BORIS MUGOŠA

Glavni izazovi u crnogorskoj ekonomiji u ovoj godini biće i dalje visoki udio sive ekonomije i veliki spoljnotrgovinski deficit u razmjeni robe, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, pohvalivši mjere fiskalne konsolidacije u prošloj godini.

Mugoša je kazao da se udio sive ekonomije, prema određenim projekcijama, kreće od 20 do 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

„To je negdje do milijardu eura i mislim da moramo, i pored evidentnih pozitivnih rezultata u prethodnom periodu, mnogo hrabrije i principijelnije da uđemo u ‘okršaj’ sa sivom ekonomijom“, rekao je Mugoša agenciji Mina-business.

On smatra da je drugi izazov po crnogorsku ekonomiju u ovoj godini jedan višedecenijski problem, a to je veliki spoljnotrgovinski deficit u razmjeni robe koji iznosi preko dvije milijarde eura.

„To znači da moramo mnogo više da razvijamo realni sektor i tu treba da damo prednost proizvodnji hrane i drvopreradi“, smatra Mugoša.

Izazov je, kako je ocijenio, i realizacija prve faze projekta izgradnje auto-puta, za koji svi očekuju da će biti gotov ove godine, a tu je takođe i optimizacija javne uprave gdje se mora uraditi mnogo.

„Takođe, moramo raditi na većem zapošljavanju domaće radne snage. Ako imamo podatak da se u Crnoj Gori mnogo više zaposli strane radne snage zbog turističke sezone u odnosu na domaću, mislim da u tom dijelu možemo da uradimo mnogo više iako ohrabruje podatak da je prošle godine bilo preko 11,6 hiljada zaposlenih naših ljudi na sezonskim poslovima, mnogo više nego u ranijem periodu“, poručio je Mugoša. 

On je saopštio da je u prošloj godini zabilježen rast izvornih prihoda koji je prije svega posljedica rasta zaposlenosti, efekata turističke sezone i pojačanog rada inspkcijskih organa.

S druge strane zabilježen je kontrolisani rast potrošnje.

„Kada to sumiramo imamo suficit tekuće potrošnje što je jedan od glavnih ciljeva definisanih u Fiskalnoj strategiji što znači da smo kao država uspjeli da sve tekuće rashode finansiramo isključivo iz izvornih prihoda, odnosno država je bila u mogućnsoti da sve svoje javne funkcije finansira iz izvornih prihoda, a da do zaduženja dođe ukoliko želimo da refinansiramo postojeći dug odnosno ukoliko želimo da tim dodatnim sredstvima finansiramo projekte iz kapitalnog budžeta“, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, kao rezultat toga bilježi se konstantno smanjenje budžetskog deficita.

„Prije dvije godine je bio na nivou od 5,8 odsto, prošle godine se nadamo da će biti ispod tri odsto, a to je jedan od kriterijuma Mastrihta, ove godine je planiran deficit ispod jedan odsto, a već u narednoj da uđemo u zonu suficita“, saopštio je Mugoša.

On je rekao da su svi ti parametri su stvorili pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade od 15 odsto.

„To nije dovoljno, ali ako uzmemo podatak da ona nije mijenjana od 2013. godine mislim da je to poztivan iskorak. Takođe, uspjeli smo da smanjimo doprinose na teret poslodavca za dva odsto i da na taj način rasteretimo poslodavce od visokih troškova fiskalnog opterećenja rada“, zaključio je Mugoša.

JAVNI PRIHODI

Poreska uprava Crne Gore naplatila je u 2019. gotovo milijardu i 180 miliona eura javnih prihoda, što je čak 80 miliona eura više od plana, kaže za TVCG direktor Miomir M. Mugoša. U prethodne tri godine poreski dug smanjen je 200 miliona eura. Takođe, zbog neizvršavanja obaveza po reprogramu, pokrenut je stečaj u 590 kompanija koje duguju gotovo 56 miliona eura.

JAVNI OGLASI

Ministarstvo ekonomije pozvalo je sve zainteresovane da dostave ponude na javne oglase za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina sa ležišta Maljat, Bijelo polje i Stupne.

Rok za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine bentonita sa ležišta Bijelo polje u Opštini Bar je do 13 februara.

Koncesioni akt o mineralnoj sirovini bentonita sa navedenog lokaliteta Vlada je usvojila 14. novembra.

Sa 40 bodova će se vrednovati ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade, sa 20 obim godišnje rudarske proizvodnje, sa po 15 reference ponuđača, kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj, a sa deset prosječni bruto prihod u posljednje tri godine.

Kao dokaz obezbjeđenja ponude prilaže se bankarska garancija ponude na iznos od pet hiljada EUR.

Svi zainteresovani za dodjelu ugovora o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena sa ležišta Maljat u Opštini Danilovgrad je do 6. februara.

Koncesioni akt o mineralnoj sirovini arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena na tom ležištu Vlada je usvojila 19. decembra.

Kriterijumi za bodovanje su isti kao i za ležište Bijelo polje.

Rok za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraižvanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta Stupne u Opštini Kotor je 20. februar.

Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena sa tog lokaliteta Vlada je usvojila 31. januara.

Za ovo ležište će se sa po 30 bodova vrednovati ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i obim godišnje rudarske proizvodnje, sa 20 reference ponuđača, sa deset kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekononomski razvoj, a sa po pet prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine.

MONTENEGROBERZA

Neznatan pad indeksa i milionski promet obilježili su kraj prošle godine na Montenegroberzi. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija, MNSE10, kao i MONEX indeks oslabili su neznatno na 777,61 poen, odnosno 11.403,61 bod.

Promet je ove sedmice, koja je zbog novogodišnjih praznika imala svega dva radna dana, iznosio 2,91 milion eura i bio je deset puta veći od prošlosedmičnog.

Milionski promet je posljedica otkupa akcija Elektroprivede (EPCG) od italijanske kompanije A2A na berzi u ponedjeljak. Država je otkupila 636,79 hiljada dionica EPCG od A2A, za 2,85 miliona eura, čime je uvećala udio u vlasničkoj strukturi elektroenergetske kompanije za 0,5 odsto na oko 88,6 odsto.

Vlada je, usvajajući informaciju o realizaciji Ugovora o izvršenju put opcije između A2A i Crne Gore, zadužila Ministarstvo finansija da do kraja prošle godine, u dva navrata, preuzme od A2A dionice crnogorske elektroenergetske kompanije.

Raskid partnerstva sa A2A, koja je u EPCG ušla 2009, iniciran je 1. jula 2017. godine. Ugovorom o izvršenju put opcije predviđeno je da se u četiri rate isplati A2A i otkupe sve njene akcije u EPCG po cijeni od 230,6 miliona eura, umjesto prvobitno dogovorenih 250 miliona.

Akcije EPCG su na kraju godine vrijedile 3,8 eura po jednoj.

Na Montenegroberzi su ove sedmice gubitak zabilježile dionice Crnogorskog Telekoma, 1,5 odsto na 1,31 eura. Trgovano je i akcijama Citadel grupe, koje su na kraju godine koštale 61 cent.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, ove sedmice je poručila da je energetski sektor u Crnoj Gori stabilan, jak i dobar, kao i da se u ovoj godini, a moguće i u trogodišnjem periodu, ne očekuju promjene po pitanju cijena struje.

„Odradili smo dobar posao, opet bez značajnog uticaja na cijene električne energije u prethodne tri godine, a prema informacijama kojim raspolažem, ne očekujemo bilo kakve promjene ni u ovoj, a možda ni u tri naredne godine“, kazala je Sekulić u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona je dodala da je u prethodne tri godine u energetskom sektoru urađeno puno toga, kao i da je izuzetno zadovoljna ostvarenim rezultatima i uspjehom.

Sedmicu je obilježila i najava da će kompletni radovi na elektronapajanju auto-puta Bar-Boljare biti završeni do kraja septembra.

Izvršni direktor Monteputa, Jonuz Mujević, saopštio je da se trenutno priprema nasip za trafostanicu 110 kilovolti (kV) Mateševo, te da su urađeni projekti pristupnih puteva za radove na dalekovodu.

“Projekat elektronapajanja prve dionice auto-puta je u toku. Takođe, počeli su radovi na trafostanici 110 kV Mrke, radi se iskop za temelje trafostanice. Kod proizvođača je, za obje trafostanice, poručena i ugovorena kompletna oprema sa definisanim rokom isporuke u skladu sa planom realizacije investicija“, rekao je Mujević.

Monteput je zadužen za projekat elektronapajanja auto-puta Bar-Boljare.

Iz Ministarstva finansija je ove sedmice saopšteno da je deficit budžeta za prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio 110,9 miliona eura ili 2,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 78,9 miliona eura manje u odnosu na planirani.

Deficit budžeta je u periodu od januara do novembra prošle godine bio veći u odnosu na isti period 2018. godine 13,1 milion eura, odnosno 13,4 odsto.

“Zabilježen je suficit tekuće budžetske potrošnje u iznosu od 101,2 miliona eura ili 2,1 odsto BDP-a”, navedeno je u izvještaju Ministarstva o izvršenju budžeta za prvih 11 mjeseci prošle godine.

USPJEŠNA GODINA EPCG

Elektroprivreda (EPCG) je ostvarila uspješnu poslovnu godinu u proizvodnom, finansijskom i investicionom pogledu, saopštio je njen izvršni direktor Igor Noveljić.

„I pored izrazito loše hidroloske situacije, tokom početka i sredine godine, ipak smo uz spremnost postrojenja, dobrim odlukama menadžmeta i trigovinom energije postigli dobre rezultate i u prošloj godini“, rekao je Noveljić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da je najbolja potvrda dobrog poslovanja nacionalne elektro-energetske kompanije to što EPCG već drugu godinu uzastopno isplaćuje dividendu akcionarima.

„Potvrda dobrog poslovanja je i činjenica da je EPCG zajedno sa firmama u svom vlasništvu – Rudnikom uglja i Crnogorskim elekrodistributivnim sistemom (CEDIS) i prošle godine, po osnovu poreza, prireza i raznih drugih naknada u državnu kasu uplatila oko 200 miliona eura“, precizirao je Noveljić.

Prema njegovim riječima, EPCG i CEDIS su javnost već ubijedile da domaći menadžment može i mora da nastavi usješno poslovanje iz godine u godinu.

„Takva situacija je i sa Rudnikom uglja koji već drugu godinu, od kada je u vlasništvu EPCG, bilježi neto dobit od sedam miliona EUR i prvi put isplaćuje dividendu vlasnicima čime ta akvizicije još jednom pokazuje koliko je kupovina Rudnika dobra za EPCG“, ocijenio je Noveljić.

Projekti rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, kako je naveo, veoma su važan preduslov uspješne energetske tranzicije.

EPCG je započela projekte rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrana (HE) Piva i Perućica, a u ovoj godini će ući i u pregovore o aranžmanu za ugradnju osmog agregata u HE Perućica, snage 58,5 megavata (MW) i ukupne vrijednosti 23 miliona eura.

Noveljić je saopštio da je zadovoljan i realizacijom kapitalne rekonstrukcije generatora u HE Perućici.

„Tri su već uspješno završena, G4, G5 i G7, i već daju puni doprinos sistemu, a u završnoj fazi je i kapitalni remont agregata A2 u HE Piva. Razlog za zadovoljstvo je i činjenica da su naši energetski objekti u kontinuitetu u odličnoj pogonskoj spremnosti i sa maksimalnom pouzdanošću proizvode električnu energiju“, kazao je Noveljić.  

Pogon male hiroelektrane (mHE) Slap Zete pušten je u rad dok se ove godine očekuje ponovno pokretanje turbina i u mHE Glava Zete.

„Za ova dva projekta EPCG i norveške kompanije NTE, uloženo je oko sedam miliona eura, a sa ekološkog aspekta, objekat je zadovoljio sve kriterijume zaštite životne sredine“, objasnio je Noveljić. 

EPCG je pokrenula i projekte rekonstrukcije i modernizaceije pet malih hidroelektrana u njenom vlasništvu, a vrijednost tih projekata je tri miliona eura.

Odbor direktora usvojio je nedavno Plan investicija EPCG do 2024. godine koji uključuje valorizacija energetskog potencijala rijeke Komarnice odnosno izgradnju dugoočekivane HE Komarnica.

Noveljić je ocijenio da je izgradnja tog kapitalnog hidroenergetskog objekta zaista postaje realnost.

„Usvajanjem Detaljnog prostornog plana koje se očekuje početkom ove godine stvoriće se završni preduslovi za dalju dinamiku razvoja projekta i u konačnom početak izgradnje HE Komarnica. Projektant, konzorcijum Energoprojekt Hidroinženjering i Institut ‘Jaroslav Černi’ iz Beograda, već uveliko radi na izradi idejnog projekta koji će i biti završen u ovoj godini“, poručio je Noveljić.

On je rekao da će buduća elektrana raspolagati instalisanom snagom od oko 165 MW, proizvoditi do 220 gigavat sati (GWh) električne energije, a sama vrijednost projekta je procijenjena je između 260 miliona i 290 miliona eura.

„O koliko impozantnom objektu je riječ dovoljno govori i podatak da će se nakon izgradnje stvoriti uslovi za otvaranje 100 novih radnih mjesta u samoj elektrani, dok će tokom izgradnje u određenim periodima biti angažovano i do hiljadu radnika“, dodao je Noveljić.

Govoreći o projektima solarne kao i vjetroelektrane (VE) Gvozd, Noveljić je saopštio da novi investicioni plan predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije uz kontinuirano povećanje učešća obnovljivih izvora energije (OIE) koje počinje već od 2022. godine.

„Planirana je izgradnja novih solarnih fotonaponskih elektrana i vjetroelektrana u saradnji sa renomiranim partnerima. EPCG planira izgradnju solarne elektrane Briska Gora kod Ulcinja ukupne snage od 250 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 450 GWh pri čemu bi prva faza snage 50 MW proizvodila 90 GWh električne energije“, naveo je Noveljić.

On je podsjetio i na izgradnju VE Gvozd, vjetroparka snage od oko 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh, čije je puštanje u rad predviđeno za četvrti kvartal 2022.

Govoreći o ekološkoj rekonstrukciji postojećeg bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, Noveljić je rekao da je EPCG počela realizaciju tog projekta uz puno poštovanje najstrožijih novousvojenih graničnih vrijednosti emisija sa štetnim uticajem na životnu sredinu

„Projekat obuhvata izgradnju sistema za odsumporavanje, sistema za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja, kao i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda“, kazao je Noveljić.

Noveljić tvrdi da će realizacija projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja, procijenjene vrijednosti oko 45 miliona eura, omogućiti nastavak rada termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, koji zapošljava 1,2 hiljade radnika i u narednih bar 20 godina.

Realizacija tog projekta doprinijeće zdravijoj životnoj sredini u Pljevljima, jer će EPCG, u saradnji sa lokalnom zajednicom, fazno realizovati i projekat toplifikacije grada Pljevalja koji će doprinjeti smanjenju količine emisija iz individualnih ložišta u samom gradu i znatnom poboljšanju ekološke situacije u Pljevljima.

PORESKA UPRAVA

U Poreskoj upravi (PU) će, prema riječima njenih predstavnika, ove godine raditi intenzivno kako bi se stvorili svi preduslovi za uspješnu primjenu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i pripremu poreskih obveznika za implementaciju novog sistema.

Portparolka PU, Milica Vuletić, kazala je da je primjena Zakona o fiskalizaciji odložena do 1. januara naredne godine, imajući u vidu potrebu da se sve tehničke i normativne aktivnosti blagovremeno realizuju kako bi se obezbijedila njegova uspješna i nesmetana implementacija.

„Period od 12 mjeseci koji je ostavljen za PU i obveznike doprinijeće efikasnijoj realizaciji potrebnih aktivnosti, i to u smislu završetka tenderskog postupka za angažman izvođača projekta koji će se baviti nabavkom softverske i hardverske opreme u PU, podzakonskih akata odnosno kompletnog normiranja projekta elektronske fiskalizacije, ali i ono što je za nas bitno, pripreme poreskih obveznika za implementaciju novog sistema za prenos podataka o izvršenom prometu“, rekla je Vuletić agenciji Mina-business.

Ona je ocijenila da će naredni period biti vrlo intenzivan.

„Ne manjim intenzitetom radićemo u PU i Ministarstvu finansija i kod samih poreskih obveznika kako bi se sve navedene aktivnosti blagovremeno sprovele i kako bi poreskim obveznicima bila ostavljena testna faza da bi neke eventualne poteškoće u funkcionisanju sistema eventualno otklonili“, navela je Vuletić.

Ona je saopštila da je to zahtjevan zadatak, sa fokusom da se što kvalitetnije i na najboljem mogućem nivou odrade svi preduslovi potrebni za uspješan početak primjene novog zakonskog rješenja i sistema.

„PU, Ministarstvo finansija i svi akteri na ovom projektu su od prvog dana u konstantnom dijalogu sa predstavnicima privredne zajednice, asocijacijama poreskih obveznika i privrednika kako bi se donijelo zakonsko rješenje, a zatim i podzakonski akti koji su u potpunosti primjenjivi u praksi i koji će da stvore dodatu vrijednost ne samo za državu i budžet, već i za samu privredu“, rekla je Vuletić.

Ona je podsjetila da je osnovni cilj zakonskog rješenja da se uspostavi efikasni sistem za borbu protiv sive ekonomije, sankcionisanje neregularnog poslovanja, a samim tim i da se lojalna konkurencija odnosno uredni privrednici zaštite od nelojalne konkurencije i onih poreskih obveznika koji posluju u sivoj zoni.

„Samim tim, ne očekujemo da će biti daljeg otpora kod privrednika kada je u pitanju primjena ovog zakonskog rješenja, posebno imajući u vidu što već sada oni zajedno sa predstavnicima državne uprave intenzivno rade na pripremi odnosno dovršavanju podzakonskih akata pravilnika“, saopštila je Vuletić.

Ona je rekla da će intenzivno komunicirati sa poreskim obveznicima i obavještavati ih o svim tehničkim zahtjevima koje bi trebalo da se sprovedu kako bi svoje sisteme upodobili sa novim zahtjevima odnosno tehničkom specifikacijom projekta elektronske fiskalizacije.

„Period od 12 mjeseci biće sasvim dovoljan da sve te tehničke aspekte realizujemo prije svega u PU, odnosno da nabavimo softver i hardver koji su potrebni za projekat elektronske fiskalizacije, ali i da poreski obveznici prema tome nabave potrebnu opremu za njihovo funkcionisanje kako bi se taj fiskalni servis odnosno prenos podataka o realizovanom prometu obavljao automatski u realnom vremenu od poreskog obveznika do servera PU“, zaključila je Vuletić.

ZA 2020. GODINU

Budžet Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) za ovu godinu planiran je ne 448,58 miliona eura i veći je 3,44 odsto u odnosu na prošlu, saopštio je njegov direktor Dušan Perović.

On je u intervjuu Danu kazao da se, prema procjenama Fonda PIO, očekuje da će se broj penzionera u ovoj godini povećati za 1,6 hiljada.

“Prema statističkim podacima, broj korisnika prava iz PIO, koji su ostvarili pravo shodno zakonu ili promjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju koje je Crna Gora zaključila, a koje isplaćuje Fond PIO, je 130,1 hiljada, od čega u Crnoj Gori 120,15 hiljada, a van 9,96 hiljada”, rekao je Perović.

Od ukupnog broja korisnika prava iz PIO koji se isplaćuje u Crnoj Gori, 114,77 hiljada je penzionera, a 5,38 hiljada korisnika ostalih prava.

“Strukturu ukupnog broja penzija čine starosne 65,6 hiljada ili 57,17 odsto invalidske 20,39 hiljada ili 17,76 odsto i porodične 28,78 hiljada ili 25,07 odsto. Van Crne Gore se isplaćuje 9,86 hiljada penzionera i 99 korisnika ostalih prava”, precizirao je Perović.

Na pitanje za koliko će penzije biti povećane u ovoj godini, Perović je saopštio da će statistički podaci, na osnovu kojih će se, prema zakonom utvrđenoj metodologiji, utvrditi procenat usklađivanja penzija od 1. januara ove godine biti poznati u februaru.

On je rekao da najniža penzija u Crnoj Gori od 1. januara prošle godine iznosi 128,14 eura.

“Iznos najniže penzije za novembar koja je isplaćena u decembru primilo je 11,71 hiljada korisnika, od čega 11,68 hiljada, u Crnoj Gori i 35 korisnika van Crne Gore. Iznos najniže penzije biće usklađen od 1. januara ove godine u skladu sa zakonom o utvrđenoj metodologiji”, dodao je Perović.

Za finansiranje rashoda, odnosno isplate penzija, Fonda PIO za 11 mjeseci prošle godine iz opštih prihoda budžeta obezbijeđeno je ukupno 108,95 miliona eura ili 27,74 odsto, koliko iznosi i deficit te institucije.

SMANJEN BROJ NAKNADA

Predstavnike privrede je lani obradovalo usvajanje Zakona o administrativnim i o lokalnim komunalnim taksama, kojima je ukinut, odnosno smanjen znatan broj naknada.

Ocjenjujući značaj novih zakona iz prošle godine, istakli su značaj Zakona o radu na olakšanje poslovanja i uklanjanje biznis barijera.

“Vjerujemo da će novi Zakon o radu adekvatnije odgovoriti zahtjevima savremenih uslova poslovanja, jer je praksa pokazala daje važeći bio zreo za izmjene”, kazali su Pobjedi iz UPCG.

Za zakone o lokalnim komunalnim i o administrativnim taksama tvrde da donose i značajnu novinu, jer predviđaju da je za usvajanje lokalnih odluka kojima se utvrđuju parafiskalni nameti potrebna prethodna saglasnost Vlade. Broj lokalnih komunalnih taksi smanjen sa 11 na tri, a određenje i zakonski maksimum iznosa lokalnih komunalnih taksi. Smanjene su 72 administrativne takse (11 odsto od ukupnog broja) i ukinuto 49 (sedam odsto).

Predstavnici UPCG su poručili da će se i ove godine zalagati za rasterećenje poslodavaca, naročito za smanjenje troškova rada, za koje tvrde da su neopravdano visoki i navode da smo jedina zemlja u Evropi u kojoj ne postoji neoporezivi dio zarade. Podsjetili su da je u sklopu dogovora sa socijalnim partnerima, povećanje minimalne zarade pratilo i smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca od dva odsto.

“Ovo smanjenje posmatramo kao pozitivan signal da Vlada razmišlja u pravcu nastavka rasterećenja troškova rada”, rekli su iz UPCG i naglasili da ove godine očekuju posvećeniju i efektivniju borbu prodv sive ekonomije.

Udio sive ekonomije u našem BDP-u je na alarmantno visokom nivou i kreće se između 30 i 40 odsto, što ga čini pet do šest puta većim nego u zemljama EU. Dok ne počnemo da ostvarujemo značajnije napretke u borbi protiv ove pojave, ne možemo govoriti ni o povoljnijem poslovnom ambijentu, značajnijem privrednom rastu i stvaranju novih radnih mjesta poručeno je iz UPCG.

Predstavnici Privredne komore smatraju đa će se novim zakonom o privrednim društvima, koji je ušao u skupštinsku proceduru otkloniti brojne nedorečenosti i nejasnoće koje se tiču poslovanja.

U PKCG nijesu u potpunosti zadovoljni novim Zakonom o radu, jer i dalje ne počiva na modernim, tržišnim principima poslovanja, koji zahtijevaju fleksibilniju organizaciju rada. Poručuju da će insistirati na reformama koje će u većoj mjeri slijediti tržišnu logiku u regulisanju odnosa poslodavaca i zaposlenih i na taj način, kako kažu, ubrzati dinamiku otvaranja novih radnih mjesta i podići konkurentnost privrede, uz poštovanje svih garantovanih i pripadajućih prava zaposlenih.

U PKCG smatraju daje novom regulativom stvoren osnov za dalje unapređenje cjelokupne politike javnih nabavki, kroz uvođenje potpune elektronske komunikacije i povećanje transparentnosti.Zadovoljni su zakonima o lokalnimm i administrativnim taksama i poručuju da ove godine fokus treba da bude na poreskim propisima.

“Treba uvesti nižu stop PDVa za pripremanje i usluživanje hrane i pića u svim hotelima, bez obzira na kategoriju i teritorijalnu određenost”, smatraju u PKCG i traže nižu stopu za hranu, koja je sastavni dio potrošačke korpe.

Traže i manji raspon poreskih stopa i povoljniji poreski tretman za proizvodne objekte, radi smanjenja troškova poslovanja i povećanja konkurentnosti.

Predstavnici Montenegro biznis alijanse su istakli važnost izmjena zakona o o radu. o javno-privatnom partnerstvu, o javnim nabavkama i o koncesijama, kao i činjenice da je u skupštinsku proceduru ušao novi zakon o privrednim društvima.

“Nova regulativa bi trebalo da donese određene pozitivne efekte za ljude iz biznisa, koji opravdano imaju negativan stav prema pojedinim zakonskim rješenjima”, rekli su iz MBA i istakli da je važno obezbijeđiti primjenu zakona i pođzakonskih akata „jer u suprotnom kao i da nijesu donešeni“.

Oni smatraju i da bi trebalo nastaviti zakonsku reformu.

“Treba nastaviti zajedničke aktivnosti privatnog i javnog’ sektora, jer mi rezervni privatni sektor nemamo, zato vodimo računa o tome da postojećem obezbijedimo najbolje uslove za njegov razvoj”, poručeno je iz MBA.

SMOLOVIĆ ISTAKAO

Bijelo Polje je bilo i ostaće i u godini pred nama, najveće gradilište na sjeveru, gdje se realizuje više od 100 projekata, od čega 16 kapitalnih, istakao je na svečanoj sjednici povodom Dana te opštine, njen presjednik Petar Smolović. U 2020. za novo skijaliste na Cmiljači, Đalovića pećinu i druge projekte biće utrošeno više od 60 miliona eura.

ŽUGIĆ ZA TVCG

Iako je bankarski sektor u protekloj godini bio suočen sa brojnim izazovima, poput stečaja u Atlas i IMB banci, 2019. godina može se ocijeniti kao najbolja godina u istoriji Centralne banke Crne Gore, kazao je za TVCG, guverner Radoje Žugić. Svi parametri na istorijskim su vrijednostima uz znatan rast depozita uprkos svim poteškoćama, što govori o visokom povjerenju u bankarski sistem države, kazao je Žugić. Napominje da CBCG nije protiv izgradnje ostale tri dionice auto-puta, ali ipak sugeriše Vladi da sačeka povoljan momenat za nastavak investicije.