PORTONOVI

Interesovanje za vezove u D-Marin Portonovi marini tokom zimskih mjeseci je veliko i kapaciteti marine se ubrzano popunjavaju, saopštili su njeni predstavnici.

“Da za vezove u jednoj od najljepših marina na Jadranu vlada veliko interesovanje potvrđeno je i na najvećem sajmu nautike u zatvorenom prostoru u Dizeldorfu, koji je održan od 18. do 26. januara”, navodi se u saopštenju D-Marin.

Na promotivnom štandu grupe D-Marin, najveće interesovanje je iskazano upravo za D-Marin Portonovi marinu i Crnu Goru uopšte.

Menadžer D-Marin Portonovi marine, Nikola Banović, kazao je da u marini, koja je sastavni dio prestižnog Portonovi rizorta, tokom ove godine planiraju niz aktivnosti koje će biti organizovane za korisnike vezova i posjetioce.

“Izdvojili bismo sportske i kulturno-zabavne aktivnosti poput regate koja će biti organizovana sa lokalnim jedriličarskim klubovima i renomiranim jedriličarima, ali i nastupe mjesne muzike iz Đenovića koja će u marini svirati poznate svjetske hitove tokom ljetne sezone”, dodao je Banović.

Zaposleni u D-Marin Portonovi marini kontinuirano rade na unapređivanju svojih vještina u skladu sa razvojem industrije, kroz različite obuke i treninge.

Kako je rad na osnaživanju kadra od velikog značaja za razvoj cijele industrije, ostvarena je saradnja i sa Pomorskim fakultetom iz Kotora čiji će studenti imati priliku da volontiraju, primjenjuju stečena znanja i razvijaju nove vještine tokom ljetnje turističke sezone u marini D-Marin Portonovi.

Banović je rekao da je D-Marin Portonovi marina, za klijente i korisnike vezova, spremila niz povoljnosti.

“Jedna od takvih je i Bring your friend kampanja koja će vlasnicima plovila do 12 metara omogućiti značajne benefite ukoliko odaberu ovu luku kao svoju matičnu. Svaki korisnik veza ima obezbjeđen parking u marini, a za one koji potpišu ugovor na duže vrijeme obezbjeđeno je i garažno mjesto u okviru cijene veza”, objasnio je Banović.

Na raspolaganju će im takođe biti i široka ponuda usluga Portonovi rizorta gdje korisnici marine imaju posebne povoljnosti.

D-Marin Portonovi marina raspolaže sa 238 vezova.

U okviru marine nalazi se i granični prelaz, a od ove sezone će početi sa radom i benzinska stanica sa mogućnošću snabdjevanja plovila gorivom oslobođenim od poreza i akciza.

Naredno internacionalno predstavljanje D-Marin Portonovi marine planirano je za sajam nautike u Istanbulu od 22. februara do 1. marta.

ORLANDIĆ

Aerodromi Crne Gore su, prema prvim statistikama, u januaru opslužili 17 odsto više putnika nego u istom periodu 2019. godine, saopšteno je iz te kompanije. Izvršni direktor Aerodroma, Danilo Orlandić, ocijenio je da im skoro 15.000 putnika više daje za pravo da vjerujemo da će ovo biti izuzetna godina za Aerodrome Crne Gore.

Orlandić dodaje da je, osim porasta broja putnika, porastao i broj aviona koji su saobraćali sa podgoričkog i tivatskog aerodroma. Navodi i da će ove dvije vazdušne luke uskoro biti povezane i sa novim destinacijama.

“Već krajem ovog mjeseca, tačnije 23. februara biće otvorena linija za Krakov, nakon čega će se iz Podgorice letjeti za Dablin, Poznanj, Zagreb, Kijev i Lisabon”, navodi Orlandić.

Dodaje da sve veći broj linija koje otvaraju sa najprestižnijim avio kompanijama doprinosi atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

“Ne manje važna je i činjenica da naši građani, zahvaljujući prvenstveno dobrim ugovorima koje sklapamo sa low cost kompanijama, imaju mogućnost da češće jeftino putuju i time unaprjeđuju svoj lični i profesionalni život.”, navodi se u saopštenju Orlandića.

CIJENE GORIVA

Eurodizel i lož ulje za veleprodaju od ponoći će pojeftiniti sedam odnosno šest centi, dok se cijene benzina neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Euraodizel će tako u narednih 15 dana koštati 1,19 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,16 eura.

Građani će litar euraosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 17. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 18. februara.

KARIJERNI CENTAR UCG

Na nagradnom konkursu Karijernog centra Univerziteta Crne Gore za najbolju startap ideju, od 14 prijavljenih idejnih projekata, prvu nagradu u ravnomjernom iznosu dijele projekti: – EcoSwApp i Experience with me. Fond za prvu nagradu obezbijedio je Univerzitet Crne Gore, u iznosu od 3000 eura. Druga nagrada pripala je projektu KOLOS, gdje je nagradni fond od 1000 eura obezbijedila Privredna komora Crne Gore.

Komisija je, kako je saopšteno, izdvojila ove ideje na osnovu tri kriterijuma: inovativnost, analiza tržišta i finansijska održivost poslovne ideje.

U sastavu komisije su bili dekan Ekonomskog fakulteta UCG prof. dr Nikola Milović, prorektorice UCG prof. dr Irena Orović i predstavnica Privredne komore dr Nina Drakić.

Iz Karijernog centra UCG je saopštenio da se projekti bave temom ekologije, turizma i trgovine, oslanjajući se na najnovije tokove tehnologije.

Nagrađeni idejni projekti su, prema ocjeni Komisije, na najbolji način pristupili rješavanju izazova u našem okruženju i pružili najtemeljniju i sveobuhvatnu analizu svih segmenata razrade biznis ideje i biznis plana koji su zahtijevani u prijavnom formularu.

Idejni projekat “EcoSwApp“, studentkinje Ekonomskog fakulteta Dragane Vujisić, bavi se aktuelnom problematikom odlaganja otpada, kao jednog od vodećih izazova društva u procesu očuvanja životne sredine, objasnio je menadžer Karijernog centra UCG Ivica Todoorović.

„Ovaj poslovni model treba da motiviše građane da se odgovorno odnose prema sredini, kroz reciklažne automate i aplikaciju za prikupljanje poena koji bi im donijeli set usluga, povoljnosti, popusta i slično. Održivost je zasnovana na prodaji prikupljenih sekundarnih sirovina, reklamiranjem na reciklažnoj infrastrukturi i propratnoj aplikaciji“, objasnio je Todorović.

“Experience with me“, projekat studenkinje Pravnog fakulteta Andree Mićanović, bavi se unapređenjem informativnih servisa za turiste i posjetioca istorijskih i kulturnih znamenja, ali i brojnih turističkih atrakcija u Crnoj Gori, restorana, hotela, kroz razvoj specijalizovane onlajn platforme odnosno, turističke aplikacije. Poseban fokus projekta je na Podgorici, kao na glavnom gradu.

„Održivost poslovnog modela zasnovana je na zaradi od aplikacije kroz mehanizam reklamiranja ugostiteljskih, kulturnih i istorijskih objekata kao i drugih zainteresovanih subjekata koji svoje proizvode ili usluge žele promovisati i plasirati turistima“, navodi Todorović.

Drugoplasirani idejni projekat “KOLOS“, koji su predstavili studenti Prirodno-matematičkog fakulteta UCG Aleksa Vujošević i Nikola Kadić, fokusiran je na oblast trgovine i izdavanja nekretnina.

„Inovirana 3D platforma treba da obezbijedi optimizaciju procesa pregledanja i odabira nekretnina od strane klijenata, optimizaciju vremena i objedinjavanje ponuda na jednom mjestu, u cilju razvoja efikasnijeg modela poslovanja u ovom segmentu djelatnosti“, pojašnjava Todorović.

U BUDVI

Stečajna uprava Atlas banke objavila je javni poziv za učešće na nadmetanju za prodaju nepokretnosti u Budvi, čija je ukupna vrijednost 4,2 miliona eura.

Poziv se odnosi na zgradu u okviru koje se, između ostalog, prodaje 16 apartmana, 21 garažno mjesto, tri poslovna prostora i krovna terasa. Na prodaju su ponuđeni i nestambeni prostori i tehnička prostorija.

Cijene ponuđenih apartmana, čija je površina 36 i 46 metara kvadratnih, kreću se od 90,97 hiljada eura do 143,3 hiljade eura, a garažnih mjesta od 16,95 hiljada eura do 29,99 hiljada eura, zavisno od površine.

U pozivu je objašnjeno da pravo prvenstva na kupovinu garažnih mjesta imaju zainteresovani za kupovinu poslovnih prostora i apartmana.

Cijena najvećeg ponuđenog poslovnog prostora, od 348 metara kvadratnih, iznosi 803,35 hiljada eura. Prodaju se i poslovni prostori od 135 i 105 metara kvadratnih po cijenama od 311,64 hiljade eura, odnosno 242,39 hiljada eura.

Na prodaju je ponuđena i krovna terasa površine 376 kvadratnih metara po cijeni od 585,72 hiljade eura.

Prodaja nepokretnosti obaviće se usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 4. marta. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 3. marta uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost.

RADNICI METALCA

Ne nazire se rješnje za krizu u nikšićkom Metalcu.

Radnici kojima se duguju tri i po zarade okupili su se jutros kod kapije fabrike ogorčeni zbog kašnjenja zarada i prekida proizvodnje, ali i, kako ističu, činjenice da je uporava prekinula svaku komunikaciju sa njima.

Proizvodnja u fabrici je više puta prekidana tokom nekoliko posljednjih mjeseci, a posljednji put stala je 27. decembra prošle godine.

Direktor metalaca Živorad Krsamnović oglasio se prošle sedmice posljednji put kada je kazao da imaju problema sa naplatom potraživanja od kupca njihovih sirovina iz Litvanije.

Radnik Radisav Bulatović podsjetio je da se situacija nije promijenila od kako ih je uprava poslala na odmore 27. decembra, bez trećeg dijela oktobarske plate na koji su tada čekali.

“Nema proizvodnje, plata, sirovine u fabrici, a niko nam se ne obraća kao da ne postojimo. Bilo je nekih kašnjenja u isplati zarada u prošloj godini, ali smo vjerovali obećanjima da će biti bolje i čekali”, rekao je Bulatović.

Radnicima se sada, kako je saopštio, niko od uprave ne obraća, jer ni direktori, ni vlasnik više ne dolaze u Metalac.

Radnik Niko Ćetković podsjetio je na više puta odlagane rokove za početak proizvodnje i rekao da više ne znaju šta mogu očekivati.

”Ne znamo šta da radimo, u isčekivanju smo da, makar, direktori ili vlasnik dođu i kažu nam kakva je sudbina Metalca, odnosno da li je fabrika pred zatvaranjem. Ima nekih obećanja, ali već je drugi mjesec kako ništa ne znamo”, rekao je Ćetković.

Prema negovim riječima, problem je i što radnici angažovani na ugovoreni rok ne znaju da li su još zaposleni, ni da li su okončani disciplinski postupci protiv jednog broja zaposlenih zbog ranijeg prekida rada.

PREGOVORI O HEDŽINGU

Dok predstavnici Ministarstva finansija, odnosno Vlade razgovaraju sa sedam velikih svjetskih banaka o hedžingu, odnosno zaštiti od valutnog rizika kredita za auto-put od 944 miliona dolara,i predstavnici vlasti i opozicije kažu da sada drugog izbora nema.

Jedino se, kako su za Pobjedu kazali, mora voditi računa da se ovaj komplikovan aranžman, za koji treba dosta specifičnog znanja, odradi po što nižoj cijeni.

U našem slučaju je valutni najprostije rečeno, znači da dolarski kredit, koji smo uzeli od kineske Exim banke 2014. a čija otplata počinje naredne godine, kompletan ili djelimično konvertujemo u eurski i za tu transakciju platimo. Koliko će Vladu koštati zaštita od valutnog rizika to u ovom i momentu, kako su rekli iz Ministarstva finansija, nije poznato jer su u toku pregovori sa bankama.

Podsjetimo da je 30. oktobra 2014. kad je uzet kredit za auto-put jedan euro bio 1,273 a danas 1,105 dolara.

Ministar finansija Darko Radunović na početku januarau intervjuu za Pobjedu kazao je da se pregovara sa sedam banaka Societe Generale, JP Morgan, Erste Bank, Banca Intesa, Bank of America Merrill Lynch, Goldman Sachs, Deutsche Bank o zaključenju ISDA sporazuma, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcija.

Sada su iz Minstarstva finansija kazali da bi do kraja marta ugovori trebalo da budu usaglašeni.

“U toku su pregovori sa bankama u cilju pripreme i usaglašavanja odredbi ugovora. Očekuje se da će do kraja prvog kvartala ove godine ugovori biti usaglašeni. Nakon toga će Vlada biti informisana u cilju davanja saglasnosti za zaključivanje ISl DA sporazuma, koji će predstavljati pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije u momentu kada se procijeni da je situacija na tržištu najpovoljnija za Crnu Goru”, kazali su iz Ministarstva finansija ne navodeći nikakve detalje.

Pošto su u pitanju veliki iznosi kredita, kako objašnjavaju, kod ovakvih transakcija potreban je izuzetan oprez i puno znanja.

Trend kretanja dolara u proteklih godinu nije išao u korist konverzije dolarskog u euro dug, ali imajući u vidu da su u pitanju veliki iznosi i otplata na dug rok nemoguće je predvidjeti kretanje kursa valuta zbog čega se, kažu stručnjaci, mora ići u hedžing. Za koju varijantu zaštite će se Vlada odlučiti, trebalo bi, sudeći po najavama, da se zna za najviše dva mjeseca.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić Pobjedi je kazao da je nemoguće predvidjeti odnos euro -dolar u narednim godinama i da je za pohvalu odluka Vlade da se zaštiti od valutnog rizika za ovaj kredit.

“Veoma je teško, rekao bih i nemoguće, predvidjeti međusobni odnos dvije valute (euro i dolar) u narednih nekoliko godina. Odluka Vlade da se putem hedžinga zaštiti od valutnom rizika je za svaku pohvalu. Podsjetiću da su na takvoj zaštiti insistirale i kolega iz opozicije”, kaže Sekulić.

Tek kada kredit za prioritetnu dionicu auto-puta bude do kraja isplaćen, dodaje on, moći će da se „podvuče crta“.

“Tek tada će moći i da se kaže da li smo hedžingom profitirali. Ali ono što se sada sa sigurnošću može reći jeste da ćemo hedžingom otkloniti rizik nepovoljnog scenarija ukoliko bi američki dolar rapidno rastao u odnosu na evropsku valutu”, smatra Sekulić.

I nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović Pobjedi je kazao da se hedžing mora odraditi jer se ne smijemo kockati.

MONSTAT

Cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u decembru prošle godine su u odnosu na novembar bile u prosjeku više 0,4 odsto, pokazuju podaci Monstata.

Izvozne cijene industrijskih proizvoda su u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2018. bile više 0,9 odsto.

“Pad cijena proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u periodu od januara do decembra prošle godine u odnosu na isti period 2018. iznosila je dva odsto”, navodi se u saopštenju.

Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u decembru prošle godine su u odnosu na novembar bile u prosjeku više jedan odsto.

“Uvozne cijene industrijskih proizvoda su u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2018. bile više 3,9 odsto”, rekli su statističari.

Stopa rasta cijena industrijskih proizvoda iz uvoza od januara do decembra prošle godine u odnosu na uporedni period iznosila je 1,4 odsto.

CBCG

Prosječna likvidna sredstva banaka su u novembru prošle godine iznosila 1,1 milijardu eura, što je 5,2 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Prosječna likvidna sredstva su u novembru u odnosu na isti mjesec 2018. godine porasla 12,1 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Iz CBCG su podsjetili da su iz monetarne statistike isključene Invest banka Montenegro (IBM) i Atlas banka u januaru, odnosno aprilu.

Bilansna suma banaka na kraju novembra iznosila je 4,7 milijardi eura i porasla je 2,5 odsto u odnosu na oktobar, dok je u odnosu na isti period 2018. godine bila veća 6,6 odsto.

„Kada se, zbog uporedivosti, iz podataka za novembar isključe dvije banke koje nijesu dio statistike, bilansna suma banaka na godišnjem nivou bilježi rast od 14,1 odsto“, navodi se u Biltenu CBCG.

U strukturi aktive banaka, u novembru su dominantno učešće od 65,8 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 19,5 odsto, dok se 12,3 odsto odnosilo na hartije od vrijednosti, a 2,4 odsto na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 75,6 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 13 odsto, pozajmice sa 7,9 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,5 odsto.

Ukupan kapital banaka na kraju novembra iznosio je 612,3 miliona eura i porastao je 2,1 odsto na mjesečnom nivou, a 16,3 odsto na godišnjem.

DURUTOVIĆ SMATRA

Proizvodnja stočne hrane u Crnoj Gori je tek u razvoju, zbog čega bi država trebalo da ima više sluha za proizvođače hrane neophodne farmama, ocijenio je direktor Fabrike stočne hrane Garant Slavko Durutović.

“To iz razloga što na našem tržištu ima dosta stranih proizvođača koji prodaju stočnu hranu i pored toga što imamo sve uslove da domaćom proizvodnjom pokrivamo potrebe farmi”, rekao je Durutović za Glasnik Privredne komore (PKCG).

Durutović, koji je u Spužu prije tri godine otvorio jedinu fabruku stočne hrane u državi, kazao je da bi bilo dobro da država stimulativnije djeluje na njihov rad kao što to rade zemlje okruženja.

“Ta podrška bi nam dobro došla, posebno sada, u prvim godinama rada, kada radimo na snaženju proizvodnje i plasmana. Očekujemo podršku nadležnih institucija jer obavljamo izuzetno važan posao za poljoprivredu, proizvodimo hranu koja se do sada u potpunosti uvozila”, naveo je Durutović.

Konkretno, kako je kazao, misli na podršku prilikom izvoza kao i na oslobađanje od plaćanja ili, pak, smanjenja taksi na uvoz žitarica koje su jako visoke – tri eura po toni.

“Ovo nam znatno poskupljuje gotovi proizvod i utiče na njegovu konkurentnost”, precizirao je Durutović.

On je saopštio da su razvojni planovi fabrike konstantno povećanje proizvodnje, izvoza i asortimana, a samim tim i otvaranje većeg broja radnih mjesta.

“Nastojimo da na najbolji način pratimo trendove u domaćem stočarstvu, koje je u porastu, i kojem smo kvalitetna logistika jer obezbjeđujemo životinjama sa naših farmi potrebnu i dobru ishranu. Veoma je bitno što je u našoj zemlji započela ova proizvodnja, ali je potrebno povećati kapacitete kako bi pokrili potrebe domaćih farmi i povećali izvoz”, smatra Durutović.

On je ocijenio i da trend podrške agraru mora da se nastavi, a ukoliko ima mogućnosti i pojača, kako bi se osnažila ta strateška privredna grana.

“Postoji prostor za jačanje kapaciteta poljoprivrednog sektora i povećanje njegove konkurentnosti, tim prije što imamo bogate prirodne resurse. Još veći razvoj agroindustrije bi rezultiralo kreiranjem novih radnih mjesta i doprinio poboljšanju uslova života u ruralnim sredinama, zaustavio bi migracije i oživio naša sela”, rekao je Durutović.

On je kazao da bi razvijen i snažan agrar u domaćem ekološkom podneblju, ojačao vezu sa turizmom, što je posebno bitno jer bi povećali “izvoz na kućnom pragu”.

“Neophodno je i dalje usklađivanje sa pravilima, standardima i praksama EU”, smatra Durutović.

On je, govoreći o Fabrici, kazao da svake godine maltene dupliraju proizvodnju, tako da su zadovoljni učincima koje su postigli u prethodnom periodu.

“Izgradili smo se najsavremeniji pogon čija tehnologija omogućava proizvodnju izuzetno kvalitetnih proizvoda. U adaptaciju i opremanje fabrike uloženo je preko dva miliona EUR. Proizvodimo visokokvalitetne i cjenovno povoljne krmne smješe za potrebe crnogorskog tržišta i izvoz”, objasnio je Durutović.

On je naveo da u fabrici radi 35 stalno zaposlenih radnika, a indirektno upošljavaju veliki broj prevoznika.

“Godišnja proizvodnja je 25 hiljada tona, ona u potpunosti odgovara sadašnjim projektovanim ciljevima i ima trend kontinuiranog rasta. Kapaciteti fabrike su oko 50 hiljada tona stočne hrane godišnje, kolike su i potrebe domaćih farmi za ovom robom”, rekao je Durutović.

Prema njegovim riječima, rad te fabrike je više nego značajan zbog toga što se znatno smanjio uvoz tih proizvoda i povećala domaća proizvodnja i izvoz.

“Proizvodimo hranu izuzetnog kvaliteta, što je izuzetno važno za stočni fond, a znatno je smanjen uvoz krmnih smješa. Imamo 40 artikala i raduju nas pozitivni komentari naših kupaca koji nemaju reklamacija na kvalitet isporučene robe. Oko pet hiljada tona stočne hrane prodajemo na stranom tržištu, ili petinu sadašnje godišnje proizvodnje, s tendencijom rasta plasmana van granica Crne Gore”, naveo je Durutović.

On je kazao i da bi kapaciteti fabrike u potpunosti mogli da pokrivaju potrebe domaćeg tržišta.

“Problem je što je na našem tržištu dosta stočne hrane iz susjednih zemalja, prvenstveno Srbije, pa smo zbog toga uskraćeni za veći plasman proizvoda. Hranu izvozimo u Albaniju i Kosovo gdje smo ostvarili značajne rezultate zahvaljujući visokom kvalitetu proizvoda. Imamo najave poslovnih partnera iz inostranstva o kupovini većih količina ovih krmnih smješa, što je itekako važno”, zaključio je Duturović.