UNIJA POSLODAVACA

Unija poslodavaca (UPCG) će insistirati da primjena Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga počne tek kada se stvore svi neophodni uslovi za njegovo funkcionisanje bez smetnji, saopštio je predstavnik te poslodavačke asocijacije, Filip Lazović.

On je kazao da za sada nijesu doneseni ključni podzakonski akti neophodni za primjenu Zakona o fiskalizaciji bez smetnji, kao i da je u toku tender za softversko rješenje, što je osnovna pretpostavka za njegovo sprovođenje.

„Vidjećemo u narednom periodu koliko će vremena biti potrebno za to. Ono što je sigurno i što ćemo zastupati jeste da taj Zakon može početi da se primjenjuje kada mi kao država, a onda i poslodavci budu spremni za to u tehničko-pravnom i svakom drugom smislu“, rekao je Lazović agenciji Mina-business.

On je dodao da je prošlu godinu obilježilo usvajanje Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, čija je primjena odložena do 1. januara naredne.

Lazović je podsjetio da je od usvajanja Zakona, u avgustu, utisak bio da nema dovoljno vremena da se obezbijedi njegova adekvatna primjena od početka ove godine, kako je bilo planirano.

„Insistirali smo kroz medije i Savjet za konkurentnost, ali i u komunikaciji sa državnim organima, da se to odloži. Naš zahtjev je na kraju usvojen i mi smo zbog toga zadovoljni. Ostaje period pred nama da zajednički radimo i da dođemo do nivoa kada možemo da kažemo da su se stekli uslovi da taj zakon može da se primjenjuje“, saopštio je Lazović. 

On je kazao i da se usvajanjem tog zakona samo djelimično rješava problem sive ekonomije, jer će se elektronska fiskalizacija primjenjivati samo na preduzeća koja su registrovana i evidentiraju svoj promet, odnosno kod kojih je bilo pitanje da li ga u potpunosti evidentiraju ili ne prikazuju u punom iznosu.

„Taj dio problema će da se riješi fiskalizacijom, ali ostaje da se vidi šta će biti sa onima koji nijesu registrovani, niti evidentiraju promet. Njihov privilegovani položaj na tržištu ostaće isti i neće ga dodirnuti najavljena fiskalizacija“, rekao je Lazović.

Lazović smatra i da se položaj poslodavaca i stanje u biznis ambijentu ne može jednostavno definisati. Postoje, kako je naveo, određeni pomaci, ali su neke stvari ostale na istom nivou ili su čak i gore po poslodavce nego što su bile.

„Mi smo se i ove kao i prethodnih godina trudili da damo svoj maksimalni doprinos i da imamo mjerljiv učinak u cilju unapređenja položaja privrednih subjekata u Crnoj Gori“, rekao je Lazović.

On je dodao da su problemi poslodavaca i u prošloj godini ostali manje-više isti i da su se uglavnom svodili na sivu ekonomiju, nelojalnu konkurenciju i visoke troškove rada.

„Siva ekonomija je jedna pojava o kojoj je bilo dosta riječi, ali se nedovoljno brzo radi na njenom suzbijanju. Tu je i nelojalna konkurencija. To je ona situacija kada na istom tržištu dva privredna subjekta ne nastupaju pod istim uslovima, što je pogubno po poslovni ambijent“, kazao je Lazović.

On je podsjetio i na veliko opterećenje na zarade zaposlenih, koje je u Crnoj Gori veći nego u državama regiona.

„Prošle godine smo imali povećanje minimalne zarade na 222 EUR i uspjeli smo da to stavimo u paket sa smanjenjem doprinosa na zdravstveno osiguranje na teret poslodavca, od dva odsto. To je nešto pozitivno što se desilo“, naveo je Lazović.

On je poručio da će UPCG nastojati da to i u narednom periodu bude jedna od glavnih tema o kojima će se razgovarati, kako bi se taj problem što prije riješio.

CG U 2020.

Ova godina počela je pozitivnim trendovima iz protekle, i problemima koje treba rješavati, ocjenjuje za Portal RTCG profesor Božo Mihailović. Očekuje da 2020. bude jedna u nizu godina “stabilnog dugoročnog rasta” crnogorske ekonomije. Završetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare za političare je ono što će obilježiti godinu u koju smo tek zakoračili.

Profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Božo Mihailović u 2020. očekuje, kako je kazao, relativno visoke stope privrednog i svakog drugog rasta.

“Od osnovnih obilježja izdvojio bih: stabilan rast, visoku investicionu aktivnost, povećane prihode u turzmu i mala i srednja preduzeća u svim sektorima, nisku inflaciju, stabilnost javnih finansija i dr. Sve to značajno zavisi od rada našeg građanina, koji sve više shvataju da svako od nas treba da bude “samoposlodavac” i da se krećemo prema preduzetničkom društvu”, kazao je Mihailović.

Završetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare za političare je ono što će obilježiti godinu u koju smo tek zakoračili.

“To će svakako biti zavrsetak prve, prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare i projektovani rast BDP-a, povecanje plata u javnom sektoru i dalje smanjenje nezaposlenosti”, kazao je poslanik DPS-a Predrag Sekulić.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović se nada da neće biti novog prekoračenja roka gradnje i cijene auto-puta.

“Jedan od ključnih izazova jeste da se evidentan rast BDP-a konačno dovede u vezu i sa rastom prosječnih zarada, odnosno penzija, jer nije cilj rast radi rasta već rast i razvoj u funkciji povećanja životnog standarda većine građana, a isti posljednjih godina jeste u fazi stagnacije. Bojazan je da će, imajući u vidu izbornu godinu, biti malo političke volje za reformama, odnosno da će sve ozbiljnije ekonomske mjere biti odložene nakon formiranja nove Vlade”, kazao je Damjanović.

Benefiti autoputa

Otvaranje prve dionice autoputa koji su političari naveli kao ključni događaj koji će obilježiti 2020. godinu Mihailović očekuje da bude zamajac novog privrednog razvoja Crne Gore.

“Autoput, kao veliki infrastrukturni objekat, sam po sebi ima multiplikativne ekonomske i druge efekte. Prije svega, to je sigurnost u saobraćaju, manje vremena za povezivanje sjevera i juga države, niže troškove fizičke distribucije proizvoda, pozitivan uticaj na turizam (on će biti sam po sebi atrakcija!), veći interes investitora, oko autoputa se “vješaju” prateće privredne aktivnosti i drugo”, kazao je Mihailović.

“Sama činjenica da put kroz kanjon Morače neće uzimati živote, dovoljan je i najveći benefit. Naravno nijesu zanemarljivi ni ekonomski benefiti”, kazao je Sekulić.

“Benefiti auto-puta se ne mogu vidjeti u tako kratkom roku, a želim da budem optimista i da vjerujem da će dionica biti završena u novom roku, do septembra 2020. godine. Ono što ostaje kao sjenka nad projektom je netransparentnost realizacije projekta, odnosno, loše ispregovaran ugovor sa kineskim partnerom”, dodaje Damjanović.

Svjetska ekonomska kriza

Svjetski ekonomisti su protekle godine za ovu najavljivali novu globalnu ekonomsku krzu. Naši sagovornici smatraju da za tako nešto ne treba strahovati, kažu da smo navikli na krize i poručuju da strah od nje treba da bude poluga za oprez i naše blagovremeno djelovanje.

“Na sreću, ne treba strahovati od svjetske ekonomske kroize, globalna ekonomska kretanja, pri tom mislim na trgovinski dogovor Kine sa SAD-om i rast u EU zoni, daje nam pravo da budemo optimisti”, kaže Sekulić.

“Svakako da neki parametri na globalnoj finansijskoj i ekonomskoj sceni ukazuju na mogućnost usporavanja svjetske ekonomije, što bi se negativno odrazilo i na crnogorsku ekonomiju, imajući u vidu povezanost i otvorenost našeg ekonomskog prostora sa okruženjem. Naravno, u mjeri u kojoj zavisimo od globalnih kretanja, recimo na finansijskom tržištu u odnosu na rast kamatnih stopa, ili u oblasti turizma u odnosu na globalnu turističku tražnju. Zato je neophodna diversifikacija naše ekonomske ponude, prije svega ulaganja u velike energetske objekte, koji su svakako dobar odgovor, odnosno zaštita od eksternih šokova”, kazao je Damjanović.

“Nema parametara na osnovu kojih se može predvidjeti jača kriza u narednoj godini. S druge strane, treba konstatovati da svjetska kriza nije završena. Ipak, političke promjene i procesi su ti koji mogu biti faktor iznenađenja, pogotovo za male zemlje. Naš je zadatak da blagovremeno djelujemo u uradimo ono što od nas zavisi”, kazao je Mihailović.

Budžet

Skupština Crne Gore pred Novu godinu usvojila je Zakon o budžetu za ovu godinu vrijedan 2,64 milijarde eura. U vladajućoj partiji očekuju suficit u opoziciji su sumnjičavi u odnosu na ostvarenje njegovog plana a profesor poručuje da se mora integralno pratiti.

“Vjerujem da hoće. Konzervativan pristup Ministarstva finansija u planiranju je bio prepoznatljiv posljednjih nekoliko godina tako da vjerujem da ćemo zbog suficita biti u prilici da vršimo rebalans do kraja 2020. godine”, kaže Sekulić.

“Počevši od toga da li će, kada, kome i za koliko biti dati Aerodromi, hoće li biti prihoda od ekonomskog državljanstva, da li će se realizovati brojni projekti iz kreditnog zaduženja, da li će biti povećanja prihoda od, recimo igara na sreću, a kasni se sa novim zakonom, kao što se recimo odložila fiskalizacija, a samo po tom osnovu će biti 15-ak miliona manje prihoda. U svakom slučaju, ako zapne, tu su brojne kreditne linije, odnosno povećanje javnog duga, kao ključna paradigma načina na koji funkcioniše crnogorska ekonomija. Od 2011, javni dug je uvećan za 150%, BDP je uvećan za 60%, a prosječne plate i penzije u istom periodu ispod 10%. Nek građani sami prosude o ovim faktima”, kaže Damjanović.

“Budžet za 2020. godinu ima veoma visoku komponentu u BDP-u i zbog toga se mora integralno prati njegova realizacija. Svjedoci smo da su se u međuvremenu pojavile neke nove stavke, na strani rashoda, u odnosu na prvobitni Vladin predlog. Rashode je lako ‘ostvariti’, ali su prihodi uvijek problem. Zato se mora pratiti prihodna strana i njoj operativne rashode prilagođavati. Moraju sve potrošačke jedince prihvatiti štednju kao pravilo u realizaciji budžeta za sljedeću godinu”, ističe Mihailović.

Životni standard građana

Građane ipak najviše zanima da li mogu očekivati povećanje plata i penzija i bolji životni standard. Povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu u ovoj godini za 9% već je dogovoreno.

“To će, bez sumnje, doprinijeti i daljem povećanju penzija, a vjerujem da će i privatni sektor reagovati na isti način”, kaže Sekulić.

“Izborna je godina pa je za očekivati da vlast, poput povećanja zarada u javnom sektoru, u prethodnoj izbornoj 2016-oj godini, napravi neko slično ‘čudo’ ponovo, doduše, u velikom raskoraku između sve većih očekivanja birača, a sve manje raspoloživog ‘kolača’ za raspodjelu”, kaže Damjanović.

“Penzije se usklađuju sa stopom inflacije, koja u ovoj godini nije značajna. Što se tiče plata u javnom sektoru, ne očekujem značajnije povećanje. Kada je u pitanju privreda, plate zavise od poslovnog uspjeha”, zaključuje Mihailović.

Jelena Bobičić-Čović

PRIVREDNI KRIMINAL

Inspektori za privredni kriminal su iz prostorija FOS media izuzeli poslovne knjige, saznaje nezvanično TVCG iz Uprave policije.

“Riječ je o kontroli poslovanja”, kazali su iz policije.

EKIP

Uslugu prenosivosti broja je u prvih 11 mjeseci prošle godine iskoristilo 7,68 hiljada pretplatnika, većinom u mobilnoj telefoniji, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Iz EKIP-a su agenciji Mina-business kazali da je u fiksnoj mreži, u periodu od januara do kraja novembra, prenijeto 1,67 hiljada brojeva, a u mobilnoj šest hiljada.

“Najviše brojeva je prenešeno u fiksnu mrežu M:tela 1,25 hiljada. U fiksnu mrežu Telemacha prenešeno je 368, u Telekom 50, a u fiksnu mrežu Telenora devet brojeva”, precizirali su iz EKIP-a.

Najviše brojeva je prenijeto iz fiksne mreže Telekoma 1,55 hiljada. Iz fiksne mreže Telemacha prenijeto je 85 brojeva, iz M:tela 31, a iz fiksne mreže Telenora osam brojeva.

Kod prenosa brojeva između mobilnih mreža, za 11 mjeseci najviše je prenijeto u mrežu M:tela, 3,44 hiljade, zatim u Telekom 1,55 hiljada, dok je u mobilnu mrežu Telenora prenijeto oko hiljadu brojeva.

“Najviše korisnika je prešlo iz mobilne mreže Telekoma 2,55 hiljada, potom iz Telenora 2,44 hiljade, a najmanje iz mreže M:tela oko hiljadu korisnika”, dodali su iz EKIP-a.

Usluga prenosivosti telefonskih brojeva se pruža od 1. decembra 2011. godine i do 30. novembra ukupno je prenijeto 53,58 hiljada brojeva, od čega 13,55 hiljada u fiksnim, a 40,03 hiljade u mobilnim mrežama.

Prenosivost broja je usluga koja omogućava svakom pretplatniku da zadrži telefonski broj pri promjeni operatora.

Broj se može prenositi iz fiksne u fiksnu mrežu, odnosno iz mobilne u mobilnu mrežu.

Ukupno vrijeme za prenos broja je tri radna dana. Pretplatnik koji želi da prenese telefonski broj podnosi zahtjev za prenos broja kod operatora primaoca broja i to se smatra zahtjevom za raskid ugovora sa operatorom davaocem broja.

Pretplatnik može ponovo da prenese svoj broj nakon tri mjeseca od zadnjeg prenosa. Ukoliko zahtjev za prenos broja bude odbijen, pretplatnik može da podnese prigovor EKIP-u.

ORLANDIĆ SMATRA

Određenim, po nacionalnu ekonomiju, ključnim resursima, treba da upravlja država, a Aerodromi Crne Gore su takav primjer, saopštio je izvršni direktor tog preduzeća Danilo Orlandić.

“Ovo ne navodim samo zato što vjerujem u ideje socijaldemokratije, već i zato što mi ekonomski pokazatelji daju pravo za to. Aerodromi su visokoprofitni i na kreditnom tržištu bi bili veoma pouzdan partner. Sa druge strane, Vlada je stoprocentni vlasnik ovog preduzeća i mi ćemo poštovati odluku koju donese u koncesionom postupku koji je započet”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dan.

Na pitanje da li bi država trebalo da ulaže novac u Aerodrome, kao što to radi sa Montenegro Airlinesom (MA) i da li bi i u tom slučaju bilo potrebe za koncesionarom, Orlandić je odgovorio da su Aerodromi visokoprofitabilno preduzeće koje iz svojih i kreditnih sredstava može da razvijam aerodrome i potrebnu infrastrukturu.

“Nacionalne aviokompanije su u drugačijoj poziciji i rijetko možete naći avikompanije koje nijesu na neki način finansijski podržane. Ta podrška dolazi od država, gradova, pokrajina. Crna Gora treba da se pomiri sa činjenicom da je nacionalni avio-prevoznik izuzetno bitan za razvoj zemlje i da će mu uvijek trebati podrška”, poučio je Orlandić.

Govoreći o odnosu Aerodroma i MA, Orlandić je kazao da je Vlada nedavno predložila leks specijalis za MA, a Skupština ga usvojila što je, kako smatra, bila jedina ispravna odluka u ovom trenutku.

“Sa MA imamo korektnu saradnju, a u prethodnom periodu smo imali veliko razumijevanje za nacionalnog avio-prevoznika i zaista smo se trudili da im što više izađemo u susret kako bi im olakšali ionako tešku situaciju u kojoj su bili. Potraživanja prema MA su 32 miliona EUR i ona će se ubrzo izmiriti”, rekao je Orlandić.

Kmentarišući primjere aerodrome iz regiona, Orlandić je naveo da je koncesija aerodroma u Beogradu proglašena za najkvalitetniju jer je dugo i kvalitetno pripremana. Država se odlučila za model koncesije kada je Aerodrom Beograd dostigao svoj zenit u razvoju avio-saobraćaja, odnosno kada su svi pokazatelji razvoja bili izuzetni i to po broju putnika, aviona kao i finansijski pokazatelji.

“Bitno je istaći da je predmet koncesije ogroman prostor oko Aerodroma na kojem će se razvijati sadržaji koji nijesu primarno avijacijski. I zbog toga je postignuta tako jaka cijena. Siguran sam da mi možemo mnogo bolje u odnosu na kriterijume koji su postavljeni u predkvalifikacionom postupku, jer smo zemlja koja je iz godine u godinu sve bolji servis svojim građanima, a samim tim smo atraktivniji za razvoj biznisa”, zaključio je Orlandić.

DO SADA

Do sada je završeno 85 odsto ukupnih radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar Boljare, a glavnom izvođaču radova kineskoj kompaniji CRBC do sada je isplaćeno 644,75 miliona eura, od čega lani 105 miliona eura, saopštio je Pobjedi ministar saobraćaja Osman Nurković.

On nije želio da prognozira da li će dionica od Smokovca do Mateševa biti završena do kraja septembra, što je novi rok za njen završetak.

Iz kompanije CRBC poručeno je da ulažu sve napore da projekat bude završen u tom novom definisanom roku.

“Raduje činjenica da ulazimo u završnu fazu izgradnje prvih kilometara auto-puta u Crnoj Gori. Novi ugovoreni rok realizacije jeste 30. septembar ove godine, ali do tada je još dug vremenski period da bismo u ovom periodu licitirali sa danima završetka projekta koji će nesumnjivo biti završen”, kazao je Nurković Pobjedi.

Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje. Vlada je u maju prošle godine potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac-Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom. Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.

“Od početka realizacije ugovora, kompaniji CRBC kao izvođaču radova pored 161,9 miliona eura na ime avansa za glavne radove isplaćeno je i 482,84 miliona eura za obim stvarno izvedenih radova na terenu zaključno sa radovima izvedenim u novembru prošle godine”, rekao je Nurković.

On je dodao daje lani isplaćeno 105,09 miliona eura.

“Kada je riječ o naknadnim radovima u toku prošle godine je isplaćeno 17,9 miliona eura”, saopštio je Nurković.

On je podsjetio da je lani prošlogodišnjim budžetom za plaćanje izvođaču radova na izgradnji prve dionice bio planiran iznos od 182,58 miliona eura.

Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknađnim radovima ova dionica auto-puta će koštati oko 895 miliona eura.

Nurković je naveo daje procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi auto-puta veći od 90 odsto.

“Završen je proboj i primarna podgrada na svih 16 tunela i u toku su radovi na izradi sekundarne obloge u svih 16 tunela čiji stepen gotovosti je 99,2 odsto. Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno 93 odsto radova”, precizirao je Nurković.

On je dodao daje od ukupno 21 most, do sada u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet mostova završeno u jednoj traci auto-puta. Govoreći o naknadnim radovima na auto-putu Nurković je saopštio da je do sada izvedeno 25 odsto radova na izgradnji prve faze petlje Smokovac i oko 30 odsto radova na izgradnji sistema za vodosnabdijevanje.

RADUNOVIĆ TVRDI

Ministar finansija Darko Radunović saopštio je da Crna Gora ima stabilne i održive javne finansije koje, kako je poručio, garantuju funkcionisanje države.

“Deficit budžeta je 2016. bio 5,6 odsto, a u 2019. godini 2,9 odsto. To je ispod Mastrihtskog kriterijuma. Javni dug je 79 odsto, a sa uračunatih više od 500 miliona eura rezerve je 69 odsto BDP-a. Imamo stabilne i održive javne finansije koje garantuju funkcionisanje države”, navodi se u poruci Radunovića, koja je objavljena na Tviter nalogu Vlade Crne Gore.

Radunović je saopštio da je Ministarstvo finansija u prošlog godini imalo dosta izazova, ali da su dva bila najvažnija – deficit budžeta i javni dug.

“Uspjeli smo da sa ta dva izazova izađemo na kraj. Ova dva izazova držimo pod kontrolom”, tvrdi Radunović.

GOLUBOVIĆ

Crnogorska ekonomija je u 2019. ostvarila rast, koji će, prema procjeni predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića, iznostiti letiri odsto. Siva ekonomija je bila najveća barijera biznisu, kaže za TVCG Golubović, a kao šansu koja će u narednom periodu najviše doprinijeti razvoju ekonomije vidi energetiku.

“Nastavljen je dinamičan razvoj ekonomije, a najbolja potvrda je ostvareni rast za prvih devet mjeseciod 3,7 odsto”, istakao je Golubović.

To kažu podaci koji su obrađani. Oni koji tek treba da se obrade i da zaokruze 2019. godinu, zaokružiće i cifru rasta. Makar su takva očekivanja predsjednika Privredne komore. On kaže da će rast doći do cifre od 4%, zahvaljujući porastu stranih investicija, kao i rezultatima u sektorima turizma, građevinanstva, trgovine, saobraćaja, kao i poljoprivrede. No, u godini za nama biznis, pored toga što se borio za rezulta, morao je biti spreman i za disciplinu koja je podrazumijevala preskakanje barijera.

“Pod broj jedan je siva ekonomija i nelojalna konkurencija i ona je ostala kao tema kojom ćemo se baviti iduće godine. Svi faktori u Crnoj Gori moraju da utiču na borbu protiv sive ekonomije. Ko je prvi na udaru? Privredna društva koja regularno posluju. Imamo očekivanja da se smanje porezi na zarade”, kaže Golubović.

Još jednu lošu karakteristiku ima godina koju smo ispratili – deficit u spoljnotrgovionskoj razmjeni. No, ova karakteristika ima i i stranu koja je čini manje izražajnom.

“Crna Gora je mala ekonomija i zbog velikog priliva turista upućeni na uvoz roba ali zbog toga imamo suficit u svim uslugama, posebno turizma i sa porastom investicija doprinosi uravnoteženju bilansa”, navodi Golubović

U godini u koju smo zakoračili o pomenutom treba voditi računa, ali kada šansu broj jedan treba navesti, Golubović nema dilemu da je to energetika.

“Sa puštanjem u komercijalnu upotrebu podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, Crna Gora je postala regionalno čorište. Imamo neiskorišćene potencijale. Jedna smo od rijetkih zemalja koja iam potencijale kada su ovi izvori u pitanju”, ističe Golubović.

Izgradnja autoputa ne može da se ne pomene, ali i ne samo njega, i ne bez dobrog razloga.

“Izgradnja saobraćajne infrastrukture doprinijeće i regionalnoj, a posebno međunarodnoj saradnji”, kaže Golubović.

FABRIS

Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini, prema prognozama Centralne banke (CBCG), trebalo da ojača oko tri odsto, a rast će biti podstaknut privatnom potrošnjom, investicijama i pozitivnim doprinosom neto izvoza, saopštio je viceguverner vrhovne monetarne institucije, Nikola Fabris.

On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da CBCG u ovoj godini očekuje da će investicije u privatnom sektoru kompenzovati smanjenje investicija iz javnih izvora koje su dostigle najviše nivoe u prethodne dvije godine, usljed izgradnje najvećeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori, auto-puta.

„Nosioci ekonomskog rasta biće sektori turizma i energetike. Takođe, smatramo da je realno očekivati postepeni oporavak prerađivačke industrije i rast poljoprivredne proizvodnje u funkciji redukcije uvoza“, rekao je Fabris.

Prema procjenama CBCG, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini bi trebalo da iznosi oko 3,2 odsto, što je na liniji sa prognozama većine međunarodnih institucija.

„Pored pojačane investicione aktivnosti u javnom i privatnom sektoru, snažna komponenta u strukturi BDP-a je i potrošnja stanovništva zahvaljujući poboljšanju uslova na tržištu rada, smanjenju nezaposlenosti, održivom rastu kreditiranja i stabilnom prilivu doznaka iz inostanstva“, smatra Fabris.

Posmatrano po sektorima, nosioci rasta u prošloj godini bili su turizam, zasnovan na rastu kvaliteta i obima turističke ponude, građevinarstvo, dominantno usljed nastavka gradnje autoputa, turističkih i energetskih objekata, kao i trgovina i saobraćaj.

Komentarišući nastavak izgradnje autoputa i način finansiranja drugih dionica, Fabris je rekao da se tu radi o vrlo osjetljivom pitanju.

“S jedne strane prenapregnute javne finansije ne ostavljaju značajan prostor za finansiranje iz budžeta, dok je, sa druge strane, za punu valorizaciju neophodan završetak auto-puta. Smatram da za sljedeću dionicu auto-puta, dužine oko 20 kilometara, za koju procijenjenji troškovi iznose oko 270 miliona eura, neće biti problem da se obezbijede sredstva”, naveo je Fabris. 

Kada su u pitanju ostale dionice, Fabris smatra da je najbolje rješenje da se grade kroz koncesioni aranžman.

“Po mom mišljenju, optimalno rješenje bi bilo da se postigne dogovor i da se kroz zajedničku koncesiju grade sve preostale dionice od Beograda do Bara”, saopštio je Fabris.

Kada je u pitanju javni dug, Fabris je rekao da je saniranje posljedica globalne finansijske krize i implementacija krupnih infrastrukturnih projekata u posljednjoj deceniji rezultiralo njegovim brzim rastom.

“Stav CBCG je da je javni dug ključni izazov Vlade u narednom srednjoročnom periodu. Iako je evidentno da postoji problem, treba istaći da je njegovo rješavanje u toku i da očekujemo da će mjere fiskalne konsolidacije predviđene planom sanacije i fiskalnom strategijom dati rezultate”, dodao je Fabris.

Prema njegovim riječima, bruto javni dug će, prema procjeni, na kraju prošle godine dostići nivo od 79,6 odsto BDP-a.

“Procjena Ministarstva finansija je da će depoziti sa zlatom iznositi oko 550 miliona eura, tako da će neto javni dug na kraju prošle godine iznositi oko 68 odsto BDP-a. Istovremeno, u eurozoni javni dug iznosi oko 80 odsto BDP-a”, precizirao je Fabris.

Iako je, kako je rekao, nivo javnog duga visok, država još nije ušla u zonu koja bi se mogla smatrati kritičnom, i to iz dva razloga.

“Prvo, povećanje javnog duga na kraju godine uzrokovano je emisijom euroobveznica u vrijednosti od 500 miliona eura, u cilju obezbjeđivanja sredstava za finansiranje budžeta i otplatu dugova u ovoj godini, tako da će već u prvoj polovini godine javni dug bilježiti trend pada. Drugo, privođenje kraju najkrupnijeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori – izgradnje autoputa, automatski će voditi postepenom opadanju javnog duga”, objasnio je Fabris.

Prema njegovim riječima, Vlada mora nastaviti sa implemenacijom mjera fiskalne konsolidacije predviđene planom sanacije i fiskalnom strategijom, kao i razviti novu sveobuhvatnu fiskalnu strategiju u toku ove godine, sa jasno definisanim mjerama i načinima za dovođenje nivoa javnog duga u granice održivosti.

“Dosljednom primjenom ovih mjera i redovnom otplatom, procjena je da će u srednjem roku, do 2022. godine, nivo javnog duga pasti na nivo od 63,2 odsto BDP-a”, saopštio je Fabris.

Komentarišući prošlu godinu na crnogorskom bankaskom tržištu i uvođenje stečaja u dvije banke, Fabris je rekao da je godina počela dosta turbulentno, a završila se izuzetno uspješno.

„Skoro svi bankarski indikatori su na istorijskom maksimumu. Aktiva banaka je za prvih 11 mjeseci dostigla 4,7 milijarde eura i uskoro će se izjednačiti sa BDP-om koji je za prošlu godinu projektovan na nivou od 4,8 milijardi eura. Likvidna aktiva na nivou sistema je na izuzetno visokom nivou i iznosi preko milijardu eura odnosno preko 23 odsto ukupne aktive“, rekao je Fabis. 

On je naveo da je kapital banaka premašio 600 miliona eura i njegovo povećanje u posljednjih 12 mjeseci je bilo impresivno, od preko 20 odsto.

„Nivo loših kredita je opao na 4,62 odsto, depoziti su prešli 3,5 milijarde eura i povećani su preko deset odsto u posljednjih 12 mjeseci. Krediti su prešli tri milijarde EUR i takođe su povećani preko deset odsto. Kamatne stope su na istorijskom minimumu, pa je aktivna ponderisana efektivna kamatna stopa u novembru iznosila 6,08 odsto“, podsjetio je Fabris.

On smatra da svi ti indikatori dovoljno govore sami po sebi o stanju u bankarskom sistemu. 

Fabris je, komentarišući odluke Vlade da ponudi u koncesije crnogorske aerodrome i da sa 155 miliona eura pomogne nacionalnu avio-kompaniju, kazao da ta pitanja nije su u direktnoj nadležnosti CBCG, zbog čega može da iznese samo načelne stavove.

“Kada su u pitanju aerodromi, smatram da treba podržati svako rješenje koje donosi modernizaciju aerodroma i povećanje njihovih prihoda. Montenegro Airlines je kompanija koja ima veliki značaj za crnogorsku privredu i u našim preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike naveli smo da je potrebno kreirati model za racionalno restrukturiranje nacionalne avio-kompanije, u cilju uspostavljanja poslovanja na održivom nivou“, poručio je Fabris.

Na pitanje da li CBCG ima u planu da uvede neke nove mehanizme provjere banaka u smislu kredita, obavezne rezerve, kolaterala, Fabris je odgovorio da je vrhovna monetarna institucija planirala da ove godine uradi nezavisnu procjenu kvaliteta aktive u bankarskom sistemu.

“Tender za savjetnika CBCG je već raspisan i plan je da procjenu za svih 13 banaka urade visoko reputabilni revizori sa međunarodnim iskustvom na ovim poslovima. Ova aktivnost za čitav bankarski sistem trebalo bi da bude završena do kraja ove godine, a rezultati će pokazati da li postoji neka skrivena ranjivost i da li je nekoj banci potreban dodatan kapital”, rekao je Fabris.

U pitanju je, kako je zaključio, preventivna mjera koja treba da ojača stabilnost bankarskog sistema.

NREKIĆ

Predsjednik Opštine Ljoro Nrekić istako je da je Opština Ulcinj izašla iz blokade, koja je trajala šest mjeseci, nakon čega su konsolidovali finansije, i na taj način vratili dug u iznosu od 6, 5 miliona eura, a zaposlenima isplatili zarade, odnosno zaostala četiri lična dohotka.

“Protekla godina je za nas bila jako teška, jer šest mjeseci biti u blokadi je jako naporno, i za lokalnu samoupravu i za preduzeća u kojima je osnivač Opština Ulcinj “, kazao je Nrekić.

Predsjednik Opštine se nada da će naredna 2020. biti godina investicija jer su prije par dana usvojili budžet koji je težak 13 miliona eura, a koji je održiv i realan uzimajući u obzir da će u narednoj godini imati dosta kapitalnih investicija.

“Imamo investicije vrijednosti 400 000 eura, to je izgradnja Kanalizacione mreže za četiri naselja , tako da očekujemo da će za godinu dana ovaj problem biti riješen a to će znatno uticati na ekološke probleme, odnosno na poboljšanje ekoloških prilika na Port Mileni “, kazao je on.

Kao drugu, bitnu investiciju istakao je izgradnju Vodovodne mreže, čija se realizacija očekuje do aprila mjeseca. Iznos invsticije je 18 miliona eura, a sredstva su obezbjeđena uz podršku Vlade Crne Gore, i Njemačke razvojne banke.

Predsjednik Nrekić ističe da se ne smije zaboraviti da je Ulcinj nacionalni resurs, i da mu je kao takvom, neophodan hotel sa pet zvjezdica.

Kako najavljuje, u narednom periodu sastaće se sa turskim investitorima, i napominje da je za definisanje takvih poslova, Ulcinju potrebna podrška Vlade Crne Gore kao i Morskog dobra.

“Imamo investitore za izgradnju Hotela Hilton, i to ćemo realizovati u saradnji sa Vladom Crne Gore jer Vlada je naš partner, i sa njom veoma dobro sarađujemo” , rekao je predsjednik Ljoro Nrekić.

Ono što se već izvjesni period planira, i što se najavljuje jeste izgradnja Akva parka. Vrijednost te investicije je oko 7 miliona eura, početak radova je planiran za kraj januara, kada je i potpisivanje ugovora sa turskim investitorima, najavljeno je.

Akva park, od kojeg se očekuje da upotpuni i unaprijedi turističku ponudu grada Ulcinja će se nalaziti na površini oko 26 000 kvadrata, u iznosu od 46.000 eura godišnje rente.

Kako je kazao Nrekić, u narednoj godini će agro budžet po prvi put opredijeliti sredstva za dosta planiranih stavki, a jedna od njih je i garažni parking.

“Ovaj budžet jeste održiv i rekao sam mojim saradnicima da što prije pripreme dokumentaciju, i da krenemo u realizaciju kapitalnih investicija Ulcinja”, rekao je Nrekić.

On je napomenuo da je veoma važno da Vlada Crne Gore izdvoji budžet za izgradnju Bulevara Majke Tereze, jer će se tom investicijom spojiti jezgro grada, na kome gravitira veliki broj turista.

Ističe da je tokom ove godine TO zabilježila rekordan broj noćenja, uz neizostavni prihod od boravišne takse.

“Iduće godine planiramo da povećamo prihode za 10 odsto, da Ulcinj bude ona stara destinacija sa dobro poznatim sjajem”, rekao je predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.