GRAĐEVINARI

Negativni efekti zbog aktuelne situacije izazavane koronavirusom će se svakako odraziti na rokove izgradnje i na finansijsku stabilnost građevinskih kompanija, a od trajanja situacije će zavisiti u kojoj mjeri, saopštili su predstavnici pojedinih građevinskih kompanija.

Crnogorski građevinski investitori su poručili da se ponašaju odgovorno i poštuju sva pravila i odluke koje je izrekla Vlada u cilju borbe protiv korona virusa i da im je prioritet zdravlje radnika.

Predstavnici najznačajnijih crnogorskih građevinskih kompanija, koji su u ovom trenutku željeli da daju izjavu Pobjedi, naveli su da imaju dovoljno radne snage i zaliha materijala na gradilištima, ali upozoravaju da je nabavka materijala otežana, što se u budućnosti može odraziti na dinamiku gradnje.

Iz kompanije “Čelebić” su naveli da se radovi na njihovim objektima ovih dana, usljed aktuelne situacije izazvane koronavirusom, obavljaju smanjenim kapacitetom i usporenom dinamikom.

“Negativni efekti će se svakako odraziti kako na rokove tako i na finansijsku stabilnost. U kojoj mjeri, to zavisi od toga koliko će potrajati ova situacija”, kazali su predstavnici kompanije “Čelebić”.

Oni su naveli da im je cilj da održe poslovanje na neophodnom minimumu kako bi, nakon što se situacija stabilizuje, mogli nastaviti da rade, održe firmu finansijski likvidnom i zaposlenima obezbijede plate.

“Sa druge strane prioritetno je da sačuvamo zdravlje svih naših radnika i partnera i aktivnosti po tom pitanju su trenutno najvažnije”, dodali su predstavnici “Čelebića”.

Iz kompanije “Čelebić” su naveli da su i pored zatvaranja hotela u Podgorici, svih ugostiteljskih objekata brenda Terminal i dva tržna centra redukovali i na preporučeni minimum aktivnosti na gradilištima, pritom vodeći računa o poštovanju mjera Vlade, bezbjednosti zaposlenih i svih njihovih partnera.

Iz kompanije Cijevna komerc su naveli da pomno prate novonastalu situaciju i ponašaju se odgovorno u skladu sa uputstvima i naređenjima Vlade.

“Trenutno su sva naša gradilišta aktivna uz određene preduzete mjere zaštite. Neozbiljno bi bilo najavljivati bilo kakva odlaganja i ‘pauziranja’ u vremenu kada se mjere mijenjaju na dnevnom nivou, ali ono što možemo zasigurno reći je da će Cijevna komerc u potpunosti ispoštovati sve te mjere”, saopšteno je iz te kompanije.

Predstavnici te kompanije podsjetili su da se sve građevinske firme u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina bore da obezbijede kvalitetnu radnu snagu, koja dolazi iz uglavnom inostranih zemalja.

“Širok spektar podizvođača koji rade za našu firmu zapošljavaju strance. Za sada je većina tih ljudi u Crnoj Gori i nesmetano obavljaju svoja zaduženja. Postoje i oni kojima je ulazak onemogućen zbog trenutne zdravstvene situacije, ali se trudimo da se to ne reflektuje na dinamiku izvođenja na našim projektima”, poručili su predstavnici Cijevne komerc.

Predstavnici Bemaksa su rekli da ta kompanija, kao društveno odgovorna firma, poštuje sva pravila i odluke koje je izrekla Vlada u cilju borbe protiv pandemije koronavirusa.

“Nadamo se da će se izrečene mjere poštovati kako ne bi došlo do pooštrenih mjera zatvaranja gradilišta, kao što su neke druge grane privrede zatvorene kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu. Kompaniji Bemaks je cilj da radove na ugovorenim objektima završi prije roka tako da možemo reći da za sad ne kasnimo sa radovima na ugovorenim objektima”, rekli su predstavnici te kompanije, koja je i glavni podizvođač radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare.

Oni su naveli da imaju zalihe materijala sa kojima bez problema mogu da rade narednih mjesec.

“Dinamika na gradilištima umnogome zavisi od dopreme materijala, a imajući u vidu da se situacija mijenja na dnevnoj osnovi, nijesmo sigurni kako će se to odraziti na dinamiku u budućnosti”, upozorili su iz Bemaksa.

GLIGOROV

Turističke zemlje će se suočiti sa gubitkom čitave jedne sezone, ako epidemija potraje, kao što je vjerovatno, kaže u razgovoru za Pobjedu poznati evropski ekonomski stručnjak i profesor na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču Vladimir Gligorov. Ipak, ističe, svijet ima šansu da iz ove krize izađe ujedinjeniji.

“Uopšteno, kako je udio usluga u ukupnoj privredi veliki, gubici će biti veliki. Potom, mnoge zemlje su neto uvoznici hrane, tako da valja očekivati nestašice. Tu je i povratak ljudi koji rade privremeno ili na crno u inostranstvu. Konačno, ograničene su mogućnosti monetarne i fiskalne intervencije”, upozorava Gligorov.

Na pozitivnoj strani je, kako dodaje, to što bi oporavak mogao da bude relativno potpun.

“Ako, recimo, turisti dođu sljedeće godine. U suprotnom, izazovi bi mogli da budu veliki. Tu valja dodati i političku nestabilnost, jer je region ostao neuređen da se tako izrazim”, navodi Gligorov.

Ako je samo izgubljena jedna sezona, što je, kako dodaje, sada izgleda vjerovatno, tu je riječ o finansijskoj pomoći kako preduzećima, tako posebno zaposlenima.

“Potreban je pristup kreditima i plaćanje naknada zaposlenima. To je kao loša, u ovom slučaju katastrofalna, godina. Duže od toga je teško planirati”, navodi Gligorov.

Kaže da je sada samo pitanje koliko će duboka da bude recesija i koliko će dugo trajati.

“Nada je da će mjere izolacije usporiti i okončati epidemiju, pa će se privreda oporaviti. Po prirodi stvari, sa odgovarajućim mjerama bi trebalo da se svi vrate na posao, da se obnovi uobičajena potrošnja i da se privredna aktivnost u potpunosti oporavi. Rizik je da će se epidemija, pa tako i recesija, odužiti dok se ne nađe efikasna vakcina. To bi moglo da potraje, recimo do godinu i po dana”, navodi Gligorov.

U SAD se, kako navodi, predviđa pad poizvodnje od preko 10 odsto u drugom kvartalu, što je već depresija.

“Nema razloga da se misli da će pad biti manji u Italiji, Francuskoj ili Njemačkoj. Tako da je ključno koliko će to trajati”, naveo je Gligorov.

CBCG I BANKE

CBCG sjutra će izaći sa primjerom obračuna kredita nakon moratorijuma od 90 dana koji je dogovoren sa bankarima. Nakon ponedjeljka biće jasno da li će se obračunavati kamate tokom moratorijuma, kako tvrde bankari, ili se one neće obračunavati i naplaćivati naknadno, prema navodima guvernera.

Guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić kazao je juče za Vijesti, da nema nikakvog posebnog i dodatnog naplaćivanja kamate kad je u pitanju mjera Vlade preduzeta zbog ublažavanja finansijskog uticaja virusa korona na privredu i građane, kojom banke klijentima na tri mjeseca odlažu naplatu rata za kredite.

“Sve aktivnosti plaćanja (kamata, glavnica…) prestaju za period za koji je kredit odložen, odnosno u moratorijumu. Obračun obaveza se vrši shodno uslovima ugovora o kreditu, koji se ne smiju pogoršavati tokom moratorijuma, a što će Centralna banka posebno kontrolisati kod eventualnih prigovora klijenata”, rekao je Žugić juče za portal Vijesti.

Upitan da precizira šta tačno znači da će banke kamatu koju obračunavaju kapitalizovati na kraju perioda moratorijuma, kako je saopšteno iz CBCG nakon sastanka sa bankarima, Žugić je odgovorio da nema nikakvog posebnog i dodatnog naplaćivanja kamate.

“Tokom trajanja moratorijuma ne naplaćuje se ništa, a obračunava se i glavnica i kamata, prema uslovima iz ugovora o kreditu. I sve se prolongira za dodatna do tri mjeseca otplate istekom moratorijuma. Dakle, čitav kredit, odnosno njegova otplata, produžava se do tri mjeseca”, objasnio je Žugić.

Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke i doskorašnji predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore Esad Zaimović kazao je da pretpostavlja da je izjava guvernera neprecizno prenijeta.

“Postoji nerazumijevanje u javnosti šta znači ova mjera, odnosno šta znači moratorijum. Prevedeno na naš jezik to znači odlaganje obaveze. Dakle, obaveza postoji, ona se ne umanjuje, već se samo odlaže njeno plaćanje. Za period od tri mjeseca moratorijuma redovna kamata će se obračunavati i ona će biti naknadno naplaćena. Sam pojam kredita znači pozajmljivanje novca uz kamatu, dakle nije besplatno i to bi u suprotnom značilo opraštanje kamate. Dakle, klijenti tri mjeseca nemaju obavezu da plaćaju ništa, ali će kamata biti obračunavata tokom tog perioda i nakon tri mjeseca klijenti će dobiti novi obračun u kojem će biti ukalkulisana ta kamata” , rekao je za Dan Zaimović.

Dodao je da među bankarima nema nedoumica i da je sve precizirano na ranijem sastanku.

MORATORIJUM NA OTPLATU

Građani i privrednici koji prihvate moratorijum na otplatu kredita neće u naredna tri mjeseca plaćati rate, ali će zato svoju pozajmicu otplaćivati tri mjeseca duže, a mjesečna rata će im i za određeni iznos biti uvećana.

To se zaključuje iz saopštenja CBCG, nakon sastanak guvernera Radoja Žugića i glavnih izvršnih direktora svih poslovnih banaka u Crnoj Gori.

Ukupan iznos koji vraćaju dužnici biće uvećan za redovnu tromjesečnu kamatu koju banke obračunavaju i tokom zastoja u otplati i koju će nakon isteka moratorijuma pripisati ukupnom dugu. Ta tromjesečna kamata biće ravnomjerno podijeljena na broj preostalih rata.

“Iako banke tokom trajanja moratorijuma neće vršiti naplatu potraživanja po osnovu kamate, istu će obračunavati i na kraju perioda trajanja moritorijuma kapitalizovati. Korisnici kredita će nakon isteka moratorijuma nastaviti sa otplatom kredita u periodu koji je produžen za period trajanje moratorijuma, u skladu sa novim planom otplate koji će dobiti od banke nakon obustave vanrednih oklolnosti. Banke neće sačinjavati anekse ugovora o kreditu zbog uvođenjja moratorijuma, čime se takođe smanjuje potreba za fizičkim dolaskom u banku”, saopšteno je iz CBCG.

Takođe, za vrijeme trajanja moratorijuma banka ne smije obračunavati zateznu kamatu na dospjela neizmirena potraživanja po kreditu, neće pokretati postupak izvršenja, odnosno prinudne naplate niti preduzimati druge pravne radnje sa ciljem naplate potraživanja, neće vršiti obračun dana kašnjenja, ni reklasifikaciju kredita u nižu klasifikacionu grupu.

Centralna banka priprema detaljno uputstvo za banke u cilju adekvatne primjene odluke, kao i obavještenje za korisnike kredita o načinu ostvarivanja prava na korišćenje moratorijuma.

Pored toga građani, preduzeća i preduzetnici koji žele da iskoriste mogućnost odlaganja otplate kredita, što je jedna od mjera Vlade i CBCG, koja će se primjenjivati od 23. marta, treba da se obrate banci mejlom, telefonom ili poštom, saopšteno je nakon sastanka.

EVROPSKI SUD

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je zahtjev za revizijom presude KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore za pravično zadovoljenje kojom je KIPS tražio da mu država isplati 67 miliona, umjesto dosuđenih 4,5 miliona, čime je ova presuda postala pravosnažna. To je saopštila zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Na ovu odluku, kako je saopštila, stranke nemaju pravo žalbe. Presuda će biti prevedena i objavljena.

Evropski sud je donio dvije presude u predmetu KIPS DOO i Drekalović protiv Crne Gore. U glavnoj presudi od 26. juna 2018. godine,Evropski sud je odlučio o meritumu predmeta i utvrdio povrede prava na pravično suđenje i prava na djelotvorni pravni lijek Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i povredu člana 1 Protokola br.1, zaštita imovine, uz Konvenciju.

“U presudi o pravičnom zadovoljenju od 22. oktobra 2019.godine, Evropski sud je obavezao državu Crnu Goru da plati preduzeću KIPS DOO („prvi podnosilac predstavke“) ukupan iznos od 4,5 miliona eura na ime izgubljene dobiti zbog povrede člana 1 Protokola br.1 uz Konvenciju”, navodi se u saopštenju.

Nakon donošenja presude o pravičnom zadovoljenju, KIPS je 17. februara 2020. godine, u skladu sa Pravilom 80 Poslovnika Suda, podnio zahtjev za revizijom presude.

“U zahtjevu je u bitnom istakao da se ne može prihvatiti stanovište Evropskog suda iz pobijane presude da je prvi podnosilac predstavke trpio izgubljenu dobit samo za period od dvije godine, tj.2006. i 2007.godine, te da je presuda zasnovana na netačno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Konkretno, prvi podnosilac predstavke je smatrao da izgradnjom drugog tržnog centra na teritoriji Glavnog grada Podgorica – TC Cijevna, nije prestala povreda imovinskih prava, te da je iznos pravičnog zadovoljenja morao biti znatno veći od dosuđenog”, navodi se u saopštenju.

U tom smislu, dostavio je relevantnu dokumentaciju.

“Naročito izvještaj Centra za forenzička istraživanja od 6. februara 2020.godine, prema kojem je iznos pravičnog zadovoljenja opredijelio, i to: na ime izgubljene dobiti iznos od 43,6 miliona eura, a na ime zatezne kamate za period od 01.01.2007.godine – 31.01.2020.godine iznos od 23,5 miliona, što u ukupnom iznosi 67,1 milion eura”, saopštila je Pavličić.

Kolegijum sudija je donio odluku da odbije taj zahtjev.

“Odluka o odbijanju zahtjeva se ne donosi sa posebnim obrazloženjem, iz razloga što je kolegijum sudija nakon ispitivanja dostavljene dokumentacije očigledno utvrdio da je predmetni zahtjev neosnovan, odnosno da ne postoje nove činjenice koje bi po svojoj naravi mogle odlučno uticati na ishod spora, te ne postoji razlog da se presuda iznosi pred Velikim vijećem”, navodi se u saopštenju.

 Ovom odlukom je potvrđena presuda o pravičnom zadovoljenju, a naročito u dijelu koji se odnosi na visinu izgubljene dobiti koju je trpio KIPS  zbog povrede njegovih imovinskih prava.

“Na taj način je i u konačnom prihvaćena argumentacija iznijeta u pravnoj odbrani države u ovom postupku, prema kojoj je prvi podnosilac trpio štetu u poslovanju samo u periodu od dvije godine, u kom dijelu je i opredijeljena visina pravičnog zadovoljenja”, zaključila je Pavličić.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Zaposlenima u medicinskom sektoru, koji podnose glavni teret borbe sa koronavirusom, biće plaćen prekovremeni rad, saopšteno je portalu Antena M u Ministarstvu finansija.

Njihov prekovremeni rad mora biti nagrađen i posebno je cijenjen, kažu u Ministarstvu povodom tumačenja da ni medicinskom sektoru neće biti isplaćena naknada po tom osnovu.

Vladina mjera odnosi sa članove bordova, komisija… i njima, naredna tri mjeseca, neće biti isplaćivan naknade za rad u tim organima.

CBCG

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 20 radnih dana u februaru iznosila je 1,18 milijardi eura, što je 20 odsto više nego u januaru, pokazuju podaci Centralne banke.

Od toga je 94,44 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

“U februaru je za 20 radnih dana realizovano oko 872,4 hiljade naloga, od čega 37,41 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu”, navodi se u izvještaju CBCG.

Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 43,62 hiljade, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 59,08 miliona eura.

MONSTAT

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u februaru je, prema podacima Monstata, iznosila 646,1 eura, što je 0,1 odsto manje u odnosu na januar.

“Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 272,5 euura, što je rast od 0,4 odsto”, navodi se u saopštenju.

Statističari su kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 373,6 eura, što je pad od 0,5 odsto.

Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.

Minimalna potrošačka korpa je u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država 2010. godine (USDA Food Guide 2010) o minimalnoj vrijednosti kalorijskog unosa hrane u iznosu od 2,21 hiljadu kalorija dnevno po osobi.

“Vrijednost minimalne potrošačke korpe je zasnovana na podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke (SB). Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge”, kazali su iz Monstata.

Za izračunavanje minimalnih izdataka koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića koriste se prosječne cijene u tekućem mjesecu i mjesečne količine u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo.

Za izračunavanje vrijednosti korpe neprehrambenih proizvoda i usluga koriste se indeksi potrošačkih cijena (CPI).

SEKULIĆEVA

U Crnoj Gori u ovom trenutku ima dovoljno brašna i ostalih životnih namirnica, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić i dodala da su građani za sedmicu stvorili zalihe na nivou prosječne četvoromjesečne potrošnje.

Sekulić je kazala da su svi kapaciteti Ministarstva ekonomije, Privredne komore (PKCG) i privrednika usmjereni na to da ne fali nijedna namirnica u Crnoj Gori.

„U ovom trenutku ima dovoljno brašna i svih drugih životnih namirnica. Sigurna sam da nijedna pekara nije bez brašna“, rekla je Sekulić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

Ona je precizirala da je pojačana potrošnja u marketima dovela do toga da je trenutno kod građana nivo zaliha na nivou prosječne četvoromjesečne potrošnje.

„Građani su za sedmicu kupili toliko namirnica jednake prosječnoj potrošnji za četiri mjeseca u normalnim uslovima“, dodala je Sekulić.

Crna Gora je, kako je navela, jedina zemlja u ovom trenutku u kojoj na rafovima marketa ne nedostaje ništa.

„Tamo gdje nije dozvoljen uvoz brašna, uvozi se pšenica i naši mlinovi će raditi punim kapacitetom. Nema bojazni da će u ovom trenutku naše tržište ostati bez snabdjevanja“, navela je Sekulić.

Ona je dodala da su prodavci, distributeri i snabdjevači organizovali snabdjevanje osnovnim životnim namirnicama i sa drugih tržišta, širom Evrope, EU i van EU.

„Na osnovu preko 300 tržišnih nadzora imamo samo nekoliko zabilježenih slučajeva promjena cijena životnih namirnica, pri čemu su u pitanju izolovani slučajevi“, dodala je Sekulić.

Ona je, odgovarajući na pitanje hoće li doći do odlaganja plaćanja računa, kazala da im je glavni zadatak obezbjeđenje neprekidnog napajanja svim uslugama koje su im potrebne, električnom energijom, vodom i telekomunikacionim uslugama.

„Trenutno nijesmo razmatrali te mjere iz prostog razloga kako bi omogućili snabdjevanje tim uslugama, što ne znači da nećemo o tome razgovarati u narednom periodu“, rekla je Sekulić.

Ona je, odgovarajući na pitanje kako planiraju da pomognu radnicima kojima su poslodavci najavili da neće moći da im isplate zarade, kazala da vjeruje da će se to obezbijediti kreditima Investiciono-razvojnog fonda (IRF) za likvidnost koji, između ostalog, služe i za isplatu plata prema zaposlenima koji su usljed odgovornih mjera Vlade spriječeni da rade svoj posao u ovom trenutku.

MJERE VLADE

Vlada je novim mjerama predvidjela i obezbjeđivanje jednokratne novčane pomoći za oko 20.540 penzionera sa minimalnom penzijom i korisnika materijalnog obezbjeđenja. Za to je predviđeno miliona eura iz budžeta.

Pomoć od po 50 eura, isplaćivaće se preko Centara za socijani rad, kazao je ministar rada Kemal Purišić.

Ta vrsta pomoći predviđena je za 8.583, korisnika materijalnog obezbjeđenja. Kako, kaže Purišić, njima će pomoć dijeliti poštari.

“11.957 penzionera, koji primaju minimalu penzije, će dobiti jednokratnu pomoć od po 50 eura na isti način na koji se isplaćuju njihove penzije, dakle na kućnom pragu”, kazao je Purišić, na konferenciji na medije na kojoj su predstavljenje nove mjere Vlade.