PRIVREDNA KOMORA

Crna Gora aktiviranjem podmorskog elektroenergetskog kabla prema Italiji ima mogućnost da postane energetsko čvorište regiona, a korišćenjem te infrastrukture može postati značajan izvoznik električne energije, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

“Korišćenjem te infrastrukture, uz povećanje proizvodnje prije svega iz obnovljivih izvora, možemo postati značajan izvoznik električne energije”, rekli su iz PKCG agenciji Mina-business.

Predstavnici PKCG su rekli da je najveće ostvarenje u energetici prošle godine bilo puštanje u rad podmorskog elektroenergetskog kabla, koji povezuje tržišta Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.

“Kabl će posebno doprinijeti elektroenergetskoj sigurnosti Crne Gore, većoj iskorišćenosti mreže, rastu prihoda, smanjenju gubitaka i troškova prenosnog sistema, te u krajnjem održivijem integrisanom tržištu električne energije”, smatraju u PKCG.

Oni su dodali da se potrebe crnogorskog tržišta, već drugu godinu zaredom, izmiruju iz domaćih izvora električne energije, što je razlog za zadovoljstvo.

“Vrijednost izvezene električne energije veća je od uvezene, i pored toga što je proizvodnja struje 1,5 odsto manja od planirane”, naveli su iz PKCG.

Potrošnja naftnih derivata u prošloj godini iznosila je, kako su precizirali, 345 hiljada tona i snabdijevanje se realizovalo bez zastoja, u skladu sa potrebama tržišta.

Iz PKCG su rekli da stečena iskustva sa vjetroelektranama Krnovo i Možura potvrđuju ispravnost opredjeljenja za izgradnju novih vjetroelektrana na Gvozdu i Brajićima.

“Vjetroelektrane u proizvodnom konzumu imaju poseban uticaj tokom ljeta, jer značajno doprinose stabilnosti elektrosistema u situaciji kad hidroelektrane smanjuju proizvodnju”, kazali su iz Komore.

Iz PKCG smatraju da je potrebno uraditi novu studiju o valorizaciji sunčeve energije za područje Crne Gore, te povećati udio proizvodnje solarnih kao i vjetroelektrana u ukupnom sistemu, uz povećanje energetske efikasnosti prenosnih i distributivnih objekata.

“Sa Bosnom i Hercegovinom trebalo bi usaglasiti dugoročno održivi interes oko valorizacije vodotoka Pive i Tare kao i Bilećkog jezera”, dodali su iz PKCG.

Posebnu pažnju, izradom ekspertskih studija uz poštovanje direktiva Evropske unije i Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama UN, treba posvetiti valorizaciji rezervi uglja koje iznose oko 200 miliona tona.

“Model za to je izgradnja nove termoelektrane u Pljevljima, primjenom najboljih tehnologija koje omogućavaju nultu emisiju štetnih gasova”, zaključili su iz PKCG.

PRVA OVOGODIŠNJA

Aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih 18 miliona EUR, prva ovogodišnja, biće održana u ponedjeljak.

Iz Centralne banke (CBCG) su saopštili da se ponude mogu dostavljati do 12 sati na dan aukcije.

Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 14. jul.

Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana.

Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta.

Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji.

Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.

PONUDA ZA ZAKUP OBODA

Konzorcijum koji čine kanadska kompanija “Eviana Health Corporation”, “Montenegro Bio Science” i “Ramel”, prvorangirani je na javnom pozivu koji je Prijestonica Cetinje raspisala za davanje u zakup nepokretnosti bivšeg Oboda. U biznis planu Konzorcijuma je proizvodnja industrijske konoplje.

Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup nepokretnosti prikupljanjem ponuda jednoglasno je u zapisniku o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda navela da je Konzorcijum ispunio sve uslove koji su bili predviđeni javnim pozivom, te da drugih ponuda nije bilo.

Kako se navodi u saopštenju Prijestonice Cetinje, posebno formirana radna grupa počeće pregovore za pripremu nacrta ugovora već danas, 9. januara, 2020. nakon čega će se Skupština Prijestonice izjasniti o nacrtu ugovora.

“Kako je navedeno u dostavljenom Biznis planu, Konzorcijum će se baviti uzgojem industrijske konoplje i ekstrakcijom ulja CBD-a (cannabidiol) iz suvog cvijeta industrijske konoplje za industrijske i prehrambene svrhe u skladu sa Zakonom o sprječavanju zloupotrebe droga. Sjeme koje će se koristiti za sjetvu konoplje ispunjavaće zahtjeve Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga, kao i Zakona o sjemenskom materijalu poljoprivrednog bilja i Zakona o zaštiti biljnih sorti. Uvezeno sjeme i cvijet konoplje kontrolisaće se u skladu sa Zakonom o sprječavanju zloupotrebe droga, i u skladu sa drugim zakonima iz oblasti fitosanitarnih poslova. Prerada sirovine (ekstrakcija), kao i stavljanje na tržište će se obavljati u skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane”, navodi se u saopštenju.

U skladu sa zakonima, Konzorcijum će pribaviti odgovarajuće dozvole koje izdaje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i druge potrebne dozvole za obavljanje djelatnosti.

Pored toga, u ponudi Konzorcijuma stoji da će u periodu od dvije i po godine od potpisivanja ugovora biti investirano najmanje 10 miliona eura i da će biti otvoreno najmanje 100 novih radnih mjesta.

Komisija je utvrdila da je ponuđač, u skladu sa uslovima javnog oglasa, dostavio biznis plan kojim je predviđeno da će izdvajati na račun zakupodavca minimalno 10 odsto od ostvarene neto dobiti preduzeća, što će biti definisano ugovorom.

Takođe, ponuđena je cijena mjesečnog zakupa od 55.001 euro, koji će se plaćati u dvije jednake polugodišnje rate.

U skladu sa uslovima tendera Konzorcijum je uplatio 300.000 eura na posebnom esscrow računu Prijestonice Cetinje o čemu je dostavljen validan dokaz Komisiji, navodi se u zapisniku Komisije.

Dodaje se da je dostavljen i dokaz o uplati depozita u iznosu od 100.000 eura na žiro račun Prijestonice Cetinje.

MIHAILOVIĆ OCIJENIO

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Božo Mihailović kazao je da će, posmatrano u cjelini, standard građana biti bolji ove u odnosu na prošlu godinu, ali da to bitno zavisi i od toga koliko budemo radili.

Mihailović je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) podsjetio da su stope rasta u prošloj godini bile do 4,7 odsto, napominjući da je crnogorska ekonomija bila u znaku stabilnosti i razvoja.

“Crnogorska ekonomije je ostvarila znatne stope privrednog rasta, čak i u poređenju sa zemljama Evropske unije (EU). Imamo nešto što nas drži od prošle godine i što će biti nastavak ove godine, samo da zavrnemo rukave i da više radimo”, rekao je Mihailović.

On je poručio i da naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami.

“Standard će biti nešto bolji, u cjelini posmatrano, ali standard mnogo zavisi od toga koliko budemo radili. Naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami. Penzije su prošle godine redovno isplaćivane, tako će biti i ove godine. Odgovorili smo vremenu, i u ovoj godini samo tako treba da nastavimo”, istakao je on.

Ključnih ekonomskih izazova će biti puno, ali Crna Gora mora da se okrene realnoj ekonomiji, i investicijama u mala i srednja preduzeća, te da u tom smislu gradimo koncept koji je nazvan “preduzetničko društvo”.

“Svaki građanin mora da shvati da država nije više poslodavac, već da građanin koji može bude samoposlodavac, da se okrene svom radu, svom biznisu i da ne očekuje da država stvara uslove za njegovo zaposlenje”, istakao je Mihailović.

MUSTAFIĆ ISTIČE

Prioriteti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) i u ovoj godini biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta u manje razvijenim sredinama, a u fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, istakao je u intervjuu za Dnevne novine direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Suljo Mustafić.

On je istakao da je u Crnoj Gori, već duže vrijeme, prisutan trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti.

“Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u državi se nalazi 37.790 nezaposlenih, a stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto, dva procenta niža nego prošle godine. Zavod za zapošljavanje, sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, daje punu podršku namjeri da se unaprijedi tržište rada”, rekao je Mustafić.

Postignutim rezultatima u 2019. godini su, kaže Mustafić, prilično zadovoljni.

“U dijelu posredovanja za sezonsko zapošljavanje smo premašili plan i doprinijeli većem angažovanju domaćih radnika na sezonskim poslovima. Takođe, realizovali smo sve programe predviđene Akcionim planom zapošljavanja i Programom rada i povećali zapošljivost i zapošljavanje nezaposlenih lica. Nezaposlene osobe, uz posredovanje Zavoda, i minulih 12 mjeseci su sticale nova znanja i vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno, poslodavci su dobijali radnike obučene za izazove na koje nailaze u poslovanju. Vjerujem da će kapaciteti privrede, zainteresovanost poslodavaca, bolje plate i otvaranje novih radnih mjesta, u mjesecima pred nama, učiniti da zaposlenost bude još veća, odnosno da stopa registrovane nezaposlenosti bude znatnije niža. Tu prije svega mislim na činjenicu da uvijek u prvoj polovini godine stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja, odnosno zbog turističke sezone, kao i drugih mjera Zavoda”, rekao je Mustafić.

Smatra da naši mladi ljudi izlaze iz formalnog obrazovnog sistema sa veoma dobrim, sveobuhvatnim teorijskim znanjima, ali da im nedostaju praktična, upotrebljiva znanja i vještine.

“Upravo zbog toga se naš obrazovni sistem mijenja. U stručnim školama povećava se obim praktične nastave. Na fakultetima se uvodi praktična nastava koja se ocjenjuje, odnosno praktični rad se tokom studiranja kreditno vrednuje. Uvođenje dualnog obrazovanja nudi realna očekivanja da će se kroz školovanje i rad u isto vrijeme obrazovati mladi ljudi sposobni da se prije uključe na tržište rada.Prepoznavši značaj sticanja praktičnih znanja u Crnoj Gori se već osmu godinu zaredom sprovodi Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Osnovni razlog za pokretanje tog Vladinog programa je pružanje podrške mladima sa visokim obrazovanjem i bez radnog iskustva da, kroz devetomjesečni proces osposobljavanja, steknu znanja i vještine za samostalno obavljanje posla, a povezivanjem sa poslodavcima da mogu lakše doći do zaposlenja”, kazao je on.

Govoreći o novom Zakonu o radu, Mustafić smatra da će njime, u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja, biti poboljšan položaj zaposlenih.

“Ovdje prije svega mislim na odredbe koje se odnose na produžetak trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, trajanje radnog vremena, obavezno korišćenje godišnjeg odmora, nemogućnost zaključivanja blanko ugovora o radu i zaštitu žena”, istakao je on.

PODACI CBCG

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, pala je u oktobru 0,05 procentnih poena i iznosila je 6,12 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

“Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u oktobru je pala 0,04 procentna poena na 5,56 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

Efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u oktobru je pala 0,22 procentna poena na 6,11 odsto, a nominalna 0,27 procentnih bodova na 5,44 odsto.

Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u oktobru su pale, efektivna 0,05 procentnih poena na 24,06 odsto, a nominalna 0,02 procentna poena na 20,48 odsto.

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u oktobru su porasle, efektivna 0,12 procentnih poena na 24,3 odsto, a nominalna 0,57 procentnih bodova na 20,71 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u oktobru je bila 0,01 procentni poen manja nego u septembru i iznosila je od 0,42 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u oktobru je iznosila 5,7 procentnih poena i bila je manja nego u septembru.

SEKULIĆ

Privredni rast, realizacija razvojnih turističkih projekata, gradnja prve dionice auto-puta, kao i stavljanje javnog duga pod kontrolu, omogućavaju optimizam u narednim godinama po pitanju ekonomskog prosperiteta, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić.

“Od brojnih događaja koji su obilježili prošlu godinu u ekonomskom smislu mislim na dodatni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji se i dalje kreće u rasponu između 4,5 i pet odsto. Vjerujem da je to rast koji nam omogućava da budemo optimisti i u narednim godinama”, rekao je Sekulić agenciji Mina-business.

Sa druge strane, kako je kazao, nastavljena je realizacija prve dionice auto-puta.

“Ove godine ćemo imati završetak te dionice i to je nešto što će zaista preobraziti Crnu Goru u svakom smislu. Zaista vjerujem da će to biti od velikog značaja za sve nas u Crnoj Gori”, smatra Sekulić.

On je podsjetio da je prošle godine pušten u rad energetski kabl između Crne Gore i Italije.

“Rekao bih da se tom događaju pridao manji značaj od onoga što zaista jeste, a benefite od tog događaja imaćemo tek u nekim narednim godinama”, kazao je Sekulić.

On je dodao da je nastavljen rad na razvojnim turističkim projektima, Luštici, Kumboru, Porto Montenegru, a sa druge strane i razvoj sjevera Crne Gore, odnosno skijališta.

“Čini mi se da u narednim godinama možemo biti optimisti ne samo što se tiče ekonomskog rasta nego i benefita od svih tih projekata koji se rade”, ocijenio je Sekulić.

On je podsjetio i na nastavak radova na istraživanju gasa i nafte u crnogorskom podmorju.

“Vjerujem da, bez obzira na projekcije u narednim godinama u ekonomskom rastu između 2,5 i 3,5 odsto, možemo biti optimisti sa svim onim što nas očekuje”, smatra Sekulić.

Prema njegovim riječima, značajno je što je Crna Gora i dalje lider kada su u pitanju evropske integracije.

“Ostalo je još samo jedno Poglavlje 8 – Konkurencija, za koje vjerujem da će biti otvoreno u narednim danima i da će tokom ove godine ta poglavlja početi da se zatvaraju”, dodao je Sekulić.

On je saopštio da je Vlada premijera Duška Markovića ispunila sva obećanja koja su data tokom izbornog perioda 2016. godine.

“Veliki sam optimista što se tiče narednih parlamentarnih izbora ove godine i vjerujem da će DPS sa koalicionim partnerima ostvariti još bolji rezultat”, rekao je Sekulić.

On je ocijenio da se ulazi u zonu ekonomske stabilnosti.

“Ne treba zaboraviti da smo pod kontrolu stavili javni dug, što je jedno vrijeme bila centralna tema kada govorimo o ekonomskoj politici Crne Gore. Takođe, imamo i povećanje budžeta iz godine u godinu”, naveo je Sekulić.

BDP je, kako je podsjetio, prije sedam, osam godina bio nekih tri milijarde EUR, a sada je on preko pet milijardi eura.

“Govorimo i o povećanju plata. Znam da povećanje od nekih devet odsto nije dovoljno za prosvjetne i zdravstvene radnike. Vjerujem da će se trend povećanja plata u kompletnoj javnoj upravi nastaviti u narednom periodu i da će Vlada učiniti sve da stručni i pametni ljudi ne odlaze iz Crne Gore”, kazao je Sekulić.

On je rekao da vjeruje da Crna Gora postaje ne samo država sa političkom stabilnošću, nego i ekonomskim prosperitetom.

“Naravno, sve to ne bi bilo moguće da danas nijesmo članica NATO-a i da nijesmo toliko odmakli na evropskom putu prema članstvu u EU. Vjerujem da će ekonomski benefiti koji smo ostvarili prošle godine naći svoj iskaz u onome što je pitanje životnog standarda građana Crne Gore”, zaključio je Sekulić.

STRANI INVESTITORI

Vlada bi trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važna je za fer tržišnu konkurenciju, ocijenio je predsjednik Savjeta stranih investitora (SSICG), Kristof Šoen i dodao da je potrebna implementacija ključnih reformi.

On je kazao da dalju pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim Bijelom knjigom, koji su članovi SSICG ocijenili niskim ocjenama, kao što su tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava, kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.

“U svim našim izvještajima, vladavina prava prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. Predvidljivo poslovno okruženje, koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja”, rekao je Šoen agenciji Mina biznis.

Prema njegovim riječima, kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, investitori prepoznaju ‘disciplinu’ plaćanja poreza, drugim riječima nedostatak sistematske i stroge naplate poreza.

“Sa naše tačke gledišta, ‘disciplina’ direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad. Takođe, promjena poreske politike negativno utiče na predvidivost ulaganja i opštu atraktivnost zemlje”, smatra Šoen.

Vlada bi, kako je ocijenio, trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju.

“Takođe, verujemo da je digitalizacija javnog sektora jedan od ključnih procesa koji će pozitivno uticati na efikasnost, profesionalizam javne uprave, čime će se doprinijeti i smanjenju korupcije. Pristup one stop shop-a (sve na jednom mjestu) treba proširiti na čitav niz usluga, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou”, rekao je Šoen.

On je kazao da članovi SSICG ocjenjuju poslovno okruženje putem godišnje publikacije, Bijele knjige, koja ilustruje rezultate upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori. Bijela knjiga opisuje najvažnije procese i propise za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i ukazuje donosiocima odluka na glavne izazove u cilju podsticanja daljeg ekonomskog razvoja.

“Analizirajući rezultate ocjena zasnovanih na percepciji jednostavnosti poslovanja u Crnoj Gori, iz iskustva naših članova, možemo reći da je poslovno okruženje u prethodnom periodu karakterisao period stabilnosti uz blagi rast MFIC indeksa zasnovanog na percepciji lakoće poslovanja”, rekao je Šoen.

Imajući to u vidu, postoji razlog za optimizam u pogledu pravca daljeg ekonomskog razvoja.

“Ipak, potrebna je implementacija ključnih reformi i ona je pred nama, što bi trebalo da doprinese dodatnom pozitivnom napretku u oblastima relevantnim za obavljanje biznisa, posebno u onim oblastima koje su bila predmet stagnacije duži period”, dodao je Šoen.

Predvidljiv poslovni ambijent je, kako je naveo, jedan od ključnih preduslova za investitore, a upravo čestim izmjenama propisa, odnosno procedura, uslova, poreskih stopa i ostalih davanja – donosioci odluka mogu negativno uticati na poslovni ambijent i sigurnost poslovanja.

“U potpunosti razumijemo da su promjene neizbježne i u velikom broju slučajeva poželjne, jer je proces usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa naprednijim ekonomijama dugoročan i kompleksan”, kazao je Šoen.

S druge strane, način na koji se njima upravlja i na koji se one implementiraju u regulatorni ambijent je ono što čini razliku između stabilnog, predvidljivog ambijenta koji omogućava kompanijama da planiraju i investiraju, i onog ambijenta u kojem investitori donose konzervativne investicione odluke jer nijesu u mogućnosti da predvide uslove koji ne bi trebalo da se mijenjaju bez najave, detaljnih analiza o uticaju na privatni sektor i dovoljnog perioda za investitore da se adaptiraju na njih.

Šoen je saopštio da je vrlo važno da donosioci odluka razumiju da prilagođavanje privatnog sektora na nove uslove i procedure podrazumijeva vrlo često neplanirane troškove, dodatne obuke ili dodatnu radnu snagu i vrijeme.

On je, govoreći o preporuka SSICG Vladi kako bi poboljšala poslovni ambijent, kazao je da bliska i kontinuirana komunikacija sa Vladom i organima javne uprave ostaje važan alat Savjeta za podršku njihovim članovima u razvoju i unapređenju njihovog poslovanja u Crnoj Gori.

“Pravovremeni dijalog u ovom kontekstu od suštinskog je značaja za sve zainteresovane strane, u cilju omogućavanja povećanja efikasnosti u poslovnim procesima i izbjegavanje negativnih i štetnih posljedica po čitavu poslovnu zajednicu. Pravično je reći da naše stavove dijeli i Vlada Crne Gore i posvećeni smo pružanju dalje podrške u cilju postizanja odgovarajuće primjene i pozitivnih rezultata sprovedenih reformi”, rekao je Šoen.

Prema njegovim riječima, zbog osjetljivosti bilo kakvog ulaganja na česte promjene pravnog i regulatornog okvira, obostrano razumijevanje i opredjeljenje je od presudnog značaja za ekonomski napredak Crne Gore u narednom periodu.

“Tokom našeg desetogodišnjeg rada, kontinuirana i blagovremena komunikacija sa Vladom i javnom upravom predstavlja važan zadatak Savjeta. Stoga, pronalaženje odgovarajućih mehanizama i uključivanje na različitim nivoima je od suštinskog značaja i korisno kako za Vladu tako i za privatni sektor. Jedna od glavnih misija MFIC-a je da bude konstruktivan i pouzdan partner Vladi”, dodao je Šoen.

Daljom primjenom utvrđenih mjera fiskalne politike, podrškom jačanju ekonomskih aktivnosti i daljem podsticanju konkurentnosti, Vlada će osigurati da Crna Gora bude na pravom putu ka postizanju održivog i inkluzivnog rasta.

“Takođe, od posebnog je značaja da se nastavi sa primjenom mjera u oblastima vladavine prava i efikasnosti pravne zaštite, poboljšanja ekonomskih uslova i poslovne klime, poboljšanja infrastrukture i realizacije novih infrastrukturnih projekata, održavanja stabilnosti, kao i očuvanje povjerenja u finansijski sektor”, rekao je Šoen.

SSICG će, kako je najavio, nastaviti da dalje podržava Vladu Crne Gore tokom procesa reformi, jer čvrsto vjeruje da će postići mnogo više ako javni i privatni sektor rade zajedno.

Šoen je, govoreći o planovima i aktivnostima Savjeta za ovu godinu, kazao da su u SSICG u fazi pripreme naredne Bijele knjige: Investiciona klima u Crnoj Gori 2019 koja će dati preporuke članova MFIC-a u različitim oblastima orijentisanim ka daljem poboljšanju poslovnog okruženja i biće predstavljena javnosti do kraja prvog kvartala ove godine.

“Pored Bijele knjige, planiramo da objavimo i novi Vodič za Savjet stranih investitora u Crnoj Gori, koji je planiran za maj”, dodao je Šoen.

On je saopštio da će njihovi komiteti za bankarstvo, informaciono-komunikacione tehnologije, osiguranje i regulatornu politiku pomno pratiti promjene regulatornog okvira u svojim sektorima i predlagati inicijative za unapređenje u oblastima važnim za poslovanje njihovih kompanija članica.

“Nastavićemo da budemo aktivan član Vladinog Savjeta za konkurentnost, kao i da blisko sarađujemo sa Sekretarijatom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pri Savjetu za konkurentnost radi ostvarenja naših zajedničkih ciljeva i promocije naših zajedničkih interesa”, najavio je Šoen.

On je zaključio da će kroz aktivno učešće u vladinim radnim grupama i davanjem komentara i predloga na najvažnija ekonomska strateška dokumenta, raditi na ispunjenju ciljeva Savjeta i stvaranju boljih uslova poslovnog okruženja.

UDRUŽENJE BANAKA

Udruženje banaka (UBCG) podržava aktivnosti Centralne banke (CBCG) u cilju jačanja stabilnosti ukupnog bankarskog sistema, saopštio je njegov generalni sekretar Bratislav Pejaković i dodao da nema razloga za zabrinutost kada je u pitanju odluka o ograničavanju davanja gotovinskih kredita.

„Bilo je mišljenja da će biti negativnih odraza na potrošnju, ali ne vidim razlog za zabrinutost, jer postoje alternativni proizvodi banaka. Različitost je veličine i tržišni fokus banaka u sistemu, gdje se sugestijama pema regulatoru trudimo da optimizujemo uslove u domenu mogućeg“, rekao je Pejaković agenciji Mina-business.

On je dodao da je CBCG odlučila da od januara na dvije godine ograniči davanje gotovinskih kredita kroz traženje kolaterala za ročnost preko osam godina, jer je analizom kreditne aktivnosti banaka utvrđen intenzivan rast gotovinskih nenamjenskih zajmova odobrenih građanima.

Mjerama je, kako je objasnio Pejaković, definisano da banka građaninu može da odobri gotovinski kredit sa rokom otplate dužim od osam godina samo ako je on u potpunosti obezbijeđen hipotekom na nepokretnostima, fiducijom, zalogom na pokretnim stvarima, finansijskim instrumentima koji se priznaju kao finansijski kolateral ili garancijom.

„Međutim, pored gotovinskih kredita koji su atraktivni, jer je manje zahtjevna prateća dokumentacija, ali time veći rizik koji se preuzima, raspoloživi su namjenski zajmovi kod banaka koji u potpunosti mogu da ispune potrebe tržišta, traženim dužim rokovima“, kazao je Pejaković.

On je podsjetio da je Savjet CBCG konstatovao da je crnogorski bankarski sistem stabilan, siguran i bez sistemskih ranjivosti, kao i da ga karakteriše visok stepen likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti banaka. Sve ključne indikatore poslovanja banaka, prema toj ocjeni, karakterišu pozitivni trendovi, što direktno doprinosi daljem jačanju otpornosti bankarskog sektora.

Pejaković smatra da se sa postojeće distance može reći da je sistem po pitanju uvođenja stečaja u Atlas i Invest banku Montenegro (IBM) odreagovao vrlo kvalitetno, tako da nije bilo negativnih reperkusija, bilo u pogledu povlačenja depozita ili smanjenju potražnje za uslugama.

„Time sistemski nije iskazana bilo kakva dubioza“, dodao je Pejaković.

On je kazao da je, naprotiv, na sistemskom nivou zabilježen značajan rast depozita. 

„Odbor direktora UBCG je reagovao vrlo efikasno, tako da su se pratili pokazatelji kako na sistemskom, tako i na nivou svake pojedinačen banke i kroz saradnju i razmjenu podataka sa CBCG“, rekao je Pejaković.

On je podsjetio da se povjerenje klijenata gradi godinama, kvalitetom usluge, kroz sistemske zakone, usvajanje međunarodnih standarda i infrastrukturom zaštite korisnika finansijskih usluga.

„Moramo naznačiti kvalitetnu ulogu Fonda za zaštitu depozita (FZD), koji je vrlo efikasno servisirao obaveze proistekle iz stečaja dvije banke isplatom 100,9 miliona EUR za garantovane depozite. To je uticalo da povjerenje klijenata nije dovedeno u pitanje“, saopštio je Pejaković.

On je dodao da postojeći zakon garantuje depozite do 50 hiljada eura, kao i da će taj garantovani iznos ići na 100 hiljada EUR, što će uticati na jačanje povjerenja klijenata.

„Stupanjem na snagu Zakona o sanaciji banaka i stavljanjem u funkciju Fonda za sanaciju banaka dobićemo još jednu kariku koja će garantovati klijentima sigurnost poslovanja sa bankama“, rekao je Pejaković.

On je podsjetio da fondovi za osiguranje depozita i sanaciju banaka pune komercijalne banke koje su licencirane u Crnoj Gori i tim sredstvima garantuju klijentima sigurnost povjerenih sredstava.

Kada je u pitanju spajanje Crnogorske komercijalne (CKB) i Societe Generale banke, on je podsjetio da su spajanje, kupovina ili prodaja dijela ili većinskog paketa akcija realne tržišne aktivnosti. Te aktivnosti se, uz konačan stav regulatora, odobre ili ne, jer se procjenjuje kako sam investitor, tako i strategija budućeg preduzeća, kao i odraz na tržišnu utakmicu u budućem periodu.

„Preuzimanje doskorašnje Societe Generale banke je dobar znak, jer pokazuje da je jedna tako respektabilna grupacija kao što je OTP, vlasnik CKB, prepoznala stabilnost države i potencijal rasta kroz nove investicije u Crnoj Gori, gdje je kvalitetna kapitalizovanost prednost u praćenju većih investicija“, saopštio je Pejaković.

On je dodao da se, uz regionalna iskustva i standarde EU koje praktikuje centrala OTP, očekuje još konkurentnije stanje na tržištu Crne Gore, od čega će koristi imati i privreda i stanovništvo.

„Sa druge strane imamo utemeljene banke sa iskusnim menadžmentima i u ostalim bankama, koji će svakako prepoznati svoju priliku i tranzicioni period u spajanju dvije banke iskoristiti za što kvalitetniju pozicioniranost“, naveo je Pejaković.

On je poručio da će konkurencija biti korisna za sve.

Pejaković smatra da na crnogorskom bankarskom tržištu ima prostora za novu banku.

„Banka upošljava minimum 30 ljudi, uredno izmiruje sve obaveze prema državi i svojim aktivnostima utiče na potrošnju i investiranje, a bez ulaganja nema razvoja. Svjestan sam i drugačijih stavova, koje uvažavam ukoliko su banke okrenute samo lokalnom tržištu“, naveo je Pejaković.

On je kazao da Crna Gora svojom stimulativnom investicionom i poreskom politikom, stabilnošću, raspoloživom telekomunikacionom infrastrukturom, eurom kao lokalnom valutom, kvalitetnim rezultatima na pristupnom putu ka EU standardima, geografskom odrednicom, klimom i udaljenošću od evropskih centara, može i treba da bude adresa za etabliranje posla međunarodnih firmi.

„Tu posebno apostrofiram Crnu Goru kao finansijski centar“, poručio je Pejaković.

On je dodao da je za kvalitetnu pozicioniranost potrebna politička volja velikih globalnih igrača, pri čemu je potrebno stvoriti klimu za prepoznatljivost Crne Gore, ne samo kao turističke destinacije, nego i mjesta za življenje i poslovno djelovanje.

„U svijetu imate manje zemlje po površini, sa manjim brojem stanovnika i mnogo većim brojem banaka, finansijskih posrednika i fondova. Za razvoj internacionalnog poslovanja treba definitivno ekspertiza, znanje i iskustvo kojim raspolažu dokazani strani investitori, koje bih rado vidio da otvore kancelarije ili banke u Crnoj Gori“, saopštio je Pejaković.

On je kazao i da je kontra pitanje da li ih treba sprječavati da dođu.