SKUPŠTINSKI ODBOR

Sjednica skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je trebalo da se obavi kontrolno saslušanje direktora Poreske uprave (PU) Miomira M. Mugoše, odložena je.

Predsjednik Odbora, Predrag Sekulić, objasnio je u saopštenju da će novi termin održavanja sjednice biti naknadno određen.

Kontrolno saslušanje Mugoše, po inicijativi poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića, bilo je zakazano za danas.

Konjević je tražio da se Mugoša sasluša u vezi sa radom PU u oblasti nadzora i naplate poreskog duga.

Konjević je ocijenio da informacije koje je Mugoša u posljednje vrijeme saopštio, slikovito pokazuju nefunkcionalnost sistema naplate poreza u Crnoj Gori.

“Tolerisanje poreskih dugova je, nažalost, postala praksa i zbog toga su građani Crne Gore ostali uskraćeni za stotine miliona EUR, koji nikada neće biti naplaćeni”, naveo je Konjević u obrazloženju.

On smatra da snaga države u oblasti naplate poreza mora biti jednaka prema svima i da se ne smije dozvoliti da neko može da duguje milione, dok se zakon do kraja rigorozno primjenjuje na ogromnoj većini građana i kompanija koje uredno izmiruju obaveze.

PO PREPORUKAMA VLADE

Unija slobodnih sindikata (USSCG) će, u skladu sa preporukama Vlade i Instituta za javno zdravlje, svoj rad u narednih 15 dana ograničiti tako što će uvesti dežurstva i rad od kuće.

Ujedno, USSCG će do daljnjeg obustaviti skupove, sastanke i druge aktivnosti koje podrazumijevaju veći broj osoba na jednom mjestu.

USSCG je obavijestila članstvo i poslovne partnere da će, i pored ograničavanja radnog vremena i rada sa strankama, svoj rad u najvećoj mjeri obavljati putem elektronske pošte i telefona, što znači da će u periodu od sedam do 15 sati svakog radnog dana zaposleni u Stručnoj službi USSCG biti dostupni pomenutim kanalima komunikacije.

“Naši članovi koji imaju neodložnu potrebu da nas konsultuju o svojim pravima i obavezama treba to da urade putem e-maila [email protected] ili telefona 020/232-315 i 067/418-991”, navodi se u saopštenju.

Iz USSCG su apelovali na sve članove da i sami pokažu odgovoran odnos kakav takva situacija zaslužuje, te da odgode sve planirane sastanke i okupljanja na period od najmanje 15 dana.

Imajući u vidu važnost ovog trenutka, prije svega zaštitu života i zdravlja sugrađana, USSCG apeluje na sve poslodavce u Crnoj Gori da pokažu odgovoran odnos najprije prema svojim zaposlenima, a potom i prema građanima – korisnicima njihovih usluga, na način da ograniče rad, odnosno tamo gdje postoji mogućnost uvedu rad od kuće ili na drugačiji način organizuju radno vrijeme.

“Ovo je trenutak kada trka za profitom ne smije biti iznad onoga što nam je najsvetije, a to su život i zdravlje naših građana i građanki, odnosno trenutak kada se ulaganje u mjere i sredstva zaštite i zdravlja na radu konačno ne smije tretirati kao trošak”, kazali su iz Unije.

Istovremeno, USSCG je apelovala na sve zaposlene da i sami preduzmu sve mjere predostrožnosti u cilju zaštite sebe i svojih kolega, ali i da zahtijevaju od poslodavaca da za vrijeme rada obezbijede i preduzmu sve neophodne mjere koje bi umanjile moguće štetne posljedice pri čemu posebno misle na zaposlene koji rade sa strankama.

“USSCG koristi ovu priliku da iskaže poštovanje prema svim zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori, našim tihim herojima, koji su najizloženiji riziku, ali i zaposlenima u svim drugim javnim službama koje će narednih dana danonoćno brinuti o svima nama”, rekli su iz Unije.

USSCG se, kako se zaključuje, nada da će svi kao pojedinici dati puni doprinos da se pobijedi ta pošast i da će, više nego ikada, pokazati solidarnost i ličnu odgovornost da zaštite kako sebe, tako i druge od sebe.

OCJENA EVROPSKIH BANKARA

Epidemija koronavirusa imaće neposredan uticaj na ekonomski učinak u regionima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ali je, za razliku od finansijske krize 2008. godine, brz oporavak moguć kada se ona suzbije, ocinjenili su predstavnici te finansijske institucije.

“Često nas ovih dana pitaju za naše viđenje kratkoročnog i dugoročnog uticaja aktuelnih dešavanja na ekonomiju. S obzirom da se ova situacija brzo razvija, očigledno je da je veoma teško doći do konačnih zaključaka”, kazali su iz EBRD-a.

Oni su dodali da, u trenutku kada se svijet nalazi u zagrljaju Kovid-19 krize, EBRD kao vodeća međunarodna finansijska institucija ubrzava sopstvene napore da podrži privrede u koje ulaže i gdje se angažuje.

Iz banke su podsjetili da je njen upravni odbor u petak odobrio hitan paket u iznosu od milijardu eura.

“Taj paket je jasno označen kao prvi korak kojim je EBRD spremna da učini više ukoliko i kada je to potrebno”, naveli su predstavnici te finansijske institucije.

Paket solidarnosti, kako su saopštili, pokazuje da EBRD ostaje otvorena za biznis i spremna je da djeluje brzo i odlučno.

“Banka je u mogućnosti da to učini na osnovu jake baze u smislu kapitala i odličnih rezultata postignutih tokom posljednjih nekoliko godina. U ovom kritičnom trenutku, EBRD je dobro opremljen da da podršku svojim klijentima i zemljama u kojima radi”, poručili su iz te banke.

SNP VLADI

Socijalistička narodna partija (SNP CG) poziva Vladu i nadležne organe da što prije izađu sa jasnim mjerama kako prevazići potencijalno tešku situaciju u turizmu zbog virusa korona. Smatraju da treba razmisliti o nižim cijenama boravka u hotelima i privatnom smještaju tokom maja i juna razmisliti o odlaganju plaćanja poreza na dobit, te subvencijama koje se odnose na poreze i doprinose zaposlenih, kao i liberalniji odnos banaka prema kreditnim obavezama turističkih poslenika.

Iz SNP-a navode da je već sada jasno da je epidemija korona virusa ne samo zdravstveni problem broj jedan u svijetu, već i da će uticati na ljudske živote i ekonomije brojnih država.

Kažu da će i nastupajuća sezona u Crnoj Gori, koja uglavnom živi od turizma, biti neizvjesna.

“Prema informacijama koje dolaze do javnosti, predsezona je pod znakom pitanja s obzirom da se otkazuju turistički aranžmani, konferencije i ostali događaji, avio kompanije otkazuju letove, turističke agencije bilježe gubitke, a neki hoteli planiraju zatvaranje”, navodi se u saopštenju SNP-a.

Da je situacija ozbiljna, kako su kazali, govori podatak da je za 8. mart, kada je tradicionalno povećan broj turističkih aranžmana, ostvaren minimalan broj putovanja.

“U nekim hotelima već su otkazane sve grupe za mart i čak 70 odsto najavljenih grupa za april, pa se po pojedinim mišljenjima, crnogorski turizam nalazi u najtežoj poziciji od ratnih devedesetih godina. Postavlja se i pitanje kakva će biti platežna moć turista kada širenje virusa počne da jenjava. Dok turistički radnici muku muče sa pomenutim problemima, iz Nacionalne turističke organizacije i Ministarstva održivog razvoja i turizma iskazuju nadu da će do glavne turističke sezone u Crnoj Gori, koja obuhvata jul, avgust i septembar, doći do stabilizacije situacije”, navodi se u saopštenju.

Iz te partije dodaju da kao mnogo puta do sada, “nema plana suočavanja sa situacijom, nema preventivnih mjera, nema strategije kako pomoći ugroženom turističkom sektoru, kao ni radnicima koji žive od posla u ugostiteljstvu i hotelijerstvu”.

“Naše institucije se, kao u slučaju zimske turističke sezone kada su prizivale snijeg, sada nadaju da će korona virus proći što prije”, navodi se u saopštenju.

SNP CG poziva Vladu i nadležne organe da što prije izađu sa jasnim mjerama kako prevazići potencijalno tešku situaciju u turizmu, da bismo osigurali da ova pošast izazove što manje posljedica po sve nas.

“U tom smislu, po ugledu na zemlje regiona, moglo bi se razmisliti o nižim cijenama boravka u hotelima i privatnom smještaju tokom maja i juna. Istovremeno, podrška bi se mogla ogledati u odlaganju plaćanja poreza na dobit, te subvencijama koje se odnose na poreze i doprinose zaposlenih, kao i liberalniji odnos banaka prema kreditnim obavezama turističkih poslenika”, zaključuje se u saopštenju.

CBCG

Zbog mogućeg uticaja korona virusa na crnogorski finansijski sistem, Centralna banka je pripremila mjere koje imaju za cilj očuvanje finansijske snage banaka i ukupne transparentnosti u finansijskom sektoru, kazala je za DN viceguvernerka CBCG Zorica Kalezić.

Kalezić za Dnevne novine kaže da dva aspekta idu u prilog značajnoj rezistentnosti finansijskog sistema Crne Gore na rizik potencijalnog šoka prouzrokovanog pandemijom COVID-19.

“Prvo, bankarski sistem Crne Gore se uspio oporaviti od finansijske krize iz 2008, sa neto profitom od 50,58 miliona eura i koeficijentom solventnosti od 17,73 odsto na kraju 2019. na raspolaganju za eventualnu apsorpciju šokova, uz kvalitetan buffer likvidnosti od 20,48 na kraju januara 2020. godine, koji može odgovoriti naglim pritiscima”, poručila je Kalezić.

Drugi aspekt je, kako dodaje, činjenica da je i CBCG i banke imaju bogatu institucionalnu memoriju, iz prethodne finansijske krize i pregrijavanja ekonomije, o tome koje su kvalitetne prakse i zakonska rješenja, odnosno mjere koji mogu pomoći u slučajevima prelivanja makroekonomskog šoka na finansijski sistem.

U ovom momentu CBCG je, kako dodaje Kalezić, već dala preporuku bankama da radi pravilne procjene uticaja pandemije COVID-19 rizika na poslovanje privatnog sektora i stanovništva.

“Dobijanje mikro-informacija na dnevnom nivou i smanjenje asimetrične informacije između banaka i klijenata u uslovima povećne neizvjesnosti je esencijalna za pravilnu procjenu novih novčanih tokova klijenata”, navela je Kalezić.

CBCG je pripremila mjere, u skladu sa preporukama MMF-a, koji je ohrabrio vrhovne monetarne i supervizorske institucije da razmotre, imajući u vidu privremenu prirodu epidemije virusa, privremeno restrukturiranje obaveza klijenata/industrija koji su najviše pogođeni.

“Guverner CBCG sa direktorom sektora za kontrolu će stoga u narednim danima blisko koordinisati sa bankama predloge mjera, kako bi osigurali da ove inicijative ostanu transparentne i privremene. Uz apsorpciju potencijalnog šoka privrede, primarni cilj je očuvanje finansijske snage banaka i ukupne transparentnosti u finansijskom sektoru”, zaključio je Kalezić.

OZAN O AERODROMIMA

U Turskoj bi željeli da ozbiljna svjetska kompanija kakva je TAV Havalimanlari dobije koncesiju za Aerodrome Crne Gore, saopštila je ambasadorka Turske u Podgorici Songul Ozan i dodala da će odluku o tome svakako donijeti crnogorska Vlada.

„Projekat aerodroma Podgorica i Tivat je veoma značajan, a naša želja kao Turske je da TAV zajedno sa svojim partnerom dobije koncesije, ali odluka je na crnogorskoj Vladi“, rekla je Ozan agenciji Mina-business.

TAV Havalimanlari, uz francuski AdP International, jedna je od četiri kompanije koje su ispunile pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore. Godišnje opsluži više od 120 miliona putnika, a glavni aerodromi su Skoplje, Tbilisi, ParizCDG i Bodrum.

Ozan je navela da je TAV veoma ozbiljna svjetska kompanija, prepoznata po uspjehu i u svom poslovanju u svijetu, rukovođenju i renoviranju aerodroma.

„Ja želim da oni dobiju, ali svakako odluka je na Vladi Crne Gore“, dodala je Ozan.

Ona je, govoreći o ekonomskoj saradnji sa Crnom Gorom, kazala da su dvije zemlje došle do rekordnih ostvarenja, pri čemu se i broj turskih kompanija u Crnoj Gori povećava.

„Turske kompanije koje su u svijetu prepoznate kao veoma dobre i uspješne u Crnoj Gori su angažovane oko raznih projekata u turizmu, infrastrukturi i drugim poljima“, rekla je Ozan.

Prema njenim riječima, mnogi privrednici iz Crne Gore imaju jako dobre trgovinske odnose sa Turskom.

„Našim investitorima svakodnevno pokušavamo da predstavimo potencijal koji ima Crna Gora“, kazala je Ozan i podsjetila na organizovanje Mještovite ekonomske komisije za saradnju dvije države i tursko-crnogorskog foruma, kojem je prisustvovalo 100 turskih privrednika.

Ona je navela da su pokazali investitorima da je Crna Gora jako atraktivna destinacija i da mogu da ulažu u razne sektore kao što su turizam, zdravstvo, energetika i infrastruktura.

„Pokušavamo da naše privednike uputimo na predstavnike lokalnih zajednica. Nedavno je u Podgorici održana prezentacija turskih investitora, što želimo da ponovimo sa drugim opštinama. Imate velike šanse za investiranje u Ulcinju, maslinarstvu, stočarstvu i raznim oblastima gdje možete da razvijate biznis“, ocijenila je Ozan.

Crna Gora je, kako je dodala, turistička destinacija i jedna zemlja za primjer u koju može da se investira na svim poljima.

„Od trgovine, zdravstva, turizma, poljoprivrede, kao i lokalnih usluga, imate veliko interesovanje među turskim investitorima. Ima puno ozbiljnih projekata na polju građevine, saobraćaja i turizma“, rekla je Ozan.

Ona je, govoreći o poslovnom okruženju u Crnoj Gori, kazala da je došlo do porasta turskih firmi, kojih ima oko tri hiljade, ali je od njih aktivno oko 300 ili 400.

„Ostale su se samo registrovale i još nemaju aktivnosti. Crna Gora ima dobro uređeno zakonodavstvo kada su u pitanju strani investitori, ali kod participiranja postoje određeni problemi“, smatra Ozan.

Prema njenim riječima, turske kompanije se vode time da će Crna Gora uskoro postati članica Evropske unije (EU), zbog čega oni osnivaju svoje biznise i uzimaju radne i boravišne dozvole.

„Crna Gora se u posljednjih godinu ili dvije dosta reklamira u Turskoj, gdje imate razne emisije na kojima se reklamiraju gradovi poput Budve, Kotora, Ulcinja, Rožaja i Bijelog Polja, a na crnogorskim televizijama se emituju turske serije“, navela je Ozan.

Takođe, prema nezvaničnim podacima, u Turskoj ima 250 hiljada ljudi koji vode porijeklo iz Crne Gore, tako da su oni na neki način vezani za Crnu Goru.

„Crna Gora je u Turskoj trenutno kao trend i moda. Mladi ljudi je sve više biraju za bračno putovanje, i po mom mišljenju, svi moraju da vide ljepote Crne Gore“, zaključila je Ozan.

VLADA MUGOŠI

Prijetnja širenja COVID19 na Crnu Goru je ozbiljan izazov u kojem država i institucije rade svoj posao. Zbog toga u ovoj situaciji nema mjesta stranačkim aktivnostima, niti inicijativama iz bilo čijeg partijskog predsjedništva, odgovorila je Vlada Crne Gore Borisu Mugoši, poslaniku i članu Predsjedništva SD-a.

Podsjećamo, Mugoša je pozvao Vladu Crne Gore da po uzoru na Odluku Vlade Hrvatske od 14. marta, nađe odgovarajući način za ograničavanje cijena za određene proizvode kojima se osigurava zaštita i zdravlje ljudi.

“Tim prije što je ministar zdravlja i rukovodilac Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti kadar Socijaldemokrata i član Predsjedništva. Samim tim, eto dovoljno prostora za konkretne inicijative SD u okviru operativnih tijela, a izvan medija i javnosti”, saopšteno je na Tviter naloguVlade Crne Gore.

ĐURĐIĆ SAOPŠTILA

Potrošač treba da zna da, ukoliko u roku od 90 dana od dana preuzimanja robe obavijesti trgovca o nesaobraznosti, ima pravo da, po svom izboru, zahtijeva opravku, zamjenu, umanjenje cijene ili raskid ugovora uz povraćaj plaćenog iznosa, kazala je glavna tržišna inspektorka u Upravi za inspekcijske poslove Nada Đurđić. Ona je istakla da je tržišna inspekcija u toku prošle godine primila 659 zahtjeva za zaštitu prava potrošača.

„Pored navedenog Zakona i drugi zakoni sadrže odredbe kojima se štite potrošači. Potrošač, prije svega, treba da zna da ima pravo da podnese prigovor trgovcu kod kojeg je kupio proizvod u slučaju nesaobraznosti proizvoda ugovoru, u vezi sa datom garancijom, na račun za kupljeni proizvod i iz drugih sličnih razloga“, pojasnila je Đurđić u intervjuu za PR Centar, povodom 15. marta Svjetskog dana prava potrošača.

Kada je u pitanju nesaobraznost proizvoda, prigovor trgovcu može da podnese u roku od dvije godine od dana prelaska rizika na potrošača „u vezi sa datom garancijom, u roku iz garantnog lista, na račun odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana plaćanja, a za usluge od javnog interesa u roku od 15 dana od dana prijema računa“.

„Ako isporučena roba nije saobrazna ugovoru, potrošač ima pravo da zahtijeva od trgovca da se nesaobraznost otkloni bez naknade, opravkom ili zamjenom, odnosno da zahtijeva odgovarajuće umanjenje cijene ili da raskine ugovor uz povraćaj plaćenog iznosa“, istakla je Đurđić.

Tržišna inspekcija je, kako je rekla, u toku prošle godine primila preko 1.220 raznih inicijativa građana u cilju zaštite ili interesovanja za ostvarivanje pojedinih njihovih prava.

“Kada su u pitanju potrošači i njihova potrošačka prava, Tržišna inspekcija je u toku prošle godine primila 659 zahtjeva za zaštitu prava potrošača”, navela je Đurđić.

Pritužbe potrošača se, kako je kazala, najviše odnose na cijene (kršenje propisa koji su vezani za isticanje cijena, kod plaćanja proizvoda, jer je jedna cijena istaknuta na proizvodu, a druga na kasi, nepropisano isticanje cijena kod potrošačkih pogodnosti).

„Kada su u pitanju cijene proizvoda, Tržišna inspekcija postupala je u preko 180 zahtjeva za zaštitu prava potrošača. Potrošači su podnijeli i 174 zahtjeva za zaštitu prava, u kojima su građani prijavljivali nedostatak na kupljenoj robi. Takođe, dosta prigovora bilo je vezano za nedostatak pružanja različitih usluga i to u preko 150 slučajeva. Potrošači su tražili ostvarivanje prava iz garancije u 53 slučaja“, navela je Đurđić.

Ostale pritužbe građana su se, kako je rekla, odnosile na to da kod trgovaca ne mogu da kupe robu u tačnoj količini i mjeri, da kad su već platili proizvod ne mogu da ga dobiju u roku koji je naznačen za isporuku, da kod tehničke robe, trgovac nije isporučio robu sa neophodnom pratećom dokumentacijom.

„Bilo je i pritužbi da im se sitni apoeni ne vraćaju, odnosno da se proizvod ne naplaćuje tačno koliko košta i tražili su zaštitu u tom pravcu”, istakla je Đurđić.

Ona je kazala da su u 69 odsto slučajeva zahtjevi riješeni u korist potrošača, na način da im je vraćen novac koji su dali za proizvod, izvršena zamjena za novi proizvod, ili im je omogućena kupovina robe po tačno utvrđenoj cijeni, ili u tačnoj količini.

„Ispoštovala se i odredba da im se isporuči već plaćena roba u roku koji su tražili. U 24 slučaja, potrošači  su odustali u toku vođenja inspekcijskog nadzora”, kazala je Đurđić.

Kada potrošač  ima problem u vezi sa kupovinom proizvoda ili pruženom uslugom, neophodno je, kako je ukazala, da se odmah obrati trgovcu, kod kojeg je kupio robu ili pružaocu usluga, podnošenjem prigovora.

“Znači, prvo se obraća trgovcu, odnosu pružaocu usluga. Ako ne uspije problem da riješi sa trgovcem ili pružaocem usluga, onda se obraća nadležnom inspekcijskom organu podnošenjem zahtjeva za zaštitu njegovih prava. On to može da uradi ako mu trgovac, odnosno pružalac usluga u roku od osam dana ne odgovori po podnešenom prigovoru, ili kada njegov zahtjev bude u potpunosti odbijen od strane  trgovaca.  Onda se on obraća zahtjevom za zaštitu prava nadležnim inspekcijskim organima”, rekla je Đurđić.

Sada je Zakonom o zaštiti potrošača, kako je kazala, propisana i novina koja daje mogućnost organu za inspekcijski nadzor da, u slučaju da ne može utvrditi povredu prava koja se odnosi na saobraznost proizvoda, garanciju ili štetu na proizvodu datom na popravku „povredu tih prava može dokazivati vještačenjem nadležnih stručnih institucija ili angažovanjem  ovlašćenog sudskog vještaka“.

Ona je pojasnila i da potrošači zaštitu mogu da traže u vansudskom i sudskom postupku.

„Pri Privrednoj komori Crne Gore, imamo formiran Odbor za vansudsko rješavanje sporova. Novina u Zakonu je i u dijelu uvođenja Tijela za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova, koje može da se osnuje kao pravno lice, ili bez svojstva pravnog lica ukoliko djeluje u sastavu trgovca“, objasnila je Đurđić.

Kada su u pitanju potrebni kadrovski kapaciteti, istakla je da inspektora nikad nije dosta da odgovore na sve zahtjeve iz nadležnosti inspekcije.

„Prije svega iz razloga što se donošenjem novih propisa šire i nadležnosti postupanja ove inspekcije. Sve je više subjekta pod nadzorom. Za pojedine oblasti nadzora neophodan je kadar sa određenim specijalističkim znanjima. Ali i pored prisutnih poteškoća smatram da se dobrom organizacijom, stalnom obukom postojećeg kadra, preuzimanjem dobre evropske prakse u primjeni propisa iz oblasti zaštite potrošača, može na kvalitetan način odgovoriti svim izazovima“, rekla je Đurđić.

Mnogo toga je, kako smatra, i na samom potrošaču, koji mora da bude dobro edukovan i informisan, a pored toga uporan i da zna kome treba da se obrati da bi ostvario svoja prava.

„Zajedno sa ostalim nosiocima zaštite potrošača možemo doprinijeti da zaštitu prava ostvarimo u punom kapacitetu, kako je propisano Zakonom”, kazala je Đurđić. 

NIKČEVIĆ PORUČILA

Povećavanje cijena u doba pandemije je zloupotreba prava potrošača, kazala je za Jutarnji program predsjednica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olga Nikčević.

„Potrošači takođe su neobaviješteni, ne slušaju dovoljno, plaše se i gomilaju zalihe. Svakog dana smo svjedoci da Vlada poziva građane da to ne rade, da proizvoda ima dovoljno. Međutim, kod njih postoji strah, a trgovci to zloupotrebljavaju, što svakako nije u redu“, kaže Nikčević.

Ona smatra da uprkos inspekciji koja kontroliše cijene, trgovci ipak koriste situaciju i poskupljuju proizvode.

„Što se tiče slobode formiranja cijena na tržištu, može se reći da imaju prava da to rade, zato što je to odnos ponude i potražnje. U ovom slučaju je velika potražnja. Međutim, ne bi se moglo reći da imaju prava na to u vanrednim okolnostima“, kaže Nikčević.

Ona ističe i da je u ovakvim uslovima najzdravije da građani prave domaće proizvode, ukoliko su u mogućnosti.

Nikčević je u jutarnjem gostovala povodom Svjetskog dana prava potrošača, koji su Ujedinjene nacije (UN) ustanovile 1983. godine.

“Potrošači o svojim pravima znaju onoliko koliko samo to žele”, kaže Nikčević.

Ona ističe da uvijek treba raditi na edukaciji potrošača jer uvijek ima aktera na tržištu koji krše njihova prava.

Svjetski dan prava potrošača svoje porijeklo ima u Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine.

Prvi put je obilježen 15. marta 1983. godine, kada je Generalna skupština UN-a usvojila smjernice za zaštitu potrošača.

Usvajanjem smjernica UN-a potrošačka prava su podignuta na položaj međunarodnog priznanja i legitimiteta, jednako priznata od razvijenih i zemalja u razvoju.

Svjetski dan potrošača prava je prilika da se podstakne unaprijeđenje njihovih prava i da se upute zahtjevi za njihovo poštovanje.

Svake godine se širom svijeta na ovaj dan sprovode razne kampanje, a ujedno omogućava i promocija sveobuhvatnih temeljnih prava svih potrošača.

RAIČKOVIĆ SAOPŠTIO

Država je od početka godine potrošila 8.996 eura na rušenje nelegalno izgrađenih objekata, kazao je u razgovoru za Vikend novine glavni urbanističko-građevinski inspektor Slađan Raičković.

On objašnjava da urbanističko-građevinska inspekcija, ukoliko subjekat nadzora ne postupi po rješenju kojim mu se naređuje rušenje bespravno sagrađenog objekta, izvršno rješenje administrativno izvršava preko drugih lica.

“Budžetska sredstva namijenjena za troškove izvršenja rješenja utroše se u malom broju. Predmetni problem bi se riješio osnivanjem firme čiji će osnivač biti Vlada sa cilj em smanj enj a troškova izvršenja, a samim tim i povećanje broja uklonjenih objekata za opredijeljenu sumu novca u budžetu za ovu namjenu. S tim u vezi Ministarstvo održivog razvoja i turizma je prošle godine predložilo osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću Zaštita prostora Crne Gore”, kazao je Raičković.

Ukupno 174 nadzora

Prema riječima Raičkovića, inspektori su od početka godine sproveli 174 inspekcijska nadzora.

“Tom prilikom vršena je kontrola prijava građenja, urbanističko-tehničkih uslova, kontrola gradnje objekata u skladu sa zakonom, kao i kontrola nelegalne gradnje. Utvrđene nepravilnosti su neusklađenost urbanističkotehničkih uslova u skladu sa planskim dokumentom, kao i građenje objekata bez podnijete prijave građenja. Takođe je konstatovano da pojedini izvođači radova nijesu imali na gradilištu kompletnu propisanu dokumentaciju”, rekao je Raičković.

Kada je riječ o prošloj godini, on navodi da je srušeno 37 nelegalnih objekata. On je rekao i da su inspektori tokom cijele godine izvršili 2.662 inspekcijska pregleda, od čega 820 u postupku redovne inspekcijske kontrole, 1.148 po podnijetim inicijativama i 694 kontrolnih inspekcijskih pregleda.

“U izvještajnom periodu, inspekcija je primila 774 prijave početka građenja. Takođe, ovoj inspekciji su dostavljene 434 prijave adaptacije. Tokom izvještajnog perioda, urbanističko-građevinska inspekcij a je na terenu postupala u 1.148 slučajeva po inicijativama koje su se ticale izgradnje objekata bez prijave početka građenja”, rekao je Raičković.

Nepravilnost u zoni Morskog dobra

Najveći broj utvrđenih nepravilnosti, kako je dodao naš sagovornik, odnosio se na građenje objekata bez prijave početka građenja, kao i na bespravno postavljanje privremenih objekata u zoni morskog dobra i nacionalnim parkovima. Naš sagovornik ističe da je izdato ukupno 2.662 zapisnika o kontroli, od čega su u 455 slučaja konstatovane nepravilnosti.

Prema podacima, utvrđeno je osam nepravilnosti kod urbanističko-tehničkih uslova, 30 u glavnom projektu, 308 kod postavljanja, odnosno građenja privremenih objekata, dok preostalih 109 čine ostale nepravilnosti.

“Od ukupnog broja 455 utvrđenih nepravilnosti urbanističko-građevinska inspekcija je u 135 slučajeva zapisnički ukazala na otklanjanje nepravilnosti, u 269 slučajeva je donijela rješenje o zabrani, u 110 slučajeva rješenje o rušenju bespravno sagrađenih objekata i u 171 slučaju rješenje o uklanjanju privremenih objekata iz područja posebne namjene”, ukazao je Raičković.

Ciljevi za ovu godinu

Urbanističko-građevinska inspekcija prošle godine je donijela i osam rješenja o prekidu postupka za uklanjanje objekata shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i jedno rješenje o obustavi postupaka.

“Inspektori su podnijeli 22 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Prekršaji su se odnosili na nepodnošenje prijave postavljanja privremenih objekata. Podneseno je i 59 krivičnih prijava koje su se odnosile na građenje objekta bez prijave početka građenja. Tokom izvještajnog perioda urbanističko-građevinska inspekcija je pristupila izvršenju 37 rješenja o rušenju, odnosno uklanjanju bespravno sagrađenih objekata”, precizirao je Raičković.

Kako dodaje, u fokusu urbanističko-građevinske inspekcije ove godine će biti vršenje inspekcijskog nadzora na terenu. Novina je i da će se na gradilištima vršiti kontrola postojanja izjave o svojstvima građevinskog proizvoda.

“Inspektori će vršiti kontrolu nelegalnih objekata kao i objekata za koje je podnijeta prijava građenja, odnosno kontrolisaće se da li se objekti grade u skladu sa revidovanim glavnim projektom na osnovu koga je odobrena gradnja po podnijetoj prijavi građenja. Inspektori će akcenat stavljati na kontrolu da li je na terenu ispoštovana pristupačnost za lica smanjene pokretljivosti”, zaključio je Raičković.

Prekršajni postupak protiv Cijevna Commerca

Glavni urbanističko-građevinski inspektor navodi da je ove godine podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupa kompaniji Cijevna Commerc zbog neposjedovanja kompletne propisane dokumentacije na gradilištu.

“Ostavljen je rok subjektu nadzora, izvođaču radova i stručnom nadzoru za otklanjanje nepravilnosti, ali se nijesu odazvali pozivu u datom roku pa su od inspektora podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka”, naveo je Raičković.

On ističe da je od početka ove godine urbanističko-građevinska inspekcija postupala shodno načelu prevencije zakona o inspekcijskom nadzoru, te je investitorima ukazivala da otklone utvrđene nepravilnosti u određenom roku.

“Investitorima koji nijesu postupili po ukazu inspektora podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima za prekršaje koji postupci su u toku pred pomenutim sudovima”, rekao je Raičković.