POSLANICI DA SE IZJASNE

Premijer Duško Marković saopštio je da je Vlada spremna da obezbijedi novac u okviru tekuće budžetske rezerve i da pomogne građanima koji već traže finansijsku pomoć.

On je pozvao  poslanike i Skupštinu da provjere cjelishodnost zabrane dodjele finansijske pomoći građanima tokom izborne godine, posebno imajući u vidu proglašenu epidemiju. 

“Vjerujem da ova situacija nameće potrebu izmjene odgovarajućih normi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, i ukidanje ograničenja za vrijeme ugroženosti javnog zdravlja,” naveo je Marković na Twiteru.

METALAC NIKŠIĆ

Radnici nikšićkog Metalca, koji posluje u sastavu češke firme Termochem, zatražili su pomoć nadležnih u državi, da bi, kako tvrde, spriječili prodaju mašina i otpadnih sirovina iz fabrike.

Grupa radnika okupila se ispred fabričke kapije da ne bi dozvolila predstavnicima privatnog obezbjeđenja da, kako su kazali, odvezu mašine i materijal na ime duga kojeg potražuju od vlasnika Metalca.

Oni tvrde da je firma za obezbjeđenje imovine iskoristila nastalu situaciju sa koronavirusom da bi na taj način naplatila svoja potraživanja. Predstavnici radnika Metalca naveli su da su o svojoj namjeri da okupljanjem zaštite imovinu fabrike obavijestili kabinet gradonačelnika Nikšića, kao i nadležne u policiji i tužilaštvu.

“Radnici privatne firme za obezbjeđenje imovine stoje na kapiji fabrike kako bi omogućili odvoz mašina, a kažu da imaju ugovor da na taj način naplate dugovanja. I mi imamo ugovore o radu, pa ne možemo naplatiti zarađeni novac”, naveli su radnici.

Oni tvrde da su od vlasnika Metalac Termochema tražili da naplate dio neizmirenih plata od preuzimanja otpadnog materijala, bez mašina, ali da im to nije dozvoljeno.

“Poštujemo zabranu okupljanja zbog situacije izazvane epidemijom koronavirusa, a za to vrijeme drugi se naplaćaju na našoj muci. Pozivamo nadležne institucije da uđu u fabriku da utvrde kako su vlasnici radili malverzacije, prebacili imovinu i zemljište na drugu kompaniju, koja nema nikakve veze sa Metalcem Nikšić”, saopštili su radnici.

Oni su apelovali na nadležne u državi da obezbijede pomoć za 110 radnika i njihove porodice koje od decembra nemaju primanja, a sada su u posebno teškoj situaciji.

Radnicima se duguje i dio oktobarske plate, kao i primanja zaključno sa januarom. Nije im povezan ni radni staž, dok se radnici koji su bili zaposleni tri godine na neodređeno, nalaze na evidenciji Biroa rada.

“Ugrožena je egzistencija naših porodica, a situacija u kojoj se nalazimo posebno je pogoršana zbog epidemije koronavirusa, jer ne možemo priuštiti kupovinu higijenskih sredstava i osnovnih životnih namirnica”, tvrde radnici.

Proizvodnja u Metalcu zaustavljena je 27. decembra, po nalogu uprave, a rok za nastavak rada je više puta odlagan zbog, kako je objašnjeno iz menadžmenta, finansijskih problema matične kuće u Češkoj.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju i uposlila oko 100 radnika.

ASOCIJACIJA MENADŽERA OCIJENILA

Crnogorska privreda u situaciji epidemije koronavirusa daje svoj maksimum, saopštio je predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM), Budimir Raičković i dodao da sve mjere koje se donose u vidu podrške moraju bolje i kvalitetnije da se razrade.

“Vladine mjere su početni korak koji je podložan korekcijama, pri čemu izvršna vlast treba da prati ovu situaciju u privredi i prilagodi te mjere njihovim potrebama”, ocijenio je Raičković, na online konferenciji pod nazivom Ekonomija u doba korone.

Online konferenciju, koja se održava prvi put, organizovala je AMM u saradnji sa kompanijom M:tel.

Mjere, kako je kazao, moraju da se donose u dogovoru sa poslovnom zajednicom i da se stalno unapređuju.

Recesija kuca na vrata, Vladine mjere samo početak  

“Pozdravio bih kompanije i pojedince u ovom vremenu koji su pokazali izuzetan stepen humanosti i solidarnosti. Privreda daje svoj maksimum, mada je jasno da još nemamo projekcija do kad će ovo trajati, jer je svaki sektor pogođen i recesija kuca na vrata ne samo Crne Gore, nego svijeta”, saopštio je Raičković.

Izvršni direktor M:tel-a, koordinator Telekom Srbija grupe i član Upravnog odbora AMM-a za oblast telekomunikacija, Vladimir Lučić, rekao je da oni ulažu krajnje napore da korisnicima omoguće kvalitetne komunikacije, u čemu sada uspijevaju.

“Osim donacija, učestvovali smo u izradi call centra, stavili u humanitarne funkcije 3D štampače, a takođe probamo da edukujemo naše korisnike”, kazao je Lučić.

On je dodao da im je cilj da pomognu korisnicima da ostanu kod kuće.

“Osim što smo odlučili da starije korisnike od 65 godina ne isključujemo, jer im je limitirano kretanje, druge korisnike pokušavamo da usmjerimo na digitalni sistem plaćanja računa”, naveo je Lučić.

Kako je kazao, svijet poslije korone neće biti isti, kompanije će se ozbiljnije potruditi da intenzivno rade na digitalizaciji poslovanja kako im se ne bi desio ovakav slučaj.

On je dodao da se čitav svijet i svjetska ekonomija zbog koronavirusa ubrzano digitalizuje i da je taj epidemiološki događaj fascinantno ubrzao ono što bi se i svakako desilo.

Lučić je podsjetio na veliki broj firmi koje su omogućile radnicima rad od kuće, kao i na dosta građana kojima je u samoizolaciji internet jedini izlaz u svijet i koji pronalaze nove aplikacije koje im mogu pomoći u tim trenucima.

“Određene grane, kao što je internet digitalna ekonomija, doživjeće neviđeni porast, a i neke druge industrijske grane će dobiti na značaju, na primjer zdrava hrana kojoj će skočiti cijena”, smatra Lučić.

Glavni izvršni direktor Lovćen banke i potpredsjednik AMM-a za ekonomiju i finansije, Vinko Nikić, precizirao je da građani neće biti pogođeni nikakvim dodatnim dažbinama ili naknadama, već da je, uvođenjem moratorijuma, najveći teret na poslovnim bankama.

“Odlažemo vraćanje kredita, nakon čega sve ostalo što dolazi, čak i ako korisniku kredita istekne polisa osiguranja, sav rizik je na poslovnim bnakama. Nećete imati dodatnih dažbina, samo će se kapitalizovati ova kamata koju imate po ugovoru”, objasnio je Nikić.

Crnogorski ekonomski sistem mali, lakše će prebroditi krizu

Crnogorski ekonomski sistem je mali, pa će možda laške prebroditi ovakve stvari. Biće recesije, ali siguran je da imamo šanse da ovo prebrodimo. Banke su spremne da sjutra uz maksimalnu mogućnost podrže svoje klijente.

Nikić je rekao da će svi klijenti koji budu morali da iskoriste pravo moratorijuma nakon njegovog isteka i dalje u Lovćen banci imati pravog i pouzdanog partnera.

“Neće biti nikakvih penala, već ćemo težiti da damo koliko je god moguće bolju podršku”, poručio je Nikić.

Izvršni direktor Montenomaks C&L i potpredsjednik AMM-a Radovan Radulović, kazao je da je sada najvažnije sačuvati zdravlje radnika, jer su oni najvažnij resurs svake kompanije.

Ako zastanu špediteri u velikom smo problemu

On je podsjetio da su zatvoreni svi granični prelazi u okruženju, osim njih pet, da je zaustavljen avio i željeznički saobraćaj, kao i da Luka Bar koliko-toliko funkcioniše.

„Uvoze se razni prehrambeni proizvodi, u manjem procentu hemijski namijenjeni higijeni, dok su sanitetski materijal, dezinfekciona sredstva i medicinska oprema u nedostatku” precizirao je Radulović.

On je rekao da pada zainteresovanost vozača zbog komplikacija koje su uvele zemlje regiona i Crna Gora, jer su zastoji na putevima ogromni, dok carinski postupci na granicama traju dugo.

“Ako zastanu špediteri kao jedna od najvažnijih karika u spoljotrgovinskom prometu, onda smo u vrlo velikom problemu”, smatra Radulović.

Sektor turizma doživio cunami

On je dodao da je sektor turizma i ugostiteljstva doživio cunami i da je sve stalo.

“Sve su oči uprte u državu i banke. Bez njih oporavka truzma nema, zajedno sa poslodavcima koji moraju da osmisle pravilan strateški plan oporavka i razvoja”, saopštio je Radulović.

Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja i predsjednik Skupštine AMM-a za oblast energetike i rudarstva, Slavoljub Popadić, kazao je da je situacija kompleksna, ali da ne treba odustati, već koristiti sve kanale za normalno funkcionisanje.

“U okviru energetskog sektora kreirali smo krizni štab i sve probleme rješavamo jako brzo. Prošlog petka uspjeli smo da dovezemo dva dampera iz Holandije”, rekao je Popadić.

On je dodao da svake sedmice uvoze eksploziv iz Hrvatske, pri čemu ima dosta komplikacija, ali da uspijevaju da održe posao.

“Ulažemo napore da se obezbijedi maksimalna stabilnost napajanjem električnom energijom. Funkcinišemo i intenzivnije u periodu krize”, saopštio je Popadić.

Rudnik uglja, kako je precizirao, proizvodi regularno, pri čemu je moguće obezbijediti uvoz i izvoz.

“Svjesni smo da smo važni u lancu snabdjevanja električnom energijom. Radimo punim kapacitetom, pri čemu oko 150 ljudi radi od kuće, njih 50 je na odmoru, dok 500 u proizvodnji radi intenzivno svoje poslove”, dodao je Popadić.

Izvršna direktorica Televizije Vijesti i članica predsjedništva AMM-a za oblast mediji i marketing Marijana Bojanić, kazala je da koliko su važne tačne i provjerene informacije govori činjenica da su vijesti ono što ljudi najviše konzumiraju ovih dana, osim životnih namirnica.

“Voljela bih da se, osim podrške preko društvenih mreža, Vlada odredi prema situaciji u profesionalnim medijima koji dobro rade svoj posao i obezbijede dodatnu pomoć za one koji rade u ovim firmama”, navela je Bojanić.

Ona je kazala da se u svijetu, zbog aktuelne epidemiološke situacije, dešava da se lokalni mediji gase.

“U Velikoj Britaniji je veliki broj lokalnih medija pri gašenju. To može da napravi veliki problem kod informisanja običnog čovjeka”, smatra Bojanić.

Ona je dodala da medije koji su kredibilni treba posmatrati kao prioritetnu djelatnost, odmah nakon zdravstvenih radnika i svih službi bez kojih je nemoguće funkcionisati u ovom trenutku.

RADNIČKA PARTIJA

Radnička partija poziva tužilaštvo i nadležene institucije da se što prije uključe u problem radnika Metalca Termohem jer je situacija, kako su naveli alarmantna.

Iz te partije tvrde da Securitas firma koja je zadužena za obezbjedjenje fabrike zaplijenjuje mašine i repromaterijal. 

“Dok radnici obezbjeđenja stoje na kapiji da bi obezbjedili nesmetan prolaz kamiona, radnici nikšićkog Metalca su zbog novonastale situacije sa korona virusom spriječeni da se okupe i tako nemoćni da bilo šta urade da spriječe još jednu poharu svoje fabrike”, navodi se u saopštenju.

Od 20. Decembra, kako tvrde, niko od menadzmenta firme se nije pojavljivao.

“Međutim danas pod izgovorom da ima navodni ugovor sa menadzmentom kompanije, firma Securitas pravda svoj jutrošnji angažman po krugu fabrike”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da radnici Metalca već četiri mjeseca ne primaju svoje zarade.

“Pozivamo tužilaštvo i nadležene institucije da se što prije uključe u problem radnika metalca i spriječe pljačku njih i njihovih porodica”, zaključeno je u saopštenju.

AUTOBUSKI PREVOZNICI

Obustavljanje javnog prevoza putnika u međunarodnom, međugradskom, prigradskom i gradskom saobraćaju autobusima i kombijima katastrofalno utiče na saobraćaj i turizam, poručio je izvršni direktor podgoričke kompanije “Božur” Radivoje Kovačević.

Izvršni direktor kotorske “Autoboke” Veselin Salamadija kazao je izvjesno da će posljedica biti smanjenje prihoda i otežano poslovanje prevoznika i autobuskih stanica, ali da je za sada nezahvalno davati bilo kakve prognoze.

Obojica očekuju da će Vlada pravovremenim ekonomskim mjerama pomoći prevoznicima i vlasnicima autobuskih stanica da opstanu i sačuvaju radna mjesta, navodeći da kompanije iz ove branše same sigurno neće moći podnijeti teret ove situacije.

“Ako ova situacija potraje to će se loše odraziti na poslovanje autobuskih prevoznika. Na tu mogućnost ne želimo ni da pomislimo, jer to bi pored ove katastrofe sa korona virusom, bila još jedna katastrofa od koje se većina prevoznika ne bi oporavilo. U tom slučaju bi došlo i do otpuštanja radnika što niko od nas ne želi”, kazao je Kovačević Pobjedi.

Naveo je da je “Božur” prvi privatni prevoznik u Crnoj Gori.

“Poslujemo 30 godina i ne pamtimo da je bila teža situacija od ove”, saopštio je Kovačević i dodao da je prevoznike nakon loše zimske sezone i manjeg broja putnika sada zadesila i totalna obustava saobraćaja. Objasnio je da su rad u preduzeću „Božur“ sada organizovali samo u prvoj smjeni.

“U naredna dva mjeseca možemo isplaćivati zarade zaposlenima i nećemo nikom davati otkaz. Nadamo se da će ova situacija trajati kraće i da će se polako vratiti normalni uslovi rada i da ćemo uz pomoć države sve ovo lakše prebroditi. Slična je situacija i kod drugih prevoznika”, kazao je Kovačević i dodao da „Božur“ ima 37 zaposlenih, a u sezoni zapošljava 20 dodatnih vozača.

Imaju 25 autobusa i održavaju 11 međunarodnih i dvije domaće linije.

Kovačević očekuje da će Vlada pomoći autobuskim prevoznicima. Od mjera koje je Vlada donijela 19. marta iskoristili su moratorijum za otplatu kredita na 90 dana, a biće prinuđeni da, pored kredita koje imaju, iskoriste mogućnost za podizanje kredita kod IRF-a kako bi što bezbolnije izašli iz ove krize. On očekuje da će Crna Gora izaći još jača iz ove situacije.

“Da bi sve ovo brže prošlo i da bi svi počeli normalno da radimo i živimo, treba da poštujemo mjere prevencije koje donosi Vlada. Ostanite doma”, poručio je Kovačević.

PODACI MONSTATA

Broj zaposlenih u Crnoj Gori u posljednjem kvartalu prošle godine je, prema podacima Monstata, bio 6,3 odsto manji nego u prethodnom, dok je u poređenju sa istim periodom 2018. porastao 0,3 odsto.

Aktivnog stanovništva bilo je 283,1 hiljadu od kojih je 238,1 hiljada ili 84,1 odsto zaposlenih i 45 hiljada ili 15,9 odsto nezaposlenih.

Broj nezaposlenih je u odnosu na prethodni kvartal smanjen 1,5 odsto, dok je u poređenju sa istim kvartalom 2018. godine pao 0,9 odsto.

“Neaktivno je bilo 216,6 hiljada, što je 8,3 odsto više nego u odnosu na treći kvartal, a u odnosu na isti kvartal 2018. godine manje 0,2 odsto”, navodi se u saopštenju.

Prema podacima iz Monstatove Ankete o radnoj snazi, stopa aktivnosti za četvrti kvartal prošle godine bila je 56,6 odsto, stopa zaposlenosti 47,6 odsto, nezaposlenosti 15,9 odsto i neaktivnosti 43,4 odsto.

Iz Monstata je saopšteno da je anketom bilo obuhvaćeno 2,06 hiljada domaćinstava na teritoriji Crne Gore.

Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstava, njih 5,83 hiljade, a za 5,09 hiljada osoba od 15 i više godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

Anketa je sprovedena od oktobra do decembra prošle godine.

CEZAP PREDLAŽE

Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) predložio je Vladi da sagleda mogućnost ograničavanja maloprodajnih cijena i usvajanja normi ponašanja isporučioca električne energije i pružaoca telekomunikacionih, internet, kablovskih i komunalnih usluga, čime bi se značajno relaksirao najugroženiji dio populacije.

„Dok traju mjere za suzbijanje pandemije koronavirusa, molimo da sagledate mogućnost i inicirate donošenje uredbe sa zakonskom snagom, kojom biste na crnogorskom tržištu električne energije, telekomunikacionih, internet, kablovskih i komunalnih usluga propisali obavezujuće maloprodajne cijene usluga“, navodi se u saopštenju CEZAP-a.

Oni su objasnili da se radi o uslugama od fundamentalnog značaja za biološki i intelektualni opstanak crnogorskih građana.

Iz CEZAP-a su predložili da se maloprodajne cijene definišu za period od 1. marta do posljednjeg dana mjeseca u kojem Vlada proglasi prestanak pandemije koronavirusa u Crnoj Gori.

Oni smatraju da bi cijene električne energije isporučene u navedenom periodu trebalo da se limitiraju na 50 odsto cijene po kojoj jedan kilovat sat (KWh) isporučivan potrošačima u višoj tarifi 1. marta, za potrošače iz kategorije domaćinstva, 24 sata, sedam dana u sedmici.

Kada je riječ o telekomunikacionim uslugama, CEZAP predlaže da SMS usluge u okviru Crne Gore, kao i pozivi za građane u okviru iste mobilne ili fiksne mreže budu besplatne, a da se pozivi ka drugim mobilnim i fiksnim mrežama limitiraju na tri centa po minutu, sa obračunskim periodom od 15 sekundi.

„Pozivi prema inostranstvu ostaju prema ugovorenim cijenama. Cjelokupni iznos pretplate na paket, za kategoriju građana, ima se računati za plaćanje usluga poziva ka drugim mrežama u Crnoj Gori“, naveli su iz CEZAP-a.

Predlažu da se mobilni internet u obimu od pet gigabajta (GB) bude dostupan besplatno svim mobilnim korisnicima u Crnoj Gori, za korisnike iz kategorije građana, a za svaku dopunu od pet GB se doplaćuje jedan EUR.

„Prepaid korisnici su u cilju korišćenja navedenih usluga obavezni da obave minimalnu mjesečnu uplatu od dva EUR, kako bi mogli koristiti navedene usluge u propisanom obimu“, objasnili su iz CEZAP-a.

Takođe, smatraju da bi cijene usluga kablovskih operatora trebale da se pružaju po cijenama 50 odsto nižim od onih koje su bile fakturisane pretplatniku 1. marta. Cijene vode za građane bi, prema njihovim riječima, trebalo limitirati na 50 odsto one po kojoj je kubik vode isporučivan potrošačima 1. marta.

CEZAP predlaže i da se cijene odvoza smeća za građane limitiraju na 50 odsto iznosa koji je fakturisan za te usluge na 1. mart.

Oni su poručili Vladi i da usvoji norme kojim bi se potrošači koji su u prethodnom periodu isključeni sa mreže, po osnovu duga za isporučenu električnu energiju, telekomunikacione i kablovske usluge i isporuku vode, u periodu ne dužem od sedam dana od proglašenja mjera, ponovo uključe dok traju mjere Vlade.

CEZAP smatra da nijedan potrošač ne smije biti isključen sa elektroenergetske, telekomunikacione, kablovske ili vodovodne mreže, niti uskraćen za usluge odvoza smeća, bez obzira na visinu duga za konkretnu uslugu.

„U navedenom periodu protiv potrošača se neće pokretati postupak javnog izvršenja po osnovu duga nastalog po osnovu pružanja specificiranih usluga“, rekli su iz CEZAP-a.

Oni su predložili i da se dug po osnovu neplaćenih računa za električnu energiju, usluge telekomunikacionih i kablovskih operatora, vodu i odvoz smeća za period od 1. marta do prestanka pandemije, potrošačima koji ne budu mogli da ga plate fakturisati u 24 jednake mjesečne rate, bez obračuna zatezne ili bilo koje druge kamate.

„Potrošači po osnovu tog duga ne mogu biti isključeni sa elektroenergetske, kablovske, telekomunikacione i vodovodne mreže, niti uskraćen za odvoz smeća“, kazali su iz CEZAP-a.

Oni su pozvali premijera Duška Markovića da još jednom sagleda mogućnost da se, osim moratorijuma na otplatu glavnice duga za kredit, uspostavi i moratorijum na obračun kamate.

„Predložili bismo da se taj moratorijum uspostavi za sve subjekte, kako građane, tako i preduzeća. Ne sporimo legalitet odluke bankara, ali ovo je, čini nam se, vrijeme kad legitimitet mora da ima prednost, a priznaćete da obračun kamate na kašnjenje u isplati duga nije legitimna mjera u trenutnoj situaciji“, saopštili su predstavnici CEZAP-a.

MJERE PREDOSTROŽNOSTI

Inspektori za hranu svakodnevno će obavljati nadzor objekata za prodaju na malo hrane neposredno krajnjem potrošaču, kako bi kontrolisali da li se poštuju sve propisane mjere higijenskog rukovanja hranom, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove upozorila je subjekte koji obavljaju djelatnost prodaje na malo hrane, na obavezu preduzimanja svih propisanih mjera higijenskog rukovanja hranom, uz obavezno sprovođenje i mjere predostrožnosti u skladu sa preporukama za sprječavanje pojave koronavirusa.

Iz Ministarstva ekonomije su saopštili da se mjere predostrožnosti prvenstveno odnose na objekte u kojima se obavlja priprema i prodaja hljeba i peciva i voća i povrća, specijalizovane prodavnice, prodaju na pijacama, ali i na sektore gdje se obavlja narezivanje, obrada i pakovanje hrane.

„Poslodavci su dužni da organizuju rad u objektima na način da osobe koje rukuju hranom ne naplaćuju račune za izdatu hranu, već da naplatu obavljaju druge, za to određene osobe, a posebno u pekarama sa povećanim prometom“, navodi se u saopštenju.

U objektima sa manjim prometom prihvatljivo je da osoba koja uslužuje potrošača obavezno pere ruke nakon naplate novcem ili platnom karticom samo ako je u objektu obezbijeđena oprema za pranje ruku – lavabo, sredstvo za pranje ruku i ubrusi u neposrednoj blizini.

„Inspektori će svakodnevno obavljati pojačan nadzor objekata za prodaju na malo hrane“, dodaje se u saopštenju.

Iz Ministarstva su pozvali sve potrošače da svaku primijećenu pojavu nehigijenskog rukovanja hranom ili prisutnost hrane sa isteklim rokom upotrebe, odmah prijave inspektorima za hranu radi urgentnog postupanja i preduzimanja mjera na mejl [email protected] ili putem kontakt telefona veterinarskih i inspektora za hranu.

DEMOKRATE IRF-U

Demokarate pozivaju IRF da svakodnevno objavljuju spiskovi onih koji su podnijeli zahtjev za odobrenje kredita.

“Izražavamo zadovoljstvo činjenicom da je Investiciono razvojni fond Crne Gore juče, odmah nakon urgencije Demokrata ubrzao postupak stavljanja u funkciju nove kreditne linije pod povoljnim uslovima za građane i privredu, a koja je obećana u okviru mjera Vlade Crne Gore 18.03.2020. godine”, navodi se u saopštenju Demokrata.

Očekuju, kako navode, da IRF obezbijedi pojednostavljenu proceduru kako bi privrednici i građani efikasno, u kratkim rokovima dobili neophodna novčana sredstva. Važnim smatraju i to da kompletan postupak bude transparentan u dijelu zahtjeva, odobrenih iznosa i korisnika.

“U skladu sa tim predlažemo da se svakodnevno objavljuju spiskovi onih koji su podnijeli zahtjev uz navođenje osnovnih elemenata zahtjeva, ali i spiskovi onih kojima je odobreno uz navođenje iznosa, uslova i ključnih elemenata, kako bi javnost mogla da prati da li je proces transparentan, pošten i objektivan”, navodi se u saopštenju.

Apeluju i da se za nove kreditne linije namijenjene poboljšanju likvidnosti preduzetnika, mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća do maksimalnog iznosa po korisniku od tri miliona eura, sa kamatnom stopom od 1,5%, pravi razlika u uslovima između korisnika koji potražuju niže iznose do 20000 ili 50000 eura i korisnika koji potražuju iznose koji se mjere stotinama hiljada ili milionima eura.

“Snižavanjem kriterijuma u pogledu garancija i drugih zahtjeva za niže iznose, omogućilo bi se preduzetnicima, mikro i malim preduzećima da masovno iskoriste ponuđena sredstva, što je veoma važno za cjelokupnu privredu zemlje. Imajući u vidu značaj kreditnih sredstava IRF-a u ovom momentu, još jednom apelujemo na potrebu za najvećim nivoom transparentnosti cjelokupnog procesa”, zaključuje se u saopštenju.

CBCG

Moratorijum na otplatu kredita se u svakoj zemlji na isti način obračunava, a banke po tom osnovu ne ostvaruju ekstra profit, poručuju iz CBCG.

“CBCG je uz blisku komunikaciju sa bankama maksimalno izašla u susret korisnicima kredita, do nivoa koji ne ugrožava održanje finansijske stabilnosti i održivog poslovanja banaka”, poručuju iz CBCG.

Podsjećaju da se cijena pozajmljenog novca nikako ne uvećava, već se obračunava samo ugovorena redovna kamata (shodno ugovoru) i pri tome se ne plaća tri mjeseca, što, kako navode, direktno pogoršava likvidnu poziciju banke.

“Imajući u vidu navedeno, zaista je zlurado govoriti o ostvarivanju ekstra profita banke. Napominjemo da su banke prihvatile da jednostrano produženje korišćenja pozajmljenog novca od tri mjeseca može biti naplaćeno jedino do iznosa redovne cijene tog novca, iako, podsjećamo, banke neće moći koristiti taj argument kad im dospiju njihove obaveze. Da budemo do kraja jasni – banke neće moći štedišama da kažu da ne mogu isplatiti depozit još za tri mjeseca jer im nije još otplaćen kredit. Podsjećamo da banka radi sa pozajmljenim novcem i da na toj strani nema moratorijuma”, stoji u saopštenju CBCG.

Podsjećaju da će banke svim korisnicima kredita dostaviti planove otplate prije isteka moratorijuma i ponovnog početka otplate obaveza po kreditima.

“To predstavlja jedini tačan izvor informacija o iznosu preostalih obaveza po kreditima”, poručuju iz CBCG.