PURUŠIĆ O ZAKONU O RADU

Predlog zakona o radu trebalo bi da na kvalitetniji način uredi odnose na tržištu rada, smatra ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, dok iz opozicije upozoravaju na mogućnost zloupotreba po pitanju jednostavnijih procedura za davanje otkaza zaposlenima.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da je Vlada pripremila potpuno novi Predlog zakona o radu, koji će na kvalitetan način urediti odnose na tržištu rada.

„Vlada je predložila kvalitetan tekst zakona, koji je sproveden u najširem obimu konsultacija sa socijalnim partnerima. Usklađen je sa EU zakonodavstvom i ima 40-ak normi više nego važeći zakon”, rekao je Purišić u Skupštini.

Vlada je, kako je naveo, nakon više od tri godine rada na zakonskom rješenju, u novembru dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije (EK) na tekst zakona.

“On je rezultat vrlo strpljivog i široko postavljenog socijalnog dijaloga socijalnih partnera, što je jedan od najvećih kvaliteta postignutih radeći na ovom zakonu“, ocijenio je Purišić.

Prema njegovim riječima, članovi Vlade su ocijenili da je zakon po volji dobrih radnika i odgovornih poslodavaca.

„Vjerujemo da će on unaprijediti poslovni ambijent, podstaknuti preduzetništvo i novo zapošljavanje i smanjiti segmentaciju na tržištu rada u korist dostojanstvenog rada“, naveo je Purišić.

On je saopštio da su osnovni ciljevi zakona jačanje instrumenata institucija koje se bave zaštitom prava zaposlenih, povećanje fleksibilnosti na tržištu rada, efikasnije suzbijanje sive ekonomije, dodatna humanizacija procesa rada i liječenje tranzicionih ožiljaka.

„Kad je riječ o novinama u zakonu – radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme. Do sada je bila norma po pravilu na neodređeno vrijeme, a sada želimo da ukažemo šta je nova intencija ovog zakona, a to je zapošljavanje na stabilnim osnovama, što je norma koja podržava dostojanstveni rad“, ocijenio je Purišić.

On je kazao da će se radni odnos ubuduće zasnivati bez oglašavanja slobodnih radnih mjesta, osim tamo gdje postoji javni interes, a to su preduzeća i ustanove u državnom odnosno vlasništvu lokalne samouprave.

Jedna od značajnih novina je da sada rad na određeno vrijeme može biti 36 mjeseci, a da je u važećem bio 24 mjeseca.

“Normirani su novi oblici rada, kao što su rad na daljinu, od kuće, kao i u domaćinstvu. Dodatno je omogućeno poslodavcu da u hitnim slučajevima rasporedi zaposlenog bez njegove saglasnosti do mjesec”, rekao je Purišić.

“Poslodavci mogu da zloupotrebljavaju prava radnika”

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanović Stanković, kazala je da neke norme u predloženom tekstu zakona ne da nijesu dobre, već da daju prostora poslodavcima da zloupotrebljavaju prava radnika.

Ona je saopštila da je praksa pokazala da su brojne zloupotrebe prema zaposlenima najčešće pravljene preko agencija za ustupanje zaposlenih i objasnila koja je novina u predloženom zakona koja će takođe u tom smislu biti na štetu radnika.

„Novina je da sad imamo povećanje trajanja ugovora o radu na određeno sa dosadašnjih 24 mjeseca na 36 mjeseci i sada u tih 36 mjeseci ulazi i ono vrijeme tokom kojeg je zaposleni upravo angažovan preko agencija za ustupanje zaposlenih. Šta će da se desi sa pravima radnika ako su zaposleni kod istog poslodavca. On može stalno da produžava i da produžava i da pošalje radnika kući i da mu nikada ne da ugovor na neodređeno“, upozorila je Vuksanović Stanković.

Poslanik Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović, smatra da će predloženi zakon odgovoriti na potencijalne izazove i u pravom smislu zaštititi prava radnika i poslodavaca i olakšati radne sporove.

„Ovaj zakon omogućava jednakost u radu između muškaraca i žena. Takođe, u pravom smislu šalje poruku potencijalnim investitorima, pa očekujem da će stvoriti uslove za otvaranje novih radnih mjesta“, dodao je Ibrahimović.

On je kao pozitivnu odredbu u zakonu naveo to što će se zarade morati isplaćivati preko žiro-računa.

„To je dobar put da spriječimo davanje zarada na ruke. Mislim i da je odredba da se ne može platiti godišnji odmor značajna“, kazao je Ibrahimović.

Zaštićen radnik koji je zbog stečaja ostao bez posla

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, rekao je da je Predlog zakona o radu jedan od pet najvažnijih zakona koji će Skupština donijeti u ovom mandatu.

„Ovim zakonom se zadire u suštinu društveno ekonomskog sistema, stoga moramo biti oprezni, jer od naših odluka zavise mnoga dešavanja na tržištu rada“, naveo je Mugoša.

Prema njegovim riječima, odredba da se zarade isplaćuju preko računa i da obračunska lista ima status izvršne isplate je ogromna promjena koju donosi zakon.

„Pozitivna je i odredba da godišnji odmor ne može biti plaćen, jer mora radnik da se odmara“, rekao je Mugoša.

On je saopštio da je jedan od najvećih iskoraka urađen kod zaposlenih koji su dugo godina žrtve raznih procedura i nerješavanja stečajnih postupaka, gdje su ostali bez zarada i prava da idu u penziju.

„U ovom zakonu se uvodi nešto čije retroaktivno dejstvo svom silom podržavam, a to je da je država, odnosno Fond rada, dužna da mu poveže radni staž i i da ima pravo na penziju bez obzira je li okončan stečaj. Država je obavezna da plati šest minimalih zarada tom radniku, koji je zbog stečaja ostao bez posla, pa će se država umjesto radnika pokušati da se naplati iz stečajne mase“, dodao je Mugoša.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, smatra da predloženi zakon ne vrijedi ukoliko zaposleni u preduzećima nemaju kolektivne ugovore, kao i ako se ne organizuju.

„Predloženi zakon ne predstavlja ništa radnicima ukoliko se ne ujedine i nemaju kolektivne ugovore. Osnova svega mora da bude pravna, socijalna i država održivog razvoja“, poručio je Radulović.

On je kazao da su zaposleni u prethodnom, totalitarnom sistemu, imali bolja prava i veći standard, kao i da je krajnje degutantno danas govoriti o zakonu o radu.

Radulović je naveo da je broj zaposlenih posljednjih godina desetkovan, dok su zarade smanjene, tako da prosječna u trgovini iznosi oko 350 eura, prerađivačkoj industriji 426 eura, poljoprivredi 527 eura, nauci 410 eura, a zdravstvu 550 eura.

On je saopštio i da je oko 90 odsto radnika zaposleno na određeno vrijeme, zbog čega svakog momenta mogu dobiti otkaz, a ne smiju da se organizuju.

Predloženi zakon produkt kvalitetnog socijalnog dijaloga

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Suad Numanović, rekao je da su osnovni ciljevi predloženog zakona suzbijanje sive ekonomije, veća fleksibilnost tržišta rada i zaštita prava zaposlenih, koje je moguće ostvariti jedino njegovom odgovornom primjenom.

On smatra i da je predloženi zakon produkt kvalitetnog socijalnog dijaloga.

Predlog zakona o radu, prema riječima Numanovića, predstavlja reformsko rješenje, koje nudi 40 novih normi, kojim se, između ostalog, predviđa zasnivanje radnog odnosa danom stupanja na rad, što bi trebalo da doprinese suzbijanju sive ekonomije i zaštiti radničkih prava.

Predloženim zakonom reguliše se i pitanje radnog vremena, skraćenje prekovremenog i neprikosnoveno pravo zaposlenog na godišnji odmor, a predviđeno je i produženje ugovora na određeno vrijeme sa dvije na tri godine.

Numanović je saopštio da se predloženim zakonom poslodavcima obezbjeđuju efikasniji načini zapošljavanja, zasnivanje radnog odnosa bez prethodnog oglašavanja, kao i odgovornost zaposlenih za povredu radnih obaveza.

Poslodavcima je data mogućnost da daju otkaz bez pokretanja disciplinskog postupka, što bi, prema riječima Numanovića, trebalo da doprinese većoj fleksibilnosti.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović smatra da predloženo zakonsko rješenje predstavlja kompromis između interesa poslodavca, kojima su pojednostavljene procedure za davanje otkaza pojedinim radnicima, i zaposlenih kojima je neophodna bolja zaštita prava.

„Nijesam siguran da su radnička prava ovim zakonom kvalitetno zaštićena. U prilog tome govori i norma kojom se definiše zastarijevanje potraživanja iz radnog odnosa nakon četiri godine“, rekao je Rudović.

On je pitao i da li neke norme koje omogućavaju poslodavcima jednostavnije procedure davanja otkaza mogu biti lak izgovor za to.

„Predloženi zakon ima mnogo, mnogo mana, ali u njemu ima i određenih iskoraka“, kazao je Rudović i poručio da on neće biti važan ukoliko se ne stimulišu nova radna mjesta.

OKUPIO 250 PROIZVOĐAČA

Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda u Nikšiću okupio je više od 250 proizvođača koji su izložili svoje proizvode, rukotvorine, ljekovito bilje, suvenire i umjetnine.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, otvarajući sajam, ocijenio je da time ova manifestacija napravila značajan i simboličan iskorak.

„Preselili smo se iz uskih hodnika Sportskog centra u ovu prostranu dvoranu. Dvoranu koja je bila prepoznata i koja će ostati simbol mnogih važnih pobjeda koje su se dešavale na ovom parketu. Pobjeda koje su naše reprezentacije, i u košarci i u rukometu, vodile na prestižna svjetska takmičenja. Pobjede koje su na ovom parketu ostvarivali i lokalni sportski klubovi, jednako u košarci, rukometu, odbojci i prepoznatljivim za Nikšić borilačkim vještinama“, kazao je Simović.

On je kazao da to asocira i na mnoge druge važne pobjede kojim se kretalo upravo iz ove dvorane, u sve velike pobjede Crne Gore.

„Pobjede koje su Crnu Goru vodile putem napretka, pobjede koje su Crnoj Gori davale sigurnost, stabilnost, napredak na njenom demokratskom i ekonomskom razvoju, koje su čuvale sigurnost, stabilnost, mir i bezbjednost Crne Gore koju smo sačuvali kao prepoznatljivu adresu multivjerskog i multietničkog sklada. Crne Gore sa jasnom iskazanom tolerancijom, Crne Gore koja u narednom periodu želi i hoće da ostane takva. Da bude integrisana, sama sa sobom, da napravi što više mostova unutar Crne Gore, da napravi što više mostova sa regionom i nastavi sa svojim snažnim integracionim iskoracima“, poručio je Simović.

Prema riječima Simovića, ovogodišnji sajam je i potvrda svojevrsne pobjede samih poljoprivrednih proizvođača i preduzetnika. „Vi koji se naučili da pobjeđujete na bazi sopstvenog rada i zato ste uvijek imali povjerenja u odnosu na one koji rade. Zbog toga sam siguran da ćemo u narednom periodu nastaviti zajedno da pobjeđujemo“, poručio je potpredsjednik Vlade.

Simović je dodao da je ova manifestacija simbol i novih iskoraka koji se postižu u sektoru poljoprivrede.

“Iako imamo dosta toga još zajedno da uradimo, ti iskoraci su vidljivi, kako kroz obim poljoprivredne proizvodnje, tako i kroz kvaitet proizvoda i osvajanje novih standarda“, kazao je Simović.

On je posebno naglasio važnim evidentan odnos naše poljoprivredne proizvodnje prema tradiciji, što potvrđuju izlagači na sajmu koji su, kako je kazao, najbolji čuvari tradicije crnogorske proizvodnje hrane i simbol prepoznatljivog gostoprimstva Crne Gore.

“Zbog toga je mnogo važno da čuvamo sve te tradicionalne vrijednosti, a istovremeno da osvajamo i usvajamo nove standarde koji nas vode putevima koje zahtjeva naša evropska intergracija”, poručio je Simović.

Sajam postigao izuzetan uspjeh

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović, kazao je da je ovogodišnja manifestacija potvrda renomea i uspješnosti sajma, koji je za relativno kratko vrijeme ostvario izuzetan uspjeh, što potvrđuje sve veći broj izlagača i posjetilaca.

“Sajam lokalnih proizvoda postao je jedan od nikšićkih brendova, čime je ostvaren prvi cilj, kao i planirana afirmacija i osnaživanje poljoprivrede i proizvodnje organske hrane i izrada suvenira, umjetnina i rukotvorina”, ocijenio je Grbović.

Riječ je o privredno-turističkoj manifestaciji, ustanovljenoj prije pet godina, čiji je organizator nikšićka Opština, uz podršku Inovaciono – preduzetničkog centra (IPC) Tehnopolis, Ministarstva poljoprivrede i Sportskog centra, a strateški partner ove godine je Nacionalna turistička organizacija (NTO).

Grbović je kazao da je poseban značaj sajma to što on ima humanitarni karakter i omogućava da se pomogne dijelu porodica kojima je to najneophodnije”, dodao je Grbović.

Predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović, ocijenio je da je Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda značajna smotra, koja u kontinuitetu svjedoči o jačanju preduzetničkog duha vrijednih domaćina.

“Ova manifestacija predstavlja veliku podršku razvoju crnogorskog agrara i preduzetništva. Nikšićki sajam je ujedno i dobra prilika da, u okviru projekta Domaći ukusi, organizujemo tradicionalni susret proizvođača sa hotelijerima, kako bismo doprinijeli povećanju zastupljenosti naše hrane u turističkoj industriji”, rekao je Golubović.

On je kazao da se radi o projektu kojim u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, NTO-om i Investiciono-razvojnim fondom (IRF), nastoje da povežu poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju sa turističkom privredom i kroz dostupnost kvalitetnih, raznovrsnih i svježih domaćih proizvoda obogate gastro ponudu u turističkom proizvodu.

Direktor IRF-a, Zoran Vukčević, najavio je da će i u narednom periodu podržavati razvoj preduzetništva i ocijenio da su proizvođači dokaz da u Crnoj Gori postoji potencijal za valorizaciju njenih raspoloživih resursa, a prije svega proizvodnja hrane u saradnji sa turizmom.

“U svjetskoj ekonomiji trend je sve više gastro turizam, a Crna Gora u narednom periodu to može da ponudi. Za nas je posebno važno da obezbijedimo finansijska sredstava i u ovoj godini IRF je plasirao više od 230 miliona, a u narednoj planiramo najmanje 200 miliona EUR, što znači da će biti dovoljno novca za razvoj preduzetništva”, rekao je Vukčević.

Direktorica NTO, Željka Radak Kukavičić, rekla je da je neodvojiv segment turističke ponude, po čemu se neka zemlja pamti, ali i ono što oslikava identitet nekog podneblja, njegova autentična gastronomija.

“To može da bude prednost Crne Gore i jedinstven i veoma važan segment turistčke ponude koji u sebi objedinjuje prirodne prednosti ekološki zdrave hrane, tradiciju starih receptura domaćih jela, kulinarsko umijeće i znanje”, ocijenila je Radak Kukavičić.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, kazao je da je ovogodišnji sajam simbol novih iskoraka koje preduzimaju u sektoru poljoprivrede.

“Iskoraci su vidljivi, potrebno je još da ih napravimo zajedno, a njihova prepoznatljivost je vidljiva i kroz obim poljoprivredne proizvodnje, kroz kvalitet tih proizvoda, osvajanje novih standarda”, rekao je Simović.

Izlagači na sajmu su, kako je dodao, najbolji čuvari tradicije crnogorske proizvodnje hrane, autohtone, prepoznatljivog organskog porijekla, kao i gostoprimstva Crne Gore, prepoznatog u istoriji i vremenima kada je manjkavalo hrane i za ukućane.

VLADA SAOPŠTILA

Na prioritetnoj dionici autoputa Smokovac – Mateševo završeno je oko 85 odsto radova.

To se navodi u Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar – Boljare, koja sadrži pregled aktivnosti koje se odnose na izvršene radove po fazama  – otvorena trasa, tuneli i mostovi, a koju je Vlada usvojila.

Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji i efektima politika u oblasti preduzetništva i bisnisa za period 1. jul – 31. decembar 2019.

Tokom 2019. godine po osnovu različitih programa plasirano je ukupno 219.996.685 miliona eura direktne podrške preduzetništvu i biznisu, što je omogućilo da se sačuva ili otvori ukupno 10.074 radnih mjesta, sa stvorenim preduslovima za njihovo dodatno kreiranje.

“Kada je riječ o strukturi odoborenih sredstava, prisutna je snažna koncentracija kod jedne institucije – Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. koji učestvuje sa 98,71 odsto u ukupno odobrenim sredstvima za 2019. godinu. U odnosu na ostale programe, značajnije učešće u ukupnoj finansijskoj podršci ima i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja sa 1.664.950 miliona eura”, saopšteno je iz Vlade.

Donijet je Godišnji plan rada Investicono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. za poslovnu 2020. godinu i Finansijski plan Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. za 2020. godinu.

Kako je u raspravi navedeno IRF je od osnivanja 2010. godine do kraja novembra 2019. godine plasirao preko milijardu eura.

“U skladu sa dosadašnjom praksom, IRF će i u narednom periodu imati proaktivan pristup u cilju kreiranja novih radnih mjesta, ravnomjernog regionalnog razvoja i unapređenja životnog standarda. U tom smislu, IRF je za narednu godinu planirao značajna finansijska sredstva za pružanje podrške preduzetnicima, pri čemu je plan je da se plasira najmanje 200 miliona eura”, saopšteno je iz Vlade.

Usvojena je Informacija o zahtjevu Energean Monntenegro Limited, Kipar, za produženje prvog Perioda istraživanja iz Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore za blokove 4219-26 i 4218-30.

“Ugovorom o koncesiji je propisano da Faza istraživanja traje sedam godina, sa dva Perioda istraživanja od tri i četiri godine. Imajući u vidu da je koncesionaru potrebno dodatno vrijeme za dopunska istraživanja i da je izvršio sve obaveze iz radnog programa, odobreno je produženje prvog Perioda istraživanja za period od godinu dana”, navodi se u saopštenju.

Vlada je usvojila Informaciju o zaključenju Ugovora o garanciji za kreditni aranžman između JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za realizaciju Projekta proširenje regionalnog sistema za vodosnadbijevanje.

“Vrijednost kreditnog aranžmana za realizaciju Projekta je 24 miliona eura, a realizovaće se kroz dvije tranše, koje će iznositi do 12 miliona eura. Zakonom o budžetu za 2019. godinu predviđeno je izdavanje državne garancije za navedeni kreditni aranžman, u iznosu od 12 miliona eura, koliko iznosi Tranša 1 Projekta”, navodi se u saopštenju.

CBCG U NAREDNOJ GODINI

Ključni indikatori bankarskog sektora u Crnoj Gori danas imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, istakao je guverner Radoje Žugić i dodao da je CBCG za narednu godinu planirala sprovođenje nezavisne procjene kvaliteta aktive banaka.

U bankarskom sektoru Crne Gore 2019. godina bila “teška, ali veoma uspješna”, ocijenio je guverner CBCG Radoje Žugić.

“To potvrđuju ključni indikatori bankarskog sektora koji danas imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti”, kazao je Žugić.

Guverner je istakao da se glavna aktivnost CBCG planirana za narednu godinu odnosi na implementaciju AQR-a, odnosno sprovođenje nezavisne procjene kvaliteta aktive.

“U zavisnosti od rezultata ove procjene i ukoliko se za tim ukaže potreba, CBCG će postaviti zahtjeve za zdraviju aktivu, dodatno smanjenje nenaplativih kredita (NPL-a) i rast kapitala”, dodao je Žugić.

On se danas sastao sa članom Odbora direktora Lovćen banke, Ernstom Veltekeom i tom prilikom mu prezentovao stanje u bankarskom sektoru Crne Gore.

“Velteke je informisao guvernera o daljim planovima Lovćen banke, usmjerenim na snaženje njene pozicije na domaćem tržištu i istakao da će ova banka nastojati da, i u budućnosti, daje svoj doprinos pozitivnom stanju bankarskog sektora”, navodi se u saopoštenju CBCG.

Velteke je, tokom svoje bogate karijere, obavljao i funkciju predsjednika Banke Njemačke (Bundesbank) i ministra u Vladi Savezne Republike Njemačke.

AKTIVIRANE GARANCIJE

Država će platiti garancije od 29.250.000 eura izdate njemačko-austrijskoj kompaniji WTE i EVN grupe, za igradnju postrojenje za tretman otpadnih voda u Budvi. Iz Ministarstva finansija poručuju da će garanciju platili, ali i ispitati kompletan posao, u kojem je, kako je saopšteno, bilo sumnjivih, pa i kriminalnih aktivnosti. Porotiv odgovornih Vlada najavljuje i krivične prijave.

Ministar finansija Darko Radunović, na konferenciji za medije je saopštio da njemačka kompanija potražuje oko 64 miliona eura, od tog iznosa na Vladi je da plati 29.250.000 eura.

„Dakle naša se garancija može smatrati djelimičnim potraživanjem garancija koje oni traže“, naveo je Radunović.

„Želimo da pošaljemo jasnu poruku da će ovo biti predmet istrage nadležnih organa sa ciljem očuvanja interesa države, Opštine i svih građana“, saopštio je na konferenciji za medije državni sekretar u Ministarstvu finansija Nemanja Katnić.

Protiv koga će biti podnesene krivične garancije, odlučiće nakon što zaštitnik utvrdi sve detalje, poručeno je iz Vlade.

“Konstatujući da je cjelokupni posao pravno upitan Vlada je donijela Zaključak da se cjelokupni materijal na dalju nadležnost preda Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore sa zaduženjem da podnese krivične prijave nadležnom državnom tužilaštvu, protiv svih fizičkih i pravnih lica u Crnoj Gori i u inostranstvu koji su nanijeli štetu i ugrozili finansijske i ekonomske interese države i Opštine Budva”, kazao je Katnić.

On je kazao i da se tokom procesa konstatovalo da su učinjeni veliki propusti kako u zaključenju samog Ugovora, tenderskoj proceduri, realizaciji samog projekta, kvalitetu izvedenih radova, određenim finansijskim aktivnostima.

“Te aktivnosti u najmanju ruku možemo okarakterisati kao sumnjive i problematične, pa i kriminalnih aktivnosti, a što je konstatovano i u nalazima vještaka koji su bili angažovani u ovom procesu”, saopštio Katnić.

Koncern je, kako kažu, Opštinu Budva, pismom obavijestio da ne priznaju nalaze mješovite komisije koja je trebalo da utvrdi koliko je zaista njemačka firma WTE (Wasset technik iz Esena), čiji je većinski vlasnik austrijski koncern EVN uložila u taj projekat.

Koncem WTE/EVN, prema prethodnom dogovoru, trebalo je napusti postrojenje u Bečićima krajem aprila 2020, nakon što je početkom ove godine Opština prebacila četiri miliona eura na njihov račun, a do tada da mješovita komisija (predstavnici Opštine, Vlade, te inostrane banke) utvrdi koliko će im još novca biti isplaćeno da predaju projekat.

MONSTAT SAOPŠTIO

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u trećem kvartalu 2019. godine iznosio je 1.630,6 miliona eura i viši je u odnosu na isti period prošle godine za 99,5 miliona eura, pokazao je preliminarni obračun Zavoda za statistiku (MONSTAT). Kako je saopšteno, realni rast BDP-a u trećem kvartalu iznosio je tri 4,7 odsto.

Direktorica Monstata, Gordana Radojević, kazala je da je BDP u periodu od jula do kraja septembra iznosio 1,63 milijarde eura.

“U apsolutnom iznosu stvoreno je više dodate vrijednosti za oko 100 miliona eura u odnosu na isti kvartal prošle godine”, rekla je Radojević na konferenciji za novinare.

Ona je navela da je najznačajniji rast u trećem kvartalu zabilježen u sektoru građevinarstva.

“Mjereno vrijednošću izvršenih građevinskih radova, zabilježen je rast od 31,4 odsto, a izvršenim efektivnim časovima rada 12,6 odsto”, dodala je Radojević.

Pored građevinarstva, značajan rast zabilježen je u sektorima vađenje rude i kamena od 20,7 odsto i proizvodnje električne energije 7,4 odsto.

Radojević je saopštila da je poseban doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu došao od turizma.

“Prihodi od turizma povećani su 8,8 odsto i prema podacima Centralne banke (CBCG) u trećem kvartalu su iznosili 761,2 miliona eura, što je 61,5 miliona eura više u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal”, precizirala je Radojević.

Prema njenim riječima, negativan doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu dolazi od sektora prerađivačke industrije, koja je u trećem kvartalu zabilježila pad od 7,3 odsto.

Radojević je saopštila da je pozitivan doprinos rastu BDP-a u došao i od naplaćenih poreza.

Prema podacima Ministarstva finansija, u trećem kvartalu porezi su naplaćeni u iznosu od 304,8 miliona eura, što je povećanje od 14,4 odsto ili 38,5 miliona eura u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Monstat će podatke BDP-a za četvrti kvartal objaviti 18. marta.

Pomoćnica direktorice Monstata, Branka Šušić Radovanović, kazala je da BDP u tekućim cijenama za treći kvartal iznosio 1,63 milijardi eura, što je 99 miliona eura dodane vrijednosti više u odnosu na uporedni period.

“Stopa nominalnog rasta u trećem kvartalu ove godine je, u odnosu na isti period prošle, iznosila 6,5 odsto”, navela je Šušić Radovanović.

Ona je dodala da je BDP u stalnim cijenima za treći kvartal iznosio 1,6 milijardi eura, što je realno 72 miliona više dodane vrijednosti u odnosu na uporedni period.

“Posmatrano po kategorijama potrošnje BDP-a, finalna potrošnja koja sadrži ličnu domaćinstava i državnu, nominalno je porasla 2,6 odsto u trećem kvartalu”, saopštila je Šušić Radovanović.

Bruto investicije su zabilježile nominalni rast od 2,2 odsto, dok je izvoz robe i usluga nominalno porastao devet odsto.

SDP

Odbornička DPS većina u Tivtu odbila je danas da u dnevni red sjednice lokalnog parlamenta, uvrsti razmatranje predloga SDP za održavanje opštinskog referenduma na kojem bi se građani izjasnili da li su za ponuđeni model valorizacije Aerodroma Tivat.

Kako je saopšteno iz SDP-a, DPS je na taj način pokazao što misle o 840 sugrađana Tivta, koji su, u skladu sa zakonom, tražili da se izjasne o sudbini  najvažnijem preduzeću u našem gradu.

“Naša želja je bila da se o Tivtu pitamo mi u Tivtu, a ne moćnici iz Podgorice, ali izgleda je za naš lokalni DPS bitnije što misli neko iz drugog grada, nego Tivćani i Tivćanke”, poručuju iz SDP-a.

Kažu da je na drugoj strani Predlog rezolucije o očuvanju Aerodroma Crne Gore, koji je takođe predložila SDP, uvršten u dnevni red Skupštine Crne Gore i biće danas razmatran u državnom parlamentu.

“Da preciziramo, o Aerodromu Tivat će raspravljati državna Skupština, ali gospoda iz DPS Tivat misle da je to pitanje nevažno za tivatsku, tako da ono nije među 62 predložene tačke dnevnog reda na današnjem zasijedanju”, stoji u saopštenju SDP-a. 

Ipak poručuju da će se referendum o Aerodromu održati, uprkos, kako navode, pstrukcijama i protivljenju.

“Zato što je to nepodijeljena želja svih naših sugrađana, bez obzira kojoj partiji da pripadaju. Gospodo iz tivatskog DPS-a volju građana ne možete zaustaviti i volju građana ćete morati poštovati!”, poručuju iz SDP-a.

REALIZACIJA OD 2021.

Nakon tehničke pomoći za izradu idejnog i glavnog projekta obilaznice oko Budve koja je započeta u julu, Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) izdalo je Ministarstvu saobraćaja i pomorstva početkom ovog mjeseca urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničkog dijela dokumentacije projekta čija će realizacija početi 2021. godine, pišu Dnevne novine.

U pitanju je jedna od četiri obilaznice na budućoj Jadranskoj magistrali za brzi motorni saobraćaj, za koju se potrebna dokumentacija priprema već pet mjeseci.

Naime, 8. jula počeo je rad na dijelu projekta povećanja efikasnosti saobraćaja i unapređenje bezbjednosti saobraćaja na Ruti 1 Mediteranskog koridora, koji se tiče značajnog infrastrukturnog objekta u “prijestonici turizma”.

Tehnička podrška aktivnostima od 9,5 miliona eura stigla je od Evropske unije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan WBIF. Dobijena pomoć odnosila se, prije svega, na izradu studije izvodljivosti za jadranskojonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, čiji je rok završetka kraj mart naredne godine. Njime će ujedno biti definisane osnove za terenska istraživanja, pripremu idejnog i glavnog projekta, te tenderske dokumentacije za 13 kilometara prioritetne dionice obilaznice.

Realizacija projekta povjerena je konzorcijumu IPF7, koji predvodi HILL International NV. U pitanju je segment koji će prolaziti kroz Goroviće, Pobore, Lastvu, Maine, Brajiće i Kuljače u budvanskoj opštini, a koji pripadaju Prostornom planu posebne namjene za Obalno područje.

Ovim PPPN za Obalno područje kao jedan od prioriteta razvoja definisane su dvije magistrale za brzi motorni saobraćaj. U ovom, kao i u Prostornom planu Crne Gore do 2020. godine, navodi se da je prvi značajan koridor od granice sa Bosnom i Hercegovinom kod Šćepan Polja preko Plužina i Nikšića do Podgorice. Ta ruta je najvećim dijelom rekonstruisana u magistralni put.

Drugi prioritet je segment Jadranske magistrale kroz našu zemlju: od granice sa Hrvatskom na Debelom brijegu, preko Herceg Novog, Bokokotorskog zaliva, Tivta, Budve, Bara i Ulcinja do granice prema Albaniji. Upravo ovu saobraćajnicu čija je dužina procijenjena na oko 110 kilometara, smatraju “osovinom razvoja Obalnog područja Crne Gore”, a s obzirom na poziciju i visinu investicije preporučuje se njena izgradnja u više faza.

Kako se navodi u dokumentima dostavljenim MORT-u za potrebe izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, PPPN predviđa na početak trase buduće magistrale u Herceg Novom, na Debelom brijegu, odakle ide sjeverno od Sutorine na oko 300 metara nadmorske visine. Na toj koti nastavlja iznad Igala i Herceg Novog, a zatim se lagano se spušta prema Zelenici i Kumboru.

Ovdje se takođe jasno navodi da će prelaz preko Bokokotorskog zaliva biti regulisan mostom, koji će biti izgrađen južno od tjesnaca Verige između Svete Neđelje sa jedne i Opatova sa druge strane zaliva. Trasa dalje nastavlja sjeverno od Tivta, ukršta se sa prilaznim putem koji vodi za tunel Vrmac, te prolazi sjevernom padinom Grbaljskog polja u brdovit predio iza Budve, na oko 200-300 metara nadmorske visine, koja se zadržava sve do Petrovca. Od Petrovca se nastavlja

iznad Mišića, Đurmana i pored tunela Sozina, da bi iznad Sutomora putanja počela da se spušta i ide uz željezničku prugu sve do Bara. Nakon toga se penje u smjeru jugoistoka do oko 200 metara nadmorske visine, kod Pečurica skreće prema jugu pored Kruča i Vladimira i nastavlja prema Sukobinu gdje se i završava.

“Trasa ide na tim nadmorskim visinama radi boljih topografskih uslova u odnosu na priobalnu zonu kojom ide postojeća Jadranska magistrala, kao i radi izbjegavanja graditeljskog nasljeđa i novoizgrađenih prostora. S obzirom na to da je trasa Jadranske magistrale za brzi motorni saobraćaj do sada razrađena samo na nivou Generalnog projekta za potrebe izrade PPPN Obalnog područja, koridor će se čuvati u ukupnoj širini od 350 metara”, precizira se u dostavljenom materijalu.

Takođe se navodi da je sadržaj PPPN Obalnog područja osnova za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za svu saobraćajnu i tehničku infrastrukturu, ali da su za pojedine dionice brze saobraćajnice ponuđena alternativna rješenja. Kako je navedeno, trase su orijentacione i prilikom dalje razrade planiranih puteva obavezno je trasiranje sa minimalnim negativnim posljedicama na zatečenu izgrađenost naselja.

“Dionice planirane Jadranske magistrale za brzi motorni saobraćaj na teritoriji svih primorskih opština osim Kotora predstavljaće i obilaznice oko tih gradova”, dodaje se u dokumentu.

Uz budvansku, obilaznice će biti napravljene i oko Herceg Novog, Tivta i Bara.

SIMOVIĆ UVJEREN

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ponovo je tražio biznis plan koji je prethodio izradi predloga zakona o pomoći vrijednoj 155 miliona eura za nacionalnog avio-prevoznika Montenegroerlajns (MA), pišu Dnevne novine.

Simović je, kako prenose Dnevne novine, kazao da su u Vladi ubijeđeni u ispravnost odluke za MA.

“Kako je vrijeme prolazilo, sve smo više bili ubijeđeni u ispravnost odluka koje smo donosili u prethodnom periodu, sa ciljem opstanka nacionalne avio-kompanije. Interes opstanka MA nije samo pitanje razvoja turizma, nego ukupne ekonomije u državi koja je, prije svega, avio destinacija”, rekao je Simović, dodajući da smo svjedoci bankrota nacionalnih avio-kompanija, poput Adria Airwaysa u Sloveniji.

Ukazao je i da ne postoji bolji primjer od Islanda.

“Zar je potreban bolji primjer od Islanda gdje je prije nepunih godinu bankrotirala njihova nacionalna avio-kompanija? U toj državi, nakon toga, imamo sunovrat nacionalne ekonomije, u toj godini Island projektuje rast ekonomije za 1,8 odsto, a imaju pad za 0,6 odsto. Pogledajte šta se dešava sa Adria Airwaysom. Naš interes i potreba je opstanak nacionalne avio-kompanije”, rekao je Simović.

USVOJENA ANALIZA

Investicije predstavljaju glavni pokretač privrede u prethodnom periodu, saopštila je generalna direktorica Direktorata za ekonomsku i razvojnu politiku u Ministarstvu finansija Iva Vuković.

Vlada je, na današnjoj sjednici usvojila Jesenju analizu, makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi za ovu godinu.

Vuković je, na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, kazala da crnogorsku ekonomiju u periodu 2017 – 2019. karakteriše dinamičniji ekonomski rast, u prethodne dvije godine sa visokim stopama.

„I možemo kazati da je u ovoj godini ostvarena stopa rasta od 3,1 odsto respektabilna, imajući u vidu rezultat u prethodnom periodu“, rekla je Vuković.

Kako je navela, BDP po glavi stanovnika porastao je sa 6,9 eura u 2017. na procijenjenih 7,74 eura u ovoj godini.

Prema riječima Vuković, BDP po glavi stanovnika prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori porastao je sa 44 odsto na 47 dsto prosjeka Evropske unije, najviši u regionu Zapadnog Balkana, dok je rast u prošloj godini najveći u regionu i jedan od najvećih u Evropi.

„Za ovu godinu procjena je da će crnogorska ekonomija rasti po stopi od 3,1 odsto, međutim nakon usvajanja procjene od Vlade, objavljeni su podaci o većini indikatora za treći kvartal koji bilježe izuzetno snažne stope rasta“, rekla je Vuković.

U tom smislu, kako je kazala, turizam za dest mjeseci bilježi rast od 19 odsto u dolascima i 10,7 odsto rast noćenja.

Vuković je pojasnila da to znači da ovako snažna turistička sezona može ukazati da će stopa rasta u ovoj odini premašiti 3,1 odsto.

Građevinarstvo je, dodala je ona, ostvarilo rast u trećem kvartalu od 31 odsto, mjereno vrijednošću izvršenih građevinskih radova.

Vuković je kazala da samo ova dva indikatora ukazuju da bi treći kvartal trebalo da ima snažnu stopu rasta, i dodala da će Uprava za statistiku sjutra objaviti stopu rasta trećeg kvartala.

„Investicije predstavljaju glavni pokretač privrede u prethodnom periodu. Realizuju se brojni projekti – autoput Bar-Boljare, podmorski energetski kabal, Porto Montenegro, Portonovi i brojni drugi projekti u energetici, turizmu, telekomunikacijama, industriji, saobraćaju“, navela je Vuković.

Ona je dodala da je zabilježeno visoko učešće u bruto investicija u BDP-u od oko 31 odsto, i da je bilo preko 2,1 milijardu EUR stranih direktnih investicija za skoro tri godine.

Vuković je kazala da crnogorska ekonomija radi na poboljšanju turističke destinacije uz kontinuirano unaprjeđenje smještajnih kapaciteta.

Kako je navela, u ovoj godini otvoreno je 46 novih hotela, čime je ponuda povećana za 11 odsto.

Značajno je, kazala je Vuković, veći broj turista u predsezoni i postsezoni, a prihodi od ino turista za devet mjeseci veći su za 9,3 odsto.

Prema njenim riječima, izrazito snažni su bili i tokovi na tržištu rada. „Parametri tržišta rada će prema procjeni biti bolji od rekordne 2018“.

Vuković je rekla da su dinamična ekonomska aktivnost i dobre razvojne politike opredijelile kretanja na tržištu rada, uz podsjećanje da je povećana minimalna zarada i da su smanjeni doprinosi za zdravstvo na teret poslodavca.

„U fokusu je nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije usmjerenih na smanjenje budžetskog deficita i stvaranje uslova za postepeno opadanje javnog duga“, istakla je ona.

Prihodi budžeta za devet mjeseci ove godine, prema riječima Vuković, veći su 5,1 odsto u odnosu na prošlogodišnje ostvarenje, dok je za devet mjeseci ostvaren suficit javnih finansija od tri miliona EUR, ili 0,1 odsto BDP-a.

Ona je naglasila da održivi razvoj ostaje u fokusu razvojne i ekonomske politike, i da se, uz racionalno i adekvatno korišćenje prirodnih resursa, razvijaju energetika, poljoprivreda i turizam.

„Razvija se cjelogodišnji turistički proizvod uz unaprjeđenje fizičke infrastrukture kao preduslov za brži ekonomski rast i razvoj“, navela je Vuković.

Kako je navela, ulažu se značajna sredstava u izgradnju i rekonstrukciju saobraćajne infrastrukture, i za autoput je ukupno isplaćeno 655,6 miliona EUR.

Vuković je dodala da je, završetkom projekta izgradnje podmorskog elektroenergetskog kabla, Crna Gora postala jedno od najznačajnijih energetskih čvorišta Evrope.

„Stabilan i predvidljiv pravni i regulatorni okvir podstiče investicije u sektoru elektronskih komunikacija i rađeno je puno i na otklanjanju prepreka konkuirentnosti kroz realizaciju strukturnih reformi u cilju jačanja konkurentnosti“, istakla je Vuković.