PRIVREDNA KOMORA

Novim Carinskim zakonom, koji će početi da se primjenjuje od 1. aprila naredne godine, kompletan proces carinjenja će biti bespapiran, što će ubrzati carinske procedure i smanjiti troškove privrednicima, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

Odbor udruženja špeditera PKCG razmatrao je na sjednici tekst Carinskog zakona, čije je usvajanje, programom rada Vlade, planirano za četvrti kvartal ove godine.

Pomoćnica direktora Uprave carina, Snežana Vučković, je saopštila da je primjena novog zakona, koji su uradili zajedno sa predstavnicima Ministarstva finansija i uz podršku Njemačke agencije za međunarodnu saradnju (GIZ), predviđena od 1. aprila naredne godine.

Tada će se, kako je kazala, početi sa primjenom novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) na nacionalnom nivou.

Novom regulativom postići će se izuzetno visok nivo usaglašenosti sa Carinskim zakonom Evropske unije (EU), odnosno sa zahtjevima pregovaračkog Poglavlja 29.

„Najznačajnija novina, u ovom kompleksnom zakonu punom procedura, je što će kompletan proces carinjenja biti bespapiran. To će ubrzati carinske procedure i smanjiti troškove privrednicima“, navela je Vučković.

Načelnica u Odsjeku za vrijednost i porijeklo robe u Upravi carina, Tatjana Vujisić, objasnila je da će novim Carinskim zakonom biti unaprijeđena komunikacija između carine i preduzeća, koja će se obavljati elektronskim putem.

To će, kako je ocijenila, doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti, pojednostavljenju, modernizaciji i racionalizaciji carinskih procedura, u skladu sa savremenim potrebama.

„Razmjene informacija, kao što su deklaracije, zahtjevi ili odluke, između carinskih organa i kompanija, obavljaće se upotrebom tehnika elektronske obrade podataka. Za primjenu te odredbe potrebno je razviti nove i nadograditi postojeće IT sisteme, što zahtjeva izvjesno vrijeme. Odložiće se primjena odredbi koje regulišu upotrebu elektronskih sistema koji ne budu bili operativni“, rekla je Vujisić.

Članovi Odbora su se na sjednici upoznali i sa nedavnim aktivnostima u CEFTA regionu.

Na Zajedničkom odboru CEFTA u Tivtu, 25. februara, donijeta je Odluka o olakšavanju trgovine voćem i povrćem u CEFTA regionu, što će omogućiti da znatno bude smanjeno vrijeme i troškovi za koje će ti proizvodi stići na tržišta ekonomija regiona.

Ova odluka će se implementirati u naredne dvije do tri godine, što će podrazumijevati usaglašavanje propisa u zemljama potpisnicama, pripremu višegodišnjeg plana kontrole i pravljenje registara trgovaca i proizvođača voćem i povrćem.

Planirano je otpočinjanje novih bilateralnih pregovora oko PEM konvencije, što će olakšati sticanje porijekla za proizvođače duvana iz Crne Gore, s obzirom da se njihova proizvodnja zasniva većinom na sirovinama iz uvoza.

Unapređenje e-trgovine u CEFTA regionu planirano je u naredne tri godine.

Aktivnosti će obuhvatiti harmonizaciju propisa u zemljama regiona sa EU, te priznavanje elektronskih potpisa.

Za unapređene e-trgovine od posebne važnosti biće i pitanja zaštite potrošača i prava intelektualne svojine, nadzor nad tržištem, kao i pitanje ubrzanja carinskih postupaka kod te vrste trgovine.

DRECUN ZA PORTAL

Koronavirus, izvjesno je, uticaće na projekcije ekonomskog rasta brojnih država, pa i Crne Gore kaže, za Portal RTCG, ekonomski analitičar Predrag Drecun. On ističe da je Crna Gora posebno ranjiva u sektoru aviosaobraćaja, a nema sumnje da će negativnog uticaja biti na turizam. Pola godine virusa će napraviti ozbiljnu štetu svima, smatra Drecun.

Otkazuju se ekonomske aktivnosti koje imaju indirektne veze sa Crnom Gorom, a sve više i direktne. Sve to, uz neizbježno manji nivo komunikacije među ljudima, može uticati na pad projekcija, smatra Drecun. 

Crna Gora je, kako kaže, posebno ranjiva u sektoru aviosaobraćaja i turizma. Zato kaže da je šteta neminovna, ali da je teško procijeniti kolika će biti.

“Štete će biti, a da li će biti kritično velika ili vrijedna jedne majske kiše, viđećemo. To je teško reći, jer ne znamo koliko je ovaj virus uporan i koliko će izdržati. Vakcina je daleko, makar godinu dana, pa će posljedica biti sigurno”, kaže on.

Otkazivanje letova, zabrana putovanja u Italiju, Španiju… strože kontrole na graničnim prelazima, definitivno će se odraziti i na crnogorsku ekonomiju, kaže Drecun.

“Otkazi ugovora i boravka su izvjesni, naročito stranih gostiju, kojima vlade takođe ne savjetuju da putuju. Italija nije ni slutila kolika šteta je može zadesiti. Teško je sve te štete izmjeriti, bolje reći nemoguće.”

Pad kineske proizvodnje, kaže Drecun, može biti prijetnja crnogorskoj ekonomiji, prvenstveno zbog autoputa, ali i zbog trgovine.

“Da nije autoputa, ne bih mnogo brinuo zbog čisto kinesko-crnogorskih odnosa, tj. zbog kvantifikacije štete. Ali ovako, treba se nadati da će ovo zlo brže proći nego što mi nađemo vakcinu, jer pola godine virusa će napraviti ozbiljnu štetu svima, pa i nama”, vjeruje on.

Drecun kaže da je turizam grana koja među prvima osjeti posljedice vanrednih situacija.

“Daleko najveći uticaj će biti na turizam uopšte, u svijetu, pa i kod nas. Možda nas opet gost iz Srbije iznenadi, jer neće moći da ide u EU pa nam malo kompenzuje gubitke… Ali, za našu ekonomiju mi smo sami manje bitni od svijeta, jer smo uvozno zavisni, pa smo i ranjiviji nego drugi, relativno mjereno”, kazao je Drecun.

Mislim da je veća prijetnja ostatku svijeta nego Kini. U SAD-u već otkazuju sportske skupove koji donose milionske profite, kaže Drecun.

“Ako na ljude gledamo prevaziđenim marksističkim pogledom, kao na faktor proizvodnje, onda je opet Kina u boljoj poziciji od svijeta, jer broj bolesnih i umrlih, relativno manje će pogoditi kinesku ekonomiju nego, recimo, italijansku. Ako ljudi u nekoj državi prestanu da idu u bolnice, kod zubara, na dnevna ročišta-suđenja, u šoping molove, pa čak i djeca prestanu da idu školu, eto štete za svaku ekonomiju. Na kraju, čini mi se da EU i SAD mnogo više straha pokazuju od virusa, pa se ta količina straha raspoređuje proporcijalno više i na ekonomiju. Mjere opreza su znatno više, a to košta. Vjerovatno ima i ekonomski neopravdanog troška, ali on se dešava u ovim situacijama”, zaključio je Drecun.

Drecun zaključuje i da svjetske berze reaguju negativno, te da su velike reperkusije moguće i na nove tehnologije.

“5G tehnologija se već dovodi u vezu sa biološkim ratom, a 5G je testriana upravo u kineskom Vuhanu. Istina ili ne, posledica će biti”, kaže Drecun.

Milica Mandić Portal RTCG

SEKULIĆ ZA TVCG

Na zalihama ima dovoljno robe široke potrošnje za više mjeseci, saobraćaj je neometan, istakla je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Sekulić je za TVCG saopštila da ponašanje potrošača neće uticati na porast cijena, tako da ni po tom osnovu nema brige. Istakla je i da bi porast cijena bio neodgovoran potez vlasnika marketa.

Iz nekog razloga na osnovu dezinformacija vjerovatno je došlo do porasta panike i do svega onoga što je proizvelo stampedo kroz naše markete, kazala je Sekulić.

“Prema informacijama kojim ja raspolažen nadležni utvrđuju porijeklo tih dezinformacija i oni će primijeniti zakon. Zaista nema razloga da se stvaraju zalihe kući, treba pratiti zvanične informacije. Ne gužvati se po supermarketima to je moja preporuka,” kazala je ona.

“Pored toga Crna Gora je mala zemlja sa malim brojem stanovnika i zato se ne suočava sa problemima koje u snabdijevanju imaju veće i mnogoljudnije države”, objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu Vlade Crne Gore.

Sekulić se sastala i sa vodećim distributerima i prodavacima robe široke potrošnje, objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu Vlade.

SEKULIĆ

Na zalihama ima dovoljno robe široke potrošnje za više mjeseci, saobraćaj je neometan, istakla je ministarka ekonomije Dragica Sekulić, objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu Vlade Crne Gore.

“Pored toga Crna Gora je mala zemlja sa malim brojem stanovnika i zato se ne suočava sa problemima koje u snabdijevanju imaju veće i mnogoljudnije države”, kazala je Sekulić.

Sekulić se sastala i sa vodećim distributerima i prodavacima robe široke potrošnje, objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu Vlade.

VOJINOVIĆ

Država Crna Gora u postupanju svih njenih nadležnih organa, iz aspekta životne sredine, preduzima sve mjere – izrađeni su planovi remedijacije, inspekcijski organi u kontinuitetu prate da li se poštuju mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu koji je ključni, obavezujući dokument na osnovu kog je izdata građevinska dozvola, dok se sprovodi mjesečno i kvartalno isptivanje kvaliteta vode, a od 2019. pojačan je i biološki monitoring u cilju analize stanja živog svijeta u vodi rijeke Tare, kazala je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović.

Vojinović je na današnjem panelu „Uticaj izgradnje auto-puta na životnu sredinu“, koji je održan u sklopu Konferencije o izgradnji prve dionice auto-puta koju organizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kazala da je najvažnije to što su za sve potencijalne štete po ovaj ekosistem predviđene mjere remedijacije.

“U tom pogledu, pomno pratimo uticaj izgradnje auto-puta na rijeku Taru”, poručila je Vojinović.

Kako su saopštili iz MORT-a, ona je ukazala na kompleksnost ovog kapitalnog infrastruktunog projekta, te navela da je upravo zbog pomenute kompleksnosti, država Crna Gora prilikom pažljivog planiranja izvođenja radova na ovom objektu identifikovala i definisala veći broj nadležnih organa i instanci, koji vrše stalan monitoring i stalan nadzor nad izvođenjem radova na ovom projektu.

“Upravo rad svih nadležnih državnih organa, govoreći iz ekološkog aspekta, garantuje da su se radovi izvodili i da se izvode shodno izdatoj građevinskoj dozvoli od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma, a da je za sve uočene nepravilnosti i odstupanja od propisanih mjera izvođac sankcionisan”, saopštila je Vojinović podsjećajući da je građevinska dozvola izdata na bazi revidovanog glavnog projekta i prateće tehničke dokumentacije.

Vojinović je istakla da je ekološka saglasnost, odnosno Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu obavezao izvođača radova „China Road and Bridge Corporation“ (CRBC) da u svemu, prilikom izvođenja radova, postupa shodno mjerama zaštite životne sredine, i to mjerama koje se odnose kako na sprečavanje, tako i na smanjenje i otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu, u fazi izvođenja radova i infrastrukturnog opremanja lokacije i u fazi buduće tzv. eksploatacije auto-puta, odnosno korišćenja auto-puta u svrhe za koje je objekat izgrađen, te u slučaju eventualnog akcidenta.

“Posebna mjera koja je propisana, tiče se stalnog praćenja stanja životne sredine od početka izvođenja radova, tj. monitoringa. U tom smislu, postoje relevantni nadzorni organi i nadzorna tijela koja u kontinuitetu vrše nadzor. Pored stručnog nadzora, francusko-italijanskog konzorcijuma „Ingerop“, prisutne su i Uprava za inspekcijske poslove, u prvom redu Ekološka i Vodoprivredna inspekcija“, napomenula je Vojinović.

Takođe je istakla da od početka izvođenja radova nije uočena nijedna nepravilnost vezano za eventualno odstupanje u izvođenju radova od glavnog revidovanog projekta, shodno nalazima Urbanističko-građevinske inspekcije.

Kako je navela, upravo ovih dana aktuelna su dva postupka utvrđivanja štete u životnoj sredini, koja su na osnovu inicijative Ekološke inspekcije pokrenuta pred Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine.

“Tiču se devastacije vode kod mosta Uvač 4 i mostova 26 i 27, gdje je kineskoj kompaniji „CRBC“ naloženo da izradi Plan mjera remedijacije i Program praćenja stanja životne sredine nakon sprovođenja mjera remedijacije“, kazala je Vojinović ističući da ovo nije prvi put da je tom izvođaču naložena izrada jednog takvog važnog i tehnički zahtjevnog obavezujućeg dokumenta, te da je to rađeno još od 2016. do danas u svim situacijama u kojima se ukazalo opravdanim da se ta vrsta mjere naloži izvođaču.

Vojinović je poručila da bilo koji razvojni poduhvat, naročito razvojni poduhvat ovakvih gabarita, složenosti i tehničke zahtjevnosti ne može da nema uticaja na životnu sredinu.

“To smo predvidjeli u svim našim tehničkim dokumentima, koji su pratili izvođenje radova. Država je predvidjela potencijalne negativne i štetne uticaje ovog infrastrukturnog zahvata na životnu sredinu i država je ta koja je prepoznala, predvidjela i propisala mjere sanacije, odnosno mjere remedijacije koje je neophodno sprovesti nakon završetka radova ili one mjere koje je moguće sprovoditi i paralelno sa izvođenjem radova na terenu“, navela je ona.

“Država Crna Gora obavezala je izvođača da nakon završetka radova sanira sve posljedice izgradnje auto-puta na životnu sredinu, naročito ekosistem rijeke Tare, koja je zaštićeno područje na listi prirodne svjetske baštine, bez opasnosti da se ta pozicija može ugroziti u narednom periodu, iz razloga što se vrlo posvećeno i marljivo bavimo ispunjavanjem preporuka svih međunarodnih konvencija, međunarodnih institucija, a posebno UNESKO-a imajući u vidu izvještaj koji je nedavno objavljen za Crnu Goru, a tiče se stanja očuvanosti cjelokupnog Nacionalnog parka „Durmitor“, a samim tim i rijeke Tare”, saopštila je Vojinović.

PKCG

Nizak stepen finalizacije u crnogorskoj drvnoj industriji predstavlja izazov, zbog čega bi trebalo razmotriti mogućnost zadovoljenja potreba tržišta domaćim proizvodima, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore (PKCG).

Na Odboru je konstatovano da je neophodno da se raspoloživi dozvoljeni godišnji sječivi etat, predviđen Programom gazdovanja šumama za ovu godinu, maksimalno iskoristiti, kako bi se stvorili uslovi za povećanje obima proizvodnje i optimalno korišćenje proizvodnih kapaciteta.

“Na taj način bi se povećali i ukupni prihodi na svim nivoima”, saopštili su članovi Odbora.

Oni su kazali da su uslovi i kriterijumi za davanje šuma na korišćenje predviđeni javnim pozivima, značajno poboljšani u odnosu na prethodne godine.

“Potrebno je i dalje raditi na unapređenu uslova i kriterijuma za davanje šuma na korišćenje, kojim treba definisati i odrediti maksimalnu zapreminu sirovine u odnosu na broj zaposlenih i stepen finalizacije proizvoda od drveta”, rekli su članovi Odbora.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, koji su učestvovali u radu Odbora, konstatovali su da je boljem finansijskom rezultatu znatno doprinijela veća finansijska disciplina, kao i da je evidentirani pad proizvodnje posljedica raskida ugovora sa dva velika koncesionara, Vektrom Jakić i Bambisom.

Oni su dodali da je najavljen ambiciozan plan gazdovanja šumama koji treba da obezbijedi za tržište 708 hiljada metara kubnih bruto drvne mase.

Iz Ministarstva su najavili da je ovo posljednja godina da se šumama gazduje po postojećem modelu, koji bi od naredne godine trebalo da zamijeni trgovina drvnim sortimentima na lageru.

Sekretar Odbora Goran Popović saopštio je da je proizvodnja bruto drvne mase u prošloj godini iznosila 174,66 hiljada metara kubnih, što je 1,06 odsto manje nego 2018.

On je naveo da je u šumskim područjima Pljevalja, Rožaja, Berana, Petnjice, Bijelog Polja, Podgorice, Kolašina, Danilovgrada, Nikšića, Plužina, Mojkovca, Žabljaka i Šavnika objavljen poziv o davanju šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju za ovu godinu, u ukupnoj bruto drvnoj masi od 178,39 hiljada metara kubnih.

Projektovana vrijednost prihoda iznosi 8,5 miliona eura.

Popović je naveo da je uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja iznosio 174,55 miliona eura, 14,9 odsto ukupnog.

U tim kategorijama najviše je uvezeno namještaja, u vrijednosti od 94,8 miliona eura, od čega se na kancelarijski, krevete, stolove i sobe odnosilo 46,16 miliona, a na funkcionalni i medicinski 22,81 milion.

U kategoriji hartije i štampe najviše je uvezeno novinske hartije i kartona za pisanje i štampanje, kao i sirovina za toalet papir i to 16,95 miliona eura, dok se na štampu odnosilo 6,2 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 40,47 miliona eura.

“Drveta je ukupno izvezeno 35,17 miliona eura, a uvezeno 36,45 miliona. U strukturi izvoza najveći dio odnosi se na izvoz rezane građe u vrijednosti od 24,13 miliona eura, a peleta 9,15 miliona”, rekao je Popović.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći u okviru Ministarstva finansija potpisao je ugovore o finansiranju 13 projekata ukupne vrijednosti 952.669 eura, za javni konkurs u oblasti naučno-istraživačke i inovativne djelatnosti koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom nauke.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, u okviru Sektorskog operativnog programa za oblasti zapošljavanja, obrazovanja i socijalne inkluzije 2015-2017, vrijednog 18 miliona, koji se finansira iz sredstava Evropske unije kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II), dodijeljena su sredstva za finansiranje projekata u okviru javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava “Kolaborativna grant šema za inovativne projektne ideje”.

“Osnovni cilj poziva je pružanje doprinosa u oblasti nauke i inovacija, sa svrhom uspostavljanja vitalnog naučno-istraživačkog i inovacionog okruženja. Jačanje naučno-istraživačke zajednice, posebno kroz angažman mladih istaživača, ima za svrhu podsticanje razvoja naučno-istraživačkog sistema u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

 Ideja ovog poziva je da korisnici granta kroz primjenu inovativnih projekata omoguće bolju sinergiju i razvoj naučno-tehnoloških mogućnosti, kroz povećanje istraživačkih kapaciteta, komercijalizaciju naučno-istraživačkih proizvoda, kao i povećanje mobilnosti radne snage između javnog i privatnog sektora.

“Na ovaj način, pružena je prilika istraživačima i inovatorima da istaknu važne teme i ideje u oblasti naučnih inovacija, čiji će razvoj i primjena doprinijeti jačanju cjelokupnog sistema i kreiranju društva znanja u zemlji”, saopštili su iz Ministarstva.

Na javnom pozivu, od prijavljenih 47, podržano je 13 projekata u iznosu od 952.669 eura, od čega je učešće Evropske unije 85 odsto (809.769 eura) dok iznos nacionalnog ko-finansiranja čini 15 odsto (142.900,42 eura).

“Nosioci projekata koji su podržani su:  Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS),   Čikom d.o.o,Vigoris Ecotech d.o.o. Podgorica, Fakultet za politehniku UniverzitetA Donja Gorica,   Amplitudo d.o.o. Podgorica, Univerzitet Donja Gorica, Podgorica,Defacto Consultancy d.o.o, Fakultet za informacione sisteme i tehnologije UnivezitetA Donja Gorica,NVO Asocijacija za demokratski prosperitet – ZID,       New Page d.o.o, Institut za javno zdravlje Crne Gore,NVO Natura I Fondacija biznis start centar Bar”, saopšteno je iz Ministarstva.

MARKOVIĆ

Autoput Bar-Boljare nije samo cesta, to je put ka zapadnom sistemu vrijednosti, ma koliko se to ponekad željelo prikazati suprotnim. To je prije svega put ka boljem životnom standardu svih naših građana, posebno onih na sjeveru, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

“Dakle, put ka ekonomski nezavisnom, pa time i slobodnom pojedincu – odgovornom činiocu našeg društva“, rekao je premijer Marković na konferenciji o izgradnji prve dionice autoputa koju organizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). 

Premijer je kazao da je malo projekata koji su uticali na razvoj crnogorske ekonomije kao što utiče izgradnja autoputa Bar-Boljare, a vjerujem skoro nijedan koji će u tolikoj mjeri uticati na sveukupni razvoj crnogorskog društva.

Iako su nerazumijevanja i mimoilaženja oko pojedinih segmenata ovog grandioznog i kompleksnog poduhvata na dnevno-političkom nivou neizbježna, jedno je, tvrdi premijer Marković, evidentno – već po završetku prve dionice od Smokovca do Mateševa, Crna Gora će biti značajno bolje mjesto za život.

Marković je ukazao na značaj autoputa sa aspekta bezbjednosti i komfora putovanja ka sjeveru, ali i istakao da je ovaj projekat u periodu svoje realizacije ubrzao rast naše ekonomije do izuzetnih 4,7% u 2017. godini, 5,1% u 2018. i izvjesno je – oko 4% u 2019. godini.

“Jasno je da je tokom realizacije prioritetne dionice bilo izazova i da ih još uvijek ima. Tome ponajbolje svjedoči žustra polemika koju smo imali po pitanju uticaja na fiskalnu stabilnost; povodom rizika od tzv. „dužničkog ropstva“; uticaja na životnu sredinu; izazovima zaštite na radu, pa i pitanjima transparentnosti pojedinih segmenata projekta“, rekao je predsjednik Marković i dodao da nijedan ovakav projekat, pa ni crnogorski autoput, nije izolovan ni od globalnih izazova, poput ovih dana aktuelnog korona virusa.

Kako navodi, važno je razdvojiti centralnu od sporednih tema.

“Crna Gora, koja će, kao i sve članice Evropske unije, omogućiti svakom svom stanovniku brz i bezbjedan pristup ključnoj putnoj infrastrukturi. To je pitanje mobilnosti, to je preduslov za ekonomski razvoj, pa u krajnjem i pitanje građanskog i nacionalnog ponosa svih nas“, rekao je Marković.

On je posebno istakao aspekt ekonomske i društvene ravnopravnosti crnogorskog čovjeka. Jedina odgovorna reakcija na savremene izazove ravnomjernog regionalnog razvoja, uključujući i pitanje odliva stanovništva je, kazao je predsjednik Vlade, stvaranje istih ili makar približnih uslova za život na cijeloj teritoriji naše države.

“Naravno da je važno da nas potreba za boljim životom ne dovede u poziciju da se zadužimo više nego što možemo da vratimo. Kao što znate, ova Vlada je konkretnim mjerama uspjela da očuva stabilnost javnih finansija. Četvrtu godinu za redom ostvarujemo suficit tekućeg budžeta, a nova zaduženja su usmjeravana isključivo na realizaciju kapitalnog budžeta. Dakle – na škole, vrtiće, domove zdravlja, puteve i drugu fizičku i društvenu infrastrukturu“, rekao je premijer Marković i dodao da ove godine počinje snažan trend pada javnog duga.

Premijer je naglasio da nema govora o riziku od bankrotstva ili „dužničkog ropstva“, kako se često spekulisalo.

On je kazao i da računamo na već iskazanu i najavljenu podršku naših evropskih partnera, koji su konkretno pomogli pripremu neophodne tehničke dokumentacije za nastavak radova prema Andrijevici. Vjerujemo u nastavak te podrške i u narednom periodu, a posebno kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir.

“Na ovom projektu pokazujemo i spremnost na široki i otvoreni dijalog. Ne nužno zbog postizanja kompromisa ili širokih konsenzusa, jer razvoj ne može da čeka savršena rješenja. Dijalog nam je potreban kako nam se ne bi dešavale greške ili, kako bismo, ako su se već desile, iz njih izvukli pouku. Potreban je i da bi, kao društvo, razvili sposobnost da ukrštamo solidne i dobronamjerne argumente“, zaključio je Marković.

“Troškovi obavezuju Vladu na transparentnost”

Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac, rekao je da je projekat izgradnje prioritetne dionice jedan od značajnijih u istoroji Crne Gore.

“Tome svjedoči i cijena od već sada blizu milijardu eura sa dodatnim i neplaniranim troškovima, koliko će prva dionica da košta. Samo taj iznos, ali i nesporni uticaj koji ovaj projekat ima na stanje životne sredine, obavezuje Vladu na maksimalnu transparentnost i veoma pažljivo donošenje odluka kada je u pitanju raspolaganje novcem građana”, poručio je Milovac.

On je kazao da je realnost, ipak, drugačija i da je Vlada, većinu informacija koje bi omogućile neku vrstu građanske kontrole, proglasila za neku vrstu poslovne, poreske ili državne tajne.

“Tek na kraju izgradnje ove dionice saznajemo da ugovor sa kineskom kompanijom nije sadržao petlju na Smokovcu i elektrifikaciju kompletnog projekta. Tek na kraju smo saznali da će nas dodatni neplanirani dopunski radovi koštati preko 100 miliona eura”, naveo je Milovac.

Projekat je sporan i zato što je, prema njegovim riječima, neko odučio da se kredit uzme u dolarima, a ne u eurima, i zato što podizvođači na projektu nijesu birani na javnom tenderu već ih je birala kineska kompanija u dogovoru sa Ministarstvom saobraćaja.

“Građani ne znaju ko sve i po kojem osnovu koristi privilegije na račun izgradnje auto-puta, a to podrazumijeva oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost (PDV), carina i akciza. Takođe, danas ne znamo koliko je betona, željeza, goriva, radne snage i opreme ugrađeno u auto-put”, tvrdi Milovac.

On je kazao da postoje državne komisije koje nadgledaju izgradnju auto-puta, a koje su se zavjetovale na ćutanje.

“Na svaki njihov izvještaj je stavljena oznaka tajnosti. Sve je to podno tlo za korupciju, a protiv korupcije se u ovom slučaju Vlada borila tako što je stavila na sve oznaku tajnosti”, rekao je Milovac.

Posljedica takve prakse je, kako je naveo, i devastacija rijeke Tare, na koju nijesu upozorile nadležne inspekcije, već upravo civilni sektor.

Milovac je Markoviću predao odluke Vladinih institucija i tijela na koje je stavljena oznaka tanosti na ključne informacije o auto-putu, sa zahtjevom da se odmah prekine s praksom skrivanja podataka.

Marković je kazao da se u čitavi projekat izgradnje auto-puta ušlo na osnovu zakona koji je donijela Skupština, a ne u nikakvom posebnom postupku nekog drugog organa uprave ili institucije.

“Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema metar autoputa i jedna od rijetkih koja ima najlošiju putnu regionalnu povezanost sa susjedima. Kada je u pitanju zaštita Tare, lično sam više vezan za Taru nego vi kroz djelovanje MANS-a”, saopštio je Marković i dodao da nema namjeru da dozvoli da se rijeka Tara devastira.

Milovac je rekao da je rijeka Tara, od toga što je Marković privatno voli, imala jako malo koristi.

“Konstatovano je da postoje djelovi Tare koji neće moći da se vrate u pređašnje stanje uz svu volju i novac”, zaključio je Milovac.

SASTALI SE SA RADUNOVIĆEM

Članovi tima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) spremni su da i dalje podrže razvoj kapaciteta u Poreskoj upravi Crne Gore s fokusom na daljem razvoju i jačanju osnovnih funkcija uprave prihoda.

Ministar finansija Darko Radunović sastao se sa predstavnicima Odjeljenja za fiskalne poslove pri Međunarodnom monetarnom fondu, koji su prethodnih desetak dana boravili u radnoj posjeti Crnoj Gori i tom prilikom razmotrili napredak koji je Poreska uprava Crne Gore ostvarila po osnovu programa reforme koji se realizuje uz podršku pomenute institucije.

Kako je saopšđteno iz Ministarsta finansija, tim misije je dao konkretne savjete o neophodnim unapređenjima upravljanja i menadžmenta reforme.

“Članovi tima MMF-a su istakli spremnost za daljom podrškom za razvoj kapaciteta u Poreskoj upravi Crne Gore, a fokus će biti na daljem razvoju i jačanju osnovnih funkcija uprave prihoda”, navodi se u saoptenju.

Kako se dodaje u saopštenju podstakli su rukovodstvo Poreske uprave Crne Gore na nastavak inteziviranja usredsrijeđenosti na programu reforme.

“Predani smo poslu i želimo da reforma Poreske uprave bude uspješna. Preporuke i podrška koju dobijamo od vas u ovom procesu su od ključnog značaja za modernizaciju Poreske uprave”, naglasio je Radunović i na kraju se zahvalio članovima tima iz MMF-a na urađenoj analizi i procjeni stanja u Poreskoj upravi.

Sastanku su ispred MMF-a prisustvovali Korstian Kol, Stefen Vesperman, Alan Jensen, Ester de Leuv i Patrik Fauhnan, a u ime Ministarstva finansija i Poreske uprave Crne Gore, generalna direktorica Direktorata za poreski i carinski sistem Biljana Peranović i direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.

PEROVIĆ ZA RCG

Fondu PIO i ove godine nedostajaće preko 90 miliona eura i taj novac biće nadomješten iz državne kase, kaže za Radio Crne Gore (RCG) direktor Fonda Dušan Perović.

To garantuje, dodaje, sigurnu i redovnu isplatu penzija i ostalih davanja te institucije. Za jednokratnu pomoć obezbijeđeno je 300 hiljada, ali nije izvjesno, kaže, kako će taj novac, zbog izborne godine stići do socijalno ugroženih penzionera. Perović očekuje da će novi Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju biti usvojen u prvoj polovini godine.

Budžet Fonda PIO ove godine iznosi 448 i po miliona eura i to je dovoljno, poručuje Perović za redovnu isplatu penzija.

“Taj iznos dovoljan je redovnost i sigurnost isplate penzija, što je i opredjeljenje , koja je u svojoj politici dala prioritet isplati penzija”, rekao je Perović.

Iz godine u godinu, kaže prvi čovjek Fonda, izvorni prihodi su sve viši. Napominje prije pet godina bili su na nivou 68 odsto, a prošle godine preko 77 procenata. Punjenje kase rezultat je, ističe, privrednih aktivnosti, efikasnije naplate, novih zapošljavanja. Međutim, manjka i dalje ima. Tako će deficit ove godine biti gotovo 95 miliona eura i to će biti nadomješteno iz državnog budžeta.

“Za prošlu godinu deficit je iznosio 22, 59 odsto. Ove godine je projektovan na 21 procenat”, naglasio je Perović.

Prošle godine za jednokratne pomoći za materijalno i zdravstveno ugrožene penzionere podijeljeno je 600 hiljada eura. Za 2020-tu opredjeljeno je upola manje i na osnovu procjena Saveza penzionera ti penzioneri će dobiti od 30 do 50 eura.

“Nadam se da ćemo redovnom dinamikom isplatiti ta sredstva. Problem je što je ovo izborna godina pa postoje ograničenja kod ovih isplata, ali očekujem da će pomoć stići do onih kojima je najpotrebnija”, poručio je direktor Fonda PIO.

Stambeno pitanje, procjene su, nema riješeno oko hiljadu i 200 penzonera. U minulih pet godina u stanove je uselilo 503 penzionera. I ove godine opredjeljeno je za stambenu politiku milion eura i počela je izrada projektne dokumentacije za 75 stanova u Baru. Pregovara se i sa opštinama Kotor i Plav da obezbjede plac i komunalnu infrastrukturu. U završnoj su fazi izgradnje stanovi u Mojkovcu, Bijelom Polju, Pljevljima i na Žabljaku

“Posvećeno radimo na ovom planu. I dalje imamo interesovanje i opština Podgorica i Nikšić da se grade stanovi za penzionere iako je u tim lokalnim zajednicama već podijeljeno preko 500 stanova i to u Podgorici 300 i u Nikšiću preko 200 stanova”, naveo je Perović.

Direktor Fonda PIO ocjenjuje da su tokom pregovora o Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju usvojena dobra rješenja, naročito ona o modifikovanju formule za obračun penzija i eleminisanju deset najnepovoljnijih godina. Ključno je poručuje Perović da novi zakon obezbjedi održivost penzionog fonda, te održi redovnu i sigurnu isplatu.

“Nadam se da će nova zakonska rješenja popraviti položaj postojećih, ali i budućih penzionera, ali tako da se ni jednog trenutka ne dovede u pitanje održivost penzionog fonda i redovna i sigurna isplata penzija” iskao je.

U Crnoj Gori trenutno ima skoro 115 hiljada penzionera, te gotovo 15 hiljada korisnika drugih prava. U februaru su dobili povećanje malo iznad pola procenta i to je rezultat usklađivanja troškova života i rasta prosječnih plata, naveo je direktor Fonda i dodao da će renovirani hotel u Ulcinju prve penzionere na omori rekreaciju primiti u aprilu, te da će penzioneri po povoljnim uslovima odmarati i na Žabljaku, u Igalu, Kolašinu, ali i banjama van granice Crne Gore.