OPŠTINA NIKŠIĆ

Opština Nikšić je prije pola godine u partnerstvu sa nikšićkim kompanija pokrenula Program zapošljavanja mladih visokoškolaca, jedini takve vrste u Crnoj Gori. Kroz taj projekat zaposleno je 77 mladih ljudi sa biroa rada koji su dobili priliku da za 12 mjeseci pokažu sta znaju i tako zadrže svoj posao nakon završetka programa.

Da se nakon završtka fakulteta čekanje posla može odužiti osjetila je i dvadesetosmogodišnja ekonomistkinja Aleksandra Gvozdenović. Nekoliko godna nakon odrađenog pripravničkog staža Aleksandra je volonitrala, sve dok opština prije pola godine nije kreirala Program zapošlavanja za mlade visokoškolce. Ona je u tome vidjela šansu za nova dokazivanja, prijvaila se i uspjela da postane dio malog kolektiva firme Rubik.

“Ima prostora da mi oni prenesu svoja znanja, da ih naučim i savaldam i primijenim što će mi, nadam se značiti i u budućnosti”, kazala je Gvozdenović.

Programom je predviđena mjesečna plata od 400 eura čije troškove dijele opština i poslodavci. U Rubiku koji ima petoro zaposlenih u ovom programu vidjelu su, priznaju, dobru priliku da anagažuzju mlade željne dokazivanja.

“Prije svega što u toj prvoj godini značajno rasterećuje budžet preduzeća, a nudi prostor da se zaposleni i poslodavac mnogo bolje upoznaju i zbliže na tom poslovnom nivou i upoznaju bolje sa radnim zadacima”, kaže preduzetnik Vladan Dragićević.
U lokalnoj upravi ističu da su veoma zadovoljni kako protiče realizacija Programa.

“Svi poslodavci redovno izmiruju svoje obaveze, takođe i opština svoje, a ono što je najvažnije, mladi koji su angažovani kroz program izuzetno su zadovoljni svojim radnim angažmanom”, kazao je Milan Korać iz Opštine Nikšić.

Program se ipak neće nastaviti po njegovom završetku, jer, ističe Korać, novi Zakon o mladima ukida ovakav vid finansiranja. Sagovornici TVCG vjeruju da time gube svi.

Pred Aleksandrom je još pola godine izazova na poslu koji joj je, priznaje, već mnogo pomogao na profesionalnom planu.

Za Program zapošljvanja prijavile su se 44 kompanije, a na period od 12 mjeseci zaposleno je 77 mladih visokoškolaca do 30 godina starosti.

Darko Bulatović, TVCG

SSCG

Pravo na zaključivanje opšteg kolektivnog ugovora, donošenje akta o sistematizaciji radnih mjesta i intitut minulog rada neke su od odredbi Zakona o radu kojim je Savez sindikata zadovoljan, dok je najveće nezadovoljstvo zbog onih o posredovanju agencija pri zapošljavanju.

„Zadovoljni smo što je shodno Zakonu sačuvano pravo na zaključivanje opšteg kolektivnog ugovora, što se mora donijeti akt o sistematizaciji radnih mjesta i što je kod zarada ostao institut minulog rada. Najveće nezadovoljstvo je zbog pojedinih odredbi o posredovanju agencija pri zapošljavanju“, rekli su agenciji Mina-business predstavnici Saveza sindikata (SSCG).

Oni su podsjetili da je Zakon o radu, koji je usvojen krajem decembra, rezultat kompromisa socijalnih partnera.

Iz SSCG su dodali da je među najvažnijim novinama u Zakonu rješenje da poslodavac prilikom zaključivanja ugovora o radu neće moći da zaposlenog uslovljava potpisivanjem sporazumnog raskida ugovora, odnosno blanko otkaza, na kojem se može upisati datum koji mu odgovara.

Zakon, kako su objasnili, predviđa obavezu da se takav sporazum potpisuje i ovjerava pred nadležnim organom, odnosno u sudu ili kod notara.

„Novina je i da će se radni odnos zasnivati bez standardne procedure oglašavanja slobodnih radnih mjesta, što se ne odnosi na preduzeća i ustanove u državnom vlasništvu. U tim slučajevima rok za oglašavanje je tri radna dana i na taj način se omogućava poslodavcima da u kratkom roku obezbijede potrebnu radnu snagu“, rekli su predstavnici SSCG.

Uvedena je, kako su naveli, i odredba kojom je propisano da se za zaposlenog koji je stupio na rad bez ugovora o radu smatra da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme.

„U tom slučaju je poslodavac u obavezi da sa zaposlenim zasnuje radni odnos u roku od tri dana od stupanja na rad“, rekli su iz SSCG.

Oni su dodali da je jedna od bitnih novina i da ugovor o radu na određeno vrijeme traje tri godine, umjesto dosadašnje dvije, kao i da taj period obuhvata i vrijeme kada je zaposleni bio angažovan kod poslodavca preko Agencije za ustupanje zaposlenih.

Iz SSCG su kazali da je zakonom predviđena novina koja predviđa postojanje akta o sistematizaciji radnih mjesta kod poslodavaca koji imaju više od deset zaposlenih.

„Zaposleni ima isključivo pravo na godišnji odmor i ne postoji mogućnost da se on zamijeni novčanom naknadom. Dužina godišnjeg odmora za zaposlene koji rade šestodnevnu radnu sedmicu je povećana“, saopštili su predstavnici SSCG.

Oni su naveli i da platna lista, u skladu sa Zakonom, ima snagu izvršne isprave. Novina je i da je kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečaj doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za zaposlene obavezan da uplati Fond rada bez obzira na dužinu trajanja i ishod stečaja.

„Predviđena je i veća zaštita žena, tako da poslodavac ne može dati otkaz ženi za vrijeme porodiljskog i roditeljskog odsustva, a novina je i za vrijeme trudnoće. Novina je da i očevi mogu da koriste i imaju pravo na porodiljsko odsustvo, bez obzira da li je supruga u radnom odnosu“, rekli su iz SSCG.

Oni su dodali da su pravo na otpremnine dobili i zaposleni na određeno vrijeme.

Predstavnici SSCG su saopštili da i pored pozitivnih pomaka na tržištu rada, ne mogu biti zadovoljni položajem zaposlenih, s obzirom na to da više od dvije trećine njih prima zaradu do 500 eura i ne može da podmiri troškove minimalne potrošačke korpe koja je u novembru iznosila 647 eura.

„Prosječna zarada nominalno je za prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2018. bila veća 0,8 odsto, dok je, zbog rasta cijena, realno veća 0,5 odsto. Od 19 sektora djelatnosti u deset su zarade ispod prosjeka države, a u njima je zaposleno 68 odsto ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori“, kazali su iz SSCG.

Oni su dodali da je u pet sektora koji zapošljavaju 23,6 odsto ukupnog broja zaposlenih došlo do pada ionako niskih zarada, dok su u ostalih pet koji zapošljavaju 44,5 odsto neznatno porasle, što je rezultat rasta minimalne plate sredinom prošle godine.

„Zarade zaposlenih koje se finansiraju iz budžeta ostale su na nivou iz prethodne godine. Statistički pokazatelj njihovog rasta predstavlja isplata razlike po osnovu umanjenja zarada iz prethodnih godina“, objasnili su iz SSCG.

Oni smatraju da je najteža situacija u pogledu zarada i uslova rada kod zaposlenih u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Iz SSCG su podsjetili da je strateški razvojni cilj Crne Gore definisan u Programu ekonomskih reformi održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti smanjenju razvojnog jaza zemlje u odnosu na prosjek EU i povećanje kvaliteta života svih njenih građana.

„Dokle smo stigli u tim opredjeljenjima govore podaci da su u posljednje tri godine zarade realno opale 2,6 odsto, a penzije četiri odsto“, rekli su predstavnici SSCG.

Oni su dodali da Crna Gora, kao kandidat za ulazak u EU, ne može biti zadovoljna što je po bruto domaćem proizvodu po stanovniku na nivou ispod polovine evropskog prosjeka, dok po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku prema standardu kupovne moći nešto iznad polovine.

„Poboljšanje položaja zaposlenih se može očekivati sa većom stopom ekonomskog rasta i njenom održivošću, što bi za posljedicu trebalo da ima rast životnog standarda“, poručili su iz SSCG.

CIJENA GORIVA

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eurao, u Hrvatskoj 1,36 , a u Albaniji 1,41 eurao.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,27 euraa, odnosno 1,11 i 1,21 euraa.

euraosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Ruminiji gdje košta 1,09 euraa, a najskuplji u Holandiji 1,72 euraa.

Kada je riječ o euraodizelu, litar u Crnoj Gori košta 1,26 euraa. euraodizel u Albaniji košta 1,4 euraa, Srbiji 1,39, a Hrvatskoj 1,37 euraa.

Litar euraodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno 1,02 eura.

Najjeftiniji euraodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske 1,59 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

GOLUBOVIĆ OCIJENIO

Prošla poslovna godina bila je uspješna imajući u vidu da je tokom prva tri kvartala zabilježen veći rast bruto domaćeg proizvoda, nego što su prognozirali Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, ocijenio je u intervjuu Pobjedi predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.

On je istakao da su barijere koje su najviše opterećivale poslovanje privrednika bile siva ekonomija, naplata potraživanja, visoki troškovi rada, nedostatak povoljnih kredita i visoke takse.

“Rast BDP u prošloj godini je podstaknut intenzivnijim aktivnostima u brojnim privrednim granama, rastom zaposlenosti, većim prilivom stranih direktnih investicija, te smanjenjem deficita platnog bilansa”, kazao je Golubović.

Prema preliminarnim podacima Monstata objavljenim krajem prošle godine realna stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu iznosila je 4,7 odsto.

“Najveći doprinos rastu dali su sektori građevinarstva i turizma”, rekao je Golubović, posebno ističući realizaciju projekata u oblasti energetske infrastrukture, naročito prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, kao i izgradnju turističkih kapaciteta.

Završetak elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije je, kako je naveo, pokazao da naša privreda može ravnopravno da učestvuje u realizaciji projekata od strateškog značaja za Evropu.

“Pored ekonomskih benefita koje ćemo ostvariti na osnovu tranzita energije i zakupa prenosnih kapaciteta, podmorski kabl, zajedno sa planiranim investicijama u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, otvara mogućnost za ekspanziju našeg energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije, što će doprinijeti smanjenju deficita robne razmjene”, smatra Golubović.

Prema njegovim riječima ekonomski rast je stimulisao otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru, te oporavak tržišta rada, pa je zaposlenost lani bila veća 8,2 odsto u odnosu na 2018. godinu.

“Intenzivna građevinska aktivnost uslovila je povećanje uvoza i dodatno uticala na neravnotežu u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Međutim, povećanje prihoda od usluga, prije svega turizma, u prošloj godini odražava se na ublažavanje spoljnotrgovinskog deficita na tekućem računu platnog bilansa”, kazao je Golubović.

PKCG

Crna Gora je avio-linijama dobro povezana sa zemljama okruženja i svijetom, dok ima prostora da se infrastruktura značajno unaprijedi kada je u pitanju drumski saobraćaj, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

Iz Odbora Udruženja saobraćaja PKCG saopšteno je da vazdušni saobraćaj iz godine u godinu bilježi konstantan rast broja putnika, što nesporno govori o dobroj povezanosti sa zemljama okruženja i svijetom.

“Posmatrajući drumski saobraćaj i povezanost sa regionom, tu ima prostora da se infrastruktura značajno unaprijedi”, rekli su iz PKCG agenciji Mina-business.

Iz Komore su ocijenili da je dobro što Vlada konstantno ulaže u obnovu drumske infrastrukture i proširenju kapaciteta crnogorskih drumova.

“Takođe, u toku je realizacija izgradnje auto-puta, najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u drumskom saobraćaju”, podsjetili su iz PKCG.

Iz Komore su, posmatrajući željeznički saobraćaj, kazali da je povezanost Crne Gore dobra preko pruge Bar-Beograd, Podgorica-Nikšić, sa potencijalnom gradnje željeznice do Bosne i Hercegovine (BiH), kao i Podgorica-granica sa Albanijom.

“Željeznička infrastruktura, i pored velikih ulaganja, nije na zavidnom nivou i trebalo bi još dosta sredstava uložiti kako bi se infrastruktura dovela na zadovoljavajući nivo”, kazali su iz PKCG.

U pomorskom saobraćaju, kako su precizirali, nema redovnih linija prema Italiji i ostalim destinacijama.

“Trebalo bi ozbiljno razmisliti o subvencioniranju jedne takve linije kako zbog istorijskog značaja tako i zbog sve većeg zahtjeva prevoznika za uspostavljanje pomenute linije”, smatraju u Komori.

Oni su dodali da je lučka infrastruktura na zadovoljavajućem nivou, ali da je potrebno dalje ulaganje u nove kapacitete kako bi se usluga u crnogorskim lukama podigla na očekivani nivo.

Iz Odbora Udruženja saobraćaja su, govoreći o gradnji prve dionice auto-puta Bar-Boljare, kazali da je ukupan procenat izvedenih radova na prioritetnoj dionici oko 85 odsto.

“Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi, zaključno sa oktobrom prošle godine je oko 89 odsto. Završen je proboj na svih 16 tunela. U toku su radovi na izradi sekundarne obloge. Radovi na izradi gornjeg dijela sekundarne obloge izvode se na svih 16 tunela”, precizirali su iz Komore.

Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 93 odsto radova.

“Prema informacijama iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, u početnom periodu realizacije projekta izvođač radova je ispoljavao nedovoljno poznavanje primjenjivih propisa, procedura i standarda što je uslovilo kašnjenje u izradi projektne dokumenacije, a kasnije i u izvođenju radova na terenu, zbog čega će se radovi nastaviti i tokom ove godine”, rekli su iz PKCG.

Kraj radova na prioritetnoj dionici očekuje se u septembru.

“Imajući u vidu da je ovo prva dionica autoputa u Crnoj Gori, a ujedno i najteža imajući u vidu karakteristike dionice koja se gradi, sva iskustva treba iskoristiti za budući nastavak izgradnje ovog putnog koridora kao i brze primorske ceste, koja se planira u narednom periodu”, smatraju u Komori.

Oni su, govoreći o donošenju koncesionog akta za davanje u koncesiju aerodrome, ocijenili da će privatni partner sa iskustvom i kvalitetom u infrastrukturi, doprinijeti boljem razvoju aerodroma i unapređenju njihovih kapaciteta.

“Vlada je odlučila da aerodrome u Podgorici i Tivtu ponudi u koncesiju na period od 25 do 30 godina”, rekli su iz PKCG.

Iz Komore su podsjetili da je, prema predlogu koncesionog ugovora, uz ostalo, planirano da se od koncesija za te aerodrome unaprijed naplati 100 miliona EUR, dok će se koncesionaru nadoknaditi novac koji on ne naplati od nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines (MA).

Ostatak godišnje koncesione naknade zavisiće od prihoda aerodroma.

NOVA TRŽIŠTA

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore predstaviće se na sajmu turizma u Štutgartu, koji se održava od 11. do 19. januara.

Kako je kazala PR NTO Nina Vukčević, ovogodišnje partnerstvo sa sajmom Camping Motor Touristik (CMT) koji se odražava u Štutgartu je posebno značajno sa aspekta podizanja vizibilnosti destinacije i kreiranja imidža na tržištu Njemačke.

“Sajam okuplja preko 260.000 posjetilaca i više od 2.000 izlagača iz 100 zemalja svijeta. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i NTO CG na ovom sajmu učestvuju zajedno sa Nacionalnim parkovina Crne Gore, Skijalistima CG, strateskim partnerom HG Budvanska Rivijera, lokalnih turističkih organizacija i turističkom privredom. Budući da je za Njemce uživanje u prirodi jedan od najvažnijih vidova odmora, posebna pažnja posvećena je promociji ovog segmenta ponude, pa pored glavnog štanda površine 120 kvadrata, na kojem se predstavlja ukupna ponuda destinacije, imamo i ponudu Crne Gore za aktivni odmor na drugom crnogorskom štandu u hali koja je namijenjena promociji ponude u oblasti aktivnog turizma, gdje se tokom dva dana trajanja ovog segmenta sajma očekuje preko 40.000 posjetilaca”, kazala je Vukčević.

Kako je dodala, partnerstvo na sajmu uključuje organizovanje kulturno-umjetničkog programa, za koje će biti zaduženo KUD Njegoš, kako bi kroz nošnju i ples posjetiocima sajma približili crnogorsku tradiciju.

Na glavnoj bini sajma će biti upriličen i muzički program u izvođenju kvarteta “Lanterna” i svjetski poznat duo Nikčević i Bulatović. Posjetioci sajma svakog dana će imati mogućnost da posjete Kino salu gdje će se emitovati video materijal i prezentacije o Crnoj Gori na temu nacionalnih parkova Crne Gore, panoramskih puteva Crne Gore, kulturnim i prirodnim bogadstvima Crne Gore, kao i o doživljajima Njemaca, koji su posjetili Crnu Goru i ostali da žive i stvaraju u njoj.

“Posebno nas raduje što je godinu za nama obilježio značajan rast broja njemačkih turista. Ostvaren je rast broja dolazaka od oko 84 odsto, dok je kod ostvarenih noćenja zabilježen rast od 45 odsto. Njemci su sedamdesetih i osamdesetih godina bili glavni gosti crnogorskog primorja i drago nam je što se oni u sve većem broju vraćaju Crnoj Gori”, zaključila je Vukčević.

KEKOVIĆ

Zakon o radu, koji je u decembru usvojen u parlamentu, poboljšan je u više oblasti, između ostalog Opštem kolektivnom i ugovoru o radu na određeno, godišnjem odmoru, stručnom osposobljavanju i zaštiti zbog trudnoće i njege djeteta.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je krajem decembra, na sjednici Glavnog odbora te sindikalne centrale, da Opšti kolektivni ugovor, iako u drugim državama nije ustanovljen, garantuje brojna prava zaposlenima.

„Ta prava su plaćeno odustvo, veći broj dana godišnjeg odmora, minuli rad, koeficijent složenosti radnog mjesta, uvećanje zarade po osnovu prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, otpremnina prilikom odlaska u penziju, jednokratna novčana pomoć i plaćeni sati za rad predstavnika sindikata“, kazao je Keković na sjednici, na kojoj je članstvo upoznao sa glavnim postignućima Zakona o radu.

Kada je u pitanju Akt o sistematizaciji radnih mjesta, taj dokument je propisan kao obavezan akt kod poslodavca kojim se utvrđuje radno mjesto, opis posla, broj izvršilaca i stručna kvalifikacija.

„On je značajan zbog lakšeg postupanja Inspekcije rada u suzbijanju rada na crno, kao i zbog zaštite dostojanstva profesije i prava zaposlenog da obavlja poslove radnog mjesta za koje je zaposlen“, navodi se u prezentaciji.

Kod ugovora o radu na određeno vrijeme, poslodavac sa istim zaposlenim ne može da zaključi jedan ili više ugovora, ako je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od tri godine.

„U period od tri godine ulazi i vrijeme koje je zaposleni bio privremeno ustupljen kod poslodavca preko agencije za ustupanje zaposlenih“, dodaje se u prezentaciji.

Zaposleni se, prema odredbama Zakona o radu, ne može odreći prava na godišnji odmor, niti to pravo može da mu se uskrati.

„Pravo na godišnji odmor ne može da se zamijeni novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa“, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac koji organizuje rad u dane državnih i vjerskih praznika, u skladu sa Zakonom, dužan je da o tome donese pisanu odluku i obavijesti zaposlene, sindikat kod poslodavca i Inspekciju rada, u roku od tri dana prije početka rada.

U slučaju da su zaposleni angažovani preko agencije obaveza obavještavanja je na korisniku.

Zaposleni je, prema Zakonu o radu, dužan da se, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama procesa rada, stručno osposobljava i usavršava za rad.

„Troškovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja obezbjeđuju se iz sredstava poslodavca i drugih izvora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom“, dodaje se u prezentaciji.

Takođe, stručno osposobljavanje obavlja se, po pravilu, u toku radnog vremena, ukoliko se poslodavac i zaposleni drugačije ne dogovore.

Zakonom je definisano da se bruto zarada zaposlenog sastoji od osnovne zarade, njenog posebnog dijela, uvećanja i dijela zarade po osnovu radnog učinka ukoliko je ostvaren.

„Zarada i naknada zarade isplaćuju se u novcu, na tekući račun zaposlenog, u rokovima utvrđenim kolektivnim i ugovorom o radu, najmanje jednom mjesečno”, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac je dužan da zaposlenom uruči obračun zarade do kraja mjeseca za prethodni.

Zakon propisuje da žena u toku trudnoće ima pravo na jedan dan odsustva sa rada u toku mjeseca zbog obavljanja prenatalnih pregleda, ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Ona je dužna da obavijesti poslodavca tri dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled i na njegov zahtjev da mu dostavi dokaz o obavljenom pregledu.

Poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu zaposlenoj ženi u toku trudnoće i korišćenja prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo.
Za vrijeme odsustva sa rada zbog njege djeteta, održavanja trudnoće, korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog i hraniteljskog odsustva poslodavac ne može zaposlenog proglasiti osobom za čijim radom je prestala potreba.

Na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, ženi za vrijeme trudnoće i dok doji dijete, a koja radi na poslovima koji mogu da ugroze njen život i zdravlje, odnosno zdravlje djeteta i nerođenog djeteta, poslodavac je dužan da ponudi privremeno raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.

„Ako poslodavac nije u mogućnosti da zaposlenoj ženi obezbijedi raspored na drugi odgovarajući posao, a po nalazu doktora obavljanje poslova njenog radnog mjesta može da ugrozi njeno ili zdravlje djeteta ili nerođenog djeteta, zaposlena žena ima pravo na odsustvo, uz naknadu zarade u skladu sa kolektivnim ugovorom, koja ne može da bude manja od naknade koju bi zaposlena ostvarila da je na svom radnom mjestu”, navodi se u prezentaciji.

Poslodavac je dužan da po isteku porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva obezbijedi povratak na isto ili na odgovarajuće radno mjesto sa najmanje istom zaradom.

Zakon takođe propisuje da novčana potraživanja iz rada zastarijevaju u roku od četiri godine od dana nastanka obaveze, dok potraživanja koja se odnose na obavezu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijevaju.

Zakon propisuje nove disciplinske mjere za povredu radne obaveze, i to novčanu kazna za težu povredu i uslovni prestanak radnog odnosa.

Uvedena je i obaveza poslodavca da zaposlenima dostavi odluku o rasporedu radnog vremena i po smjenama, najmanje sedam dana unaprijed.

Time se otvara prostor za kontrolu od Inspekcije rada.

Takođe, obračun zarade ubuduće će imati snagu izvršne isprave.

Prema Zakonu o radu, radni odnos se ne može produžavatai nakon 67 godina života, dok poslodavac u realnom sektoru nema obavezu javnog oglašavanja slobodnog radnog mjesta.

PREKO DVA AERODROMA

Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, preko dva crnogorska aerodroma, prevezeno je 18 odsto više putnika nego lani, saopštili su Aerodromi Crne Gore.

“Analizirali smo period od katoličkog do pravoslavnog Božića u kome je opsluženo čak 18 odsto putnika više u odnosu na isti period prošle godine. Preko podgoričkog i tivatskog aerodroma, za novogodišnje i božićne praznike u periodu od 23. decembra 2019. do 7. januara 2020. godine, prevezeno je 60.453 putnika, dok je lani ta brojka iznosila 51.349”, saopšteno je iz kompanije. 

Najveći promet putnika zabilježen je iz Srbije (17.618), Rusije (11.063), Njemačke (7.467), Italije (4.989), Turske (3.587), Velike Britanije (2.628), Austrije (2.168), Švedske (1.784), Belgije (1.778), Mađarske (1.516), Slovenije (1.410), Španije (1.384), Francuske (1.154), Švajcarske (945) i Poljske (904) putnika.

“Podsjećamo da je samo u posljednje tri godine otvoreno čak 35 novih avio linija, što direktno doprinosi porastu broja putnika, prihoda, kao i prosperitetu turizma u Crnoj Gori. Aerodrom Podgorica danas ima 19 cjelogodišnjih destinacija i 23 sezonskog karaktera. Dakle, glavni grad je povezan sa 42 destinacije, odnosno sa 14 zemalja tokom čitave godine i još sedam u sezoni. Avio saobraćaj u Tivtu je organizovan na način da je tokom cijele godine povezan sa Beogradom i Moskvom, a tokom ljetnje sezone sa 51 najatraktivnijom evropskom destinacijom”, navode iz Aerodroma.

DAMJANOVIĆ O IZAZOVIMA ZA VLADU

Izazov Vlade u ovoj godini biće dovođenje u vezu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) sa povećanjem zarada, odnosno penzija, s obzirom na to da životni standard u državi i dalje stagnira, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

On je agenciji Mina-business kazao da je rast zarada nizak, dok povećanja penzija de facto nema.

“Sve to zaostaje za rastom BDP-a, što nije dobro, jer su građani ti koji treba da osjete kvalitet i posljedice rasta privrede, a ne osjećaju“, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, izazov za ovu i svaku drugu vladu je da dovede u vezu rast ekonomskih performansi, odnosno BDP-a sa rastom zarada, odnosno penzija.

“Budžet je i dalje u fazi sanacije, a i ove godine će isto tako biti, shodno Zakonu o budžetu“, dodao je Damjanović.

On smatra da je najveći izazov da se usklade ti ekonomski tokovi koji su van javnih finansija.

“Govorim o privatnim finansijama, odnosno kapitalu koji se nalazi na računima banaka, koji i dalje nije u funkciji rasta privrede sa problemom koji imamo u javnim finansijama, odnosno nedovoljnih sredstava za razne potrebe, koje se ne tiču samo kapitalnog već i finansiranja tekućeg budžeta“, saopštio je Damjanović.

On je kazao da su izazovi što više suštinskih reformi u ekonomskom smislu, što više pravne države, poštovanja ugovora, sudskih procedura, kao i reformi u smislu poreskog sistema koji stvara sve veći socijalni jaz.

“Teško je očekivati da će se to desiti u tekućoj godini, s obzirom na to da se radi o izbornoj godini i da će nažalost, i period uoči i nakon izbora, uzeti vrijeme za reforme“, rekao je Damjanović.

On je naveo da je jedna od bitnih stvari koja je obilježila prošlu godinu realizacija projekta auto-puta.

“Definitivno dinamika je usporena u smislu onoga što su bila očekivanja, odnosno da auto-put bude gotov do maja, kako je trebalo da bude“, kazao je Damjanović i dodao da je i novac utrošen za projekat mnogo veći do planiranog.

To, kako smatra, opterećuje javne finansije, jer je de facto „usisalo“ sav novac u vezi sa nekim drugim kapitalnim investicijama i u ovoj godini će se vidjeti da li će taj projekat biti doveden do kraja i na koji način.

“Taj projekat će determinisati i događanja tokom ove godine“, rekao je Damjanović.

On je dodao da je turistička sezona bila dobra, kao i da postoji uzlazni trend rasta prihoda od turizma.

“Taj prihod negdje u uslovima i dalje nekonkurentne crnogorske privrede uspijeva da pegla naš tekući bilans i doprinese generalno rastu BDP-a“, zaključio je Damjanović.