GOLUBOVIĆ

Restrukturiranje privrede zahtijeva dalju valorizaciju prirodnih resursa i to kroz proizvodnju poljoprivredno prehrambenih proizvoda, proizvodnju građevinskih materijala, drvopreradu, kao i korišćenja bogatog energetskog potencijala, ocijenio je predsjednik Privredne Komore (PKCG) Vlastimir Golubović.

On je kazao da su u slučajevima elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa i pandemija mnogo ranjivije zemlje u kojima je struktura bruto domaćeg proizvoda (BDP) skoncetrisana na manji broj sektora, piše Pobjeda.

Golubović je rekao da je takav primjer i Crna Gora u kojoj je učešće usluga -turizma, građevine, trgovine i saobraćaja u BDP-u izrazito visoko.

„Zato je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi“, naveo je Golubović.

On je saopštio da restrukturiranje privrede zahtijeva dalju valorizaciju prirodnih resursa.

“Posebno naglašavam značaj izgradnje akumulacionih hidroelektrana, čijom se proizvodnjom upravlja na osnovu zahtjeva tržišta, za razliku od vjetro i solarnih čiji rad diktiraju klimatski uslovi”, rekao je Golubović.

On je dodao da se, imajući u vidu navedeno, može konstatovati da je Gora Gora jedna od rijetkih zemalja koje imaju mogućnost da kombinovanjem pomenutih izvora optimizuju proizvodnju električne energije.

“To nam daje za pravo da vjerujemo da će država u najskorije vrijeme postati izvoznik električne energije”, dodao je Golubović.

On je kazao da dodatan podsticaj predstavlja i realizacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije.

“Taj projekat već daje rezultate, i osim uticaja na Crnu Goru, odraziće se i na tržište električne energije u cijelom regionu, koje će se preko naše zemlje i Italije povezati sa tržištem Evropske unije (EU)”, dodao je Golubović.

Golubović je kazao da, pored Grčke, Španije, Hrvatske i brojnih drugih zemalja, turizam je i u Crnoj Gori značajan pokretač društvenog i ekonomskog razvoja i iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateškog sektora.

Uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti.

“Napori usmjereni na diverzifikaciju ponude i produženje sezone, kao i visokokvalitetni turizam tokom cijele godine, značajni su za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja”, kazao je Golubović.

On je dodao da u globalnoj ekonomiji sve značajnije promjene i dešavanja imaju odraz na poslovanje u pojedinačnim zemljama i sektorima privrede.

“Stoga je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi”, rekao je Golubović.

Na pitanje da li je pandemija pokazala koliko je bitno da se razvije jaka domaća poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija i da li treba snažnije ulagati u nju, Golubović je rekao da država ima značajan potencijal za dalji razvoj sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, čiju potrebu aktuelna situacija naglašava.

“ Država je znatno povećala agrarni budžet i uvela niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u ovu oblast”, rekao je Golubović.

Golubović smatra da je trenutno neizvjesno govoriti o tome koliko će epidemija trajati, a upravo od toga će najviše zavisiti dalje kretanje ekonomije.

Evidentno je usporavanje ekonomskih aktivnosti od pojavljivanja epidemije što će rezultirati smanjenjem stope rasta u ovoj godini.

Kao što je to slučaj i u drugim zemljama, rezultati poslovanja biće u direktnoj zavisnosti od dužine trajanja epidemije.

Ukoliko bi u razumnom roku uspjeli da se izborimo sa njom, ekonomske aktivnosti bi počele da se oporavljaju.

U tom slučaju posljedice bi bile znatno manje, a najviše bi se osjetile u sektoru turizma i djelatnostima kao što su prevoz putnika u drumskom i vazdušnom saobraćaju.

UPRAVA FABRIKE

Željezara Tosčelik u Nikšiću, kojom od 2012. godine gazduje turski holding Tosyali, povećala je poizvodnju u odnosu na kraj prošle godine i obezbijedila kupce za narednih nekoliko mjeseci, saopšteno je iz uprave fabrike.

Gubitak Željezare Tosčelik u trećem kvartalu prošle godine, kako je ranije saopštio izvršni direktor fabrike, Erkut Alkalay, bio je tri puta veći u odnosu na isti period 2018, što je bilo iznad svih očekivanja uprave.

Takav poslovni učinak, kako je obrazloženo, bio je prouzrokovan konkurencijom iz Kine i nepovoljnom poslovnom situacijom na tržištu Evropske unije (EU), prvenstveno u mašinskoj industriji, koja je glavni kupac specijalnih čelika iz nikšićke Željezare.

“Timskim radom i uloženim naporima prikupljene su narudžbe koje će se proizvoditi u pogonima Željezare Tosčelik Nikšić u narednih nekoliko mjeseci, a naši specijalni čelici proizvode se za tržište Evrope”, rekli su agenciji Mina biznis iz uprave.

Iz fabrike su podsjetili na velike poslovne izazove kroz koje su prošli i borbu sa konkurencijom na tržištu, i poručili da će se i sadašnja situacija prouzrokovana pandemijom koranavirusa u svijetu morati odraziti i na tu kompaniju.

“Najveći problem predstavlja nam obezbjeđivanje prevoza za isporuku čelika i dovoz sirovina, ali na svima nama je odgovornost da preduzmemo mjere koliko je u našoj moći da ublažimo posljedice”, navela je uprava.

U Željezari Tosčelik zaposleno je 302 radnika, od kojih većina radi na neodređeno, a proizvodnja specijalnih čelika namijenjenih mašinskoj industriji organizovana je u tri smjene. U ključnom pogonu Čeličani proizvodi se i nedjeljom.

“Svi zaposleni u pogonima Čeličane, Kovačnice, Sobraćaja, Radventa, Kontrole kvaliteta, Energetike, pa do administrativnih sektora, daju doprinos očuvanju kompanije”, navela je uprava i dodala da im je uvijek bila prioritetna isplata zarada.

Primanja zaposlenima bila su smanjena deset odsto krajem prošle godine, zbog prevazilaženja teške situacije u kojoj se nalazila fabrika, ali su ponovo vraćena i redovno se izmiruju.

“Nadamo se da ova viša sila neće spriječiti nas, niti ostale kompanije, u obavljanju posla i izmirivanju obaveza prema zaposlenima”, saopštili su predstavnici uprave.

Oni su kazali da u epidemije koronavirusa primjenjuju preporuke Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja i Vlade.

Omogućeno je plaćeno odsustvo zaposlenima, koji su podnijeli takav zahtjev, dok dio radnika, za koje je procijenjeno da pripadaju rizičnoj grupi, rade od kuće.

U Željezari Tosčelik pozdravljaju sve preduzete mjere na nivou Crne Gore i nadaju se da će svi zajedno u državi odoljeti sadašnejm teškom periodu.

OD HRANE DO CIPELA

Većina ljudi sada brine, suočava se s neizvjesnošću, pa je prirodna ljudska potreba da nad nečim imamo kontrolu i da o nečemu samostalno odlučujemo. Zbog toga se osjećamo sigurnije. Kupovina stvari može dobro tome da posluži, posebno kod ljudi kojima su ove stvari značajne, kaže psihološkinja Anđa Backović.

Sudeći po sadržajima onlajn korpi na pojedinim internet portalima za kupovinu, građanima u izolaciji nedostaje rekreacija, pa je prema riječima vođe marketinga kompanije Intersport Luke Krsmanovića, velika potražnja za fitnes opremom. On objašnjava da se kompletna prodaja preselila onlajn pa su, pored redovnog internet tima, morali da angažuju i dodatnu pomoć.

“Veliki je broj kupaca koji dnevno naručuju robu preko naše platforme koja je juzer-frendli. Po broju poruka na društvenim mrežama vidimo da se kupci lako snalaze na sajtu što dodatno doprinosi povećanoj prodaji. Dostavu organizujemo u cijeloj Crnoj Gori u roku od tri do pet dana, a rok za povrat robe produžen je sa 14 na 40 dana u kom kupci, u slučaju da nijesu zadovoljni proizvodom, mogu vratiti kupljenu robu”, objašnjava Krsmanović.

Nedostaje rekreacija

On ukazuje da se u njihovoj onlajn prodavnici može naručiti sve što je potrebno za trening kod kuće, te da su morali nabaviti i dodatnu količinu fitnes opreme, kako bi odgovorili na sve zahtjeve, kojih je, kako navodi, dnevno i preko stotinu.

“Veliko je interesovanje raznih ljudi, pa čak i reprezentativaca, koji žele da nastave svoje treninge i održe kondiciju, a zbog trenutne situacije to moraju raditi kod kuće. Zato se oprema za fitnes, koja je inače pogodna za treniranje kod kuće, trenutno najviše traži. Sve je veće interesovanje i za stolove za stoni tenis, pikado, spoljni koš, pa je očigedno da se ljudi okreću aktivnostima u svom dvorištu povezujući rekreaciju i zabavu”, kaže Krsmanović.

U odnosu na prethodni promet ostvaren preko interneta, trenutni pomet u onlajn prodavnici kompanije Sport vision veći je za 150 odsto, kazala je direktorica marketinga Rada Rmandić. Kupci najviše naručuju patike, trenerke kao i dječji asortiman, navodi ona, i dodaje da je i kod njih veliko interesovanje za rekvizitima za trening u kućnim uslovima.

Dostava

Da onlajn trgovina u doba korone cvjeta potvrđuje i zamjenik izvršnog direktora kompanije NTC Logistik iz Nikšića Stefan Mijajlović. On navodi da tokom dana sa 55 vozila na terenu imaju preko 700 dostava na kućne adrese, što je u odnosu na prošlu nedjelju 35 odsto više. Kaže da dostavljaju hranu, sportsku i računarsku opremu, ali i garderobu i cipele.

Pošta Crne Gore takođe bilježi porast interesovanja za njihovu uslugu brze dostave Post ekspres. Prema riječima PR-a Pošte Vesne Goljević-Novović ovu uslugu traži sve veći broj kompanija koje se bave onlajn prodajom.

“U posljednjih 15 dana mnoge trgovine zatražile su našu uslugu brze dostave. U trenutnim uslovima ograničenog kretanja, ovaj servis čini se kao idealan način ostvarenja veze između kupca i prodavca. U prilog ovome govori podatak da prethodnog mjeseca bilježimo porast broja korisnika brze dostave za oko 20 odsto”, navodi Goljević-Novović dodajući da svi njihovi dostavljači imaju propisanu zaštitnu opremu.

Vrijeme za sređivanje

Onlajn potražnja od uvođenja vanrednih mjera je udvostručena, kaže šef marketinga kompanije Okov Milan Varajić.

“U posljednje vrijeme na našem vebšopu dnevno se napravi preko stotinu porudžbina. Očigledno je da su ljudi prepoznali ovo vrijeme kao idealno za uređivanje doma, pa se najviše naručuju boje i lakovi, razni alati, kosačice i trimeri. Osim toga, česte su porudžbine posuđa i proizvoda za održavanje higijene”, kaže Varajić.

Navodi da vebšop konstantno razvijaju već tri godine te da su bili spremni da izađu u susret kupcima koji se trude da tokom ovog perioda što manje napuštaju kuće, pa su dodatno obezbijedili i besplatnu dostavu za porudžbine preko 20 eura. Ipak, naglašava da bez obzira na rast onlajn prodaje, izgubljena prodaja u prodavnicama ne može biti ni približno nadoknađena.

Nova ponašanja

Na pitanje da li nove okolnosti nastale usljed epidemije korona virusa utiču i na naše ponašanje kao potrošača, psihološkinja Anđa Backović odgovara da se motivi i odluke o kupovini mogu promijeniti kada se suočimo sa neočekivanim, nedovoljno jasnim i neizvjesnim situacijama.

“Svjedočili smo paničnim kupovinama ne samo hrane, nego i toalet papira, širom svijeta i bilo je mnogo stručnih rasprava o uzrocima takvog ponašanja. Očigledno je da su okolnosti u kojima sada živimo izazvale i brzo ‘resetovanje’ naših dosadašnjih navika, vrijednosti, osjećanja, ponašanja i to se jednako odražava i na naše ponašanje kao potrošača”, smatra sagovornica Pobjede.

Više je motiva za povećanu onlajn kupovinu, smatra Backović, jer najviše vremena provodimo kod kuće, pa je očekivano da se neke navike ne mogu upražnjavati što se kompenzuje nečim drugim.

“Neki ljudi koriste izolaciju da više vježbaju, igraju se s djecom ili se posvete onome za što nijesu imali vremena. Može u tome da bude i malo utjehe, ugađanja sebi i djeci, samonagrađivanja ili više komfora, prirodno je. Postoji i neki drugi motiv. Većina ljudi sada brine, teško predviđa naredne događaje, suočava se s neizvjesnošću, pa je prirodna ljudska potreba da, uprkos tome, nad nečim imamo kontrolu, da o nečemu samostalno odlučujemo, da pravimo izbore. Zbog toga se osjećamo sigurnije. Kupovina stvari može dobro tome da posluži, posebno kod ljudi kojima su ove stvari značajne”, kaže Backović.

Ona objašnjava da nije neobično da se u kriznim situacijama kod nekih ljudi javi potreba za luksuznim stvarima te da taj hedonizam može biti posljedica negiranja onog što se dešava, velikog ugađanja sebi ili egoizma. Nije rijetko ni razmišljanje, smatra naša sagovornica, o mogućem kraju i nalaženju utjehe u onoj čuvenoj “jednom se živi“.

ZBOG VIRUSA

Interesovanje za kupovinu nekretnina je usljed situacije izazavane korona virusom potpuno nestalo, pa agencije za nekretnine ovih dana praktično nemaju posla, saopštili su Pobjedi predstavnici pojedinih agencija. Oni navode da je realno da zbog izostanka tražnje dođe do pada cijena nekretnina u narednom periodu.

Iz agencije As nekretnine ističu da za sad nijesu dobijali zahtjeve podstanara za odlaganje plaćanja kirije ili eventualno oslobađanje plaćanja kirije nekoliko mjeseci, ali da to ne znači da takvih zahtjeva neće biti. Iz ove agencije poručuju da bi zakupodavci trebali da pokažu fleksibilnost prema podstanarima u ovoj situaciji. Iz agencije Iva nekretnine navode da je značajan broj zakupodavaca raspoložen da za vrijeme krize smanji kiriju. Građevinski investitor, vlasnik i izvršni direktor podgorička kompanija “14. septembar” Mehmed Meša Kolarević ističe da će trajanje ekonomske kriza, a samim tim i krize na tržištu nekretnina zavisiti od trajanja pandemije korona virusa.

Direktorica podgoričke agencije Iva nekretnine Mira Radović kaže da oni nemaju posla niti u ovom trenutku postoji interesovanja za nekretnine.

“Mi i nedjelju dana prije nego što su uvedene posebne mjere zbog korona virusa nijesmo imali posla. Poslednje što sada neko želi je da razmišlja o kupovini stana. Meni je bilo za očekivati da u ovakvoj situaciji nemamo posla i mislim da se nećemo baš tako brzo vratiti u pogon. Jer ipak sve ovo će ostaviti traga pogotovo na tržište nekretnina i rad agencija”, rekla je Radović.
Ona smatra da će zbog novonastale situacije doći do korigovanja cijena na tržištu nekretnina.

“Očekujem pad cijena nekretnina iz razloga što mislim da makar u nekom vremenskom periodu neće biti toliko puno interesovanja za nekretnine, a kao što vidimo ovi iz sektora građevine rade kao da se ništa ne dešava”, kazala je Radović.

Prema njenim riječima ovako krizne situacije obično iznjedre korigovanje cijena nekretnina.

“Sve je po meni bilo precijenjeno i mislim da će se sad te cijene poprilično iznivelisati”, smatra Radović.

Ona ne očekuje da bi agencije za nekretnine uskoro mogle imati posla.

“Nijesam optimista da ćemo brzo imati posla. Neće se desiti da kad prestane epidemija da mi otvorimo kancelarije i počnemo da radimo, kao da se ništa nije desilo. Neke djelatnosti će možda odmah moći početi sa radom i imati posla, ali agencije za nekretnine ne i na naš posao će ova situacija ostaviti popriličan trag”, istakla je Radović.

Ona je navela da ovih dana njenu agenciju zovu jedino ljudi koji imaju slobodne stanove, koje žele ponuditi za rentiranje.

“Ovih dana imali smo i dva slučaja, da stranci , koji su podstanari u stanovima traže kuću sa dvorištem zbog djece na neki kraći period. To su neka interesovanja na koja mi ne možemo odgovoriti valjano jer niko neće da izdaje kuću na nekoliko mjeseci”, izjavila je Radović.

I iz agencije As nekretnine navode da trenutno usljed novonastale situacije koju je izazvala epidemija korona virusa nemaju posla.

“Ima tu i tamo nekih poziva, ali to je više informativno, bar što se tiče naše agencije ili se eventualano neki posao koji je ranije već bio započet sad privodi kraju. Ali nekih obilazaka i prezentacija stanova nema, a i prosto je nezgodno i suludo u ovo vrijeme pozvati prodavce i insitirati na gledanju i obilasku stanova”, smatraju u ovoj agenciji.

Iz agencije As nekretnine saopštili su da je nekoliko prodavaca nekretnina koje su kontaktirali u poslednjih dvadesetak dana uglavnom spremno da malo koriguju, odnosno smanje prodajnu cijenu.

“Smatramo da će trebati sigurno nekoliko mjeseci da se nakon epidemije tržište nekretnina i uopšte komplet ekonomija oporavi. Smatramo da će za sad bar par mjeseci biti blagi pad cijena nekretnina i slabija tražnja. Zakon tržišta je takav, čim je slabija tražnja i cijene padaju”, kazali su iz ove agencije i naveli da za sad ne mogu davati dugoročniju prognozu o stanju na tržištu nekretnina.

Građevinski investitor, vlasnik i izvršni direktor podgorička kompanija “14. septembar“ Mehmed Meša Kolarević ističe da će trajanje ekonomske krize, a samim tim i krize na tržištu nekretnina zavisiti od trajanja pandemije korona virusa.

“Kome su interesantne nekretnine, a ne smije da se izađe iz kuće? Nikome”, ističe Kolarević za Pobjedu.

On navodi da u ovom trenutku ne može prognozirati da li će u Crnoj Gori doći do pada cijena nekretnina.

“Vjerovatno će investitori koji su u krizi, a moraju da izvrše obaveze prema bankama, odnosno plate kredite spuštiti cijene nekretnina, tako da bi realno bilo očekivati neki pad, međutim ništa se ne zna sa sigurnošću, jer se ne zna koliko će trajati pandemija korona virusa”, kazao je Kolarević.

On je naveo da će pandemija uzdrmati čitav svijet i najveće svjetske ekonomije, koje će i pored državnih intervencija vrijednih hiljade milijardi dolara i eura ući u recesiju, odnosno zabilježiti pad BDP-a,

“Jednostavno ne zna se kraj pandemije, a samim tim ne zna se ni kraj ekonomske krize”, poručio je Kolarević.

Brojni građani, koji stanuju kao podstanari i svakog mjeseca plaćanju zakup stana, pogođeni su nakon uvođenjem mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i Vlade, koje su obustavile veliki dio poslova u državi.

Radović je, komentarišući moguće odlaganje plaćanja ili smanjenje kirije u mjesecima trajanja epidemije korona virusa, navela da ih ovih dana povodom toga često za savjet zovu klijenti – zakupodavci koji rentiraju stanove.

“Ja im ne mogu dati savjet jer se ovo nikad ranije nije dešavalo, pa je svakom zakupodavcu ostavljeno na savjest, da sam odluči što da uradi u ovoj situaciji”, rekla je Radović.

Ona navodi da postoje zakupodavci koji su raspoložena da za vrijeme krize smanje kiriju.

“Dosta zakupodavaca kaže neka podstanari plate račune, neki prepolove kiriju, neki ćuti, neki pitaju mene, a ja im ne mogu dati savjet što da urade, ali u načelu vidim da su ljudi raspoloženi da makar prepolove kiriju ako ništa drugo i pretpostavljam da će to uraditi”, saopštila je Radović.

Ona je podsjetila i da nije obaveza zakupodavca da razmišlja kako će podstanar da nabavi novac za plaćanje kirije.

“Ali kako ćete naplatiti vi od nekoga kiriju, a on ne radi mjesec i po dana, a plaća vam poslovni prostor”, kazala je Radović.

Iz agencije As nekretnine navode da što se tiče zakupa za sad nemaju prijavljenih slučajeva otkazivanja.

“Što se tiče zakupa, apsolutno nijedan zahtjev do sad nijesmo imali od zakupaca u smislu da traže prolongiranje plaćanja kirije ili eventualno da se par mjeseci oslobode plaćanja kirije, što ne mora da znači da nećemo imati takvih zahtjeva”, kazali su iz ove agencije.

Iz ove agencije poručuju da zakupodavci moraju pokazati “fleksibilnost i dozu elastičnosti“ u ovoj situaciji u smislu eventualnog smanjenja kirije nekoliko mjeseci, mada kako dodaju predstavnici ove agencije dosta toga zavisi i od toga za što je kome namijenjen taj novac od rentiranja.

Prosječna cijena kvadrata bila od 1.100 do 1.400 eura

Radović je saopštila da je do prije mjesec dana prosječna cijena stanova u Podgorici iznosila od 1.100 do 1.400 eura po kvadratnom metru.

“Cijene zavise od lokacije, kvaliteta i investitora. Na Starom aerodromu stanovi su se prodavali po cijeni od 1.050 do 1.150 eura po kvadratu, u Siti kvartu jednosobni stanovi su se prodavali i po cijeni od 1.400 i 1.500 eura po kvadratu, dok su pojedini stanovi u dijelu grada Preko Morače u novijoj gradnji i zgradi Maksim nuđeni i za čak 1.800 eura po kvadratu, što je potpuno nerealna cijena”, kazala je Radović.

Kolarevićeve investicije na “stend baju”

Kolarević je rekao da je stala i prodaja njegovih nekretnina, odnosno stanova.

“Bilo je nekih dogovora, ali sad prodaja ne ide kako treba”, izjavio je Kolarević.

On je naveo i da su njegove građevinske investicije sada na “stend baju“.

“Ova kriza je učinjela da se ne može raditi i do daljnjeg ne znam što će biti”, kazao je Kolarević.

Podsjećamo da je on krajem prošle godine u razgovoru za Pobjedu govoreći o budućim planovima, između ostalog najavio gradnju hotela u Budvi sa četiri zvjezdice i 120 ležajeva, iznad hotela “Avala“ na Gospoštini.

PROŠLE GODINE

Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu prošle godine je zabilježilo 12 poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 52,03 miliona eura.

Gubitak je zabilježila jedino Nova banka, a iznosio je 1,45 miliona eura.

Najveći profit, od 12,27 miliona eura, u prošloj godini je ostvarila Erste banka. Neto prihodi od kamata Erste banke iznosili su 23,46 miliona eura, a od naknada i provizija 3,59 miliona eura.

NLB banka je ostvarila profit od 10,03 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 20,61 milion eura, a od naknada i provizija 4,21 milion eura.

Profit Podgoričke banke na kraju prošle godine dostigao je 8,68 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 22,66 miliona eura, a od naknada i provizija 2,22 miliona eura.

Crnogorska komercijalna banka (CKB) završila je prošlu godinu profitom od 4,95 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 26 miliona eura, a od naknada i provizija 8,3 miliona eura.

Profit Hipotekarne banke na kraju prošle godine iznosio je 4,86 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 16,65 miliona eura, a od naknada i provizija 6,2 miliona eura.

Addiko banka je prošlu godinu završila dobitkom od 3,37 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 10,84 miliona eura, a od naknada i provizija 1,49 miliona eura.

Universal Capital banka je na kraju prošle godine zabilježila profit od 3,24 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 3,4 miliona eura, a od naknada i provizija 4,52 miliona eura.

Profit Lovćen banke na kraju prošle godine iznosio je 1,88 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 7,73 miliona eura, a od naknada i provizija 274 hiljade eura.

Prva banka Crne Gore završila je prošlu godinu profitom od 1,22 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 9,15 miliona eura, a od naknada i provizija 2,43 miliona eura.

Komercijalna banka je prošlu godinu završila profitom od 1,01 milion eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 4,7 miliona eura, a od naknada i provizija 952 hiljade eura.

Dobitak Ziraat banke na kraju prošle godine iznosio 294 hiljade eura, a Zapad banke 244 hiljade eura. Neto prihodi od kamata Ziraat banke iznosili su 2,5 miliona eura, a od naknada i provizija 401 hiljadu eura. Neto prihodi od kamata Zapad banke iznosili su 2,68 miliona eura, a od naknada i provizija 798 hiljada eura.

Nova banka je prošlu godinu završila gubitkom od 1,45 miliona eura. Neto prihodi od kamata iznosili su 744 hiljade eura, dok su rashodi od naknada i provizija bili 81 hiljadu eura.

Novu banku je sredinom januara od kompanije Azmont Investment, koja gradi luksuzni rizort Portonovi, kupio američki Adriatic Capital LLC. Banka će od ove godine poslovanje nastaviti pod imenom Adriatic banka.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori niže su od prosjeka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Sve vrste goriva u Crnoj Gori su ove sedmice pojeftinile devet do 15 centi.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 99 centi, u Hrvatskoj 1,13 eura, Srbiji 1,2 eura, Albaniji 1,31 eura i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,1 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 79 centi. To je ujedno i najniža cijena u Evropi, dok najskuplje gorivo plaćaju građani Holandije 1,5 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 96 centi. euraodizel u Albaniji košta 1,31 eura, Srbiji 1,28 eura, Hrvatskoj 1,11 eura, a u BiH 1,08 eura.

Litar euraodizela jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 75 centa, što je i najniže u Evropi.

Najskuplji euraodizel plaćaju građani Italije 1,35 eura za litar.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

PU NAPLATILA 126,7 MILIONA

Poreska uprava prijatno je iznenadila crnogorsku javnost saopštivši da je u martu zabilježena rekordna naplata prihoda od 126,7 miliona eura, što je za velikih deset miliona eura više od plana.

Rekodna naplata budžetskih prihoda u martu mjesecu, u doba najveće svjetske zdravstvene krize u istoriji i vladinih mjera izolacije, znači da je crnogorska ekonomija mnogo zdravija i žilavija nego što su i najveći optimisti pretpostavljali.

O zdravlju crnogorske ekonomije najbolje svjedoči podatak da je u kriznom martu naplaćeno poreza na dobit pravnih lica 38,3 miliona, ili dva miliona više nego u uporednom periodu prošle godine. Ako su pedantni ekonomisti očekivali pojačanu naplatu PDV-a, budući da su građani nakon proglašenja kriznih mjera pohrlili u maloprodajne objekte, onda je za svaku pohvalu naplata dvije vrste poreza koje zavise isključivo od poreske discipline preduzeća.

Tako je Poreska uprava u martu naplatila 49,4 miliona eura doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, što je osam miliona iznad plana. Poreznici su naplatili 15,5 miliona eura poreza na dohodak fizičkih lica, što je čak 19 odsto iznad plana.

Cifre koje prezentujemo pokazuju da je crnogorska privreda spremno dočekala COVID-19 krizu, ali najteže tek predstoji. Naročito će za budžetske prihode biti “teški” i neizvjesni april i maj, jer zbog mjera izolacije u posljednjih petnaestak dana ne radi ništa osim prodavnica hrane i apoteka.

Agilna Vlada je prošle sedmice, zajedno sa Investiciono-razvojnim fondom, predstavila set mjera za “preživljavanje male privrede”, j er su korona virusnom krizom najviše ugroženi mali privrednici. U pitanju su ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore objekte.

Za njih koji zapošljavaju oko 20.000 ljudi će biti omogućen krediti za likvidnost namijenjen, prije svega za isplatu plata za naredna tri mjeseca, na osnovu zadnje isplaćene neto zarade. Grejs period je do dvije godine, kamatna stopa 1,5 odsto, kredit se realizuje bez naknade.

Da bi dodatno pomogla privredu Vlada je donijela Uredbu o uslovima za odlaganje poreskih i neporeskih potraživanja, tokom trajanja epidemije. Osim toga, Poreska uprava dobila je zadatak da odgodi na tri mjeseca poreske obaveze preduzetnike koji nijesu u mogućnosti da izmire poreske obaveze, usljed negativnih efekata na poslovanje izazvanih epidemijom korona virusa.

Takođe, država je kao pomoć privredi naložila državnim institucijama da na 90 dana odlože plaćanje kirije za zakup poslovnih prostora. No, da li je to dovoljno?

U ovakvoj situaciji svakako su najugroženiji nezaposleni i sitni privrednici. Superbogati Luksemburg, koji se takođe suočava sa žestokom pandemijom korone, je jednokratno častio sitne preduzetnike sa po 5.000 eura.

Međutim, ta država je napravila i korak više. Naime, Veliko Vojvodstvo j e preuzelo obavezu da isplaćuje 80 odsto zarada svim zaposlenim u privatnoj maloj privredi koji se nalaze na prinudnim odmorima. Za bespovratnu pomoć preduzećima ta zemlja je opredijelila pola milijarde eura. Osim toga, Ministarstvo rada te zemlje je naredilo privatnom sektoru da ne smije smanjivati plate zaposlenim.

Crna Gora nije Luksemburg, niti izbliza ima na raspolaganju tolika budžetska sredstva, ali mora razmisliti o dodatnom pojačanju mjera pomoći kako bi spasila privredu. Zbog toga iskustvo Luksemburga ne treba automatski odbaciti.

Naročito je novčana pomoć neophodna za nezaposlene građane, ugostitelje, hotelijere i trgovce neprehrambenim proizvodima koji su najteže pogođeni zdravstvenom krizom.

Uz to, država može da ponudi i odlaganje plaćanja osnovnih državnih dažbina, ali i da javno podrži solidarnost među privredom.

Jer privreda od koje se naplate rekordni prihodi u mjesecu pandemije, to i zaslužuje.

POMOĆ BUDVI

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević predložio je set ekonomskih mjera kako bi se pomoglo građanima i privredi da prevaziđu krizu koja je nastala epidemijom koronavirusa.

“Prateći očekivanja građana i očekivanja privrednika u Opštini Budva, a u skladu sa mogućnostima Opštine Budva, predlažem mjere za koje vjerujem da će biti od velike koristi za prevazilaženje negativnih ekonomskih efekata. Opština Budva i svi njeni građani, svi privredni subjekti treba da pokažu solidarnost jer samo zajedničkom žrtvom se možemo izdići iz nevolje koja nas je zadesila”, naglasio je Carević.

Carević uvjerava da će opština Budva uraditi sve što je u njenoj moći da pomogne u ovoj teškoj situaciji.

“S obzirom na situaciju koja je u našoj zemlji nastala usled pandemije korona virusa i vezano za naredbe državnih organa, zajedno sa svojim timom sam pripremio predlog mjera za koje smatram da će, prije svega pomoći da što je moguće lakše prebrodimo posledice ekonomske posledice ove krize, a zatim i privrednicima da očuvaju svoje poslovanje i zadrže zaposlene radnike”, dodao je Carević.

Set mjera koje je predložio predsjednik Opštine Budva su:

– Suspenduju se sva službena putovanja i reprezentacije javnim funkcionerima, direktorima javnih ustanova i lokalnih javnih preduzeća;
– Suspenduju se naknade za prekovremene sate javnim funkcionerima, starješinama organa lokalne uprave i službi kao i službenicima i namještenicima kao i naknade u komisijama i radnim tijelima;
– Sredstva koja su planirana za proslavu Dana Opštine, dana Turističke organizacije Budva i sve proslave lokalnih preduzeća i javnih ustanova se preusmjeravaju za pomoć najugroženijima pogođenih pandemijom korona virusom;
– Suspenduje se nabavka novih službenih automobila;
– Suspenduje se nabavka službenih mobilnih telefona, laptopova, tableta i drugih tehničkih sredstava;
– Javnim funkcionerima, direktorima javnih ustanova i javnih lokalnih preduzeća kao i drugim imenovanim licima suspenduje se službeno gorivo;
– Suspenduju se sve vrste pomoći koje daju upravni odbori i odbori direktora lokalnih javnih preduzeća osim za najteže zdravstvene i socijalne slučajeve uz saglasnost osnivača Opštine Budva;
– Suspenduju se troškovi za nabavku novog kancelarijskog namještaja;
– Uvesti mjere maksimalne ekonomičnosti i efikasnosti u troškovima učestvovanja na sajmovima na kojima nastupa Turistička organizacija Budva;
– Odložiti prinunudne naplate poreza na nepokretnost u roku od 60 dana i obezbijediti mogućnost plaćanja poreza za fizička lica na 2 rate i to 01.09.2020. i 01.11.2020. godine, dok za pravna lica će se omogućiti plaćanje u dvije rate po dinamici koja će biti naknadno određena;
– Odlaganje prinudne naplate prireza porezu na dohodak fizičkih lica za sva fizička i pravna lica na period od 60 dana;
– Predlaže se političkim subjektima kojima se obezbjeđuju finansijska sredstva za rad iz lokalnog budžeta da se odreknu mjesečnih primanja u korist budžeta Opštine Budva;
– Obustavljanje prinudne naplate za sva fizička i pravna lica koja su obuhvaćena mjerama Vlade Crne Gore, na period od 60 dana;
– Odlaže se plaćanje troškova vode na period od 60 dana i omogućava se njihova otplata u dvije mjesečne rate bez kamate zaključno sa 31.12.2020. godine;
– Prihodi od boravišne takse koji su izvorni prihod Turističke organizacije Budva, preusmjeravaju se u iznosu od 25 % za podsticaj privredi, koje će raspodijeliti posebna Komisije koju formira predsjednik opštine;
– Uvodimo besplatan parking na svim parkiralištima do kraja pandemije i smanjenje cijena parkinga u toku trajanja turističke sezone;
– Preporučićemo smanjenje cijena za taksi usluge i smanjenje dadžbina za taksi udruženja ili samostalne taksiste prema Opštini Budva;
– Od strane predsjednika Opštine Budva biće formirana posebna komisija za raspodjelu jednokratnih sredstava fizičkim licima za ublažavanje socijalne krize izazvane pandemijom korona virusa i za tu svhu se opredjeljuje 30.000 eur;
– Odmah pristupiti raspodjeli sredstava predviđenih budžetom za podsticaj poljoprivredne proizvodnje i ženskog preduzetništva.

Carević je u svrhu primjene predloženih mjera u svojstvu predsjednika Opštine Budva predložio zakazivanje sjednice Skupštine Opštine Budva po hitnom postupku, čim se stvore uslovi za njeno održavanje.

POMOĆ CG EKONOMIJI

Privredna komora Crne Gore poziva građane da, naročito u vremenu pandemije, prioritet u kupovini daju domaćim proizvodima, jer time pomažu sopstvenu ekonomiju.

U aktuelnoj situaciji pandemije koronavirusa, proizvođači su u nezavidnoj situaciji kada treba obezbijediti kontinuitet
proizvodnje, a kako naglašavaju u PKCG, pomoć njima i posredno svima nama, bila bi intenzivnija kupovina domaćih proizvoda, povoljniji tretman u trgovinama i redovno izmirivanje novčanih obaveza.

“Kupovinom domaćih, potrošači dobijaju svježe i kvalitetne proizvode”, poručuju iz PKCG.

Otvorenost tržišta i izobilje najraznovrsnijih proizvoda, kako objašnjavaju, učinilo je da Crna Gora ima visok deficit robne razmjene sa inostranstvom, pogotovo kada je u pitanju proizvodnja hrane.

“Pored uvoza proizvoda za koje ne postoje prirodne mogućnosti za uzgoj, svjedoci smo uvoza i onih proizvoda kojih imamo u dovoljnim količinama i sa izuzetno dobrim kvalitetom. Više puta je inicirano da Crna Gora bude proglašena za zemlju voda, vina, te domaćih zaštićenih proizvoda izuzetnog kvaliteta, kao što su njeguški i crnogorski pršut, kolašinski i pljevaljski sir, durmitorski kajmak. I najnovije istraživanje o navikama, ponašanju i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, koje je za potrebe Privredne komore Crne Gore realizovala agencija IPSOS, pokazuje da domaći proizvodi uživaju povjerenje građana i potrošača. Istovremeno, u oštroj konkurenciji sa inostranim proizvodima, od domaćih proizvođača se očekuju pristupačne cijene, dobar kvalitet i dostupnost u maloprodajnim objektima”, navode iz Privredne komore.

Kako naglašavaju, vodeći ekonomisti, koji budno prate kretanja u svijetu, ukazuju da svaka zemlja mora razvijati domaću proizvodnju. Na donosiocima odluka, spremnosti proizvođača, lojalnosti potrošača i svih u stvaranju lanca vrijednosti je da doprinesu njenom rastu. Krizne situacije, kao što je aktuelna, prouzrokovana pandemijom novog virusa korona, dodatno
naglašavaju važnost i ispravnost snažnijeg usmjeravanja ekonomije ka unapređivanju proizvodnih djelatnosti.

ODRŽIVOST PREDUZEĆA

Unija poslodavaca (UPCG) predložila je Vladi i Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti inovirani set mjera u cilju podrške održivosti preduzeća i očuvanja radnih mjesta.

Upravni odbor UPCG je, u okviru mjera institucionalnog okvira, predložilo da se u Odbor za podršku privredi, koje se pod okriljem NKT-a bavi pitanjima očuvanja ekonomskih aktivnosti, likvidnosti preduzeća i očuvanja radnih mjesta uključiti predstavnike UPCG i reprezentativnih sindikata.

Iz Unije su, u okviru mjera finansijske i kreditne podrške, predložili da se obezbijede garancije države do 50 odsto iznosa kredita preduzećima kojima je zabranjen rad shodno privremenim mjerama ili im je značajno smanjen obim poslovanja, što bi uticalo na poslovne banke da mogu kreirati povoljnije kreditne linije, sa nižim kamatnim stopama, uz lakaše odobravanje kredita.

“Investiciono-razvojni fond (IRF) bi trebalo da napravi korekciju kamatnih stopa za postojeće zajmove na nivo od 0,5 odsto do 1,2 odsto u odnosu na stepen ugroženosti konkretnog preduzeća, kao i da IRF i komercijalne banke obezbijede produžetak moratorijuma na otplatu kreditnih obaveza za kompanije, shodno trajanju krize”, navodi se u saopštenju.

Takođe bi trebalo obezbijediti izvore i opredijeliti sredstva bespovratne podrške za preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća koja posluju u ugroženim sektorima, s ciljem da im se osigura obrtni kapital potreban za prevazilaženje problema likvidnosti u periodu nakon ukidanja privremenih mjera.

UPCG je, u okviru poreskih mjera, predložila da se obezbijedi odlaganje rokova za podnošenje poreskih prijava i rokova za plaćanje dospjelih poreskih obaveza, kao i plaćanje obaveza po osnovu svih vrsta poreza, uključujući i doprinose na lična primanja, nastalih stupanjem na snagu privremenih mjera, uz mogućnost plaćanja do 24 rate.

“Preduzetnicima i kompanijama kojima je privremenim mjerama zabranjen rad ili kod kojih je usljed tih mjera došlo do smanjenja poslovnih aktivnosti i pada prihoda više od 50 odsto, trebalo bi subvencionisati zarade u iznosu minimalne zarade i osloboditi ih obaveze plaćanja poreza i doprinosa na zarade, za vrijeme važenja te mjere”, navodi se u saopštenju.

UPCG je predložila da se preduzetnicima i kompanijama kojima je usljed privremenih mjera smanjen obim poslovnih aktivnosti uz pad prihoda 20 odsto do 50 odsto, subvencioniše zarada u iznosu minimalne zarade i obezbijedi odloženo plaćanje poreza i doprinosa na 24 mjesečne rate, nakon isteka privremenih mjera.

“Smanjenu stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) od sedam odsto trebalo bi proširiti na promet usluga smještaja ili smještaja s uslugom pripremanja i usluživanja hrane, bezalkoholnih negaziranih pića i vode u hotelima ili objektima slične namjene, a takođe bi trebalo privremeno smanjiti stope poreza i doprinosa na zarade i ukinuti obavezu uplate ostalih doprinosa koji prate isplatu zarada, za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti i privremenih mjera i šest mjeseci nakon toga”, smatraju u Uniji.

Takođe bi trebalo osloboditi preduzeća iz sektora turizma i ugostiteljstva plaćanja lokalnih komunalnih taksi i naknada, kao i naknada za korišćenje privremenih objekata u zoni morskog dobra za ovu godinu. Za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti i najmanje dva mjeseca nakon ukidanja privremenih mjera Vlade, kontrole koje obavlja Poreska uprava (PU) trebalo bi ograničiti na izricanje upozorenja i opomena, te obustaviti obračun kamate na dospjele poreske obaveze do ukidanja privremenih mjera.

“Predlaže se da se omogući reprogram/odlaganje obaveza prema javnim preduzećima i lokalnim samoupravama, kao i izvrši njihovo smanjenje srazmerno trajanju vanrednih okolnosti i privremenih mjera, te tako utvrđene primjenjivati i u periodu od šest mjeseci nakon ukidanja mjera”, rekli su iz UPCG.

Kao trajnu mjeru, trebalo bi izmijeniti Zakon o PDV-u i uvede obaveza plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji, i to počevši od 1. aprila za isporuke koje su realizuju poslije 1. aprila.

“Sve obveznike bi trebalo osloboditi plaćanja članskog doprinosa turističkim organizacijama za ovu godinu, kao i omogućiti da se, uz konsultacije sa predstavnicima preduzeća i lokalne uprave, sačini model multirateralne kompenzacije i pozove na izmirenje međusobnih obaveza između firmi, te između firmi i države i organa lokalne samouprave”, dodaje se u saopštenju.

UPCG je, u okviru mjera radno-pravnih odnose, predložila da se suspenduju odredbe Opšteg kolektivnog ugovora o obavezi isplate 70 odsto naknade zarade zaposlenog i time obezbijedi direktna primjena odredbe Zakona o radu o isplati 60 odsto naknade zarade usljed prekida obavljanja djelatnosti.

“Trebalo bi subvencionisati naknade zarada poslodavcima za zaposlene kojima je određena mjera samoizolacije ili karantina, kao i poslodavcima koji su obezbijedili odsustvo sa rada roditeljima djece mlađe od 11 godina. Predlog je da se omogući poslodavcima da po skraćenoj proceduri uvedu nepuno radno vrijeme, uz srazmjerno smanjenje zarade za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti”, rekli su iz UPCG.

U Uniji su rekli da su sigurni da će poslodavci uraditi sve što je u njihovoj moći da, u datim okolnostima, sačuvaju radna mjesta i održivost sopstvenih kompanija, a zatim i pruže pun doprinos zajedničkom cilju očuvanja nacionalnih interesa.

“Međutim, ovo je trenutak kada se, u najtežim okolnostima, sučavamo sa brojnim problemima i kada se svi moramo složiti da naš regulatorni okvir nema potreban nivo fleksibilnosti. Vjerujemo da će svi akteri društva, shodno svojoj ulozi, kada prođu ove okolnosti, biti spremni na hitan dijalog, te ukidanja velikog broja parafiskalnih nameta koji suviše opterećuju privredu”, naveli su iz UPCG.

Iz Unije su rekli da podržavaju Vladu u realizaciji mjera zaštite građana Crne Gore od novog koronavirusa. Prvi predlog mjera UO UPCG je usvojio 17. marta, u cilju pravovremenog djelovanja i ublažavanja posljedica koronavirusa po privredu, a dodatne mjere su kreirane na osnovu zahtjeva i potreba članstva UPCG.

“Cijenimo da će Vlada imati u vidu da je inovirani predlog mjera UO UPCG zapravo kontinuitet aktivnosti UPCG, koji daje širok pregled realnih potreba i očekivanja privrednog sektora od kreatora politika i donosioca odluka. U tom smislu, UPCG očekuje da će Vlada i nadležna tijela s dužnom pažnjom uvažiti takve predloge te, u odnosu na predložene, usvojiti upravo one mjere za koje procijeni da su najurgentnije i predstavljaju konkretne mehanizme pomoći i podrške privredi u novonastalim okolnostima”, zaključuje se u saopštenju.