MINISTAR POLJOPRIVREDE

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović rekao je da je ovogodišnji agrobudžet velika šansa za brojne korisnike, poljoprivrednike i preduzetnike, te da je on ujedno veliki pokretač brojnih investicija u Crnoj Gori.

Simović je u emisiji “Nedjeljom o selu i poljoprivredi” na 1. programu Radija Crne Gore rekao da je agrobudžet za 2020. godinu, u iznosu od 61 milion eura, veći za čak 8,3 miliona.

“Agrobudžet je uvećan za 8,3 miliona eura. To je samo jedan od konkretnih efekata naše ekonomije i ostvarenog ekonomskog rasta”, rekao je Simović.

Nije samo veći agrobudžet rezultat ostvarenog ekonomskog rasta, kaže Simović, i navodi da se efekti ekonomske politike Crna Gora ogledaju u boljim uslovima u zdravstvu, prosvjeti. Više se novca, kaže, izdvaja za opremanje zdravstvenih i obrazovnih ustanova, ali i rast plata u ta dva sektora.

“Imamo penzije bez dana kašnjenja. Gledamo kako da nađemo prostor za povećanje penzija, jer penzioneri to zaslužuju. Imamo sve izdašniji kapitalni budžet kao posljedicu ekonomskog rasta, u finalizaciji smo prve dionice autoputa”, rekao je Simović.

Novi agrobudžet je, kaže, velika šansa za brojne korisnike – lokalne samouprave, preduzetnike, poljoprivrednike…

“Agrobudžet je veoma važan pokretač investicija i drugih ulaganja. Sada možemo da napravimo jasan predračun koji govori da će zbog agrobudžeta biti pokrenut investicioni zamah u poljoprivredi od 100 miliona eura”, rekao je Simović.

U ovogodišnjem agrobudžetu poseban je podsticaj dat ženama, i onima koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Najavio je da će se i u narednim godinama truditi da se obezbijede stope rasta agrobudžeta.

KUPCI ZATEČENI

I poslednji tender za prodaju Instituta Igalo proglašen je neuspješnim. U ovoj godini nece biti raspisivan novi, već će Vlada, koja je vlasnik 56,5 odsto akcija, potražiti nove modele za unapredjenje rada i poslovanja ove zdravstvene ustanove.

U Institutu su zadovoljni zbog ovakve odluke Savjeta za privatizaciju, dok su nesudjeni kupci, iz češko crnogorskog konzorcijuma zatečeni  takvim stavom i najavljuju da će se oglasiti nakon sto Tenderska komisija i zvanično zatvori njihovu ponudu.

Nevenka Macan, TVCG

EUROSUPER SKUPLJI

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,35 eura, a u Albaniji 1,41 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,28 eura, odnosno 1,1 eura i 1,18 eura.

euraosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Ruminiji gdje košta 1,09 eura, a najskuplji u Holandiji 1,68 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. euraodizel u Albaniji i Srbiji košta po 1,4 eura, a Hrvatskoj 1,33 eura.

Litar euraodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno 97 centi.

Najjeftiniji euraodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Velike Britanije 1,58 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

ANKETA CBCG

Bankari očekuju ublažavanje kreditnih standarda za privredu, a pooštravanje za stanovništvo, posebno za potrošačke i ostale kredite, pokazala je anketa CBCG.

To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske kredite većih iznosa i ročnosti, piše Pobjeda.

Prema posljednjim podacima, ukupni krediti bili su 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi. U kreditima je 190 hiljada građana, što znači da svaki u prosjeku duguje 10.700 eura.

“CBCG sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine. Rezultati posljednje ankete ukazuju da su u trećem kvartalu 2019. kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih standarda za privredu i pooštravanje za građane, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita”, navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.

Prema očekivanjima banaka niži troškovi izvora sredstava trebalo bi „da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu”.

“Na pooštravanje standarda za od obravanje kred i ta stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere CBCG za gotovinske kredite od 14. oktobra, kojima je definisano da banke od 1. januara 2020. za gotovinske kredite fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da budu u potpunosti obezbijeđeni kvalitetnim kolateralom”, navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo mogu doprijenijeti pooštravanju uslova. Nijesu međutim jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da ima blaže kriterij ume.

“Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija pređuzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita”, navedeno je u dokumentu CBCG.

Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditne standarde.

Po ocjeni bankara tokom trećeg kvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova. Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su refmansiranje dugova, kupovina nepokretnosti, automobila, namještaja…

U bankama očekuju nastavak rasta tražnje za kreditima navodi se u rezultatima ankete. Bankari očekuju da mikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju. Kod stanovništva će rast tražnje biti više uslovljen finansijskim potrebama, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji. Pojačanu tražnju moguće je, smatraju, očekivati zbograsta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.

NAKON KAMPANJE

Prodaja domaćih proizvoda od pokretanja kampanje “Kupujmo domaće” porasla je do 30 odsto, saopšteno je Vikend novinama u crnogorskim trgovačkim lancima.

U “Voliju” navode da se najviše prodaju domaći suhomesnati proizvodi, svježe voće i povrće, kao i domaća vina i sirevi.

“Sa velikim zadovoljstvom smo uzeli učešće u kampanji, sa ciljem da potrošačima skrenemo pažnju na domaće, crnogorske proizvode. Naše analize pokazuju da je prodaja pomenutih proizvoda od početka kampanje porasla oko 15 odsto”, kazali su u “Voliju”

I u “Aroma” i “Conto” marketima ističu da potrošači žele proizvode nacionalnog porijekla, te da su zadovoljni njihovim kvalitetom.

“Od momenta kada je startovao projekat, sa vidnim obilježavanjem i isticanjem domaćih proizvoda na policama Aroma marketa’ i ‘Conto diskonta, do danas, zabilježen je rast veći od 30 odsto. Prvi izbor naših potrošača kada je riječ o domaćem proizvodu je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, vode, vina i domaćih kolača. Pojedini domaći proizvođači uključeni su i u proizvodnju naše robne marke ‘Montella’, što je dodatni doprinos kompanije ovom projektu”, rekli su u “Domaćoj trgovini”, koja gazduje “Aroma” i “Conto” marketima.

Izvršna direktorica nikšićke Mljekare “Srna” Zorka Šljukić ističe da kupovinom domaćih proizvoda pomažemo sebi, jer novac ne odlazi iz zemlje, već jača nacionalnu ekonomiju.

Ona, u izjavi za Vikend novine, objašnjava da je prednost domaćih proizvoda što su svježiji od uvoznih.

“Sve je veći pritisak na tržište. U ukupnim policama pozicionirani smo 20 do 30 odsto. Domaći proizvodi treba da budu pozicionirani do 60, 70 odsto”, rekla je Šljukić i dodala da je “Kupujmo domaće” projekat na kojem treba da se radi.

Kako je naglasila, nije dovoljna jedna akcija, već kontinuitet koji treba dati rezultate.

U trgovačkom lancu “Idea” navode da od pokretanja projekta 2018. godine kontinuirano raste potražnja za nacionalnim proizvodima.

“Potrošači sve više biraju domaće proizvode, ali se mliječni i suhomesnati i voće i povrće izdvajaju kao najtraženiji”, rekli su u “Idei”.

Za Vikend novine u HD “Lakoviću” ističu da godišnje prodaju oko tri miliona eura domaćeg bijelog sira. Oni govore da je svaki kilogram prodatog sira plaćeni porez, jer kupovinom domaćeg ulaže se u cjelokupnu državnu ekonomiju.

Na pitanje da li planiraju bolje pozicioniranje proizvoda na rafovima, u “Voliju” ističu da to zavisi od dogovora sa domaćim proizvođačima.

“Sa njima smo u stalnom kontaktu i kontinuirano se dogovaramo o svim detaljima. Ponosni smo na činjenicu da su u našim marketima zastupljeni praktično svi domaći proizvođači, čiji je proizvod provjerenog kvaliteta i standarda”, rekli su u “Voliju”.

U “Domaćoj trgovini” vjeruju da će domaći proizvođači proširenjem asortimana i konstantnim unapređivanjem kvaliteta u većem procentu učestvovati u prodaji.

“Učešćem u projektu ‘Kupujmo domaće’, a i kroz naše interne projekte, nastojimo da podržimo domaće poljoprivredne proizvođače radi daljeg širenja i jačanja njihovih kapaciteta. Time će se proširiti i asortiman na policama i u kategorijama koje do sada nijesu bile obuhvaćene domaćom proizvodnjom”, rekli su u “Domaćoj trgovini”.

Vlasnik Industrije mesa “Goranović” Đorđije Goranović istakao je da njegova kompanija ima pozitivne efekte od projekta “Kupujmo domaće”. On je kazao i da postoji kampanja

“Dobro iz Crne Gore” u okviru koje su na kvalitetan način obilježeni nacionalni proizvodi. “Svaki vid aktivnosti koji generiše uticaj na svijest potrošača je dobrodošao. Kampanja, sama od sebe, ne može dati efekte. Potrebno je da potrošači, trgovci i mediji promovišu proizvode”, rekao je Goranović Vikend novinama, navodeći da je Austrija decenijama ulagala u kampanju da se kupuje austrijsko.

U crnogorskim marketima, kako su kazali u Privrednoj komori (PKCG), plasira se više od 3.000 proizvoda crnogorskog porijekla.

“Rast prometa zabilježen je u kategorijama jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, vode i bezalkoholnih pića, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća. Istraživanja o domaćim proizvodima pokazuju da potrošači koji stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg porijekla to čine prevashodno zbog povjerenja u domaće proizvode i zbog njihovog pouzdanog kvaliteta” ocijenili su u PKCG.

Oni dodaju i da pozitivne trendove iz istraživanja stavova i ponašanja potrošača potvrđuje i iskustvo trgovačkih lanaca, gdje je došlo do kontinuiranog rasta prometa domaćih proizvoda u većini proizvodnih kategorija.

U PKCG navode i da su bilansi robnog prometa Crne Gore sa inostranstvom dugi niz godina nepovoljni.

“Analizirajući bilanse moramo imati u vidu da Crna Gora nema prirodne mogućnosti da proizvodi određene vrste proizvoda, poput banana, kafa, kakaoa ili ih proizvodi u nedovoljnim količinama, kao pšenicu, svinjsko meso. Pored toga, domaći proizvodi ne nalaze uspješan put do kupaca, uprkos činjenici da su na prestižnim sajmovima često nagrađivani za najbolji kvalitet” ukazali su u PKCG.

Oni veliki potencijal vide u intenzivnijoj zastupljenosti domaćih proizvoda, čime bi bio supstituisan uvoz.

“Tradicionalna i originalna ponuda u turizmu dio je nacionalnog brendiranja, zbog čega se kontinuirano radi na promociji i približavanju ove ponude kako domaćim potrošačima, tako i turistima. To je dugoročan proces u kojem proizvođači moraju imati konkurentnu ponudu, trgovci podržati domaće proizvođače, turistička privreda sa plasmanom tradicionalne hrane i pića mora biti prepoznatljivija, a potrošači u najširem smislu biti i ekonomske patriote jer na taj način doprinose društvu u kojem grade svoju budućnost”, zaključili su u pKcG.

MONSTAT

Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u decembru je porasla 19,9 odsto u odnosu na novembar, pokazuju podaci Monstata.

Industrijska proizvodnja je u decembru u odnosu na isti mjesec 2018. godine ojačala deset odsto.

“Posmatrano prema sektorima, u poređenju sa decembrom 2018. godine, sektor vađenje ruda i kamena porastao je 55,6 odsto, sektor prerađivačke industrije je pao 15,6 odsto, dok je sektor snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom ojačao 37,3 odsto”, zaključuje se u saopštenju.

BREGU

Ova godina je ključna za region i uzajamne odnose Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana, ali i za nesmetan ekonomski rast, ocijenila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Ona je na sastanku sa komesarom EU za susjedstvo i politiku proširenja, Oliverom Varhelyijem, poručila da će RCC ostati pouzdan partner EU u regionu, ali i regiona u EU.

„Svi imamo velike nade i očekivanja u pogledu novih, pozitivnih pomaka tokom hrvatskog predsjedavanja EU i od predstojećeg samita u martu. Suština ovog procesa je zajednički rad na jasno utvrđenim programima usmjerenim ka zajedničkom cilju, a to je jača i potpunija Evropa,“ rekla je Bregu.

Bregu se, tokom službene posjete, sastala i sa evropskom komesarkom za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje, mlade i sport Marijom Gabriel sa kojom je razgovarala o predstojećem projektu Savjeta za regionalnu saradnju Omladinska laboratorija koji finansira EU.

Na sastanku je razgovarano i o modelima za povećanje učešća žena u područjima nauke, tehnologije, inženjersta i matematike, kao dio projekta koji Savjet realizuje zajedno sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

„Mladi su najveći potencijal regiona za promjene i rast, i fokusiranje na njih je nešto što svi treba da uradimo, a posebno mi na Zapadnom Balkanu, jer je demografska statistika zastrašujuća. Ukupan broj radno sposobnog stanovništva u regionu smanjen je za preko 400 hiljada osoba u proteklih pet godina, uključujući mlade ljude koje odlaze u inostranstvo u potrazi za zaposlenjem ili obrazovanjem,“ navela je Bregu.

Ona je saopštila da je RCC to shvatio ozbiljno i uz podršku EU, kao i partnera iz regiona, planira da u okviru novog regionalnog projekta Omladinske laboratorije nađu rješenja koja bi pomogla i dovela do unaprjeđenja politika u državama Zapadnog Balkana kojim bi se mladi ljudi zadržali u regionu.

Gabriel je potvrdila snažnu podršku EU prioritetima Zapadnog Balkana u oblasti inovacija, obrazovanja, mladih, istraživanja i kulture.

MONTENEGROBERZA

Akcijama budvanske kompanije “Sveti Stefan hoteli” moći će se od ponedjeljka trgovati na Montenegroberzi.

Montenegroberza je, kako je saopšteno, donijela odluku kojom se akcije te kompanije uključuju na slobodno tržište.

Tržišni simbol kompanije tokom trgovanja na berzi njenim akcijama biće SSHO.

SALON TURIZMA

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTOCG) predstavlja turističku ponudu na prvom salonu turizma „Roma Travel Show“ u Rimu, koji se održava od 31. januara do 2. februara.

Kako je saopšteno iz NTOCG, tokom tri dana trajanja salona, posjetioci će moći da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom primorskog i centralnog dijela Crne Gore, prirodnim i kulturnim znamenitostima, nacionalnom kuhinjom, mogućnostma za aktivni odmor, kao i konkretnim paket aranžmanima hotelske grupe „Budvanska Rivijera“.

Ambasadorka Crne Gore u Italiji, Sanja Vlahović, posjetila je crnogorski štand i sa saradnicima prisustvovala svečanom otvaranju sajma.

“Učešće na salonu turizma u Rimu ima za cilj povećanje vidljivosti i prisustva Crne Gore na italijanskom tržištu. Za deset mjeseci prethodne godine Crnu Goru je posjetlo gotovo 38.000 broj turista iz Italije što je više u odnosu na cijelu 2018.godinu. Oni su ostvarili gotovo 130.000 noćenja, a prosječno su se zadržavali 3,4 dana. Očekivanja su da će se trend rasta nastaviti i u 2020.godini, zahvaljujući pojačanoj promociji na ovom tržištu ali i činjenici da Crna Gora ima izuzetno dobru avio-konekciju sa Italijom”, navode iz NTO.

Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines, italijanska avio-kompanija Alitalia i Air Serbia imaju letove ka Rimu, dok niskobudžetne kompanije Wizz Air i Ryanair imaju letove ka Milanu, odnosno Bolonji.

Na štandu NTOCG svoju ponudu na salonu turizma u Rimu predstavljaju i lokalne turističke organizacije Bara, Budve, Cetinja, Kotora, Podgorice i Tivta kao i strateški partner HG “Budvanska Rivijera”.

ĐUKANOVIĆ I DAVIDSE

Evropeizacija balkanskih društava i evropska prespektiva pitanje je od strateškog značaja za region i Evropu, ocijenili su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Holandske Konstituence u Svjetskoj banci Koen Davidse, koji boravi u posjeti Crnoj Gori.

Davidsea je iskazao zadovoljstvo novom prilikom za susret sa Đukanovićem i nastavkom dijaloga nakon njihovog susreta u Njujorku, krajem septembra prošle godine. Uz visoke ocjene za viziju državne politike, čestitao je Đukanoviću na odličnoj ekonomskoj godini, uprkos ne tako povoljnim spoljnjim okolnostima.

Davidse je posebno apostrofirao značaj sastanka Konstituence kojem će Crna Gora biti domaćin 2021., što će biti prilika za potvrdu dobre saradnje i realizaciju novih projekata.

U tom kontekstu ukazao je na značaj podrške napretku Crne Gore u oblasti energetike i obnovljivih izvora energije.

Pozdravio je napredak u bankovnom poslovanju, uz poruku da će se založiti za veće prisustvo IFC-a u Crnoj Gori, što će dati dodatni impuls razvoju malog i srednjeg biznisa i otvaranju novih radnih mjesta.

Đukanović je predstavio Davidseu ključne ciljeve državne politike, strateške pravce daljeg ekonomskog i demokratskog razvoja zemlje, i nastavak sveobuhvatnih reformi u cilju evropeizacije Zapadnog Balkana. Uz to, ukazao je na značaj daljeg sprovođenja strukturnih reformi, koje ne trpe odgađanja, jer ključno doprinose finansijskoj konsolidaciji i razvoju zemlje.Takođe, poručio je da je jako važno obezbijediti dalji investicioni zamah i unaprijediti ambijent za razvoj preduzetničke kulture, te jačanje malog i srednjeg biznisa. U tom smislu saradnja sa Crne Gore sa Svjetskom bankom ima poseban značaj.

Sagovornici su se saglasili da je evropeizacija balkanskih društava i evropska prespektiva, pitanje od strateškog značaja za region i Evropu.