odbora direktora.

Nezvanični izvori lista tvrde da je u pozadini priče navodno bio „tihi rat“ između Žugića i menadžmenta barske kompanije, koji predvodi Vladan Vučelić.

Žugić je na čelu Odbora direktora Luke Bar bio od sredine decembra 2018, kada je na toj funkciji naslijedio Anđelka Lojpura.

Zamjenica dosadašnjeg predsjednika Odbora direktora Luke Bar, Biljana Jakić, zakazala je za 17. mart vanrednu Skupštinu barske kompanije, na kojoj će se birati nova uprava.

Gubile su akcije Otrantkomerca 20 odsto na 44 centa, Plantaža 7,4 odsto na 8,7 i Izbora Bar i Željezničke infrastrukture neznatno na 0,07 odnosno 0,67 centi.

Pojeftinila je i dionica Hotelsko turističkog preduzeća Mimoza 13 odsto na 1,35 eura, kompanije Sveti Stefan Hoteli 2,4 odsto na 3,32, Budvanske rivijere dva odsto na 6,37 i Lutrije Crne Gore 0,7 odsto na 1,39 eura.

Ojačali su Napredak Kotor 9,7 odsto na 3,51 cent, Crnogorski elektroprenosni sistem 0,6 odsto na 62,5, Mehanizacija i programat i Port of Adria blago na 83,4 odnosno 11,5 centi.

Akcija Crnogorskog Telekoma, koji je u prošloj godini osvario neto dobit od 4,3 miliona eura, porasla je 2,8 odsto na 1,46 eura.

Fond Trend se zadržao na 4,91 cent.

Akcijama Elektroprivrede (EPCG) ove sedmice nije trgovano.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala je da Vlada, u toku ovog mandata, neće tražiti kupca za EPCG već će razmišljati da li su kompaniji potrebni zapadno-evropski ili svjetski partneri za ulaganje u određene projekte.

Ona je kazala da je uticaj EPCG na rast i razvoj crnogorske ekonomije od posebnog značaja.

“Ne samo zbog činjenice da je EPCG već dvije godine uzastopno po osnovu poreza i dividende uplatila u budžet 200 miliona eura, nego i zbog svih drugih multipikativnih efekata poslovanja jedne ovako uspješne kompanije na ekonomiju”, kazala je Sekulić u intervjuu za list Elektroprivreda.

Ona je navela da su svi svjedoci dinamičnog razvoja energetike u posljednjih par godina, kao i činjenice da je EPCG prepoznala potrebu intenziviranja aktivnosti koje podrazumijevaju dalji razvoj kompanije.

“U skladu sa tim treba da vidimo na koji način bismo mogli reorganizovati EPCG”, dodala je Sekulić.

Ove sedmice je i stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela objavila novi tender za prodaju imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 3,79 miliona eura.

Ove sedmice je održana i druga aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana. Prodati su državni zapisi za pet miliona eura, po prosječnoj stopi od 0,84 odsto.

Ukupna nominalna vrijednost emisije državnih zapisa iznosila je 24 miliona eura, a iznos dostavljenih ponuda pet miliona, koliko je i prihvaćeno.

Treća ovogodišnja aukcija državnih zapisa, vrijednih 30 miliona eura, biće održana u utorak.

PREDSTAVLJEN U TIRANI

Platforma za saradnju privatnog i javnog sektora ili stručno “Akcelerator za konkurentnost i inovacije na Zapadnom Balkanu”, predstavljen je u Tirani predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana. Od ove platforme se očekuje da doprinese povezivanju regiona i obezbjeđivanju ekonomskog rasta. Međutim prilikom njenog predstavljanja premijer Albanije Edi Rama je rekao da je komunikacija važna i za evropske integracije i što bolje komuniciramo Evropa će nas više poštovati.

U Tirani je Predstavljen Akcelerator za konkurentnost i inovacije na zapoadnom Balkanu. Šta je zapravo akcelerator?

“Nije nešto materijalno, radi se o nizu ideja, novih alata i instrumenata koji će omogućiti da se prevaziđu razlike regiona i drugih evropskih zemalja. Od ove platforme se očekuje da doprinese povezivanju ali i obezbjeđivanju ekonomskog rasta ali i drugih zemalja svijeta po pitanju inovacija i konkurentnosti”, kazala je Majlinda Bregu generalna sekretarka RCC .

“Cilj akceleratora je da se osnaži konkurentnost ali i da se spriječi odliv mozgova”, dodala je Martina Larkin iz Svjetskog ekonomskog foruma.

I ovo je trenutak koji i one najmanje zainteresopovane za priču o akceleratorima zainteresuje. Nije on izmišljen u Tirani. Sprovodi ovakvu saradnju odavno i sirom svijeta Svjetski ekonomski forum. Sada u saradnji sa Savjetom za regionalnu saradnju imaju namjeru da ova priča zaživi na Zapadnom Balkanu. Ne samo razimijevanje već i na podršku su u startu dobili od predsjednika Vlade Albanije.

“Uprkos duhovima prošlosti koji se pojavljuju u obliku političara mi treba da se okrenemo budućnosti. Ne moramo da se slažemo oko istih stvari ali moramo da naučimo s razlikama da živimo. Došao je trenutak da slavimo promjenu”, kazao je predsjednik Vlade Albanije Edi Rama.

Za ovaj projekat zainteresovane su sve zemlje Zapadnog Balkana. Na sastanku u Tirani formirana je liderska grupa koja će biti nosilac projekta a u njoj je u ime Crne Gore ministarka nauke Sanja Damjanović dok privatni sektor predstavlja kompanija Amplituda. 

“Crna Gora u ovom trenutku radi izmjene zakonske regulative kako bi kreirala bolji ambijent za bavljenje inovacijama. Kroz ove nove instrumente omogućiće se kreiranje posebog implementacionog tijela za Strategiju pametne specijalizacije odnosno Fonda za inovacije kao institucije koja će na fokusiran način ivestirati i ulagati u mala i srednja preduzeća koja imaju potencijal za brz razvoj i za uvođenje inovacija u svom poslovanju”, kazao je Saša Ivanović, državni sekretar za inovacije.

Inovacije se brže šire na ujedinjenom tržištu i donose veću konkurentnost na globalnoj sceni. Zato je ovo regionalna priča koja bi mogla još nesto da donese.

“Evropska integracija zasnovana je na zaslugama svake zemlje. Međutim, EU će gledati i kako mi funkcionišemo jedni s drugima, da li imamo kapaciteta da uspješno komuniciramo. Ako u tome uspijemo, EU će nas više poštovati i biće otvorenija da nas prigrli”, dodao je Rama.

Izgleda da je došao i trenutak da se okrene nova stranica i za to su okupljeni iskazali spremnost.

Tatjana Debeljević, TVCG

ANGAŽOVAĆE PODIZVOĐAČE AKO TREBA

Kineska kompanija “China Road and Bridge Corporation” (CRBC), koja gradi prioritetnu dionicu autoputa Bar-Boljare, angažovaće podizvođače ako bude problema sa povratkom kineskih radnika koji su se prošlog mjeseca vratili u svoju matičnu državu nakon izbijanja epidemije koronavirusa. U utorak nakon sastanka sa predstavnicima CRBC-a biće poznato hoće li se i koliko kineskih radnika vratiti na gradilište, kazao je, Radiju Crne Gore, izvršni direktor Monteputa Jonuz Mujević.

Oko 800 kineskih radnika angažovanih na izgradnji autoputa i dalje je u svojoj zemlji zbog epidemije koronavirusa.

Nadležni očekuju da se vrate u Crnu Goru tokom marta, ali se neće odmah vratiti i na gradilište.

“Direktor CRBC-ja će nas informisati koliko njih će moći da se vrati na gradilište. Imamo otežavajuću okolnost jer kad se vrate određeno vrijeme će morati da provedu u karantinu, ali imamo sva uvjeravanja izvođača da će ukoliko dođe do bilo kakvog problema angažovati podizvođače”, kazao je Mujević Radiju Crne Gore.

Saopštio je da je završeno preko 80 odsto radova.

“Trenutno se vrše radovi na gornjem stroju. Završeni su skoro svi tuneli, rade se elektro-mašinske instalacije, a ostalo je da se završe samo dva polja na mostovima”, neveo je Mujović.

Dodao je da izgradnja petlje na Smokovcu ide dobrim intenzitetom. “Ako se nastavi ovim tempom dobićemo objekat prije ugovorenog roka”, istakao je on.

Iz državnog budžeta namjenski su opredijeljena sredstva Komisiji za tehnički prijem dionice autoputa, ali nije uračunata putarina.

“Putarina nije uračunata iz prostog razoga što se čeka usvajanje Zakona o putevima koji će definisati nosioca tog dijela posla. Mi svakako očekujemo da to bude Monteput, ali dok Vlada ne donese odluku nijesmo mogli planirati taj prihod”, nagalsio je Mujović.

Izvršni direktor Monteputa smatra da će gradnja druge dionice početi ove godine.

RAŽNATOVIĆ PORUČIO

Predsjednik Radne grupe za izradu nacrta ugovora o zakupu kompleksa „Gornjeg Oboda“ i Opštinskog odbora DPS Prijestonice, Miloš Ražnatović, kazao je će zakupom kompleksa “Gornjeg Oboda” investitor uplaćivati deset odsto neto profita na račun budžeta Prijestonice i dodao da se predviđa da taj iznos neće biti manji od milion eura godišnje.

Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je u petak, bez prisustva opozicije, Odluku o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora o zakupu nepokretnosti na period od 30 godina za kompleks „Gornjeg Oboda“.

Na osnovu Javnog poziva za prikupljanje pounda za davanje u zakup nepokretnosti, koji je u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljen krajem prošle godine, kompanija „Montenegro Bio Science“ iz Podgorice bila je jedina koja je predala tendersku dokumentaciju. Ta kompanija zainteresovana je da na prostoru nekadašnje „EI Obod“ otpočne proizvodnju Cannabis sativa – industrijske konoplje.

Predsjednik Radne grupe za izradu nacrta ugovora o zakupu kompleksa „Gornjeg Oboda“ i predsjednik Opštinskog odbora DPS Prijestonice, Miloš Ražnatović, kazao je da se radi o kapitalnom projektu koji je u interesu Cetinja i njegovih građana.

„Radi se o investiciji koja će prve dvije godine iznositi najmanje 10 miliona eura i gdje će se otvoriti 100 novih radnih mjesta. Godišnji zakup prostora će iznositi 660 hiljada eura, a investitor će uplaćivati deset odsto neto profita na račun Budžeta Prijestonice“, naglasio je Ražnatović i dodao da se predviđa da taj iznos neće biti manji od milion eura godišnje.

On je sa zadovoljstvom konstatovao da jedan renomirani investitor dolazi na Cetinje i da se tom gradu na taj način otvaraju nove perspektive.

„Ono što je DPS postavila kao jedan od ciljeva u predizbornoj kampanji počelo je da se realizuje. Međutim, sa žaljenjem moram konstatovati da sa nama nijesu bile kolege iz opozicionih partija, što su i ovu priču shvatili kao političko nadmetanje, jer je trebalo da kao Cetinjani svi budemo zajedno i podržimo jednu ovako važnu odluku, koja je prevashodno vezana za budućnost grada. Mislim da su izgovori kolega iz opozicije bezrazložni, jer se ovaj proces odvija od septembra prošle godine i nadam se da će se do kraja ove godine otvoriti proizvodni kapaciteti i stvoriti preduslovi za zapošljavanje naših sugrađana“ kazao je Ražnatović.

On je uvjeren da će ova investicija podstaći i manje investitore da ulažu u Prijestonicu Cetinje.

„Ovim poslom smo pokazali da smo kredibilna investiciona destinacija koja je veoma dobro saobraćajno povezana i infrastrukturno obezbijeđena za sve vrste biznisa, pa se nadamo da će ovo biti prvi korak u razvoju Cetinja kao jedne atraktivne biznis destinacije“, zaključio je Miloš Ražnatović.

MUGOŠA SAOPŠTIO

Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) ima više privrednih društava čiji je osnivač, više otvorenih žiro računa u poslovnim bankama preko kojih je u proteklih nekoliko godina prometovano više desetina miliona eura, saopštio je direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.

Mugoša je saopštio da Poreska uprava prati regularnost poslovanja svih vjerskih zajednica registrovanih u Crnoj Gori, kako bi obezbijedila punu i neselektivnu primjenu zakona, bez obzira na specifičnost djelatnosti kojom se iste bave.

“Kada je u pitanju Mitropolija-crnogorsko primorska, ista predstavlja najveću vjersku organizaciju u Crnoj Gori, kako po broju objekata koje koristi, tako i po imovini kojom raspolaže, iznosu prihoda koje ostvaruje, te broju računa otvorenih u komercijalnim bankama i broju privrednih društava u kojima je osnivač. Međutim,  kod iste je zabilježen nizak stepen poštovanja poreskih propisa, kako sa aspekta prijavljiivanja, tako i sa aspekta plaćanja poreskih obaveza”, naveo je Mugoša.

Kako je saopštio, Mitropolija ima dospjela neizmirena potraživanja u iznosu od 340 hiljada eura.

“Ali i već 9 godina kod iste nije evidentirano nijedno zaduženje, zbog nepotpunih i netačnih registracionih podataka za utvrđivanje poreskih obaveza. Imajući u vidu navedeno, procijenjene obaveze ovog subjekta iznose više miliona eura”, kazao je Mugoša.

Takođe, naglasio je da je MCP, suprotno Zakonu o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještanja vršio manje uplate preko individualnih računa svještenih lica, umjesto preko analitičkog računa zajednice.

Ako MCP ne plati poreski dug dobrovoljno, kako je istakao, zakonska obaveza Poreske uprave je da dug naplati prinudno – sredstvima sa računa MCP ili od njene imovine.

“Mjere prinudne naplate mogu se primijeniti i na imovinu dužnika, i to ne na vjerske objekte, već isključivo na objekte opšte namjene, a imajući u vidu da ista raspolaže stambenim jedinicama u elitnom dijelu Glavnog grada, te da je dio građevinskih poduhvata u Budvi, i posjeduje zemljište u Buljarici namijenjeno izgradnji turističko-hotelskih kapaciteta”, naveo je Mugoša.

Istakao je da bez obzira na specifičnost djelatnosti vjerskih organizacija, među njima postoje i primjeri visokog stepena poreske discipline, kao što je Kotorski biskupski ordinijat koji uredno prijavljuje i plaća sve obaveze.

POKRETANJE BIZNISA

Svi timovi prijavljeni za Start up akademiju Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) su prihvaćeni i dodijeljen im je mentor.

Mentori Nenad Novović, Ljubo Knežević, Dušan Banović, Branko Mitrović, Snežana Ivanović i Đuro Stojanović pokazali su spremnost da prihvate više od jednog tima.

Kako je saopšteno iz UCG, u narednih deset dana biće organizovan prijem timova i upoznavanje sa mentorima.

Cilj Start up akademije je da se studentima omogući i dodatna vrijednost – umijeće pokretanja sopstvenog biznisa i kreiranja novih grana ekonomije Crne Gore.

“Start up akademija se organizuje u saradnji sa kompanijom Amplitudo, na Elektrotehničkom fakultetu i traje četiri mjeseca”, navodi se u saopštenju.

U toku Akademije odabrani timovi će imati mogućnost da uz pomoć dodijeljenih mentora razrade svoje inovativne ideje, nauče kako da razmišljaju o komercijalizaciji svojih ideja i pokretanju sopstvenog biznisa i kako da prezentuju dobijena rješenja.

Kruna Start up akademije biće takmičenje, na kojem će se odabrati najbolji tim.

Tim Etim osmislio je aplikaciju Džeparac.

U pitanju je aplikacija koja nudi različite određene poslove od poslodavaca za radnike. Svako pravi svoj nalog i može da bude poslodavac ili radnik. Radnici bivaju isplaćeni po obavljenom poslu.

Tim pod nazivom Kumovi osmislio je ideju koja rješava probleme iz javnog gradskog prevoza i primjenljiva je na sve veće gradove koji nemaju adekvatno moderno rješenje.

XNOR tim osmislio je alikaciju sa linijama gradskih autobusa i stajalištima, prikazom trenutne lokacije autobusa, vrijeme dolaska i poređenje sa vremenom od kuće do stanice ukoliko neko kasni.

Tim od nazivom Inženjeri ničega osmislili su mikročip implant koji bi omogućavao mjerenje i praćenje nivoa glukoze u krvi kod osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2.

Članovi tima Generator imaju ideju da naprave aplikaciju u kojoj bi sakupili sve one manje poznate, ali ne manje značajne i zanimljive aktivnosti, kojima se neko može baviti kada je u Crnoj Gori i putem koje će korisnici moći da rezervišu neku od ponuđenih aktivnosti.

Tim Orhis ima ideju da kreira pametnu vaznu koja bi mogla da održava biljku u životu na duži vremenski period i uz to da korisniku pruža sve neophodne biometrijske podatke o biljci.

Tim Controur radio bi na rješenju problema koji se tiče uklanjanja šuma ili buke u salama za predavanje UCG-a ili ETF-a koji je prouzrokovan njihovim zagrijavanjem.

Članovi tima IAMS imaju ideju da proizvode filament za 3D štampač od reciklirane plastike.

Tim SWITCH planira da realizuje aplikaciju ili sajt pomoću kojeg bi se smanjilo čekanje u studentskoj službi i na lakši način obavile formalnosti.

PKCG

U Crnoj Gori je pravi trenutak za otvaranje pitanja mogućnosti smanjenja fiskalnog opterećenja zarada, s obzirom na to da se država nalazi na putu stabilnog ekonomskog rasta i sprovodi uspješnu fiskalnu konsolidaciju, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović.

PKCG je danas, u saradnji sa Udruženjem pravnika, organizovala okrugli sto na temu „Mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja na zarade (posebno u dijelu doprinosa) i efekti istog na ostvarenje budžetskih prihoda i stepen poštovanja poreskih propisa”.

Golubović je kazao da je to pitanje sastavni dio mjera za podsticanje i afirmaciju privrednih aktivnosti, jer je poreski sistem važan činilac poslovnog i investicionog ambijenta.

„Niže oporezivanje zarada rezultira pozitivnim kretanjima na tržištu rada koji se ogledaju u višoj stopi aktivnosti stanovništva, nižem obimu sive ekonomije i prelivanju zarada iz neformalnih u legalne tokove, dok istovremeno podstiče zapošljavanje, preduzetništvo i investicije“, rekao je Golubović.

Porezi i doprinosi na zarade, prema mišljenju privrednika, predstavljaju jedan od najznačajnijih troškova poslovanja, a Golubović ističe da analize nedvosmisleno pokazuju da je fiskalno opterećenje rada u Crnoj Gori još visoko.

On je podsjetio da učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada iznosi 39 odsto, dok prosječno opterećenje zarada u razvijenim zemljama OECD-a koje karakteriše znatno veća produktivnost rada, iznosi 36,1 odsto.

„I u odnosu na zemlje Regiona, naročito ako se posmatraju minimalne i prosječne zarade, fiskalno opterećenje u Crnoj Gori je znatno veće. Ovo je posledica činjenice da većina zemalja Regiona primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza na dio zarade“, kazao je Golubović.  

Prema njegovim riječima, oporezivanje rada predstavlja najvažniji prihod države, pa svaka promjena mora biti pažljivo odmjerena, kako bi zaista proizvela efekte u korist privrede, smanjenja odliva radne snage i bržeg ekonomskog razvoja.

„Podaci za Crnu Goru ukazuju da smanjenje poreskog opterećenja za jedan procentni poen utiče na pad stope nezaposlenosti za 0,72 procentna poena. Smanjenje poreskog opterećenja za pet procentnih poena snizilo bi stopu nezaposlenosti za 3,6 procentnih poena“, kazao je Golubović.

On smatra da bi se kratkoročni pad budžetskih prihoda, uzrokovan smanjenjem doprinosa na zarade, neutralisao na srednji i duži rok i prešao u rast, kroz povećanje zaposlenosti i proširenja poreske baze.

Golubović smatra da, uz fiskalno rasterećenje zarada, važan faktor u afirmaciji povoljnog poslovnog ambijenta, predstavlja i obrazovanje, kao bitan preduslov privrednog rasta.

„Privredna komora prepoznaje obrazovanje kao nosioca konkurentnosti i zapošljavanja, pa kroz pokretanje novih programa, predmeta i obuka, nastoji da osnaži sve segmente obrazovnog sistema, a naročito one u kojima dominira digitalna ekonomija“, kazao je on.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović, istakao je da je poreski sistem u Crnoj Gori zasnovan na jednostavnim zakonskim rješenjima i izuzetno konkurentnim poreskim stopama.

„Naravno da je neophodan kontinuitet u stvaranju pretpostavki da se naš sistem, posebno u segmentu poreskog opterećenja rada, učini konkurentnijim, s obzirom na slična kretanja i u regionu, odnosno u onim državama koje su nama direktna konkurencija“, rekao je Paunović.

On je naglasio je da svaka promjena poreskog opterećenja proizvodi kompleksne efekte, direktne i indirektne, na cio sistem.

„Smanjanje poreskog opterećenja zarada imalo bi stimulativan efekat na privredu, ali se mora uzeti u obzir socijalna komponenta i voditi računa o održivosti rješenja“, kazao je Paunović.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović istakao je uspješnu saradnju sa Privrednom komorom.

„Oblik saradnje, na koji smo obostrano ponosni, je i organizacija okruglih stolova na kojima su predavači najeminentniji pravnici iz regiona“, rekao je Radulović.