“BUDI ODGOVORAN”

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 18 primjedbi, od kojih se najveći broj odnosi na nepoštovanje mjera Vlade za suzbijanje epidemije koronavirusa.

Na osnovu pritužbi koje su evidentirane, nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se žalili da parfimerija Bar Kod u Kotoru, kazino Admiral, firma Imperijal i prodavnica Kovači u Bijelom Polju i Dalas u Podgorici rade uprkos zabrani.

Evidentirane su pritužbe da ispred prodavnice DDI u Danilovgradu postoji terminal za klađenje, kao i da su cijene namirnica u marketu Franca u Rožajama i HD Laković u Baru podignute.

Građani su se žalili da im nije bio dozvoljen ulaz u market Aroma u Budvi pola sata prje isteka radnog vremena, da se brašno ispred marketa Mece u Bijelom Polju istovara u nehigijenskim uslovima, a da u Voliju u Rožajama obje smjene rade od osam do 18 sati.

Evidentirane su i pritužbe na neizdavanje fiskalnih računa u pekari Dimi u Podgorici, rad marketa Sim Radović u Herceg Novom nedjeljom, kao i neposjedovanje dozvole za rad firme Ekopak iz Bijelog Polja.

Građani su se žalili i na loše puteve i smeće.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

PREDUZEĆA TRAŽE RJEŠENJA

Kreditna podrška Investiciono-razvojnog fonda malim i srednjim preduzećima je ohrabrujuća, kažu iz Unije poslodavaca. Iz Udruženja ugostitelja Budva ističu da moratorujum na otplatu kredita, kao i kredita IRF-a će privrednicima koliko toliko olakšati sadašnju situaciju, ali da to ipak neće biti dovoljno za opstanak.

Odluka IRF-a o kreditnoj podršci malim i srednjim preduzećima je ohrabrujuća, kažu iz Unije poslodavaca. Ipak, krediti će biti odobreni samo kompanijama koje ne kasne duže od 45 dana u otplati kredita i redovno plaćaju obaveza prema državi.

“Ova kreditna linija IRF-a djeluje ohrabrujuće. Ipak u ovom trenutku nedostaju nam određeni podaci i informacije iz baze, koje bi pomogle u procjeni toga u kojoj mjeri će planirana kreditna sredstva IRF-a biti dostupna upravo onima kojima su najpotrebnija, a to su preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena. Nadamo se da zainteresovani privednici ipak nemaju dugovanja, odnosno da mogu da odgovore uslovima predviđenim po ovoj kreditnoj liniji”, kazala je Zvezdana Oluić iz Unije poslodavaca.

Ukupna kreditna podrška IRF biće 130 miliona eura, a namjenjena je i za održavanje likvidnosti i isplatu zarada radnicima u mikro i malim preduzećima. To se odnosi na ugostitelje, zanatlije, taksiste, vlasnike butika, frizere, trgovce. Za Udruženje ugostitelje Budve moratorijum na otplatu kredit znači mnogo, kao i podrška IRF-a.

“Dobar grejs period, dužina otplate kredita je takođe dobra, i kamata je dosta pristupačna. Tako da vjerujem da će nam i to koliko toliko olakšati sadašnju situaciju. Ono što moramo svi znati, to je da to svakako neće biti dovoljno da jedan privredni subjekat opstane u ovoj situacije, jer pitanje je kakva će sezona biti. Ono što je sigurno je da je nama do jula mjeseca otkazana svaka organizovana grupa”, rekoa je Nikola Buzdovan iz Udruženje ugostitelja Budva.

Turistička privreda je već kreditno zadužena, a novi krediti dodatno će opteretiti njihov rad.

“Ne radimo, nemamo prihode. Svi mi se trudimo da ne otpuštamo nikoga, ali ono što će biti to takođe ne zna niko, ja istinski vjerujem da svi mi budvanski restorateri ćemo u martu siguran sam moći da isplatimo dobar dio zarada, jer smo imali 15 radnih dana. Što se tiče aprila, je stvarno alarmantna situacija, đe ja vjerujem da će svaki restoran biti u duhu ova vremena, biti na respiratorima”, naveo je Buzdovan.

Iz Udruženja oćekuju da će Vlada predložiti dodatne stimulativne mjere koje će omogućiti održavanje likvidnosti, budući da nikom nije u interesu zatvaranje restorana i drugih objekata.

GRUPA NVO

Grupa nevladinih organizacija (NVO) uputiće sjutra Vladi i Ministarstvu ekonomije zahtjev za stavljanje van pravne snage uredbe o isplati subvencija za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, odnosno malih hidroelektrana (mHE) i vjetroelektrana.

Iz WWF Adrije su kazali da bi na taj način građani i privreda u naredne tri godine bili oslobođeni plaćanja subvencija i do 40 miliona EUR, što bi za njih predstavljalo značajnu finansijsku podršku u izvjesno nadolazećem periodu recesije i ukupne ekonomske stagnacije zemlje.

Oni su podsjetili na ocjenu premijera Duška Markovića da stanje u kojem se Crna Gora nalazi svakog dana ostavlja nesagledive posljedice po ekonomiju i budžet, kao i da su uvedena ograničenja dugoročna prijetnja privredi i kvalitetu života ljudi i da nije isključena mogućnost nadolazećeg siromaštva u zemlji.

Predstavnici WWF Adrije su naveli da su, prema zvaničnim podacima, samo u poslednjih pet godina crnogorski potrošači platili oko 34,3 miliona EUR subvencija za projekte koje u pravilu realizuju privatni investitori.

„S obzirom da u proteklom periodu ni u jednom slučaju nije dokazan javni interes izgradnje takvih projekata, time je dodatno opravdana potreba stavljanja van snage uredbe kojom se potrošači obavezuju da plaćaju ove subvencije. Umjesto za bogaćenje privatnih investitora, ta bi sredstva mogla biti uložena u zdravstvene, socijalne ili druge svrhe“, rekli su iz WWF Adrije.

Oni su dodali da su prethodnih dana svjedočili iznimnom licemjerstvu, nakon objave da će privilegovani proizvođači djelić svog prihoda donirati za borbu protiv koronavirusa.

„Istina je da će oni vratiti građanima nešto što je prethodno od njih uzeto“, naveli su iz WWF Adrije.

Oni smatraju da je pravo vrijeme da Vlada preduzme konkretne poteze u korist svojih građana i privrede, što je svakako oslobađanje nameta plaćanja ogromnih subvencija u korist nekolicine privilegovanih privatnih kompanija.

„Okretanje održivim izvorima energije i smanjivanje korištenja fosilnih goriva i dalje mora ostati u fokusu zemlje. Pozivamo relevatne institucije da se posvete osmišljavanju sistema koji će na ekonomski pravedan i socijalno pravičan način osigurati ekološki prihvatljivu energetsku budućnost zemlje“, navodi se u saopštenju.

BROJNE MOGUĆNOSTI SARADNJE

Crna Gora je, s povoljnim poslovnim okruženjem, ekonomskom politikom pogodnom za ulaganja i napretkom procesa integracije, jedna od preferiranih destinacija mađarskih kompanija u regiji, ocijenio je ambasador Mađarske, Jožef Neđeši.

On je za Glasnik Privredne komore (PKCG) naveo da Mađarska i Crna Gora imaju tradicionalno dobre političke i ekonomske odnose.

“Vidim brojne mogućnosti saradnje dvije zemlje u oblastima poljoprivrede, prehrambene industrije, energetike i zaštite životne sredine. Crna Gora je naš važan spljnotrgovinski partner na Zapadnom Balkanu i prije svega se smatra destinacijom izvoza kapitala iz Mađarske u kojoj je povoljan ambijent za mala i srednja preduzeća”, rekao je Neđeši.

Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, posljednjih godina Mađarska je drugi najvažniji izvozni partner Crne Gore, a trgovinski promet u prošloj godini iznosi 45 miliona EUR, što se uglavnom odnosi na izvoz aluminijumskih proizvoda i boksita.

Prema podacima Centralne banke u novembru prošle godine, iza Rusije, Mađarska je drugi najveći investitor u ovoj državi s kapitalnim ulaganjem od 54,2 miliona EUR. U pozadini prošlogodišnjih cifara stoji akvizicija Crnogorske komercijalne banke koja je u vlasništvu OTP Grupe.

“U premošćivanju geografske udaljenosti pomaže nam let Budimpešta-Podgorica kompanije WizzAir koji uveliko olakšava organizacije efikasnijih bilateralnih poslovnih pregovora. Tokom ljetne sezone postoje tri, a trenutno dva leta sedmično za navedenu rutu”, naveo je Neđeši.

Mađarska posljednjih godina mnogo polaže u internacionalizaciju poslovanja njenih kompanija.

“Vlada Mađarske nastoji pomoći domaćim firmama u efikasnijoj promociji na globalnom tržištu kroz brojne mjere i finansijsku podršku. U 2014. godini aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova proširene su i na razvoj izvoza i podsticanje ulaganja”, objasnio je Neđeši.

Razvoj izvoza je u nadležnosti Agencije za razvoj izvoza (HEPA), a podsticanje ulaganja pripada Nacionalnoj agenciji za ulaganja (HIPA), obje agencije funkcionišu kao institucije Ministarstva.

PKCG je nedavno sa HEPA-om potpisala Sporazum o saradnji.

“Mađarska agencija za razvoj izvoza, koja djeluje pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i trgovine, odgovorna je za implementaciju sredstva pod nazivom Podsticanje ulaganja u Zapadni Balkan, čija je svrha doprinos ekonomskom razvoju tog regiona, što želimo postići kroz jačanje prisustva i uloge mađarskih firmi u regiji”, rekao je on.

Ukupni raspoloživi budžet je 8,5 miliona EUR, koji se može koristiti za projekte u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

“U prošloj godini finansijska pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj iz EU i državnog budžeta je doprijenila sa 24 miliona EUR održivoj proizvodnji mađarskih poljoprivrednika, čime je dodatno poboljšala konkurentnost poljoprivrede, osiguravajući stanovništvu sigurnu, zdravu hranu, povećavajući sposobnost zadržavanja ruralnog stanovništva i pomažući porodičnim gazdinstvima. Mađarski i crnogorski poljoprivrednici moraju se nositi s ovom konkurentnom situacijom”, smatra Neđeši.

Prema njegovim riječima, prenos znanja i know-how-a iz Mađarske kroz bilateralna poslovna partnerstva odnosno kroz projekte koje zajednički sprovode mađarske i crnogorske kompanije, uzimajući u obzir lokalne potrebe, može doprinijeti povećanju proizvodnje u poljoprivrednom sektoru Crne Gore, poboljšanju produktivnosti, modernizaciji postojećih i uvođenju novih tehnologija i proširenje kapaciteta.

Negyesi je, odgovarajući na pitanje kako, kao ambasador, doživljava Crnu Goru, kazao da zemlja ima spektakularne prirodne uslove, a turistička ponuda je prvoklasna.

“Crna Gora je poznata po gostoljubivosti i gastronomskoj raznolikosti, u šta sam imao priliku i lično da se uvjerim otkad sam ovdje. Čast mi je predstavljati Mađarsku u vašoj zemlji”, zaključio je on.

POMORSKI SAOBRAĆAJ

Кompanija Pomorski saobraćaj, u vlasništvu braće Dejana i Dušana Bana, ostvarila je u prošloj godini čist profit od 2,46 miliona eura, pokazali su finansijski izvještaji dostavljeni Poreskoj upravi (PU).

U bilansu uspjeha kompanije može se vidjeti da je u prošloj godini imala prihode od prodaje od oko 6,2 miliona eura, a da su u 2018. godini iznosili oko 5,8 miliona, piše Dan.

Neraspoređena dobit kompanije iznosila je oko 6,4 miliona eura i uvećana je sa 4,9 miliona, koliko je iznosila u 2018. godini.

Predstavnici Pomorskog saobraćaja nijesu prijavili da firma ima bilo kakve dugoročke kredite i obaveze, ali ni kratkoročne. Osnovni kapital kompanije je 1. januara prošle godine iznosio oko 8,9 miliona eura.

U napomeni uz finansijske izvještaje piše da je firma Pomorski saobraćaj imala u decembru prošle godine 87 zaposlenih. Na vanrednoj sjednici, 5. novembra, Skupština društva donijela je odluku o raspodjeli dobiti iz prethodne godine, kojom je iznos od milion EUR opredijeljen za isplatu vlasnicima.

Dan je ranije objavio da su braća Ban kupila preduzeće Pomorski saobraćaj 2004. godine za nešto preko milion eura od Fonda penzijsko invalidskog osiguranja (PIO), a samo u pet godina od 2013. do 2017. godine imali su čistu zaradu od 9,14 miliona eura.

DA BI ZADRŽALI RADNIKE

Ugostiteljskim objektima, njihovim dobavljačima, frizerskim i kozmetičkim salonima u ovom trenutku je potrebna podrška države da bi opstali, zadržali radna mjesta i izvukli se iz postojeće situacije, saopštili su vlasnici i menadžeri kompanija u čijem sastavu posluju.

Oni su Pobjedi kazali da planiraju da zadrže radnike i obezbijede im plate, ali od države traže subvencije, kao i ukidanje i smanjenje pojedinih poreza i taksi.

Ti objekti su morali da prekinu sa radom prije dvije sedmice kada je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti uveo mjere za zaštitu građana od koronavirusa, kojim je, između ostalog, predviđeno zatvaranje ugostiteljskih objekata i frizerskih i kozmetičkih salona.

Poznati podgorički frizer Zoran Vukčević smatra da je situacija kritična i da će se frizeri i kozmetičari, koji rade legalno bez podrške države teško izvući iz aktuelne situacije.

Vukčević u svojih osam salona zapošljava 45 radnika, od čega tri stranca.

“Očekujem pomoć i subvencije od države, kao i da nam se smanje neke dažbine, porez na dodatu vrijednost (PDV) i ukinu pojedine takse kako bi mogli da izađemo iz ove situacije”, kazao je Vukčević.

On je dodao da će morati da se snađe kao bi isplatio plate radnicima, kao i da je povodom toga već aplicirao za novi kredit kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF), koji je namijenjen poboljšanju likvidnosti preduzeća.

“Ta kreditna sredstva ću moći samo da iskoristim za plate radnika, a potreban je novac i za nabavku materijala, plaćanje kirija, struje i raznoraznih dažbina“, naveo je Vukčević.

On smatra i da bi država morala da stane na kraj radu „na divlje“ pojedinih frizerskih i kozmetičkih salona, jer su oni registrovani i regularni godinama izloženi nezdravoj i nelojalnoj konkurenciji.

Menadžer hotela i restorana Conte iz Perasta, Darko Kasalica, na pitanje kakva im je strategija, odgovorio je da je nema, već da se čeka da epidemija prođe. Otkazana je cijela predsezona, dobar dio glavne, a ljudi odustaju i od rezervacija za septembar. Iako u lošoj situaciji zbog neizvjesne sezone, ne razmišljaju da otpuštaju zaposlene.

“Radimo tokom cijele godine, imamo 25 stalno zaposlenih i smatramo da je važno da održimo kontinuitet osoblja, jer je u tome naš kvalitet. Nemamo namjeru da otpuštamo ljude, ali u ovakvim okolnostima svi zavisimo od pomoći države”, kazao je Kasalica.

On smatra da će mjere IRF-a biti od velike pomoći, ali da one moraju biti brze i efikasne. Budući da nakon ove, vjerovatno slijedi ekonomska kriza, on je predložio da se ugostitelji oslobode plaćanja poreza i doprinosa za period koji nijesu radili, kao i da im se omogući neki vid bespovratnih subvencija za zarade radnika.

“Optimista sam, nadam se brzom otvaranju našeg objekta kako bi zajedno sa gostima nazdravili u čast prevazilaženja ove krize“, rekao je Kasalica.

Vlasnik podgoričke kafe picerije Venom, Igor Radenović, smatra da će ugostitelji generalno vrlo kratko moći da izdrže trenutnu zabranu rada, ali da će on ipak zadržati radnike i isplaćivati ih.

“Oslanjam se samo na sebe i potrudiću se da iako ne radimo iz svojih izvora isplatim radnicima naredne plate. Neću nikome dati otkaz i boriću se za zaposlene, jer smo u istoj koži i nastavićemo zajedno. Optimista sam, nadam se da će biti bolje“, kazao je Radenović.

On je dodao da Venom trenutno ima 15 zaposlenih. Radenović je govoreći o mogućim načinima pomoći države ugostiteljskom sektoru rekao da bi njemu, od eventualne pomoći trebala samo novčana sredstva za isplatu zaposlenih.

“Meni apsolutno ni za šta drugo ne trebaju sredstva sem da namirim radnike“, poručio je Radenović.

Vlasnik podgoričkog restorana Lanterna, Slobodan Bataković, smatra da će zatvaranje ugostiteljskih objekata imati posljedice po njihovo poslovanje. Ipak, on se nada da bi se te posljedice dale sanirati u narednom periodu, kada se situacija vrati normalnom toku.

“Zavisi kako će se situacija odvijati. Prosto je nezahvalno bilo šta prognozirati u ovom momentu“, rekao je Bataković.

Direktor kompanije G3Spirits, Bojan Leković, čiji je posao u najvećoj mjeri vezan za turizam, odnosno za distribuciju alkoholnih pića ugostiteljskim objektima i hotelima, saopštio je da se kompletna prodaja zaustavila u momentu kada je uvedena zabrana rada.

Imajući u vidu da je riječ o „luksuznoj” robi stala je i prodaja u maloprodajnim objektima, u čemu se vidi nedostatak finansijske moći građana koji kupuju samo osnovne životne namirnice.

To, kako navodi Leković, nije slučaj sa Hrvatskom i Slovenijom, gdje je kupovina tog asortimana nastavljena u maloprodajnim objektima. On je objasnio da je naplata postojećih potraživanja u lancu distribucije koji je vezan za ugostiteljske objekte otežana, skoro pa nemoguća, jer su svi objekti zatvoreni i ne ostvaruju prihode.

CBCG

Obavezna rezerva banaka na kraju februara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 255,7 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 58,4 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 41,6 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u januaru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,45 milijardi EUR. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 71,5 odsto, a na oročene 28,5 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara 2018. godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

POMOĆ MUZIČKIM AUTORIMA

PAM CG osnovao je Fond solidarnosti u iznosu od 10.000 eura iz kojeg će biti isplaćena jednokratna bespovratna pomoć muzičkim autorima.

“Kako je trenutna situacija prouzrokovana pojavom koronavirusa dovela do prestanaka rada ugostiteljskih objekata, otkazivanja velikog broja koncerata, muzičkih festivala i drugih manifestacija na kojima se koristi muzika, to je direktno uticalo na smanjenje prihoda muzičkih autora i ugrozilo njihove egzistencije”, saopšteno je iz PAM.

Zahtjev za finansijsku podršku iz Fonda mogu podnijeti članovi PAM CG koji nemaju redovna mjesečna primanja.

Maksimalni iznos pomoći je 300 eura po zahtjevu.

Zahtjevi sa obrazloženjem potrebe za finansijsku podršku se šalju isključivo elektronskim putem do 10. aprila na e-mail: [email protected], a po zahtjevima će se odlučiti do 15. aprila.

ŽUGIĆ

Prema preliminarnim podacima kojima raspolaže Centralna banka, više od 40.000 korisnika kredita je do sada predalo inicijativu banakama za korišćenje prava na moratorijum, saopštio je guverner Centralne banke CBCG Radoje Žugić u intervjuu za Bankar.me.

On je objasnio da će CBCG sa preciznim podacima raspolagati nakon prvog izvještaja banaka koji će biti dostavljen najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Kako je dodao, imajući u vidu ukupan broj korisnika kredita fizičkih lica u odnosu na pravna lica, a sa druge strane ukupan broj korisnika kredita koji su dosad prijavili za korišćenje prava na moratorijum, očigledno je da se u većem broju prijavljuju fizička lica.

“Banka od korisnika kredita ne može zahtijevati, niti naplaćivati nadoknadu bilo kojih administrativnih troškova u vezi sa korišćenjem moratorijuma, uključujući bilo koje troškove eventualnog aneksiranja ugovora o kolateralima. Navedeno podrazumijeva da banka ne može od korisnika kredita zahtijevati da snosi bilo kakav dodatni trošak vezan za produžetak važenja ugovora o kolateralu ili polise osiguranja kojom se osigurava život korisnika kredita ili založena imovina koja služi kao kolateral”, kazao je Žugić.

Istakao je i da je, u slučaju da banka odluči da ne izvrši produženje ugovora o kolateralu, uključujući polisu osiguranja, da ne bi sama snosila dodatni trošak, sav rizik neusaglašenosti trajanja ugovora o kreditu i ugovora o kolateralu na strani banke.

“Suština odredbi Odluke o privremenim mjerama u dijelu aneksiranja ugovora o koleteralima nije da se navedene radnje zabrane, već da korisnik kredita ne može snositi nikakav eventualni trošak u vezi s tim, kao npr. trošak notarske ovjere ugovora. Apsolutno se podrazumijeva da će svaka banka zahtijevati od korisnika kredita da, ukoliko je ugovor o kolateralu struktuiran na način da definiše njegovo važenje do određenog datuma, a ne konačne otplate potraživanja po osnovu kredita, potpiše produženje ugovora o kolateralu na način da bude usaglašen sa ugovorenom dinamikom otplate kredita, odnosno njegove konačne otplate, ali bez prebacivanja eventualnog troška aneksiranja na korisnika kredita”, objasnio je Žugić.

POSLANICI DA SE IZJASNE

Premijer Duško Marković saopštio je da je Vlada spremna da obezbijedi novac u okviru tekuće budžetske rezerve i da pomogne građanima koji već traže finansijsku pomoć.

On je pozvao  poslanike i Skupštinu da provjere cjelishodnost zabrane dodjele finansijske pomoći građanima tokom izborne godine, posebno imajući u vidu proglašenu epidemiju. 

“Vjerujem da ova situacija nameće potrebu izmjene odgovarajućih normi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, i ukidanje ograničenja za vrijeme ugroženosti javnog zdravlja,” naveo je Marković na Twiteru.