UPRAVA CARINA

Uprava carina naplatila je u 2019. godini rekordnan 801 milion eura, čime je premašen plan prihoda za 17 miliona.

“Uprava carina je u periodu od 01. januara do 20. decembra 2019. godine,  naplatila rekordnih 800.903.567,22 eura.  Ostvaren je rast prihoda od 5,6% što je za 42 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.  Ostvarenom naplatom u ovoj godini premašen je plan prihoda za 17 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

Po osnovu PDV-a pri uvozu naplaćeno je  528 miliona eura, što je za 5% odstoili 26 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine, dok je po osnovu carine naplaćeno 27,8 miliona eura,  što je za 7 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Po osnovu akcize  naplaćeno je 242,5 miliona eura, čime je ostvaren rast prihoda od 6,4 odsto  ili 14,6 miliona eura više nego u prethodnoj godini, precizira se u saopštenju.

U ovoj godini službenici Uprave carina izvršili su više od 67 hiljada detaljnih kontrola vozila i robe, kao i 900 inspekcijskih kontrola. Oduzeta je krijumčarena roba u vrijednosti od 10,6 mil.eura, od čega se najveći dio odnosi na zaplijenjene akcizne robe, posebno cigarete.

“Kada je u pitanju krijumčarenje narkotika, u 11 slučajeva službenici Uprave carina oduzeli su 432 kg skanka, 17 kg heroina, i 32 kg kokaina. Izdato je 437 prekršajnih naloga, dok je podnijeta 41 krivična prijava nadležnom tužiocu”, navodi se u saopštenju.

Iz Uprave carina napominju da je primjenom nacionalnog koncepta trgovinskih olakšica, uspostavljen dobar balans između olakšavanja trgovine, bezbjednosti i zaštite carinskog područja.

Takođe, modernizacija i automatizacija carinskih postupaka u okviru nacionalnih i EU projekata se uspješno realizuje.
Uprava carina je i u 2019 bila  pouzdan partner u nacionalnoj i međunarodnoj saradnji i razmjeni informacija.

“Zajednički rezultati i saradnja na suzbijanju krijumčarenja i carinskih prevara sa Upravom policije i Tužilaštvom jedno je od postignuća koje je obilježilo rad Uprave carina u protekloj godini”, navodi se u saopštenju.

Napominju da odlučna borba za jačanje etike i integriteta i suzbijanje korupcije u carinskoj službi sprovodi se sistematski, čime Uprava carina na najbolji način kontroliše, ali i afirmiše posvećenost i profesionalizam carinskih službenika.

Uprava carina će, poručuju, nastaviti da ostvaruje svoje strateške ciljeve i u narednom periodu, uspostavljanjem dobrog balansa između ubrzanja procedura za legalnu trgovinu i pojednostavljene prostupake sa jedne strane, dok će sa druge strane obezbjijediti efikasnost u naplati prihoda i bezbjednost carinskog područja kroz sprovođenje savremenih carinskih procedura.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Kamate na kredite i na depozite naredne godine bi trebalo da se stabilizuju na nešto nižem nivou od trenutnog, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

“Iako bilježe kontinuirani pad, kamatne stope se moraju dodatno snižavati kako bi se pospješilo saniranje ranjivosti realnog sektora”, kazao je Žugić u intervjuu Pobjedi.

On je rekao da je prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa na kraju novembra iznosila 6,08 odsto, što je istorijski najniži nivo.

“Kamatna stopa na depozite je na kraju novembra iznosila 0,42 odsto i za posljednjih godinu dana je smanjena za 0,16 procentnih poena”, precizirao je Žugić.

Na kretanje kamatnih stopa mogu, kako je naveo, uticati i događanja van njihove kontrole, poput neočekivanih mjera monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), kao i povećane geopolitičke tenzije između velikih sila koje bi uticale na međunarodno finansijsko tržište.

Sa Novom godinom je na snagu stupila odluka CBCG o ograničavanju gotovinskih kredita.

Žugić je podsjetio da je riječ o makroprudencionoj mjeri koja je prvi put primijenjena u Crnoj Gori, o čemu su se pozitivno izrazili međunarodni partneri.

“Ova mjera ima za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja građana. Primijenili smo ih radi prevencije, da se ne bi efektuirao potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, odnosno u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada”, objasnio je Žugić.

Ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija

Kada je u pitanju stanje u bankarskom sektoru, Žugić je saopštio da je ovu godinu obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija, održavanje visokog nivoa likvidnosti, unapređenje adekvatnosti kapitala i dalje smanjenje nekvalitetnih kredita.

“Kao rezultat ovakvih trendova, danas imamo stabilan i siguran bankarski sistem, bez sistemskih ranjivosti. Potvrdu o ovome uskoro očekujemo i od međunarodnih monetarnih institucija. I u narednoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova”, rekao je Žugić.

On je najavio da će CBCG, tokom naredne godine, sprovesti nezavisnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) svih banaka.

“U zavisnosti od rezultata, pojedine banke će se možda suočiti sa potrebom da eventualno dodatno ojačaju svoju poziciju kapitala”, ocijenio je Žugić.

Govoreći o ranjivosti banaka, Žugić je saopštio da su u prethodnom periodu tri banke bile identifikovane kao ranjive.

U dvije banke je uveden stečaj, dok je treća napravila iskorak i unaprijedila poslovanje.

“Poboljšala je naplatu, smanjila nivo nekvalitetnih kredita, očuvala likvidnu poziciju i riješila značajan dio sudskih sporova koji su opterećivali njeno poslovanje. CBCG nastavlja da prati poslovanje te banke”, naveo je Žugić.

Na pitanje koje su ključne mjere zaštite koje treba aktivirati u slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, Žugić je odgovorio da ne očekuju nikakvu veću eskalaciju rizika na koje država ne bi mogla uticati.

“Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije koje su već dale pozitivne rezultate, a čija će dalja primjena doprinijeti jačanju održivosti javnih finansija. Takođe, svi bankarski indikatori u ovom trenutku imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, a najbolja zaštita protiv krize su visok kapital i visoka likvidnost”, zaključio je Žugić.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

U Crnoj Gori ove sedmice je oko 37,74 hiljade nezaposlenih, neznatno manje nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Stopa nezaposlenosti, prema izvještaju ZZZ, porasla je sa prošlosedmičnih 16,29 odsto na 16,27 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 13,21 hiljadu novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 32,19 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

Vlada Crne Gore nastavlja da unapređuje ambijent za još snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i agroindustrije, i jača konkurentnost domaćih proizvođača. U tom pravcu proizvođačima je na raspolaganju sve izdašnija podrška, posebno bespovratna, kroz brojne programe i projekte koje realizuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa međunarodnim partnerima, ocijenio je državni sekretar Ministarstva Đuro Žugić.

Žugić je to kazao na sastanku predstavnika Vlade sa privrednicima, u Privrednoj komori Crne Gore i pozvao proizvođače, kako privrednike, tako i vlasnike poljoprivrednih gazdinstava da iskoriste te mogućnosti da unaprijede proizvodnju i konkuretnost na tržištu, crnogorskom, posebno značajnom za Crnu Goru – turističkom, ali i inostranom.

Odgovarajući na set pitanja i predloga privrednika iz ovog sektora, a koji su se odnosili na mogućnosti podrške za povećanje proizvodnje i bolji plasman domaćih proizvoda, zatim podrške za unapređenje poslovanja u dijelu ispunjavanja standarda zaštite životne sredine, podrške mljekarskom sektoru i druge, Žugić je dodao da Vlada, osim mjera finansijske podrške realizuje u saradnji sa Privrednom komorom i projekte Kupujmo domaće, Domaći ukusi i Dobro.Bolje.Domaće, koji imaju za cilj podsticanje veće potrošnje domaćih proizvoda.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Žugić je podsjetio da je kroz IPARD namijenjen preradi opredijeljena podrška privrednicima za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, da je bespovratna podrška povećana sa 50 odsto na 60 odsto ukupne investicije za projekte namijenjene zaštiti životne sredine.

“Žugić je najavio da će se prilikom narednih razgovora sa EU partnerima predložiti da se iznos bespovratne podrške poveća na 70 odsto”, navodi se u saopštenju.

Nije se složio sa konstatacijom pojedinih privrednika da sektor mljekarstva ne može više da raste, jer rezultati mjera podrške daju kontinuirane efekte.

“Samo u posljednje tri godine isplaćene su premije za 140 miliona litara mlijeka. Mljekare su u zadnje tri godine otkupile preko 80 miliona litara, a samo u 2019. poljoprivrednicima je isplaćeno preko 2 miliona eura premija, što pokazuje stalni trend rasta”, kazao je Žugić.

On je podsjetio i da se kroz Program razvoja ruralnih područja radi na jačanju otkupne mreže, i uspostavljanju otkupnih centara, za sada su završeni u Nikšiću i Mojkovcu. Žugić je najavio nastavak još snažnije podrške mljekarskom sektoru u narednoj godini.

“Ističući da se trenutno radi na koncipiranju agrobudžeta za narednu godinu, Žugić je kazao da će svi predlozi i sugestije koje su uputili poljoprivredni proizvođači i prerađivači biti pažljivo razmotreni, u cilju dalje uspješne saradnje i razvoja crnogorske poljoprivrede”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

MARKOVIĆ OČEKUJE

Crnogorska ekonomija bi, prema očekivanjima premijera Duška Markovića, naredne godine trebalo da poraste iznad četiri odsto, uz dalju konsolidaciju javnih finansija i smanjenje opterećenja rada za privredu.

“Naredna godina mora biti godina sa većim stopama rasta od ove. Očekujem da će rast biti oko četri odsto, odnosno mora biti iznad četiri odsto”, poručio je Marković na godišnjem sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

On je rekao da se moraju dalje konsolidovati javne finansije i povećavati plate u obrazovanju i zdravstvu, kako bi se stvorili preduslovi za rast penzija.

“Moramo raditi na tome da smanjimo poresko opterećenje rada za našu privredu. Ne želimo privredu samo za crnogorsko tržište, već privredu koja može biti konkurentna i na regionalnom i evropskom tržištu. Ne moramo tražiti građevinske kompanije koje će raditi na velikim projektima ili auto-putevima van Crne Gore, kada možemo napraviti konzorcijume građevinskih kompanija u Crnoj Gori i imati snažniju i jeftiniju građevinsku operativu”, poručio je Marković.

On je podsjetio da je crnogorska ekonomija jedna od najbrže rastućih danas u Evropi.

“U ovoj godini smo nastavili sa dobrim stopama rasta. To nije ad hoc akcija i nije jednokratni uzlet, već rezulat osmišljene politike i održivog razvoja”, smatra Marković.

On je kazao da je u prethodne tri godien smanjena stopa nezaposlenosti i izdvojeno čak 850 miliona eura u kapitalni budžet za razvoj.

“Zbog toga je danas Crna Gora cijelo gradilište – od Herceg Novog do Gusinja. Zbog toga danas radimo najsnažnije na onim pitanjima koja su ključna ograničenja za kompanije, a to je kapitalna infrastruktura”, dodao je Marković.

Kada je u pitanju prihodna strana budžeta, on je precizirao da se u državni budžet za tri godine ulilo preko tri milijarde eura, 170 miliona eura više od plana.

“Istovremeno smo smanjili dospjeli poreski dug za preko 190 miliona eura. Takođe, ovo je i najbolja turistička godina u istoriji. Prihod od turizma će iznositi 1,1 milijardu. Samo u ovoj godini smo otvorili 49 novih hotela”, naveo je Marković.

On je, govoreći o pravnim aktima koji se tiču privrede, saopštio da mu je žao što zakon o privrednim društvima nije usvojen u decembru zbog pretrpane agende parlamenta, ali će, kako je kazao, biti usvojen u martu.

“Kada sam vidio spisak zakona koji čekaju na usvajanje, možda će Vlada tražiti vanrednu sjednicu Skupštine krajem januara ili početkom ferbruara”, najavio je Marković.

Predsjednik Odbora Udruženja trgovine u PKCG, Jovan Lekić, rekao je da postoji trend rasta usluga, ali da se društvo ne smije zavaravati time da se privreda može zasnivati na sektoru usluga.

“Ovo je sektor zapošljava najveći broj radnika, a prosječni lični dohodak iznosi 379 eura. Imamo otvoren upit da se razmisli o jednoj formuli neoporezivog ličnog dohotka kako bismo radili na povećanju zarada u sektoru trgovine”, dodao je Lekić.

On je podsjetio i na izraženu nelikvidnost preduzeća.

“Predlažemo da se spisak firmi koje su u blokadi objavljuje na nedjeljnom, ako ne može na dnevnom nivou, a ne na mjesečnom”, kazao je Lekić.

Predstavnici građevinskog sektora su naveli hroničan nedostatak radne snage kao jedan od većih problema u toj privrednoj grani.

U sektoru poljoprivrede smatraju da bi se preveliki uvoz hrane mogao nadomjestiti većom proizvodnjom domaćih proizvoda.

“Imamo li kapaciteta da držimo kokoške, slivamo vino, vrcamo med, pečemo rakiju”, pitali su predstavnici poljoprivrede.

Ministar finansija Darko Radunović je kazao da Crna Gora ima visoko opterećenje na rad.

“Mi smo u ovoj godini smanjili doprinose na zdravstveno osiguranje za dva procentna poena, planira se ukidanje kriznog poreza, povećana je minimalna zarada, što je dosta dobar trend, ali je to smanjenje imalo malog efekta na povećanje prosječne zarade u Crnoj Gori i nije dalo odraza kod poslodavaca”, kazao je Radunović.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, je odgovarajući na pitanja privrednika, saopštila da je taj Vladin resor u ovoj godini radio sa PKCG na donošenju nekoliko zakona, između ostalog novi zakon o privrednim društvima i izmjene i dopune Zakona o koncesijama, što je stvorilo osnove za stvaranje nove vrijednosti.

Sekulić je navela i da se Zakon o unutrašnjoj trgovini primjenjuje tek devet sedmica i da nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju njegovi efekti, pa da će u narednom periodu raditi na tome da nađu mjeru kako za privredu tako i za radnike.

Ona je kazala da Ministarstvo ekonomije u narednoj godini na raspolaganju ima oko dva miliona eura koje će uložiti za deset programa za unapređenje konkurentnosti privrede od kojih je šest finansijskih, a četiri nefinansijske prirode.

“Ono što nikako ne smijemo zaboraviti jeste podatak da smo u toku prethodne godine sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES) i Crnogorskim elektrodistibutivnim sistemom (CEDIS) radili na jačanju elektroenergetske mreže”, rekla je Sekulić.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, je, komentarišući Zakon o radu, rekao da je taj dokument plod strpljivog socijalnog dijaloga.

“Na kraju su ga svi podržali i predstavnici privrede i sindikati i Vlada”, dodao je Purišić.

On je, govoreći o odredbi iz Zakona o radu da će obračun zarade imati snagu izvršne isprava, rekao da će se, za godinu ili dvije, morati posegnuti za još rigidnijim rješenjem kojim se obezbjeđuje isplata zarade jednom mjesečno.

Prilog: Bilja Rovčanin, TVCG

RADUNOVIĆ

Stvaramo ambijent za privredu i privredne aktivnosti, saopštio je ministar finansija Darko Radunović na tradicionalnom sastanku premijera i članova Vlade Crne Gore sa privrednicima održanom u Privrednoj komori Crne Gore i napomenuo da su u posljednjem kvartalu 2020. godine usvojeni Zakon o javnim nabavkama, Zakon o javno privatnom partnerstvu i Zakon o koncesijama.

“Prisutna je činjenica da imamo visoko opterećenje na rad, 41 odsto kod nas, a 36,5 odsto u državama Evropske Unije. U ovoj godini smo smanjili za 2 p.p. na teret poslodavca za zdravstveno osiguranje, od Nove godine krizni porez će ići – 2 i povećali smo minimalnu cijenu i mišljenja sam da je to dosta dobar trend i o tome ćemo voditi računa, kazao je Radunović i naglasio da je ovo smanjenje imalo malog efekta na povećanje prosječne zarade u Crnoj Gori i nije dalo odraza kod poslodavaca.

Kada je u pitanju sistem elektronske fiskalizacije naveo je da nijesmo uspjeli na vrijeme da završimo tender zajedno sa Svjetskom bankom i samim time odložena je primjena za godinu dana i istakao sistem kao dobar alat u borbi protiv sive ekonomije, a naredna godina će poslužiti kao dobar testni period i mogućnost da se izabere dobar ponuđač.

“Stvorili smo fiskalnu stabilnost i kontrolišemo dva najvažnija makroekonomska indikatora – deficit i javni dug, ali moramo voditi računa o svakom prihodu koji ide u budžet, pod mjerama smo fiskalne konsolidacije i moramo to imati na umu. Moramo biti vrlo oprezni prilikom promjena načina i modela opterecenja na rad”, zaključio je Radunović.

OD A2A

Država je danas na Montenegroberzi otkupila 636,79 hiljada akcija Elektroprivrede (EPCG) od italijanske kompanije A2A, za 2,85 miliona eura.

Na taj način država je povećala udio u vlasničkoj strukturi EPCG za 0,5 odsto na oko 88,6 odsto.

Vlada je, usvajajući informaciju o realizaciji Ugovora o izvršenju put opcije između A2A i Crne Gore, zadužila Ministarstvo finansija da do kraja ove godine, u dva navrata, preuzme od A2A dionice crnogorske elektroenergetske kompanije.

Raskid partnerstva sa A2A, koja je u EPCG ušla 2009, iniciran je 1. jula 2017. godine. Ugovorom o izvršenju put opcije predviđeno je da se u četiri rate isplati A2A i otkupe sve njene akcije u EPCG po cijeni od 230,6 miliona eura, umjesto prvobitno dogovorenih 250 miliona.

MARKO LEKIĆ

Osnivanje start up-a koji je konkurentan na svjetskom ili evropskom tržištu zahtijeva ozbiljan rad, pogotovo imajući u vidu administrativne prepreke i manjak investitora u Crnoj Gori, saopštio je suosnivač start up-a, Talkini, Marko Lekić. On je agenciji Mina-business kazao da u osnivanju start up-a ima dosta otežavajućih okolnosti, ali daleko od toga da je nemoguće.

“Prije svega, to su jako interesantni poslovi za koje je potrebno dosta truda”, rekao je Lekić, koji je i tehnički direktor dizajn studija Fleka iz Podgorice.

Lekić je objasnio da je Talkini platforma za video pozive, koja dozvoljava njihovu naplatu i zakazivanje.

“To je kao neka varijanta Skype-a, gdje konsultanti, psiholozi ili ljekari mogu da naplate vrijeme koje provode sa klijentima u toku video poziva”, naveo je Lekić.

On je kazao da su start up osnovali u Estoniji, koja dozvoljava elektronsko prebivalište pomoću kojeg ljudi mogu da otvore firmu.

“Estonija je u Evropskoj uniji (EU), što nam otvara put ka klijentima u zemljama članicama EU. Kasnije smo osnovali društvo sa ograničenom odgovornošću u Podgorici, tako da funkcionišemo sa te dvije firme koje sarađuju između sebe”, objasnio je Lekić i dodao da je to malo nezgodno, ali da je takva situacija trenutno u Crnoj Gori.

On je rekao da mu nije poznato postoje li start up-ovi koji su isključivo registrovani u Crnoj Gori.

“To je jedan od načina da se zaobiđu neke administativne prepreke ili kad su u pitanju banke i online naplate. Nemamo prodavnice aplikacija za telefone, a i naše banke uzimaju velike provizije za bilo kakve transakcije”, precizirao je Lekić.

On je dodao da usluge ne mogu da se naplaćuju preko Pay Pala, a ne radi ni Stripe, ni slični servisi za naplatu online usluga.

To, kako smatra Lekić, nije dobro i cilj je da se omogući da to funkcioniše u Crnoj Gori.

“Administrativne prepreke nam predstavljaju problem sa investitorima, kojih u Crnoj Gori nema. Oni iz inostranstva se još plaše da ovdje investiraju, jer nemaju iskustva”, kazao je Lekić.

Još jedan problem je, prema njegovim riječima, kadar. IT industrija u Crnoj Gori je prilično mlada i nije bilo vremena da se razvije neki ozbiljan kadar.

“To se, na sreću, iz godine u godinu popravlja”, ocijenio je Lekić.

On smatra da će situacija biti mnogo bolja kada jedan od start up-ova napravi nešto ozbiljnije.

“Nadamo se da će se tu nešto desiti i da će investitori početi da se ukjučuju, jer se bez njih ne može stvoriti neki ozbiljniji eko sistem”, rekao je Lekić.

On smatra da je najbitnije da se pokušaju dovesti ozbiljni investitori i da se ubijede da ovdje može nešto da se napravi.

“To sve zavisi i od kadra, jer su nam potrebne ozbiljne ekipe kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu”, dodao je Lekić.

On je kazao da se dosta trude da rade sa mladim ljudima kroz konsultacije, razna takmičenja, organizacije i Digitalizuj.me i da im prenesu entuzijazam.

“Najbitnije u vezi start up-ova je da se radi”, smatra Lekić.

PRIVREDNA KOMORA

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović kazao je da je u 2019. godini privređivano u zdravom poslovnom ambijentu, stalno opadajuće nazaposlenosti, niske inflacije, rasta investicija i finansiranja potrošnje iz realnih izvora, što su pokazatelji koji, kako je kazao, zajedno sa ekonomskim rastom, zaslužuju da budu naglašeni i pohvaljeni.

Golubović se zahvalio premijeru Crne Gore Dušku Markoviću na doprinosu kvalitetnom dijalogu države i privrede sa zajedničkim ciljem da unaprijedimo uslove poslovanja i našu ekonomiju približimo standardima razvijenog evropskog tržišta.

Sumirajući privredne rezultate u godini za nama, on je istakao:

„Ostvarena ekonomska stabilnost i privredni rast su temelj za pokretanje novog investicionog ciklusa, prvenstveno kroz planirane projekte u saobraćaju, energetici, turizmu i poljoprivredi. Nove investicije dolaze na osnovu utemeljenih očekivanja da će se nastaviti povoljni trendovi u našoj ekonomiji, uključujući kontinuirano usklađivanje regulatornog okvira sa evropskom pravnom tekovinom.“

Golubović je podsjetio da Crna Gora pravi krupne iskorake u razvoju saobraćajne infrastrukture koja će, kako je rekao, uz bolje korišćenje lučkih kapaciteta i crnogorske željeznice, doprinijeti pozicioniranju naše države kao tranzitnog čvorišta regiona. Posebno je naglasio značaj izgradnje autoputa, od koga se u relativno kratkom periodu, mogu očekivati pozitivni multiplikativni efekti – podizanje nivoa privrednih aktivnosti na sjeveru Crne Gore, te ravnomjerniji regionalni razvoj. U tom kontekstu, konstatovao je da su značajni rezultati postignuti i u vazdušnom saobraćaju, pri čemu su Crnogorski aerodromi i nacionalni avioprevoznik zabilježili u 2019. rekordan broj putnika, što je jedan od pokazatelja veoma uspješne turističke sezone.

„Završetak elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije je pokazao da naša privreda može ravnopravno da učestvuje u realizaciji projekata od strateškog značaja za Evropu. Pored ekonomskih benefita koje ćemo ostvariti na osnovu tranzita energije i zakupa prenosnih kapaciteta, podmorski kabal, zajedno sa planiranim investicijama u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, otvara mogućnost za ekspanziju našeg energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije“, rekao je Golubović, dodavši da će ovi strateški projekti doprinijeti smanjenju deficita robne razmjene. 

Govoreći o rezultatima turističke privrede, predsjednik PKCG je istakao da su impresivni rezutati koje ostvaruje taj sektor nastavljeni i u ovoj godini, a izgrađeni hotelski kapaciteti visoke kategorije i drugi turistički sadržaji, učvršćuju status Crne Gore kao prestižne turističke destinacije.

Po njegovim riječima, naša zemlja, a posebno Kotor, prepoznati su kao jedno od vodećih kruzing odredišta u istočnom Mediteranu, dok dodatni kvalitet našoj ponudi daju novoizgrađene marine, koje doprinose razvoju jahting turizma.

Uz ocjenu da poljoprivreda i prehrambena industrija zaslužuju da budu posebno pomenuti, Golubović je istakao: „Naša država je znatno povećala agrarni budžet i uvela niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u ovu oblast. Uspješnost poljoprivrede i prehrambene industrije u 2018. potvrđuje i ostvarena stopa rasta od 6,7 odsto, a trendovi se nastavljaju i u ovoj godini“.

Predsjednik PKCG je, pored ostalog, ukazao da je u sklopu institucionalnog partnerstva, predstavnicima privrede omogućeno da aktivno doprinose kreiranju povoljnijeg poslovog ambijenta, učešćem u Vladinim tijelima i radnim grupama za izradu važnih zakona.

Marković danas prisustvuje redovnom godišnjem sastanku privrednika.

Tema sastanka u Privrednoj komori je “Crnogorska privreda u 2019. godini”. 

MONSTAT

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je, prema podacima Monstata, iznosila 518 eura, što je 0,2 odsto više u odnosu na oktobar.

Prosječna neto zarada u novembru je u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla 1,2 odsto.

Prosječna bruto zarada u novembru je iznosila 778 eura.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u novembru u odnosu na oktobar porasle 0,1 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile rast od 0,1 odsto“, navodi se u saopštenju.

Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u novembru su rasle u sektorima poslovanje sa nekretninama 5,1 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,8 odsto, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadom 1,6 odsto, trgovina na veliko i malo jedan odsto, umjetnost zabava i rekreacija 0,9 odsto, vađenje ruda i kamena 0,7 odsto, zdravstena i socijalna zaštita 0,4 odsto i ostale uslužne djelatnosti 0,2 odsto.

Pad je zabilježen u sektorima poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 7,3 odsto, snabdijevanje električnom energijom 3,1 odsto, usluge smještaja i ishrane 2,1 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,7 odsto, finansijske i djelatnosti osiguranja 1,5 odsto, građevinarstvo 0,7 odsto, obrazovanje 0,4 odsto i saobraćaj i skladištenje 0,2 odsto.