NAKON UKIDANJA POREZA

Dodatni porez na zarade, uveden 2013, ukinut je krajem prošle godine. Očekuje se da će zato januarske zarade biti veće, ali to neće uticati na značajnije povećanje prosječne plate, iako su povećane minimalne zarade sa 192 na 222 eura, te smanjen doprinos na zdravstveno osiguranje dva procentna. Iz sindikata i udruženja poslodavaca očekuju razgovore sa predstavnicima Vlade o daljem smanjenju poreskih opterećenja na plate, što bi trebalo da bude impuls za njen osjetniji rast.

Prilog: Zoran Leković

IVANOVIĆ SAOPŠTIO

Predsjednik Odbora direktora Luke Kotor Branko Ivanović saopštio je da su posljednje dvije godine najplodotvornije u poslovanju tog preduzeća, jer je u tom periodu ostvareno 10 godina čekano pravo na Prvenstvenu koncesiju, utrostručen akcijski kapital svakog akcionara, proširen obuhvat usluga i ostvareni su izuzetno dobri poslovni rezultati.

To je saopštio tokom posjete ambasadorke Sjedinjenih američkih država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.

Ivanović je posebno ukazao na specifičnost Luke Kotor koja predstavlja privredni subjekt koji je od posebnog značaja ne samo za Kotor, već i za cijelu Boku i Crnu Goru, kao i na činjenicu da se radi o jednom od rijetkih preduzeća koje je državno-opštinsko vlasništvo, a koje je prepoznato po kontinuiranom uspješnom poslovanju.

„Takođe, naglasio je da su posljednje dvije godine najplodotvornije godine u poslovanju Luke Kotor, jer je u tom periodu ostvareno 10 godina čekano pravo na Prvenstvenu koncesiju, utrostručen akcijski kapital svakog akcionara, proširen obuhvat usluga i ostvareni su izuzetno dobri poslovni rezultati“, navodi se u saopštenju.

Kao posebnu sepcifičnost napomenuo je da je Odbor direktora sve ključne odluke koje su dovele do najvažnijih poslovnih uspjeha Društva donosio jednoglasno, i pored činjenice da članovi Odbora imaju suprotna politička opredjeljenja, što ukazuje na činjenicu da je odgovornost ka akcionarima i zaposlenima te unapređenje poslovnih rezultata bilo prioritet svim članovima odbora.

„Izvršni direktor, Branko Kovačević je predstavio planirane investicione projekte- izgradnju pilona, priveznih bova, unapređenje kapaciteta marine, kao i niz drugih investicija planiranih u periodu od 12 godina za koji je dobijena koncesija, čija je  vrijednost 5,3  miliona eura. Takođe, govorio je i o uticaju izgradnje pilona na povećanje sigurnosti kruzera koji se vezuju na operativnoj obali“, navodi se u saopštenju.

Član Odbora Radomir Rudanović govorio je o poziciji i vrijednosti akcija „Luke Kotor“ AD Kotor na tržištu kapitala i ukazao na činjenicu daje Luka Kotor od 2018. godine preuzela obavezu poštovanja Kodeksa korporativnog upravljanja čime su napravljeni koraci ka dodatnom unapređenju transparentnosti i kvaliteta upravljanja.

„Direktorka administrativnog sektora, Snežana Jonica ukazala je na pozitivan ekološki uticaj planiranih projekata, kao i na komunikaciju sa reaktivnom misijom UNESCO-a vezano za poslovni plan „Luke Kotor“. Takođe, govorila je o planiranoj saradnji sa Institutom za biologiju mora koji će pratiti u svim fazama uticaj investicionih projekata na stanje morskog dna i kvalitet morske vode“, navodi se u saopštenju.

ZA POLJOPRIVREDU 61 MILION

Agrobudžet za ovu godinu iznosi 61 milion eura i za 8,3 miliona je veći od prošlogodišnjeg, saopštio je ministar poljoprivrede Milutin Simović, predstavljajući planirana izdvanja za poljoprivedu.

“Ovako izdašna sredstva su samo jedan od konkretnih rezultata ostvarenog rasta naše ekonomije. Povećanje podrške iz EU fondova rezultat je ostvarenog napretka u EU integracijama i odgovorne politike koju sprovodi Vlada Crne Gore”, poručio je Simović.

Kaže i da ovogodišnji Agrobudžet možemo s pravom nazvati domaćinski, evropski i razvojni.

“Domaćinski – zbog stalnog rasta sredstava koje Vlada obezbjeđuje iz našeg budžeta. Ove godine smo obezbijedili 33,3 miliona eura nacionalnih sredstava – 24,4 miliona iz budžeta i devet miliona kreditnih sredstava”, naveo je Simović.

Kaže i da je agrobudžet evropski, jer u strukturi izvora finansiranja značajna sredstva opredijeljena su iz EU fondova – 26,5 miliona eura.

“Evropski je i po njegovoj strukturi, obuhvatu i namjenama mjera koje su važan izraz usaglašavanja naše politike sa EU poljoprivrednom politikom”, ističe ministar poljoprivrede.

Ističe da je budžet razvojni jer će za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura.

“Investicije koje podstiču:unapređenje konkurentnosti, povećanje obima proizvodnje, usvajanje standarda bezbjednosti i kvaliteta, razvoj nove seoske infrastrukture, razvoj kapaciteta institucija”, zaključio je Simović.

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške – poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi. Ukupno je definisano 57 mjera.

Simović je rekao da je za tržišno cjenovnu politiku definisano deset mjera i opredijeljeno 9,3 miliona eura, što je povećanje za 1,3 miliona u odnosu na prošlu godinu.

Više novca za stočarstvo i pčelarstvo

Ministarstvo će, kako je najavio, nastaviti sa širokim obuhvatom korisnika i u stočarskoj i u biljnoj proizvodnji.

“Povećali smo iznos opredijeljenih sredstava za premije u stočarstvu sa tri na 3,5 miliona eura. Gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju po grlu od ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma. Na ovaj način odgovorili smo na dugogodišnje zahtjeve i očekivanja farmera da se sva grla obuhvate premijama”, objasnio je Simović.

Ministarstvo će, shodno Agrobudžetu, nastaviti i sa mjerama za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka, kako bi svo otkupljeno mlijeko bilo evropskog kvaliteta.

“Novina je da će od sredine ove godine sredstva podrške biti uplaćivana direktno na žiro račun proizvođača, što je bio njihov sve češći zahtjev. Na ovaj način će proizvođači mlijeka znati koliki iznos premije ostvaruju od države, a koliki je iznos koji dobijaju od mljekara”, saopštio je Simović.

Agrobudžetom je povećana podrška pčelarstvu, a ove godine opredijeljeno je 400 hiljada eura za taj sektor.

“Izašli smo u susret zahtjevima pčelara i povećali podršku za nabavku matica i preradu voska, a od ove godine uključili podršku za nabavku opreme i pribora”, rekao je Simović.

Za jačanje konkurentnosti definisano je 17 mjera i opredijeljeno 36,6 miliona eura.

Simović je kazao da je prošlu godinu obilježilo ugovaranje i početak realizacije projekata u okviru IPARD programa.

Simović je Agrobudžet predstavio na imanju rukometaša Mladena Rakčevića koji je uspješnu sportsku karijeru prije godinu i po zamijenio vinogradarstvom i vinarstvom.

U 4 GODINE

Crnogorski telekomunikacioni operatori investirali su u posljednje četiri godine više od 330 miliona eura, saopštio je Pobjedi izvršni direktor Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) Darko Grgurović.

On je najavio da postoji interesovanje stranih investitora naročito za trenutno slobodne radio-frekvencijske resurse.

“Od 2016. do 2018. godine prosječno je godišnje investirano 43 odsto ukupnih prihoda sektora. U članicama Evropske unije investicije se na godišnjem nivou kreću od 12 do 15 odsto prihoda u sektoru elektronskih komunikacija”, kazao je Grgurović i dodao da su lani planirane investicije operatora od 33,7 miliona, a ove godine 25,5 miliona.

Prema njegovim riječima, najveći operatori Crnogorski Telekom, TeLenor, M-tel, Telemah i Radio-difuzni centar su lani nastavili sa ulaganjem u razvoj mreža što je osnova i za razvoj i pružanje kvalitetnih elektronskih servisa.

Dodao je da su koristeći pogodnosti pripadnosti velikim telekomunikacionim grupama, mobilni operatori u Crnoj Gori prepoznati kao regionalni lideri u primjeni novih tehnologija.

“Crna Gora se po stepenu pokrivenosti stanovništva signalom mobilnih mreža može porediti sa najrazvijenijim zemljama Evrope”, istakao je Grgurović.

Naveo je da je pokrivenost stanovništva GSM signalom 99 odsto, dok ukupna pokrivenost signalom UMTS i LTE mreža iznosi 97 do 98 odsto, što Crnu Goru svrstava u red zemalja sa izuzetno dobrom pokrivenošću.

“Uslugama fiksne telefonije zadovoljno je 76,4 odsto ispitanika dok je stepen zadovoljstva cijenama usluga 62,8 odsto. Nivo zadovoljstva korisnika uslugama mobilnih mreža iznosi 88,8 odsto, a cijenama 71,6 odsto”, precizirao je Grgurović.

Podsjetio je da je EKIP lani pustio u rad sistem za mjerenje i analizu kvaliteta usluge pristupa internetu ,,EKIP NetTest”, koji omogućava mjerenje parametara kvaliteta usluge pristupa internetu u fiksnim i mobilnim mrežama.

“Agencija je razvila veb aplikaciju za pomoć korisnicima prilikom izbora usluga ‘Kalkulator’ interaktivni alat za poređenje ponuda fiksne i mobilne telefonije, pristupa internetu, distribucije TV i radio programa i kombinovanih paketa navedenih usluga. ‘Kalkulator’ korisniku, na osnovu podataka o željenoj usluzi i podataka koje su unijeli operatori daje rang listu najpovoljnijih usluga koje odgovaraju njegovim zahtjevima”, pojasnio je Grgurović i dodao da su obezbijedili direktan telefon za kontakt sa korisnicima, kao i posebnu adresu na sajtu www.ekip. me C,Korisnici pitaju”) i stranicu „zaštita korisnika”, a da odgovaraju u najkraćem roku.

Ocijenio je da je domaće tržište elektronskih komunikacija stabilno i dugoročno predvidljivo, što su i zahtjevi investitora.

Naveo je da su lani imali sastanke sa investitorima zainteresovanim za ulazak na naše tržište. Ispitivali su sigurnost tržišta, funkcionalnost bankarskog sektora i platnih transakcija u zemlji i inostranstvu, regulatorni okvir tržišta rada i saobraćajnu povezanost.

“Zadovoljni su preliminarnim stanjem i nastaviće dalje aktivnosti u vezi sa započinjanjem konkretnih ulaganja radi pružanja elektronskih komunikacionih usluga i izgradnje mreža, kao i raznih servisa poput video nadzora, raznih senzorskih mreža i pametnih gradova, čak i mogućeg otvaranja pojedinih proizvodnih fabričkih postrojenja”, kazao je Grgurović i naglasio da su potencijalni investitori naročito zainteresovani za trenutno slobodne radio-frekvencijske resurse i one koje će biti predmet dodjele u narednim godinama.

“O eventualnom ulasku novog operatora koji će donijeti novu vrijednost na naše tržište, možemo razmišljati u nekom srednjoročnom periodu od dvije do četiri godine”, najavio je Grgurovič.

Korisnici podnesu 50 žalbi mjesečno

On je saopštio da u prosjeku EKIP-u korisnici podnesu 50 žalbi mjesečno.

“Imajući u vidu broj korisnika i osnove po kojima mogu da podnesu žalbu cijenimo da je ovo izuzetno mali broj žalbi i da su prava I interesi korisnika elektronskih komunikacionih usluga zaštićeni”, rekao je Grgurović.

U prošloj godini je, kaže, procenat žalbi koje su se okončale obustavom postupka kod Agencije znatno uvećan, zahvaljujući prvenstveno posredovanju koje Agencija odradi u postupku rješavanja po žalbi korisnika sa operatorom.

Nemaju zvanične informacije o integrisanju operatora

Grgurović je naveo da u EKIP-u za sada zvanično nemaju nikakvih informacija o eventualnim promjenama na tržištu elektronskih komunikacija po pitanju integrisanja postojećih operatora.

“U prethodnim mjesecima su se nezvanično mogle čuti različite priče i scenariji, neki od njih bi bili izuzetno povoljni za dalji razvoj našeg tržišta elektronskih komunikacija, dok bi drugi bili nepovoljni. U slučaju da dobijemo neku inicijativu ili plan po ovom pitanju, EKIP će u skladu sa svojim nadležnostima uraditi neophodne analize, preduzeti zakonima propisane mjere i dati jasan stav i mišljenje u vezi sa takvom inicijativom”, kazao je Grgurović.

GOTOVO 95 MILIONA

Na osnovu preliminarnih podataka dostavljenih Agenciji za nadzor osiguranja od strane društava za osiguranje, društva su tokom 2019. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 94,8 miliona eura, što predstavlja rast od 9,1 odsto , 7,9 miliona eura više, u odnosu na 2018. godinu.

Premija neživotnog osiguranja ostvarila je rast za 6 miliona eura (za8,4 odsto), dok je premija životnog osiguranja ostvarila rast od 1,9 miliona eura, odnosno 12,5 odsto u odnosu na 2018. godinu.

“Najzastupljenija vrsta osiguranja na crnogorskom tržištu je osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila sa učešćem od 40,1 odsto u ukupnoj bruto premiji 38 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

 Najviši nominalni rast na godišnjem nivou ostvaren za ‘’Osiguranje života’’ i to za 1,7 miliona eura (12,9 odsto).

“Zatim slijedi rast u vrsti ‘’Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila’’ za 1,3 miliona eura (3,5 odsto), i u vrsti ‘’Ostala osiguranja imovine’’ za 1,2 miliona eura (17,4 odsto) više u odnosu na 2018. godinu. Sva društva za osiguranje su tokom 2019. godine ostvarila rast premije u odnosu na 2018. Godinu”, navodi se u saopštenju. .

Pojedinačno učešće društava za osiguranje u premiji neživotnih osiguranja za 2019. Godinu: Lovćen osiguranje AD 42,7 odsto, Sava osiguranje AD 17,7 odsto, Uniqa neživotno osiguranje AD 15,9 odsto,  Generali osiguranje Montenegro AD 15 odsto I Swiss osiguranje AD 8,5 odsto.

“Pojedinačno učešće društava za osiguranje u premiji životnih osiguranja za 2019. godinu: Grawe osiguranje AD 41,3 odsto, Wiener Städtische životno osiguranje AD 27 odsto, Lovćen životna osiguranja AD 20,5 odsto I Uniqa životno osiguranje AD 11,2odsto “, navodi se u saopštenju.

 “ Siguran sam da građani i privreda sve bolje razumiju osiguranje, prednosti i pogodnosti koje ono nudi. Bez obzira na ostvareni rast, koji je značajno iznad prognoziranog, još snažnije i aktivnije nastavljamo sa nadzornim i drugim aktivnostima u ovoj godini, sve u cilju zaštite interesa osiguranika i korisnika osiguranja i daljeg razvoja tržišta”, kazao je predsjednik Savjeta agencije Uroš Andrijašević.

On je poručio da će doprinijeti dodatnom snaženju svijesti sveukupne javnosti o osiguranju.

“Naročito smo zadovoljni rastom premije i učešća životnog osiguranja u ukupnoj premiji, a po prvi put otkako Agencija za nadzor osiguranja postoji, vrsta Osiguranje života na godišnjem nivou zabilježila je najveći nominalni rast, kad su sve vrste osiguranja u pitanju”, zaključio je Andrijašević.

MUGOŠA I GOLUBOVIĆ

U Crnoj Gori je evidentan rast prijavljene dobiti i naplaćenih poreza, što govori o tome da privreda sve bolje posluje, saopšteno je tokom sastanka predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića i direktora Poreske uprave Miomira M. Mugoše.

Kako je saopšteno Poreska uprava je u 2019. godini naplatila 75 miliona eura poreza na dobit, što je za šest miliona, ili devet procenata više nego u 2018. Riječ je o za tri miliona većem iznosu u odnosu na planirani.

Razgovarano je o ekonomskim kretanjima, na temelju Analize „Crnogorska privreda u 2019. godini” koju je uradila Privredna komora, a sa akcentom na oblasti koje su u fokusu tih institucija.

Predsjednik Golubović je kazao da se nastavlja dinamičan rast crnogorske ekonomije po stopi koja je među najvećim u Evropi.

Rastu najviše doprinose investicije koje su u 2019. više 15 odsto u odnosu na prethodnu.

Mugoša je predstavio rezultate Poreske uprave u prethodnom periodu.

“U prethodne četiri godine naplatili smo 4,168 milijarde eura poreza čime smo premašili plan za 201 milion – naveo je prvi čovjek Poreske uprave, dodajući da je u 2019. naplaćeno 80 miliona eura više od planiranog. U prethodne četiri godine nivo dospjelog poreskog duga smanjen za 210 miliona eura. Na dan 31. decembar 2019. on je iznosio 378.142.829 eura”, kazao je Mugoša.

Reforma Poreske uprave, prema Mugošinim riječima, realizuje se kroz tri međunarodna projekta. Među njima je projekat reforme poreske administracije vrijedan 18,5 miliona eura, koji obuhvata nabavku integrisanog IT sistema uz modernizaciju poslovnih procesa i elektronsku fiskalizaciju koja će početi 1. januara 2021. godine.

Reforma se odnosi i na formiranje novog data centra i poreske policije.

“Poreska uprava je dobila priznanje kao najtransparentnija državna organizacija u Crnoj Gori i Regionu”, kazao je Mugoša.

Predsjednik Komore istakao je zalaganje privrede da se proizvodna preduzeća oslobode poreza na dobit koju reinvestiraju u tehnološke kapacitete i nova radna mjesta, zatim da se raspon stope poreza na nepokretnosti za privredne objekte smanji na 0,25 – 0,50 odsto, umanji PDV na svježu ribu, jaja i prerađevine od mesa, te da se u svim hotelima na služenje hrane primjenjuje niža stopa PDV od sedam odsto, nezavisno od kategorije.

Prilkom predavanja finansijskih izkaza Komora će insistirati na potpunom i tačnom popunjavaju statističkog aneksa.

Sagovornici su se saglasili da intenzivno sarađuju kako bi blagovremeno informisali privredu o svim planiranim izmjenama fiskalnih propisa i aktivnostima Poreske uprave.

“Komora će dati doprinos predstojećem Poreskom karavanu, te pružiti kadrovsku i tehničku podršku edukativnim aktivnostima Poreske uprave”, poručio je Golubović.

PO PRESUDI

Vlada Crne Gore isplatiće bivšim radnicima “Radoja Dakića” 910.000 eura po osnovu presude Ustavnog suda.

Advokati Dragan Prelević i Ljubomir Marković, koji zastupaju ukupno 451 bivšeg radnika “Radoja Dakića” u stečaju, tražili su od premijera Duška Markovića i Ministarstva finansija, da njihovim klijentima najkasnije do 26. januara isplate ukupno 902.000 eura, po osnovu tri prošlogodišnje odluke Ustavnog suda Crne Gore.

“Usvojena je Informacija o obezbjeđivanju potrebnih sredstava za sprovođenje odluka Ustavnog suda na ime potraživanja bivših radnika Radoja Dakića kojima je Vladi – Ministarstvu finansija naloženo da isplati odgovarajuće naknade”, saopšteno je iz Vlade.

Vlada je, kako poručuju, pokazujući odgovoran odnos prema presudama Ustavnog suda i razumijevanje za zahtjeve radnika nekadašnjeg „Radoja Dakića“, izdvojila potrebna sredstva i odlučila da odmah po sticanju neophodnih uslova isplati cio presuđeni iznos.

“Na osnovu procjene Ministarstva finansija za podmirenje svih troškova po osnovu šest presuda Ustavnog suda Crne Gore izdvojeno je iz tekuće budžetske rezerve 910.000 eura koje mogu biti isplaćene čim se za to budu stekli uslovi”, poručuju iz Vlade.

Usvojene su izmjene i dopunama Zakona o stečaju 

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju. 

Kako je naglašeno, izmjene pojedinih zakonskih odredbi bile su neophodne kako bi bile stvorene pretpostavke za unapređivanje ekonomičnosti, racionalnosti i efikasnosti stečajnog postupka.

“U tom cilju, definisane su izmjene i dopune ovog zakonskog akta koje se odnose na preciziranje određenih normi u smislu obezbjeđivanja njihove efikasnije primjene, otklanjanja određenih slabosti koje su se pokazale u praksi i skraćenja pojedinih rokova”, saopšteno je iz Vlade.

Značajne novine ovog zakonskog rješenja se tiču uvođenja stručnog ispita, licence i ispita provjere znanja za stečajne upravnike, koji imaju za cilj pružanje dodatnih garancija da će oni obavljati svoje dužnosti stručno i profesionalno. Dodatno, uvedena je i lista stečajnih upravnika i preciziran kriterijum za njihovo imenovanje, koji je nedostajao u važećem Zakonu.

Utvrđen je Predlog zakona o potvrđivanju Protokola I Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske i Protokola III o trgovini uslugama Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske. 

“U diskusiji je naglašeno da će primjena ovog propisa omogućiti plasman na tržište Republike Turske određenih poljoprivrednih proizvoda koji do sada nijesu imali mogućnost izvoza usljed visokih carinskih dažbina. Sa druge strane, liberalizacija crnogorskog tržišta za određene turske proizvode uticaće na manje cijene tih proizvoda na crnogorskom tržištu”, navodi se u saopštenju.

Vlada je donijela Uredbu o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike za 2020. godinu – agrobudžet, kojim se utvrđuju uslovi, način i dinamika sprovođenja mjera agrarne politike za tržišno-cjenovnu politiku, politiku ruralnog razvoja, poslove od javnog interesa, socijalne transfere pojedincima, bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i mjere u oblasti ribarstva.

Donijet je Program gazdovanja šumama za 2020. godinu

Program je urađen u skladu sa opredijeljenim sredstvima u budžetu Crne Gore od 5.076.642 eura.

“Planirano je da se koncesionarima sa kojima su zaključeni dugogodišnji ugovori o koncesijama daju na korišćenje ukupne količine od 260.272 m³ bruto drvne mase, dok su za prodaju drveta u dubećem stanju opredijeljene količine od 213.791 m³ bruto drve mase”, saopšteno je iz Vlade.

Vlada je donijela Odluku o dodjeli koncesije za korišćenje dijela voda sa izvorišta „Komunicaˮ, Opština Danilovgrad, za flaširanje, odnosno pakovanje ili dopremanje vode u komercijalne svrhe i prihvatila tekst Ugovora o koncesiji.

Odlukom je koncesija, pod precizno definisanim uslovima, dodijeljena investitoru „Nature Technologyˮ d.o.o. iz Bara.

Vlada je dala saglasnost za Preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve na potrošačku jedinicu Ministarstvo sporta i mladih u iznosu od 300.000 eura za finansiranje, odnosno sufinansiranje izgradnje odnosno obnove sportskih objekata.

“Ministarstvo je prepoznalo da će se ovim projektima dodatno unaprijediti sportska infrastruktura i da će izgrađeni odnosno obnovljeni sportski objekti biti u funkciji što kvalitetnijeg razvoja rekreativnog, vrhunskog i školskog sporta”, saopšteno je iz Vlade.

CBCG

Obavezna rezerva banaka na kraju decembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 260,1 milion eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 59,1 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 40,9 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u novembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,5 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 71,5 odsto, a na oročene depozite 28,5 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara prošle godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara prošle godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

OD JANUARA

Krizni porez, koji je ukinut od januara, poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata. Iz poslodavačkih organizacija diplomatski poručuju da je to “stvar menadžera i poslovne politike firmi”.

Krizni porez uveden je 2013. i iznosio je 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, odnosno 500 eura neto.

“Pošto je od prvog januara ukinut krizni porez, taj se novac vraća zaposlenom na koga je primjenjivan, jer je obračunavan na teret zaposlenog”, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata.

Isto kažu i u Uniji slobodnih sindikata.

“Kako je krizni porez uveden kao dodatni porez na dohodak fizičkih lica, poslodavci su obavezni da ga sada pretoče u povećanje zarada”, kažu u USSCG i podsjećaju da su bila oporezovana primanja veća od prosječne plate.

U privrednim asocijacijama kažu da ne mogu da utiču na poslodavce i da je odluka u njihovim rukama.

“Privredna komora nema mogućnost uticaja na poslovnu politiku privrednih subjekata, ali očekujemo da će ukidanje kriznog poreza doprinijeti povećanju zarada zaposlenih čija je bruto plata veća od 766 eura, s obzirom na to da je samo na dio tih zarada plaćan krizni porez”, kazali su iz PKCG.

Oni su najavili da će se zalagati za poresko rasterećenje rada, povećanje zarada i zaposlenosti.

“Djelovaćemo na smanjenje doprinosa, povećanje minimalne cijene rada i energičniju kontrolu inspekcija, što će doprinijeti daljem rastu zarada i zaposlenosti. Ovim će se proširiti baza poreskih obveznika i na taj način sačuvati stabilnost javnih finansija”, kažu u Privrednoj komori.

Visoki troškovi rada u dijelu doprinosa, tvrde, jedno od najvećih ograničenja poslovanja.

“Pripremili smo analizu poreska opterećenja po osnovu rada, koja je prezentovana na skupštinskom Odboru za ekonomiju. Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada je 41,3 odsto i iznad je prosjeka zemalja OECD-a, što negativno utiče na stopu zaposlenosti, a dio poslodavaca ne izmiruje u potpunosti poreske obaveze”, pojašnjavaju iz PKCG.

Iz Montenegro biznis alijanse pozdravljaju odluku o ukidanju kriznog poreza i dodaju da je stvar firme kako će iskoristiti te pare.

“Kao tržišno orijentisana poslovna asocijacija ocjenjujemo daje to stvar menadžmenta firmi i poslovne politike koju vode. Različite su mogućnosti korišćenja „viška” sredstava, tako da sve to ostaje u domenu menadžmenta svake firme pojedinačno”, kazao je Milan Dragić, izvršni direktor MBA i podsjetio da se oni kontinuirano zalažu za smanjenje svih vrsta poreza kao jedne od mjera za podsticanje biznisa.

DODIJELJEN PREDMET

Predmet za ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom, dodijeljen je u rad sudiji Ustavnog suda, nakon što su pribavljena neophodna mišljenja i odgovori, saopšteno je Dnevnim novinama u tom sudu.

Riječ je o inicijativi koju je najvišoj sudskoj instanci, u septembru prošle godine, podnijela Unija poslodavaca.

“U postupku po Inicijativi za ocjenu ustavnosti odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini završen je prethodni postupak u kojem se pribavljaju mišljenja, odnosno odgovori na inicijativu. Predmet je dodijeljen u rad sudiji izvjestiocu i savjetniku”, kazali su u Ustavnom sudu.

U Uniji smatraju da je član o neradnoj nedjelji, koja već tri mjeseca važi za trgovine u Crnoj Gori, nesaglasan sa članom 59 Ustava kojim se jemči sloboda preduzetništva koja se, kako piše u Ustavu, može ograničiti radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane države.

Oni tvrde da zakon nije dobar, jer nije konsultovana privreda.

“Izmjene smatramo problematičnim i sa aspekta velikih trgovinskih sistema i sa aspekta malih. Negativne efekte koje će usvajanje zakona donijeti možemo posmatrati u budućnosti, naročito jer smo se strateški opredijelili da nam turizam bude glavna privredna grana. Postavlja se pitanje da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru”, kazali su ranije Dnevnim novinama predstavnici Unije.

Nakon što je Ministarstvo ekonomije odbilo zahtjev šoping mola Delta siti da im se omogući rad nedjeljom, u tom tržnom centru su najavili višemilionske gubitke i otpuštanje radnika.

I u inicijativi Unije se navodi da će zabrana rada nedjeljom dovesti do gubitka značajnog broja radnih mjesta, što će produbiti nejednakost na tržištu rada.

Oni su ukazali da će većinom žene biti pogođene otkazima, budući da dominiraju u strukturi zaposlenih u trgovini kojih, prema procjenama, ima skoro 40.000.

Među dokumentima koja je Ustavni sud pribavio, nalazi se i mišljenje Ministarstva ekonomije. Taj resor je predložio odbijanje inicijative Unije poslodavaca, jer smatraju da Unija nije navela konkretne razloge na koji način neradna nedjelja ograničava slobodu preduzetništva.

“Predmetna odredba ne uvodi ograničenje, već potvrđuje odredbu člana 62 Zakona o radu koja je jasna i glasi sedmični odmor se koristi nedjeljom. Imajući u vidu da se preduzetništvo uglavnom definiše kao sposobnost da se na osnovu kreativne čovjekove ekonomske djelatnosti i ograničenih prozvodnih činioca formira određena efikasna privredna djelatnost, nesporno je da odredba člana 35a ne ograničava slobodu preduzetništva”, navodi se u mišljenju Ministarstva koji je Vlada usvojila u novembru prošle godine.

Stav tog resora je i da su neosnovani navodi Unije da će potencijalno doći do diskriminacije žena, jer će većinom one biti pogođene otkazima.

“Kada se govori o pojmu diskrimancije mora se jasno imati u vidu šta diskriminacija predstavlja i koji vidovi diskrimacije mogu postojati. U suprotnom bi se moglo govoriti i o tome da veće zapošljavanje žena u trgovini takođe predstavlja vid diskrimacije”, objašnjeno je u mišljenju Ministarstva.

Izmjene i dopune Zakona o unutrašnoj trgovini usvojene su prošlog ljeta, dok odredba o neradnoj nedjelji važi od 20. oktobra.

Poslodavci koji prekrše odredbu i otvore radnje nedjeljom, mogu biti novčano sankcionisani od 1.000 do 10.000 eura, a predviđeno je i zatvaranje objekta.