POTPISAN SPORAZUM

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović i rekotor ovog univerziteta Veselin Vukotić potpisali su Sporazum o saradnji na projektu „Berza preduzetničkih ideja u kreativnim industrijama“ na Univerzitetu Donja Gorica. Ciljevi projekta su promocija preduzetništva među mladim ljudima, realizacija novih biznis ideja, ali i podsticanje mladih ljudi da razmišljaju preduzetnički način.

 „Sporazumom je predviđena saradnja u okviru desete, jubilarne, Berze preduzetničkih ideja Univerziteta Donja Gorica, koja će ove godine tematski biti fokusirana na oblast kreativnih industrija. Za početak, planirano je da u martu bude raspisan zajednički konkurs Ministarstva kulture i UDG za prikupljanje preduzetničkih ideja u dijelu kreativnih industrija. Za april je predviđena njihova evaluacija, dok će Berza biti održana 9. maja“, najavio je ministar Bogdanović.

Sagovornici su napomenuli da je model saradnje usaglašen shodno značaju i ulozi koju kreativne industrije imaju na ukupan kulturni i društveni razvoj, ali i na potencijal na globalnom nivou. Podsjetili su na potrebu kreiranja ideja posebno u oblastima uspostavljanja proizvoda tj. brenda u oblasti ICT-a sa osvrtom na razvoj video igara i mobilnih aplikacija u funkciji valorizaciji kulture.

Kreativne ideje, kako je precizirano danas, biće razvijane kroz tri faze.

„U prvoj, koja nas čeka od sljedećeg mjeseca, nastojaćemo da podstaknemo što više mladih da apliciraju sa idejama. Nakon toga, slijedi mentorski rad sa timovima, tokom kojeg će ideje biti dodatno razrađene. I najzad, u trećoj fazi, na Berzi će biti obezbijeđena sredstva za njihovu realizaciju“, pojasnio je Bogdanović.

Ministarstvo kulture, kako je naglasio, u prethodnom periodu opredijelilo se za afirmaciju i razvoj kreativnih industrija kao važne kulturne politike kojom se želi otvoriti novo poglavlje na crnogorskoj kulutrnoj sceni, prije svega usmjerno na povezivanje kulture i preduzetništva.U tom kontekstu, kako je najavljeno na današnjem sastanku, očekuje se da ove godine za ideje na Berzi licitira više od 20 renomiranih kompanija.

Sagovornici su saglasni da je nagrađivanje ideja i podsticaj za dalje razvijanje još jedan motiv ovog projekta, a investiranje u ideje koje se prezentuju tokom Berze zapravo krajnji cilj koji vodi ka otvaranju novih radnih mjesta, poboljšanju pozicije mladih ljudi na biznis sceni, kao i razvijanju ekonomije.

Tokom posjete UDG, Bogdanović je obišao Preduzetničko gnijezdo koje je počelo sa radom prošle godine.

Kako je naglasio rektor Vukotić, ideja vodilja Preduzetničkog gnijezda jeste buđenje studenata i njihovih kreativnih, inovativnih i preduzetničkih sposobnosti.

Podsjetio je i da je međunarodna Berza preduzetničkih ideja Univerziteta Donja Gorica događaj koji okuplja studente svih univerziteta u Crnoj Gori, srednjoškolce iz svih crnogorskih gradova, ali i srednjoškolce i mlade ljude iz cijele Evrope i svijeta.

VLADINE PROJEKCIJE

Makroekonomska kretanja u Crnoj Gori u ovoj godini karakterisaće nastavak investicione aktivnosti, diversifikacija domaće privrede uz jačanje proizvodnje i izvoza, dalje unapređenje fiskalne pozicije, uz umjeren rast privatne potrošnje i uvoza, pokazuju Vladine projekcije.

Prema programu rada Vlade za ovu godinu, stopa rasta iznosiće 3,4 odsto.

“Strateški najvažniji sektori turizam, energetika, poljoprivreda i industrija biće generatori ekonomskog rasta i u narednom periodu, uz održivu valorizaciju značajnih prirodnih i drugih resursa”, istaknuto je u dokumentu.

Kako se dodaje, važan segment ekonomske politike i preduslov razvoja crnogorske ekonomije postiže se sprovođenjem seta strukturnih reformi i realizacijom odgovarajućih sektorskih politika.

“Kao država koja gradi imidž zemlje spremne da se ekonomski izgrađuje, valorizuje svoje prirodne potencijale i unapređuje privredne grane, kao i vještine i znanje ljudskog kapitala, sprovođenje reformi ostaje visoko na listi prioriteta i u ovoj godini”, istaknuto je u dokumentu.

Očekuje se i nastavak dinamičnog razvoja sjevernog regiona, a postoji i značajan potencijal za dalji razvoj turizma u kontinentalnom dijelu, raspoloživi šumski i energetski potencijal, potencijal za razvoj poljoprivrede, posebno u dijelu proizvodnje zdrave hrane.

“Vlada Crne Gore će u 2020. godini nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne politike sa ciljem prelaska u zonu suficita javnih finansija od 2021. godine i smanjenja nivoa javnog duga kao važnih preduslova za dalje jačanje makroekonomske stabilnosti i ostvarenje održivog ekonomskog rasta. Nastaviće se realizacija mjera ekonomske politike koje su usmjerene na jačanje makroekonomske stabilnosti zemlje, posebno konsolidaciju javnih finansija i povećanje stabilnosti finansijskog sektora”, istaknuto je u dokumentu koji je Vlada nedavno usvojila.

RAE UTVRDILA

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) utvrdila je kompaniji Simes inženjering status povlašćenog proizvođača električne energije za malu hidroelektranu (mHE) Ljevak u Opštini Mojkovac.

Regulator je to rješenje izdao na period od 12 godina.

RAE je donijela i odluku da podgoričkoj kompaniji IK Real izda licencu za skladištenja naftnih derivata.

Licenca se izdaje na period od deset godina i važi od 20. februara 2030. godine.

Regulator je usvojio i zahtjev kompanije Petrol Crna Gora MNE za izmjenu licence za skladištenje i distribuciju naftnih proizvoda i gasa.

Izmjena se odnosi na dodavanje još jedne benzinske pumpe u Podgorici za obavljanje te djelatnosti.

Izmijenjena je i licenca podgoričkoj kompaniji Lukana za transport naftnih derivata drumskim transportnim sredstvima, na način što se dodaje nova poluprikolica, odnosno cistijerna za obavljanje te djelatnosti.

MARTINOVIĆ REAGOVALA

Stanislava Martinović poručila je Nebojši Medojeviću iz DF-a da je predmet “A-kop” iskonstruisao, za šta, kako tvrdi, postoji i dokumentacija u Poreskoj upravi.

Martinović u reagovanju navodi da nema lično pravo da raspolaže budžetskim sredstvima države, te da je postupanje u svim predmetima regulisano propisima koji su u tom slučaju, tvrdi, potpuno ispoštovani.

Ona je kazala da je tačno da Tužilaštvo, protiv nje i drugih lica, sprovodi istragu radi provjere zakonitosti postupanja na poslovima koje su obavljali u konkretnim predmetima u Poreskoj upravi.

“Zato smatram Vaše navode neprimjerenim ličnim atakom, pa se nadam da ćete se od daljih napada uzdržati, makar do završetka istrage i krivičnog postupka”, saopštila je Martinović.

SEDAM ODSTO

Korisnici elektrodistributivnog sistema u januaru su preuzeli ukupno 264,49 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je sedam odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) su saopštili da je januarska potrošnja oko pet odsto viša u odnosu na decembarsku.

„Najviše električne energije, oko 41 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja“, navodi se u saopštenju.

Očitano je ukupno 375,8 hiljada brojila, ili 93 odsto od ukupnog broja.

Neočitana mjerna mjesta, kako je objašnjeno iz CEDIS-a, nalaze se u objektima koji nijesu stalno nastanjeni.

Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto.

Iz CEDIS-a su saopštili da su ekipe Sektora za održavanje u januaru 1,35 hiljada puta intervenisale na terenu.

„Tokom januara privedeni su kraju radovi na izgradnji četiri objekta, čija je vrijednost oko 110 hiljada EUR. U toku su i radovi na 17 investicionih projekata koji se realizuju na području opština Herceg Novi, Kotor i Tivat, za koje je izdvojeno oko 190 hiljada EUR“, dodali su iz CEDIS-a.

U toku je i priprema dokumentacije za izgradnju 14 objekata na srednjenaponskom i niskonaponskom nivou, ukupne vrijednosti preko 900 hiljada EUR, od čega će najviše novca, 240 hiljada EUR, biti izdvojeno za izgradnju i uklapanje dvije trafostanice u Budvi i Nikšiću.

Iz CEDIS-a su naveli da je na distributivnu mrežu tokom januara priključeno 679 novih korisnika.

„Na području Crne Gore je u januaru ugrađeno 865 novih, elektronskih brojila. Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 322 hiljade, čime je pokriveno oko 79 odsto konzuma“, precizirali su iz CEDIS-a.

Osnovna djelatnost CEDIS-a je distribucija električne energije, izgradnja i održavanje distributivnih objekata i mreže.

CEDIS distribuira električnu energiju za oko 404 hiljade korisnika na području Crne Gore.

REAKCIJA NA MEDOJEVIĆA

Kad god je u Poreskoj upravi na dužnost stupala Stanislava Martinović, tolerisani su poreski dugovi firmi “A cop”, te je nezakonito vraćan PDV, tvrde, između ostalog, u Demokratskom frontu. Kako kažu, takvo kriminalno djelovanje nije bilo moguće bez odobrenja direktora Poreske uprave Miomira M. Mugoše. Iz Poreske uprave odbacuju navode poslanika DF-a Nebojše Medojevića koji, kako kažu, fabrikovanjem lažnih vijesti pokušava Poresku upravu da uključi u dnevno-političke obračune i na taj način naruši njihov ugled.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević naveo je na konferenciji za medije da je Mugoša vjerovatno ucijenjen dokazima i politički zloupotrijebljen za napade na SPC.

“Gospodin Mugoša je obavijestio javnost o dugu SPC u Crnoj Gori, koji je nešto oko 300.000 eura, za koje crkva tvrdi da nije dobro obračunat. Ali znate o čemu se radi? Gospodin Mugoša je zaboravio da kaže da Mešihat Islamske zajednice duguje 418.504 eura. Znači vidite da Islamska zajednica, na osnovu neplaćenog poreza, duguje više nego SPC. Ovdje se radi o jednom vrlo konkretnom političkom dokazu da je direktor PU zloupotrijebljen i iskorišćen u progonu SPC u Crnoj Gori, a da je ucijenjen nakon što je njego organizovani kriminal, koji evo dokazujemo već mjesecima, stavljen u fioku”, kazao je poslanik DF-a Nebojša Medojević.

“Neuspješan pokušaj da se diskredituje PU”

Poreska uprava odbacuje neistinite i zlonamjerne navode iznijete na konferenciji za novinare od strane poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji na sebi svojstven način fabrikovanjem lažnih vijesti opet pokušava da Poresku upravu uključi u dnevno-političke obračune, koje nikako nijesu svojstveni ovoj instituciji, i na taj način naruši ugled iste, navodi se u reagovanju PU.

U saopštenju se napominje da je Poreska uprava u predmetnom postupku, kojim su, između ostalih, obuhvaćeni i službenici te institucije, pokazala maksimalni stepen kooperativnosti i nadležnim organima dostavila svu dokumentaciju potrebnu za vođenje postupka u kojem će se utvrditi eventualna osnovanost sumnji na postojanje elemenata krivičnog djela.

Takođe, kako je saopšteno, direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša kao apsolutno neistinita i zlonamjerna odbacuje „saznanja“ i procjene poslanika Medojevića, o umiješanosti u taj predmet, “o čemu dovoljno govori i činjenica da u toku postupka na bilo koji način nije dovođen u vezu sa istim”.

“Danas iznijete, a u prethodnom periodu već više puta saopštene navode smatra neuspješnim pokušajem da se diskredituje Poreska uprava, o čijoj efikasnosti dovoljno govore rezultati postignuti u naplati poreza, smanjenju poreskog duga i suzbijanju sive ekonomije, koji su prepoznati i na nacionalnom i međunarodnom nivou”, zaključuju iz PU.

CBCG

Centralna banka (CBCG) nema zvaničnu informaciju da je NLB Slovenija kupila Komercijalnu banku Beograd, saopšteno je Pobjedi iz vrhovne monetarne institucije.

Srbijanski mediji su u utorak objavili da je Komercijalna banka prodata slovenačkoj Novoj ljubljanskoj banci (NLB) za 450 miliona eura.

Pobjeda je pitala CBCG i NLB da li imaju zvaničnu potvrdu o toj transakciji, jer Komercijalna banka posluje i u Crnoj Gori.

Ranije se zvala Komercijalna banka Budva, a odnedavno Komercijalna banka Podgorica.

“CBCG ne posjeduje zvaničnu informaciju od nadležnih organa iz Srbije da je NLB Slovenija kupila Komercijalnu banku Beograd”, kazali su iz CBCG.

Nema, kako su kazali, u proceduri ni zahtjeva.

“CBCG nema u proceduri zahtjev za sticanje kvalifikovanog učešća (na indirektan način) u Komercijalnoj banci Podgorica. To bi po Zakonu o bankama bio obavezan redosljed koraka, ukoliko neko lice planira da stekne kvalifikovano učešće u banci koja posluje u Crnoj Gori”, rekli su iz CBCG.

Iz sjedišta NLB u Ljubljani podgoričkom listu su saopštili da ne mogu komentarisati informaciju o kupovini Komercijalne banke.

PODGORICA INVESTMENT DAYS

U okviru ciklusa prezentacija investicionih potencijala Podgorice stranim investitorima, pod nazivom „Podgorica investment days”, Glavni grad je, u saradnji sa Ambasadom Republike Francuske i Udruženjem francusko-crnogorskih preduzeća, predstavio mogućnosti za ulaganja ljudima iz francuskih poslovnih krugova.

Prezentaciju je, kako navode iz Glavnog grada, održao gradski menadžer Marjan Junčaj, koji je predstavio veliki broj atraktivnih projekata iz oblasti poljoprivrede, proizvodnje, energetike, saobraćaja, zdravstva, turizma, zaštite životne sredine, kulture i sporta, izdvajajući kao prioritet za grad ulaganje u javni gradski prevoz.

Ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori Kristin Tudik istakla je da je prezentacija investicionih potencijala Podgorice važan događaj i za Crnu Goru i za Francusku.

“Bilateralni politički odnosi između naše dvije zemlje su odlični, ali s druge strane, ekonomski odnosi nisu na nivou na kojem bi mogli biti. Treba još dosta da radimo kako bismo stigli neke druge zemlje koje su malo bolje pozicionirane u tom smislu kod vas. Moguće da je razlog to što francuski preduzetnici ne poznaju dovoljno ne samo Crnu Goru, već i cijeli region Balkana”, ocijenila je ona.

Ambasadorka je saopštila da ulaže velike napore u cilju ekonomskog povezivanja dvije države, te da je iz tog razloga inicirala osnivanje Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća.

“Mislim da ima još dosta da se radi, ali smo već na dobrom putu”, istakla je ona.

Predsjednik Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća Rajko Uskoković naveo je da svaki grad koji se razvija i koji teži da unaprijedi svoju ponudu prolazi kroz fazu u kojoj je sada Podgorica, a koja pdrazumijeva planiranje, nove ideje, prognoze, dobronamjerne savjete, ali i kritičke osvrte.

“Podgorica je u ovom vijeku doživjela nevjerovatan i dinamičan razvoj tako da je nemali broj ljudi koji iskreno kažu da je grad neprepoznatljiv u pozitivnom smislu. Da bi se to još nadogradilo, poboljšalo i da bi Podgorica postala dio porodice evropskih metropola neophodna je saradnja i solidarnost, a današnji skup je upravo takvog karaktera”, ocijenio je Uskoković.

Rukovodilac Službe za međunarodnu saradnju Glavnog grada Ljiljana Šćepanović navela je da je današnja prezentacija bila osma po redu u okviru ciklusa kojim Glavni grad želi da predstavi svoje investiciono-razvojne programe, mjere podrške novim investicijama, kao i pravnu regulativu koja prati procedure.

“Gradska uprava će, kao i do sada, nastaviti da intenzivno i u kontinuitetu stvara privlačan poslovni ambijent u cilju prezentacije jedne nove Podgorice i privlačenja većeg investicionog kapitala”, zaključila je ona.

POREZ I CARINE

Iznos oslobođenih poreza i carina za prioritetnu dionicu autoputa, od Smokovca do Mateševa, do kraja prošle godine je dostigao najmanje 191,2 miliona eura, saopštili su iz nevladine organizacije (NVO) Akcija za socijalnu pravdu (ASP).

Pravni savjetnik pri toj NVO, Ines Mrdović, kazala je da su oslobođenja od poreza na dodatu vrijednost (PDV) u posljednjih pet godina iznosila 140,6 miliona eura.

„Osim poreza na dodatu vrijednost (PDV), izvođač radova na dionici autoputa je oslobođen plaćanja poreza i doprinosa na zarade stranih državljana koje se isplaćuju u Crnoj Gori. Ta oslobođenja do kraja novembra prošle godine iznose 22,6 miliona eura“, navela je Mrdović u saopštenju.

Kada je riječ o povratu dijela akciza na gorivo, na koje imaju pravo izvođač radova i podizvođači, podaci ASP-a pokazuju da je to iznos od 7,6 miliona.

Taj iznos je, kako tvrdi Mrdović, vraćen zaključno sa četvrtim kvartalom prošle godine.

„U pogledu oslobođenja od carina na uvoz građevinskog materijala, opreme i postrojenja, Uprava carina je odbila zahtjev ASP-a da dostavi podatke. Međutim, prema medijskoj informaciji iz maja prošle godine, iznos oslobođenih carina do tada je iznosio 20,4 miliona eura“, rekla je Mrdović.

Ona je podsjetila da je za izgradnju dionice autoputa u Skupštini usvojen poseban zakon, koji propisuje niz subvencija za izvođača radova kinesku kompaniju China Road and Bridge Corporation (CRBC).

Mrdović je dodala da je izvođač oslobođen PDV-a, poreza i doprinosa na zarade stranaca, carina na uvoz građevinskog materijala i opreme i postrojenja, a ima pravo i na povrat dijela akciza.

„Takođe, izvođač je oslobođen i poreza na dobit, ali CRBC posluje s gubicima“, poručila je Mrdović.

Ona je saopštila da se za projekat dionice autoputa ne plaćaju ni naknade za upotrebu kamena, koje bi se, kako tvrdi, plaćale po koncesionom zakonu.

„Nije precizno poznato koliko bi do sada iznosile. Prema odvojenim podacima ASP-a, u posljednja četiri mjeseca prošle godine kineskoj kompaniji je za radove plaćeno 47,8 miliona eura“, kazala je Mrdović.

Podaci ASP-a pokazuju da je za odvojeni posao izgradnje sistema napajanja strujom dionice autoputa do kraja prošle godine plaćeno oko 550 hiljada eura.

„Taj tender je sproveo Monteput i posao je ugovoren za 38 miliona. Iako je Monteput naručilac posla, plaćanja po njegovom nalogu obavlja Investiciono razvojni fond (IRF). Kredit je odobrio upravo IRF, ali njegova sadržina nije poznata. Monteput je odbio zahtjev ASP-a da dostavi ugovor o kreditu i proglasio ga tajnim dokumentom“, navela je Mrdović.

Kada je riječ o kreditu kineske Exim banke, ona je saopštila da je do kraja prošle godine povučeno 751,6 miliona dolara. Neangažovano je ostalo 192,4 miliona dolara.

„Kineskim kreditom finansira se 85 odsto radova. Iz Ministarstva finansija je nedavno saopšteno da je povučeni iznos oko 548 miliona eura“, zaključila je Mrdović.

SPOR SA AERODROMIMA

Zakupac fri šopova na aerodromima u Podgorici i Tivtu, Regal Impex, koji je krajem 2018. godine tužio Aerodrome Crne Gore, odlukom Privrednog suda izgubio je parnicu.

Aerodromi Crne Gore uspjeli su da ospore tužbene zahtjeve sa obrazloženjem da je stupanjem na snagu Zakona o državnoj imovini i Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini prestala primjena ugovorenog otkaznog roka, te da nema prećutne saglasnosti u vezi sa produženjem Ugovora o zakupu predmetnog prostora.