JOŠ NEMA PLATA

Proizvodnja u nikšićkom Metalcu, koji posluje u sastavu češke firme Termochem, neće početi u ponedjeljak, a radnicima nijesu uplaćene zaostale zarade.

Direktor Metalca Termochem, Živorad Krsmanović, saopštio je da proizvodnja neće početi do očekivanog roka, jer još nijesu obezbijedili sredstva za nastavak rada u fabrici.

“Problem je što matična kuća u Češkoj ne može trenutno da nam pomogne zbog finansijskih problema u kojima se i sama nalazi, a klijent sa kojim smo ugovorili posao za Litvaniju ne izjašnjava se već osam dana. Čekamo njihov odgovor i, ukoliko bude pozitivan, oni bi prvo uplatili novac za proizvode koji su već u Litvaniji”, naveo je Krsmanović.

Radnici Metalca kazali su da im nije uplaćen ni dio zaostalih primanja zbog čega su pomoć tražili od predsjednika Opštine, Veselina Grbovića. Oni su saopštili da im je iz Grbovićevog kabineta rečeno da je pokušao da razgovara sa Krsmanovićem, ali da nije odgovorio na telefonski poziv.

“Ukoliko ne počne proizvodnja i ne primimo makar dio neisplaćenih zarada, naredne sedmice ćemo se okupiti ispred zgrade nikšićke Opštine”, najavili su radnici.

Radnici Metalca kazali su da su pozvali i premijera Duška Markovića i resorne ministre da dođu u Metalac i pomognu u teškoj situaciji u kojoj se nalazi fabrika.

“Ne znamo kome više da se obratimo i šta da radimo”, dodali su radnici.

Novac za nastavak proizvodnje, čiji je početak odlagan nekoliko puta, prema ranijim navodima uprave, trebalo je da obezbijede direktno od investitora za kojeg trenutno rade narudžbu.

Konstrukcije koji rade Metalac Termochem ugrađuju se u Litvaniji i investitor je poljska firma, a novac je trebalo da se uplaćuje u Nikšić, bez posredovanja matične kuće.

Proizvodnja u Metalcu prekinuta je 27. decembra prošle godine po nalogu uprave, a rok za nastavak rada do sada je nekoliko puta odlagan, zbog čega su radnici i ranije zahtijevali odgovor o sudbini fabrike.

Radnicima nije isplaćen ni preostali dio oktobarske plate, kao ni, kako tvrde, doprinosi oko godinu, a u fabrici nema ni sirovina za rad.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju, otvorila vrata tržišta i uposlila oko 100 radnika.

DAVIDSE U CBCG

Crna Gora ima dobre ekonomske izglede, saopštio je izvršni direktor Holandske konstituence Svjetske banke (SB), Koen Davidse i dodao da svakako treba imati u vidu izazov usporavanja globalnog rasta.

On je na sastanku sa guvernerom Centralne banke (CBCG), Radojem Žugićem, rekao da je SB izuzetno zadovoljna saradnjom sa CBCG.

SB, kako je naveo, posebno pozdravlja napore na planu implementacije nezavisne procjene kvaliteta aktive banaka u Crnoj Gori (AQR) i prevencije pranja novca.

Žugić je, kako je saopšteno iz CBCG, upoznao sagovornika sa aktuelnom ekonomskom situacijom u zemlji, sa posebnim akcentom na stanje u bankarskom sektoru.

On je saopštio da je bankarski sistem stabilan i da su ranjivosti iz prethodnog perioda sanirane, te da pozitivni trendovi karakterišu sve bilansne pozicije na nivou sistema.

Žugić je, takođe, informisao Davidsea o aktivnostima koje CBCG preduzima na planu unapređenja regulative, implementacije AQR-a i prevencije pranja novca.

„Ova institucija u potpunosti je posvećena realizaciji tih i svih ostalih aktivnosti koje će doprinijeti još snažnijem, stabilnijem i zdravijem bankarskom sektoru“, naveo je Žugić.

Crna Gora je članica Holandske konstituence koja u SB-u zastupa interese Crne Gore i u čijem se sastavu nalazi još 12 zemalja: Holandija, Jermenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Izrael, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Kipar, Gruzija, Moldavija, Rumunija i Ukrajina.

DAVIDSE I MARKOVIĆ

Crna Gora uspješno ispunjava svoju reformsku agendu, napreduje u ekonomskoj politici i stabilizaciji javnih finansija, a svakodnevno radi na stvaranju uslova za bolji život svih naših građana, saopšteno je na sastanku premijera Duška Markovića i izvršnog direktora holandske konstituence u Svjetskoj banci Koena Davidsea.

“Ostvarili smo zapažene rezultate u prethodne tri godine: naša ekonomija je rasla po impresivnim stopama, naše javne finansije su ojačane i stabilizovane, naplatili smo 350 miliona eura više prihoda i konsituisali najveći Kapitalni budžet iz kojeg se finansira izgradnja sveukupne infrastrukture u zemlji”, rekao je Marković.

Ukazao je na porast zaposlenih od preko 25.000 više za ove tri godine.

Premijer Marković je istakao da Vlada mora ostati snažno posvećena evropksim integracijama, ekonomskom razvoju, održavanju finansijske discipline te širenju obuhvata poreskih obveznika kroz borbu protiv sive ekonomije.

Davidse je kazao da Crnoj Gori svi treba da čestitaju na onome što je do sada postigla, kao i na vizionarskim potezima po pitanju borbe protiv klimatskih promjena te okretanju države ka obnovljivim izvorima energije. On je dodao da će su odnosi Crne Gore i Svjetske banke veoma dobri te da će se saradnja nastaviti.

“Za Crnu Goru je 2020. godina dobro počela. Brojke izgledaju dobro, kao i upravljanje javnim finansijama”, rekao je Davidse.

Na sastanku je konstatovano da se očekuje nastavak dobrog trenda u crnogorskoj ekonomiji, ali da međunarodno tržište ostaje izazov zbog usporavanja globalnog rasta.

Sagovornici su razmijenili mišljenja o važnosti ulaganja u ljuski kapital kao i o pitanju radnih migracija. Predsjednik Marković je istakao da je Crna Gora svjesna važnosti da zadrži svoj obrazovani i kvalifikovani kadar i u tom kontekstu naveo primjer odluke o povećanju zarada zaposlenih u zdravstvu za 12 odsto od marta ove godine i još tri odsto 2021. godine.

POTPISAN UGOVOR

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapić, Vladimir Pavićević i Nebojša Radonjić potpisali su Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost sa uvećanim koeficijentima za utvrđivanje zarada.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici Sindikata zdravstva potpisali su danas Izmjene Granskog kolektivnog ugovora prema kojima će se plate zaposlenima u zdravstvu do sljedeće godine povećati 15,3 odsto.

Hrapović je kazao da će se zarade za zdravstvene radnike povećati za 12 odsto u ovoj godini i za dodatnih tri odsto u 2021, i da će se izmjene primjenjivati od 1. marta.

„Procjena potrebnih dodatnih sredstava za zarade za ovu godinu iznosi devet miliona i 37 hiljada eura. Neophona sredstva planirana su Zakonom o budžetu za 2020. godinu u okviru tekućeg Budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje. Za 2021. godinu procijenjeno je da su potrebna dodatna sredstva u iznosu od dva miliona 973 hiljade eura na godišnjem nivou“, naveo je Hrapović.

Ukupno povećanje budžeta za zarade za zaposlene u zdravstvu u 2021. godini iznosi 12 miliona i 10 hiljada eura.

Nadaju se da će se odliv kadra smanjiti

Predsjednica Sndikata zdravstva pri Savezu sindikata Crne Gore (SSCG) Ljiljana Krivokapić, kazala je da je traženo 30, ali da su u granicama mogućeg koeficijenti povećani za 12 odsto u ovoj godini za sve zaposlene, osim za izvršne direktore.

„Cilj nam je da naše zarade budu kao što su prepoznate sa istim nivoom zanimanja u Zakonu o zaradama u javnom sektoru, tj. da bude 16, 18 i 20. I nadam se da će dinamikom i strategijom daljeg uvećanja do tog koeficijanta brzo doći“, rekla je Krivokapić.

Ona je istakla da se mnogo radilo u zdravstvu u posljednjih nekoliko godina.

„To je evidentno, u infrastrukturi, opremi, edukaciji. A sada smo u fokus, kao sindikat, htjeli da stavimo zaposlenog. Zaposleni u sistemu zdarvstva ne mogu biti zadovoljni, ali se trudimo da bude što više zadovoljnih. I naravno naš zadatak je da ubuduće iskontrolišemo sva primanja u sistemu zdravstva“, poručila je Krivokapić.

Predsjednik Sindikata zdravstva pri Sindikatu zaposlenih u zdravstvu Crne Gore Nebojša Radonjić, smatra da je povećanje zarada jako korektno.

„Ovim povećanjem nadam se da će se odliv kadra, koji se često pominje u medijima, smanjiti. Mada, naši podaci pokazuju da tog odliva u ovom momentu praktično i nema. Prevelikog odliva ja u ovom momentu ne vidim. Zadovoljni smo, a bićemo zadovoljniji i srećniji kada bude donijet posebni Kolektivni ugovor samo za Klinički centar Crne Gore“, rekao je Radonjić.

Specijalistima do 860 eura plata

Predsjednik Sinidkata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Vladimir Pavićević, kazao je da su u tom sindikatu i zadovoljni i nezadovoljni.

„Pregovori su bili jako dugi i teški. Bilo je dosta razgovora sa predstavnicima Vlade i sa premijerom i nakon dugih i teških pregovorima dogovorilo se ovo povećanje koeficijenata. Teško je zaposlenima objasniti o kakvom se povećanju radi dok ne vide plate na kraju mjeseca. Dakle, martovska zarada će biti uvećana za ove koeficijente“, kazao je Pavićević.

On je poručio da očekuje da se tokom ove godine steknu uslovi da se neki parametri Granskog kolektivnog ugovora poboljšaju „na zadovoljstvo zdravstvenih radnika“.

Prema njegovim riječima, medicinska sestra sa 20 godina staža do sada je primala 380 eura, a sa uvećanjem će primati oko 430, a 2021. godine će primati skoro 450 eura.

„Pričam o osnovnim zaradama, bez prekovremenog rada i svih drugih dodataka. Što se tiče sestara sa višom, visokom stručnom spremom, zarade će ići i do 600 eura. Što se tiče doktora medicine, oni su do sada imali 540 eura, a sada će sa ovim uvećanjem imati od 600 do 620 eura zavisi od godina staža“, kazao je Pavićević.

Što se tiče specijalista, kako je rekao, oni sa 20 godina staža su do sada imali od 720 do 760 eura, a sada će imati od 820 do 860 eura.

„Supspecijalista sa 20 godina staža je do sada imao osnovnu zaradu oko 840 eura, a sada će imati oko 950 eura“, naveo je Pavićević.

CBCG

Fondu za zaštitu depozita je od uvođenja stečaja u Invest banku Montenegro (IBM) do kraja prošle godine isplaćeno 16,3 miliona eura, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

Na sjednici Savjeta CBCG, koja je održana danas, saopšteno je da se radi o 73 odsto ukupne obaveze prema Fondu.

Članovi Savjeta upoznali su se sa izvještajem o toku stečajnog postupka u IBM banci za period od juna do kraja prošle godine.

Stečajni upravnik IBM banke je prezentovao dosadašnje aktivnosti koje su se uglavnom odnosile na unovčavanje imovine i isplatu obaveza prema povjeriocima.

“Sugerisano je da stečajna uprava i u narednom periodu nastavi da ulaže napore kako bi se stečajni postupak odvijao na što efikasniji način i okončao u što kraćem roku”, navodi se u saopštenju.

Savjet je na sjednici razmatrao i usvojio izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike CBCG za novembar prošle godine, u kome je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke tokom ovog perioda realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada CBCG u prošloj godini.

Savjet je razmatrao i druga tekuća pitanja iz svoje nadležnosti.

POTPISAN SPORAZUM

Predsjednici Privredne komore (PKCG) i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Vlastimir Golubović i Dragan Vukčević, potpisali su danas sporazum o saradnji, kojim je, između ostalog, predviđena izrada prvog leksikona privrede Crne Gore.

Golubović je kazao da je u razgovoru sa Vukčevićem već dogovoren prvi korak u realizaciji sporazuma.

“Dogovoreno je da iniciramo izradu prvog leksikona privrede Crne Gore”, rekao je Golubović.

On je, kako je saopšteno iz PKCG, naveo da su potpisnice sporazuma institucije dugog trajanja i da se njihovom saradnjom stvaraju pretpostavke za objedinjavanje naučnih, umjetničkih, kulturnih i privrednih kapaciteta, što doprinosi ukupnom razvoju Crne Gore.

Sporazum utvrđuje zajednički interes za trajnu saradnju, koja se odnosi na obezbjeđenje uslova za promociju, angažovanje i usavršavanje mladih, zajednički rad na naučnoistraživačkim i razvojnim projektima i održavanje zajedničkih naučnih skupova, okruglih stolova i rasprava.

Vukčević je saopštio da je sporazum nastavak saradnje CANU-a sa najznačajnijim institucijama u Crnoj Gori.

“Sporazum predstavlja doprinos institucionalnom jačanju Crne Gore kao države. Jedan od prvih zajedničkih projekata Komore i CANU-a biće leksikon privrede Crne Gore, ne samo da bismo popisali imena i institucije, već i kako bismo od zaborava sačuvali neke značajne ličnosti koje su gradile našu zemlju u oblasti ekonomije”, rekao je Vukčević.

Iz PKCG su naveli da će planirani leksikon biti još jedan primjer podrške te privredne asocijacije značajnim publikacijama na temu ekonomije, koje daju posebnu vrijednost crnogorskom izdavaštvu.

NURKOVIĆ

Ministar saobraćaja Osman Nurković saopštio je da nije tačna informacija da se oko 800 radnika neće vratiti na autoput. Nurković je, komentarišući uticaj epidemije koronavirusom na dinamiku izgradnje autoputa Bar – Boljare, saopštio da se radi ipak o 300 radnika iz područja koje je zahvaćeno virusom.

Nurković očekuje da će se za oko mjesec tačno znati koji broj radnika će se vratiti i “šta je potrebno da se angažuje”.

“Ovdje se radi i o podizvođačima koji su iz Crne Gore i drugih država regiona, tako da to ne bi trebalo da značajno utiče na ukupan završetak autoputa”, rekao je Nurković.

POZITIVNI TRENDOVI

U godini za nama nastavljeni su pozitivni trendovi, započeti krajem 2017. kada je došlo do stabilizacije kretanja na tržištu rada – stoji u godišnjem Izvještaju o radu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koji je danas usvojio Upravni odbor. Na sjednici, kojom je predsjedavala Ranka Pavićević, usvojen je i Program rada Zavoda za tekuću godinu.

U izvještaju piše da se, na kraju prošle godine, na evidenciji Zavoda nalazilo 37.616 nezaposlenih, odnosno 9,09 odsto manje nego na kraju 2018. Stopa registrovane nezaposlenosti na kraju decembra 2019. bila je 16,2 odsto.

“U ukupnoj nezaposlenosti žene učestvuju sa 58,4 odsto. Smanjen je broj novoprijavljenih za 6.500 lica. Opalo je učešće nezaposlenosti mlađih od 25 godina na 11,4 odsto. Na evidenciji Zavoda, na kraju 2019, nalazilo se 11.160 lica sa invaliditetom”, navodi se u izvještaju.

Prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2019. je u odnosu na godinu ranije, izdato gotovo pet odsto više dozvola.

“Zavod je tokom prošle godine realizovao cio set programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, kroz koje je uključeno gotovo 2.200 nezaposlenih lica sa evidencije, pretežno iz sjevernog regiona. Zavod je finansirajući kredite vrijedne 280.000 eura otvorio 56 novih radnih mjesta. Krajem prošle godine odobren je Program grantova za samozapošljavanje, vrijedan 3,5 miliona eura, koji će trajati tri godine”, stoji u izvještaju ZZZCG.

Projektne prijedloge je dostavilo 135 nezaposlenih i u toku je proces njihove evaluacije.

“Kroz grant šemu za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom, vrijednu 2.6 miliona eura, angažovano je 383 lica sa invaliditetom. U izvještaju, takođe, piše da je broj poslodavaca, koji ostvaruju pravo na subvenciju zarade, porastao na 820”, saopšteno je iz ZZZCG.

UO ZZZ usvojio je i Program rada, kojim se utvrđuju mjere i aktivnosti iz Akcionog plana zapošljavanja i razvoja ljuskih resursa za tekuću godinu.

Budžet Zavoda, u dijelu mjera mjera i aktivnosti iz Akcionog plana, ove godine iznosi 11,5 miliona eura.

“U Planu Zavoda piše da je za zapošljavanje OSI opredijeljeno 8,3 miliona eura, a za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja – 3,2 miliona, od čega će sa 200 hiljada eura biti podržane one biznis ideje koje u sebi sadrže novo zapošljavanje. Ukupnim budžetskim sredstvima, kroz programe, biće uključeno preko 2.000 nezaposlenih”, stoji u izvještaju Zavoda.

Zavod za zapošljavanje, kako poručuju, nastojaće i ove godine da realizuje one programe koji doprinose boljoj zapošljivosti lica sa evidencije.

MONTENEGRO ERLAJNZ

Promotivne cijene nacionalne avio-kompanija Montenegro erlajnz (MA) za rani buking
biće aktuelne do kraja februara. Iz kompanije su saopštili da se specijalna ponuda odnosi na ljetni red letjenja.

“Karte se mogu kupiti do 29. februara, a putovanje je potrebno realizovati od 1. maja do 30. septembra 2020. godine. Cijene povratnih karata u okviru ove akcije sa svim taksama, kreću se od 119 eura za Beograd i Ljubljanu do 294 eura za St. Peterburg”, saopšteno je iz MA.

Navode da su akcijom obuhvaćene sve destinacije prema kojima lete avioni MA.

NOVI SNIMAK

Kompanija Bemaks objavila je novi snimak sa gradilišta prve dionice autoputa Smokovac-Mateševo.

Prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mateševo, autoputa Bar-Boljare, duga je 41 kilometar i sa 63 metra nadmorske visine kod Smokovca autoput u Mateševu dolazi na preko 1.100 metara.

Na prvoj dionici autoputa ima ukupno 42 tunela i 92 mosta i vijadukta.

Most Moračica jedan je od najzahtjevnijih objekata na trasi autoputa Bar – Boljare.

Gradnja prioritetne dionice počela je 11. maja 2015. godine.

Podsjećamo, direktor PJ Autoput Bar-Boljare Goran Vujović kazao je sredinom januara za TVCG da je na prvoj dionici autoputa Bar-Boljare završeno 86 odsto radova, da su i tuneli u završnoj fazi, dok se radovi na spajanju tri mosta očekuju nakon što to dozvole vremenske prilike.

Radove je komentarisao nedavno i ministar saobraćaja Osman Nurković, koji je rekao da je najveći dio fizičkih radova završen i da predstoje tri vrste poslova – asfaltiranje i elektro i mašinske instalacije. 

“To su dosta obimni radovi koji se možda ovako neće vidjeti, kao most Moračica, ali su začajni. Imamo ugovoreni rok do 30. septembra i ja se nadam da će, što se tiče fizičkog obima radova, to sigurno biti završeno. Jedino što je zebnja je da se tehnički pregled i upotrebna dozvola možda u tom trenutku ne mogu obezbijediti“, rekao je Nurković.