CEDIS

Crnogorski elektrodistributivni sistem zaključio je million i 16 hiljada eura vrijedan Ugovor o izvođenju radova na izgradnji trafostanice 35/10 kV “Velje brdo”.

Projekat, kako je saopšteno, obuhvata izgradnju novog objekta trafostanice, ugradnju 35kV i 10kV vazduhom izolovanih postrojenja, zatim ugradnju transformatora (35/10kV 2 x 2,5MV), kao i uklapanje trafostanice u postojeću mrežu.

Izvođač radova je “Eminent” doo Podgorica, sa podugovaračima kompanijama “Eurozox” i “GEOTIN MNE”.

“Gradnjom ovog objekta direktno poboljšanje kvaliteta u napajanju električnom energijom može očekivati oko 1.300 korisnika sa područja: Rogama, Veljeg Brda, Vranjskih Njiva, Miletinih Njiva, Drezge, Radeće, dijela Zagoriča, Pirepa … Takođe, bolje napajanje može očekivati i oko 300 korisnika sa područja Stare Zlatice, Smokovca i Doljana. Infrastrukturna važnost nove trafostanice je posebno izražena imajući u vidu višegodišnji trend povećanja broja korisnika distributivne mreže na navedenim područjima, a otvara se i mogućnost za razvoj 10kV mreže i priključenje novih individualnih i stambeno-poslovnih objekata”, navode iz CEDIS.

Dalekovod “Danilovgrad”, navodi se, biće reorganizovan u tri nova, značajno kraća 10kV voda, čime se postiže viši stepen sigurnosti i kvaliteta u isporuci električne energije za korisnike na području od Zagoriča do Veljeg Brda.

“Očekujemo da će trafostanica “Velje brdo” biti puštena u pogon do kraja godine”, piše u saopštenju.

Pored ovog projekta, CEDIS je nedavno, potpisivanjem million i 800 hiljada eura vrijednog ugovora sa kompanijom Electro Team iz Budve, započeo realizaciju Projekta rekonstrukcije trafostanice 35/10kV “Kumbor”.

“Paralelno, Crnogorski elektrodistributivni sistem realizuje i 50 miliona eura vrijedne projekte revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže koji podrazumijevaju zamjenu dotrajalih djelova dalekovoda, trafostanica i ugradnju novih elemenata mreže na ruralnim područjima Crne Gore”, zaključuje se.

NVO EKO TIM

Energetska tranzicija i napuštanje uglja kao energenta dešava se u čitavoj Evropi, a neminovne posljedice tog procesa su smanjenje broja zaposlenih u sektoru uglja, saopšteno je iz nevladine organizacije Eko-tim.

Iz Eko-tima su kazali da su na sastanku Platforme za pravednu tranziciju predstavljeni nalazi analze privrednih djelatnosti sa najvećim potencijalom razvoja u Pljevljima, koju je za tu NVO pripremio Zarija Pejović.

„Glavni fokus studije je na identifikaciji sektora privredne proizvodnje sa najvećim potencijalom za rast, razvoj, generisanje novih radnih mjesta i unapređenje socio-ekonomskog razvoja Pljevalja“, navodi se u saopštenju.

Logika pravedne tranzicije, kako su objasnili, ogleda se upravo u potrebi transformacije lokalnih ekonomija koje se zasnivaju na proizvodnji uglja u održive ekonomije zasnovane na ekonomskim aktivnostima koje će obezbijediti nova radna mjesta i dati podršku ljudima zaposlenim u sektoru uglja koji će najviše trpjeti od procesa tranzicije.

Iz Eko-tima su kazali da će pored već postojećih ekonomskih i demografskih problema u Pljevljima, dalje odsustvo razvojnih politika koje zaobilaze koncept pravedne tranzicije dodatno produbiti te probleme.

„Ova analiza daje pregled postojećeg stanja u ekonomskom razvoju Pljevalja i projekcije na koji način bi se dodatno mogla generisati zaposlenost i razviti nove ekonomske grane“, dodaje se u saopštenju.

Evrpska komisija (EK) je u okviru Plana ulaganja za održivu Evropu, predložila mehanizam za pravednu tranziciju, uključujući Fond za pravednu tranziciju.

„Fond za prioritet ima tranziciju regiona u kojima se intezivno eksploatiše i sagorijeva ugalj. Cilj je da se zaštite građani i radnici koji su najosjetljiviji na tranziciju i omogući im se pristup programima prekvalifikacije i poslovima u novim privrednim granama“, navodi se u saopštenju.

Da bi energetska tranzicija u cijeloj Evropi bila efikasna i dala rezultate neophodno je, kako smatraju u Eko-timu, uključiti i ohrabriri neposredno susjedstvo Evropske unije (EU) da preduzme efikasne mjere.

„U tom smislu, EK planira Zeleni program za Zapadni Balkan. Međutim pored finansijskih sredstava koja su neophodna za sprovođenje pravedne tranzicije ključna je politička volja, vizija održivog ekonomskg razvoja i plan na koji način se postepeno pravedna energetska tranzicija može realizovati“, dodaje se u saopštenju.

Pored lokalnog konteksta pravedne tranzicije, koja je prvenstveno značajna za ekonomski razvoj Pljevalja, taj proces može biti značajan i za regionalni razvoj Crne Gore imajući u vidu da je trenutno 40 odsto stanovnistva sjevernog regiona izloženo riziku od sirimaštva.

MONSTAT

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u četvrtom kvartalu prošle godine manja je sedam odsto u odnosu na isti period 2018, pokazuju podaci Monstata.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u četvrtom tromjesečju prošle godine bila je 4,5 odsto manja u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Iz Monstata su kazali da su izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u četvtom kvartalu prošle godine manji su 1,1 odsto u odnosu na isti kvartal 2018.

Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u četvtom kvartalu bili su dva odsto manji u odnosu na treći kvartal prošle godine.

RADUNOVIĆ PORUČIO

Crna Gora će ove godine nastaviti sa sprovođenjem strukturnih reformi, optimizacijom broja izvršilaca u javnom sektoru i reforma Poreske uprave uz kreditnu podršku Svjetske banke, koja će povećati prihode budžeta.

To je izjavio ministar finansija Darko Radunović sa saradnicima primio je danas predstavnike kreditne rejting agencije Moody’s, analitičare Heika Petersa, Petera Brimana i Lenaika Kudera.

U okviru redovne godišnje posjete predstavnika te kreditne agencije Crnoj Gori, ministar Radunović je pomenute analitičare informisao o ostvarenim rezultatima u prošloj godini i planovima za naredni period.

Podsjetio je na dosljednost u primjeni mjera fiskalne konsolidacije, koje daju rezultate u vidu povećanja prihoda budžeta, čime se značajno doprinosi jačanju makroekonomske i fiskalne stabilnosti.

„Nakon dvije ekonomski snažne godine 2017-2018, sa ostvarenim stopama rasta od 4,7 i 5,1%, respektivno, napredak je nastavljen i u 2019. godini. Imali smo uspješnu 2019. godinu tokom koje smo za tri kvartala dostigli rast od 3,8%. Takav rezultat je posljedica rasta u skoro svim sektorima, a dominantno najvećim dijelom zbog rasta u sektorima turizma (veći broj turista i više noćenja) i građevinarstva. Imajući u vidu ostvarene rezultate, za očekivati je da će stopa rasta za 2019. godinu biti iznad projektovane.“, istakao je ministar Radunović.

Tokom boravka u Crnoj Gori analitičari agencije Moody’s će se sastati sa predstavnicima Centralne banke Crne Gore, bankarskog sektora i međunarodnih organizacija i prikupiti podatke na osnovu kojih će napraviti procjenu rejtinga Crne Gore.

NVO

Uz podršku WWF Adrije, nevladine organizacije Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu (ASP), podnijeli su Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o energetici, koja se odnosi na status privremenih povlašćenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana (mHE).

Potpisnici inicijative smatraju da Regulatorna agencija (RAE) treba  da obustavi sve postupke u vezi odlučivanja po osnovu izdatih statusa privremenih povlašćenih proizvođača, do odluke Ustavnog suda Crne Gore, “kako bi barem privremeno zaustavili dalju ekonomsku štetu crnogorskom društvu i nesagledive posljedice po životnu sredinu”.

Kako objašnjava Milija Čabarkapa iz WWF Adrije, Zakonom o energetici, usvojenim 2016. godine, prvi put je definisan status privremenih povlašćenih proizvođača,koji može trajati dvije godine, s mogućnošću produženja za još godinu. Taj status može ostvariti koncesionar, koji je pribavio građevinsku dozvolu ili drugi akt za izgradnju mHE.

“Njima se garantuje pravo na podsticajne mjere, koje su važile na dan podnošenja zahtjeva za sticanje statusa privremenog povlašćenog proizvođača, čime se stavljaju u privilegovani pravni položaj u odnosu na status povlašćenih proizvođača. Na taj način se krši princip jednakosti, kao jedan od osnovnih ustavnih principa”, navodi se u saopštenju.

Osnovne podsticajne mjere koje ostvaruju proizvođači električne energije su subvencije u periodu od 12 godina, garantovan otkup električne energije, prvenstvo u preuzimanju električne energije u energetski sistem.

“Važno je napomenuti da se u prethodnim godinama od povlašćenih proizvođača električne energije iz mHE, energija otkupljivala po cijeni koja je 61% do 2,14 puta veća od cijena na međunarodnom tržištu a direktno na štetu građana Crne Gore koji iz ovog razloga imaju povećane račune za električnu energiju”, navodi se u saopštenju.

Prema podacima sa sajta Regulatorne agencije za energetiku (RAE), kako se navodi, u ovom trenutku čak 17 koncesionara ima status privremenih povlašćenih proizvođača i imaju pravo da sagrade 26 mHE.

“Pojedinim koncesionarima su prvi put odobreni ovi statusi prije pune četiri godine, ali su neshvatljivo još u tom status”, navodi Čabarkapa.

Zahvaljujući priznavanju prava na podsticajne mjere od podnošenja zahtjeva, a ne od časa kada ispune potrebne uslove, koncesionari su, kaže Čabarkapa, u praksi lakše dolazili do kredita za gradnju mHE, jer su otplatu mogli garantovati prihodima od subvencija.

„WWF Adria, Eko-tim i ASP se nadaju da će Ustavni sud što prije razmotriti Inicijativu, posebno imajući u vidu ukupnu štetnost projekata mHE koje su do sada pokazane, ne samo u pogledu uništenih rijeka, već i ogromnih subvencija na štetu potrošača. Napominjemo da su građani Crne Gore u 2018. godini, kroz račune za električnu energiju platili investitorima u mHE preko četiri miliona eura, dok je društveni gubitak bio veći od 1,3 miliona eura. Ukupna šteta koja će po društvo nastupiti u narednih 10 godina, korištenjem postojećeg modela podsticaja proizvodnje električne energije iz mHE, samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja proizvođača i mHE, može se procijeniti na preko 13 miliona eura“, navode iz WWF Adrije.

VUJANOVIĆ GOST

Ovogodišnji 27. Kopaonik biznis forum održaće se od 1. do 4. marta, a centralna tema biće „Industrija 4.0 i povezane teme: izazovi budućnosti“.

Kopaonik biznis forum, kako navode organizatori, svake godine privuče više od 1500 učesnika, a ove godine posebni gosti na Forumu biće bivši predsjednici država i Vlada iz regiona. Crnu Goru predstavljaće bivši predsjednik države Filip Vujanović.

Kako je najavljeno, veliki broj panela biće posvećen četvrtoj industrijskoj revoluciji, digitalizaciji, obrazovanju, pametnoj specijalizaciji, politici zapošljavanja i tzv. „odlivu mozgova“.

Specijalni gost biće Marko Taiš, profesor na Politehničkom fakultetu u Milanu, direktor „Competence centra“ u Italiji i predsjednik Svjetskog foruma proizvođača.

Pored državnih zvaničnika, predstavnika međunarodnih finansijskih institucija, članova diplomatskog kora, poslovnih ljudi, domaćih i stranih investitora, svoje učešće potvrdili su i Galina Andronova Vinćelete, menadžer Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju, Nadem Ilahi, regionalni direktor Međunarodnog monetarnog fonda za jugoistočnu Evropu, Dubravka Negre, direktor regionalne kancelarije Evropske investicione banke za Zapadni Balkan, kao i svi predsjednici privrednih komora zemalja regiona.

DIREKTOR KARISME

Povodom obilježavanja svjetskog mjeseca borbe protiv trgovine ljudima, Ljubiša Krstajić, osnivač i predsjedavajući UNITAS-a, globalne nevladine organizacije, kao i suosnivač i predsjednik borda direktora Karisma Hotels & Resorts, međunarodne hotelske grupacije, tradicionalnim udarcem u zvono zatvorio je berzu Nasdaq, drugu po veličini berzu u svijetu, odmah nakon njujorške.

Kako je sapšteno iz Karisme, ta čast ukazana je organizaciji UNITAS, koja je prepoznata kao aktivan akter na polju konstantne borbe protiv trgovine ljudima.

“UNITAS je osnovan početkom 2011. godine sa idejom da se u regionu poboljšaju uslovi života. Dijapazon aktivnosti je bio širok, te poslije poplava 2014. i aktivnosti u vezi sa pružanjem pomoći ugroženima u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, 2015. godine nastupa restruktuiranje i kanalisanje globalnih napora Unitasa. Unitas Sjeverna Amerika, Unitas Švajcarska kao kontrolno tijelo za Evopu, i Unitas kancelarija u Beogradu preusmjeravaju sve svoje napore ka borbi protiv trgovine ljudima, sa fokusom na inovativne programe, prvenstveno u sferi edukacije i prevencije, ali i direktnoj pomoći žrtvama trgovine ljudima”, navodi se u saopštenju Karisma Hotels & Resorts.

Vjerujući u moć ujedinjenosti, kako i samo ime kaže, Unitas je ubrzo ostvario partnerstva sa državnim institucijama, NVO sektorom i drugim međunarodnim organizacijama, kao i stručnjacima u ovoj oblasti, kako bi razvio kolaborativna rješenja u borbi protiv trgovine ljudima.

“Brojne poznate ličnosti kontinuirano učestvuju u aktivnostima ove organizacije, kako finansijski, tako i moralno, ali i kao ambasadori dobre volje. UNITAS u Crnoj Gori, Hrvatskoj te drugim zemljama regiona i Evrope djeluje na zajedničkim projektima, kako u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, tako i posredstvom predstavnika državnih institucija. Trenutno je aktuelna regionalna kampanja HopeOn.Today koja broji više od 50 partnerskih organizacija, a u koju se svi zainteresovani mogu priključiti, te pomoći onima, kojima su oduzeta osnovna ljudska i građanska prava, a prevashodno sloboda”, navodi se u saopštenju.

Krstajić je javnosti poznat kao osnivač Karisma Hotels & Resorts globalne, hotelske grupacije, koja i danas uspešno posluje, kako na destinacijama na Karibima, tako i na tržištima Hrvatske i Crne Gore.

Karisma Hotels & Resorts jedna je od vodećih grupacija u svijetu u oblasti hotelskog menadžmenta, koja uspješno posluje i poznata je po svom inovativnom pristupu, postavljajući nove standarde u ponudi odmora sa fokusom na kompletan ugođaj svojih gostiju

“Karisma u svom portfoliu ima 31 hotel i pored Crne Gore posluje i u Hrvatskoj, Meksiku, Dominikanskoj Republici, Jamajci i Kolumbiji. Karisma ima poslovnu strategiju i filozofiju potpuno orijentisanu na svoje goste i inovativnim konceptima se izdvaja od konkurencije, o čemu svjedoče prvenstveno zadovoljni gosti, ali i brojne nagrade i priznanja poput prestižne AAA 4 Diamonds. Takođe, hoteli Grupacije su redovno na najcjenjenijim listama poput Forbes-ove liste Top 10 hotela, zatim listama Conde Nast Traveller, Trip Advisor, Wine Spectator Award of Excellence, a ključnu snagu Karisme čini njeni zaposleni, što je vrjednovano činjenicom da je Grupacija seritifikovana i nalazi se na listi „Great Place to Work”. U oblasti održivog razvoja Karisma se ponosi inicijativama koje realizuje, čemu svjedoče nagrade i sertifikati poput Green Globe, Travelife Gold Award i brojni drugi”, navodi se u saopštenju Karisma Hotels & Resorts.

MALVERZACIJE PRILIKOM REORGANIZACIJE

Suđenje optuženima za malverzacije prilikom reorganizacije barske kompanije Primorka u stečaju počelo je u utorak u podgoričkom Višem sudu.

Suđenje će biti nastavljeno 25. februara.

Bivši direktor NLB-a Črtomir Mesarič kazao je da ne može da vjeruje da je nakon četrdesetogodišnje karijere bez greške doveden u situaciju da odgovara za vođstvo kriminalne grupe koja je budžet Crne Gore oštetila za oko 6,65 miliona eura, piše Pobjeda.

“Ne postoji nikakva kriminalna organizacija koju bih vodio. Neopravdanom optužnicom tužilaštva narušen je moj integritet i zdravstveno stanje”, rekao je Mesarič.

On je kazao da očekuje od suda da odbaci optužbe jer, kako je naveo, ne postoje argumenti protiv njega.

“Bio sam na najodgovornijim pozicijama, direktor Službe društvenog knjigovodstva u Sloveniji i predsjednik udruženja bankara u Crnoj Gori i sve ovo mi teško pada”, dodao je Mesarič.

Mesarič je kazao da je kredit kompaniji Krisma za kupovinu Primorka u stečaju iz Bara odobren samo jer je Vlada Crne Gore dala garancije.

On je istakao da su netačni navodi optužnice da je on odobrio kredit shodno kriminalom planu jer je kredite odobravala centrala Nove ljubljanske banke u Ljubljani koja je vlasnik NLB-a.

“Kredit je razmatrao kreditni odbor u Podgorici, a nakon toga je dokumentaciju provjeravao Odjek za rizike u Ljubljani. Ljubljana je odobrila kredit u vrijeme ekonomske krize kada su bili pooštreni uslovi za davanje kredita što znači da se radilo o dobrom projektu”, kazao je Mesarič.

On je naveo da ljudima iz Krisma grupe nije odobren kredit kada su ga tražili prvi put.

Kada su drugi put došli sa garancijom Vlade Crne Gore, prema riječima Mesariča, situacija se promijenila i kredit je odobren.

Mesarič je naveo da je tužilaštvo u istrazi zaboravilo da ustanovi da su NLB banka i Ljubljanska banka u projekat Primorka uložile mnogo više nego što iznose garancije Vlade Crne Gore.

“Dali smo 12 miliona eura kredita za garanciju od osam miliona eura. Mi smo bili glavni finansijer”, kazao je on.

Komentarušući dio optužnice u kojem se navodi da je kompanja Krisma umjesto da ulaže novac od kredita u oživljavanje Primorke, novčana sredstva koristila za pokrivanje svojih dugova, Mesarič je naveo da nije imao obavezu da operativno vodi proces realizacije kredita.

“Ne mogu da odgovaram za način na koji je Krisma rješavala probleme, to treba da pitate ljude iz te kompanije. Vlada je prihvatila ugovor o garanciji u iznosu od četiri miliona eura u ugovor o kreditiranju između NLB-a i Melgonije Primorke u iznosu od 14 miliona eura. Bez aktivnosti Vlade Crne Gore od kreditiranja Krismi ne bi bilo ništa”, rekao je Mesarič.

On je kazao da su službenici Vlade sarađivali sa bankarskim službenicima NLB-a u projektu davanja kredita Primorki.

“Interesantno je da je tužilaštvo u prvoj optužnici stavilo i ljude iz Vlade. U drugoj optužnici sam samo ja, njih nema”, rekao je Mesarič.

U iskazu koji je Mesarič dao u istrazi, a koji je pročitao sudija Dragoje Jović, navodi da je kreditni odbor odobravao kredite, a odluka je išla na provjeru i potvrđivanje u Ljubljanu, a što znači da ništa nije moglo biti skriveno.

“Ovaj predmet je rješavan uz poštovanje pravila i procedura NLB-a. Vidjeli smo mogućnost zarade kroz plasman u projekat Primorke. NLB ne bi odobrila kredit Krismi bez garancije Vlade jer te 2010. godine je Sloveniju već zahvatila svjetska ekonomska kriza i davanje kredita je bilo pooštreno. Nama je odobren taj kredit, što znači da projekat koji je ponuđen bio dobar”, pojasnio je Mesarič.

Interesovanje NLB-a za projekat Primorke se povećalo, kako je tvrdio Mesarič, kada im je saopštena mogućnost da se na zemljištu Meglonija Primorke može graditi stambeno poslovni prostor.

On je naveo da ne zna kako je Krisma vraćala kredite ali se sjeća da nije bila na listi problematičnih kompanija.
“U slučaju nevraćanja kredita uvijek postoji mogućnost da banka u toj kompaniji pokrene stečaj”, pojasnio je optuženi Mesarič.

On navodi da je 1. jula 2011. godine otišao u penziju i da ne zna šta se dalje dešavalo.

Osim Mesariča, optuženi su vlasnik grupe Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, direktorka Krisme trade Biljana Bošković, direktor Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonija Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković.

Tužilaštvo je Mesariča označilo kao organizatora kriminalne grupe i osobu koja je osmislila plan prema kojem je Primorka u stečaju odustala od reorganizacije, a novčana sredstva dobijena od državne pomoći i kredita NLB banke upotrijebila za otplatu kredita Krismi motors i Krismi trade.

VUČELIĆ SAOPŠTIO

Izvršni direktor Luke Bar Vladan Vučelić kaže da je planiran razvoj Terminala za tečni prirodni gas, što bi, suštinski, doprinijelo povećanju postojećih lučkih kapaciteta, obima pretovara i prihoda ne samo za Luku, već i za sve subjekte koji su uključeni u proces pružanja lučkih usluga.

Vučelić je u intrevjuu za Dnevne novine istakao da je Luka Bar izradila Akcioni plan u kojem su sadržane mjere koje treba da rezultiraju optimalnim zadovoljenjem principa održivog razvoja na Lučkom području, a posebno važno mjesto zauzima razvoj kapaciteta za pretovar i skladištenje tečnog prirodnog gasa.

Podsjećamo, američki podsekretar za fosilna goriva Stiven Vinberg ocijenio je da bi Crna Gora mogla da postane energetsko čvorište za distribuciju prirodnog gasa iz SAD.

Vučelić je kazao da je prostorno-planskom dokumentacijom za područje luke Bar, planiran razvoj Terminala za tečni prirodni gas (LNG), površine 2 ha, čiji bi glavni elementi bili: rezervoari različitih kapaciteta, pumpe, cjevovodi, sigurnosni sistemi, itd. Planom je definisano da bi, nakon realizacije finalne faze razvoja, Terminal imao 20.000 m3 rezervoarskog kapaciteta.

“Dakle, izgradnja Terminala za tečni prirodni gas je jedan od razvojnih projekata Luka Bar AD i njegovom realizacijom bi se, suštinski, doprinijelo povećanju postojećih lučkih kapaciteta, povećanju obima pretovara i prihoda, ne samo za Luku Bar AD, već i za sve subjekte, koji su, u različitim formama, uključeni u proces pružanja lučkih usluga (brodski agenti, špediteri, inspekcijske kuće, željeznički i drumski prevoznici…), sa svim izvedenim pozitivnim efektima na ekonomiju opštine Bar i Crne Gore u cjelini”, kazao je direktor Luke.

Projekat izgradnje Terminala za tečni prirodni gas ima, kaže, i specifičnu dimenziju, u skladu je sa globalnim trendovima vezanim za dostizanje ciljeva održivog razvoja u odnosu na smanjenje emisija štetnih gasova u atmosferu, koji su posebno aktuelni u pomorstvu.

“Luka Bar AD, je, vodeći se onim što su prepoznate razvojne tendencije u pomorstvu, u okviru međunarodnog projekta Supair (Intereg adrion program), izradila Akcioni plan u kome su sadržane mjere koje treba da rezultiraju optimalnim zadovoljenjem principa održivog razvoja na Lučkom području, gdje posebno važno mjesto zauzima razvoj kapaciteta za pretovar i skladištenje tečnog prirodnog gasa, čime bi se, između ostalog, omogućilo i snabdijevanja brodova gasom kao pogonskim gorivom radi smanjenja emisija štetnih gasova sa brodova u atmosferu”, kazao je Vučelić.

On dodaje da je Luka Bar AD već imala razgovore na temu mogućnosti prihvata brodova sa tečnim prirodnim gasom iz SAD.

“Vinberg je, sa saradnicima, 6. februara posjetio Luku Bar AD. Tokom sastanka je, od strane predstavnika izvršnog menadžmenta Luka Bar AD, upoznat sa trenutnom situacijom i Lučkim razvojnim planovima, a posebno su razmotreni elementi vezani za razvoj Terminala za tečni prirodni gas. Početne impresije gospodina Vinberga, u vezi sa potencijalima Luke Bar AD u ovom domenu, bile su veoma pozitivne”, dodao je.

O tome da li Luka Bar u ovom trenutku ima kapacitete da postane energetsko čvorište za distribuciju prirodnog gasa iz SAD ili bi bila potrebna dodatna ulaganja, i koji je to period u kojem bi se Luka mogla pripremiti za ovakav posao Vučelić je naglasio da je prostorno-planskom dokumentacijom za područje luke Bar predviđen razvoj terminala za tečni prirodni gas.

“Pomenuta činjenica determiniše polazne potencijale, koji u kombinaciji sa iskazanim konkretnim interesovanjem od strane uvaženih gostiju iz SAD, može dovesti do cilja da se i komponenta djelatnosti Luke Bar AD vezana za pretovar i skladištenje gasa razvije do optimalnog nivoa. Mogući su različiti modeli razvoja terminala za tečni prirodni gas: da Luka Bar AD samostalno investira u realizaciju tog projekta, da to bude neka forma partnerstva ili da se primijeni neki drugi model. U svakom slučaju, osnova za definisanje modela realizacije projekta će biti prava i obaveze koje su definisane u Aneksu IV ugovora o korišćenju morskog dobra, kojeg je Luka Bar AD potpisala sa Vladom Crne Gore u maju prošle godine, uz puno učešće svih nadležnih državnih organa”, kazao je Vučelić.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Centralna banka (CBCG) će pažljivo pratiti aktivnosti Crnogorske komercijalne banke (CKB) u vezi sa spajanjem sa Podgoričkom, kako bi se očuvala zdrava konkurencija i osnažila stabilnosti bankarskog sistema, saopštio je guverner Radoje Žugić.

On je na sastanku sa glavnim izvršnim direktorima CKB i Podgoričke banke, Palom Kovacsem i Miloradom Katnićem, razgovarao o aktivnostima u vezi sa spajanjem.

Kovacs je rekao da je CKB definisala precizan plan aktivnosti i odredila radne timove i rokove za njihovu realizaciju.

„Naša namjera je da taj zahtjevan proces prilagođavanja sistema planiranom spajanju dvije banke sprovedemo na profesionalan i efikasan način, a da, u isto vrijeme, sačuvamo poslovnu poziciju i unaprijedimo sve segmente poslovanja“, naveo je Kovacs.

Na sastanku je dogovoren nastavak koordinacije i komunikacije na planu budućih aktivnosti.