MIŠNIĆ SAOPŠTIO

Mojkovac će biti sredina sa najboljim uslovima za život za par godina, kazao je predsjednik te opštine Ranko Mišnić.

On je gostujući u Jutarnej programu Televizije Crne Gore kazao da je projekat izgradnje ski centra na mojkovačkoj strani Bjelasice istorijski važan za razvoj Opštine Mojkovac.

“Taj projekat će promijeniti sam prostor, sam imidž grada. Otvaraju se vrata razvoju grada, nova radna mjesta, nove ideje. Dolaskom turista preduzetnici će valorizovati svoje ideje, to će preporoditi Mojkovac”, kazao je Mišnić.

Prva faza izgradnja putne infrastrukture podsjeća biće završena tokom ove godine, a vrijednost projekta, podsjeća je oko 3,5 miliona eura. Prilikom izgradnej, kako je kazao, vodi se računa i o biodiverzitetu.

Sve što se radi u opštini Mojkovac, dodaje, radi se kako bi se otvorilo što više readnih mjeta i prekinulo odlaženje ljudi sa sjevera ali i vratili mladi i obrazovani ljudi.

“Moram da istaknem da u Mojkovcu to nije tako izraženo. Danas imamo 5 zahtjeva za urbanističko tehničke uslove za hotelske sadržaje, to je to što mi radimo i zašto se borimo. Zato će Mojkovac za par godina biti sredina sa najboljim uslovima za život”, istakao je Mišnić.

On dodaje da je u završnoj fazi infratsrukturno opremanje biznis zone u tom gradu u koji je uloženo oko milion eura a koja ćže, kako je najavio biti završena na proljeće.

“To je jedini prostor na taj način koncipiran u Crnoj Gori. Na tom prostoru svi potencijalni investitori će imati subvencije, minimalnu naplatu po kvadratu 0,5 centi, biće oslobođeni komunalija za prostor koji budu izgradili”, kazao je Mišnić.

On je kazao i da u tom gradu već imaju 3 ili 4 ozbiljna investitora koji će radit imale pogone prerade.

NAREDNIH 15 DANA

Eurodizel i lož ulje za veleprodaju od ponoći su pojeftinili sedam odnosno šest centi, dok se cijene benzina nijesu primijenile, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Euraodizel će tako u narednih 15 dana koštati 1,19 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,16 eura.

Građani će litar euraosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 17. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 18. februara.

UPCG

Na poziv Konfederacije malih i srednjih preduzeća i zanatstva Italije “Confimpresaitalia”, delegacija Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) bila je glavni inostrani gost i učesnik Regionalnog kongresa Pulja koji je održan u gradu San Đovanni Rotondo, u Italiji. Dogovorena je poslovna saradnja provrednika dvije zemlje.

Kao je saopšteno iz UPCG, nakon zvaničnog otvaranja kongresa, predsjednica regionalnog udruženja “Confimpresa Taranto” Alesandra Đusti iskazala je dobrodošlicu predstavnicima UPCG i najavila buduću institucionalnu saradnju Unije i udruženja koje ona predvodi.

“Đusti je kazala da je istorija koja povezuje Italiju i regiju Pulja sa Crnom Gorom i Balkanom jedinstvena, datira od vremena Rimske imperije i traje sve do današnjih dana”, navodi se u saopštenju.

Iz novije prošlosti, kao se navodi, izdvojila je događaj koji je, kako je objasnila, za sve poseban jer pravi direktnu vezu na liniji: italijanski nobelovac Marconi – Crna Gora.

“Upravo je iz Pulje krenula promjena tehnoloških odnosa i komunikacije između nacija i kontinenata. Zahvaljujući Markoniju, između Barija i Bara je 1904. godine uspostavljen prvi radio prenos koji je krenuo preko Jadrana i, u tom vremenu, stvorio izuzetnu tehnološku vezu između Italije, Crne Gore i Balkana. Nakon toga, 115 godina kasnije, šefovi država Italije i Crne Gore su 15. novembra 2019. godine inaugurisali prvi energetski most između Italije i Crne Gore, a time i između Evropske unije i Balkana. Realizator tog velikog poduhvata je italijanska Terna, prvi operator prenosa Evrope”, istakla je Đusti.

Kako je najavila, već narednih dana biće organizovan susret na kojem će ona i predsjednik UPCG Predrag Mitrović zaključiti sporazum o poslovnoj saradnji ta dva udruženja.

Kako navode iz UPCG, tokom boravka u Italiji, savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u UPCG Filip Lazović održao je niz sastanaka sa čelnicima poslovnih udruženja.

“Tom prilikom, predsjednika ‘Confimpresaitalia’ Luiđi Manđanjela upoznao je sa aktuelnom ekonomskom situacijom i uslovima za obavljanje biznisa u Crnoj Gori, a zatim mu prezentovao potencijale i otvorenost naše zemlje po pitanju stranih ulaganja i investicija, naročito u oblasti energetike, informacionih tehnologija i turizma”, navodi se u saopštenju.

Lazović je, kako dodaju, uputio na značaj intenziviranja saradnje privrednika Crne Gore i Italije.

“On je objasnio da ‘u našoj zemlji registrovano oko 600 malih i srednjih preduzeća sa italijanskim kapitalom. Takođe, Italija je, u odnosu na ostale zemlje EU, prvi spoljnotrgovinski partner Crne Gore, dok je 2018. godine bila i najveći investitor sa ulaganjima koja su iznosila 116 miliona eura'”, navode iz UPCG.

Učesnici Regionalnog kongresa Pulja, bili su državni podsekretar vanjskih poslova Italije Rikardo Antonio Merlo, predsjednik Regije Pulja Mikele Emilijano, predsjednici regionalnih poslovnih udruženja, zvaničnici i članovi “Confimpresaitalia”, kao i predstavnici italijanske privrede. Delegaciju UPCG činili su savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u UPCG Filip Lazović i savjetnik za rad sa članstvom Danilo Kaluđerović.

PORTONOVI

Interesovanje za vezove u D-Marin Portonovi marini tokom zimskih mjeseci je veliko i kapaciteti marine se ubrzano popunjavaju, saopštili su njeni predstavnici.

“Da za vezove u jednoj od najljepših marina na Jadranu vlada veliko interesovanje potvrđeno je i na najvećem sajmu nautike u zatvorenom prostoru u Dizeldorfu, koji je održan od 18. do 26. januara”, navodi se u saopštenju D-Marin.

Na promotivnom štandu grupe D-Marin, najveće interesovanje je iskazano upravo za D-Marin Portonovi marinu i Crnu Goru uopšte.

Menadžer D-Marin Portonovi marine, Nikola Banović, kazao je da u marini, koja je sastavni dio prestižnog Portonovi rizorta, tokom ove godine planiraju niz aktivnosti koje će biti organizovane za korisnike vezova i posjetioce.

“Izdvojili bismo sportske i kulturno-zabavne aktivnosti poput regate koja će biti organizovana sa lokalnim jedriličarskim klubovima i renomiranim jedriličarima, ali i nastupe mjesne muzike iz Đenovića koja će u marini svirati poznate svjetske hitove tokom ljetne sezone”, dodao je Banović.

Zaposleni u D-Marin Portonovi marini kontinuirano rade na unapređivanju svojih vještina u skladu sa razvojem industrije, kroz različite obuke i treninge.

Kako je rad na osnaživanju kadra od velikog značaja za razvoj cijele industrije, ostvarena je saradnja i sa Pomorskim fakultetom iz Kotora čiji će studenti imati priliku da volontiraju, primjenjuju stečena znanja i razvijaju nove vještine tokom ljetnje turističke sezone u marini D-Marin Portonovi.

Banović je rekao da je D-Marin Portonovi marina, za klijente i korisnike vezova, spremila niz povoljnosti.

“Jedna od takvih je i Bring your friend kampanja koja će vlasnicima plovila do 12 metara omogućiti značajne benefite ukoliko odaberu ovu luku kao svoju matičnu. Svaki korisnik veza ima obezbjeđen parking u marini, a za one koji potpišu ugovor na duže vrijeme obezbjeđeno je i garažno mjesto u okviru cijene veza”, objasnio je Banović.

Na raspolaganju će im takođe biti i široka ponuda usluga Portonovi rizorta gdje korisnici marine imaju posebne povoljnosti.

D-Marin Portonovi marina raspolaže sa 238 vezova.

U okviru marine nalazi se i granični prelaz, a od ove sezone će početi sa radom i benzinska stanica sa mogućnošću snabdjevanja plovila gorivom oslobođenim od poreza i akciza.

Naredno internacionalno predstavljanje D-Marin Portonovi marine planirano je za sajam nautike u Istanbulu od 22. februara do 1. marta.

ORLANDIĆ

Aerodromi Crne Gore su, prema prvim statistikama, u januaru opslužili 17 odsto više putnika nego u istom periodu 2019. godine, saopšteno je iz te kompanije. Izvršni direktor Aerodroma, Danilo Orlandić, ocijenio je da im skoro 15.000 putnika više daje za pravo da vjerujemo da će ovo biti izuzetna godina za Aerodrome Crne Gore.

Orlandić dodaje da je, osim porasta broja putnika, porastao i broj aviona koji su saobraćali sa podgoričkog i tivatskog aerodroma. Navodi i da će ove dvije vazdušne luke uskoro biti povezane i sa novim destinacijama.

“Već krajem ovog mjeseca, tačnije 23. februara biće otvorena linija za Krakov, nakon čega će se iz Podgorice letjeti za Dablin, Poznanj, Zagreb, Kijev i Lisabon”, navodi Orlandić.

Dodaje da sve veći broj linija koje otvaraju sa najprestižnijim avio kompanijama doprinosi atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

“Ne manje važna je i činjenica da naši građani, zahvaljujući prvenstveno dobrim ugovorima koje sklapamo sa low cost kompanijama, imaju mogućnost da češće jeftino putuju i time unaprjeđuju svoj lični i profesionalni život.”, navodi se u saopštenju Orlandića.

CIJENE GORIVA

Eurodizel i lož ulje za veleprodaju od ponoći će pojeftiniti sedam odnosno šest centi, dok se cijene benzina neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Euraodizel će tako u narednih 15 dana koštati 1,19 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,16 eura.

Građani će litar euraosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 17. februara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 18. februara.

KARIJERNI CENTAR UCG

Na nagradnom konkursu Karijernog centra Univerziteta Crne Gore za najbolju startap ideju, od 14 prijavljenih idejnih projekata, prvu nagradu u ravnomjernom iznosu dijele projekti: – EcoSwApp i Experience with me. Fond za prvu nagradu obezbijedio je Univerzitet Crne Gore, u iznosu od 3000 eura. Druga nagrada pripala je projektu KOLOS, gdje je nagradni fond od 1000 eura obezbijedila Privredna komora Crne Gore.

Komisija je, kako je saopšteno, izdvojila ove ideje na osnovu tri kriterijuma: inovativnost, analiza tržišta i finansijska održivost poslovne ideje.

U sastavu komisije su bili dekan Ekonomskog fakulteta UCG prof. dr Nikola Milović, prorektorice UCG prof. dr Irena Orović i predstavnica Privredne komore dr Nina Drakić.

Iz Karijernog centra UCG je saopštenio da se projekti bave temom ekologije, turizma i trgovine, oslanjajući se na najnovije tokove tehnologije.

Nagrađeni idejni projekti su, prema ocjeni Komisije, na najbolji način pristupili rješavanju izazova u našem okruženju i pružili najtemeljniju i sveobuhvatnu analizu svih segmenata razrade biznis ideje i biznis plana koji su zahtijevani u prijavnom formularu.

Idejni projekat “EcoSwApp“, studentkinje Ekonomskog fakulteta Dragane Vujisić, bavi se aktuelnom problematikom odlaganja otpada, kao jednog od vodećih izazova društva u procesu očuvanja životne sredine, objasnio je menadžer Karijernog centra UCG Ivica Todoorović.

„Ovaj poslovni model treba da motiviše građane da se odgovorno odnose prema sredini, kroz reciklažne automate i aplikaciju za prikupljanje poena koji bi im donijeli set usluga, povoljnosti, popusta i slično. Održivost je zasnovana na prodaji prikupljenih sekundarnih sirovina, reklamiranjem na reciklažnoj infrastrukturi i propratnoj aplikaciji“, objasnio je Todorović.

“Experience with me“, projekat studenkinje Pravnog fakulteta Andree Mićanović, bavi se unapređenjem informativnih servisa za turiste i posjetioca istorijskih i kulturnih znamenja, ali i brojnih turističkih atrakcija u Crnoj Gori, restorana, hotela, kroz razvoj specijalizovane onlajn platforme odnosno, turističke aplikacije. Poseban fokus projekta je na Podgorici, kao na glavnom gradu.

„Održivost poslovnog modela zasnovana je na zaradi od aplikacije kroz mehanizam reklamiranja ugostiteljskih, kulturnih i istorijskih objekata kao i drugih zainteresovanih subjekata koji svoje proizvode ili usluge žele promovisati i plasirati turistima“, navodi Todorović.

Drugoplasirani idejni projekat “KOLOS“, koji su predstavili studenti Prirodno-matematičkog fakulteta UCG Aleksa Vujošević i Nikola Kadić, fokusiran je na oblast trgovine i izdavanja nekretnina.

„Inovirana 3D platforma treba da obezbijedi optimizaciju procesa pregledanja i odabira nekretnina od strane klijenata, optimizaciju vremena i objedinjavanje ponuda na jednom mjestu, u cilju razvoja efikasnijeg modela poslovanja u ovom segmentu djelatnosti“, pojašnjava Todorović.

U BUDVI

Stečajna uprava Atlas banke objavila je javni poziv za učešće na nadmetanju za prodaju nepokretnosti u Budvi, čija je ukupna vrijednost 4,2 miliona eura.

Poziv se odnosi na zgradu u okviru koje se, između ostalog, prodaje 16 apartmana, 21 garažno mjesto, tri poslovna prostora i krovna terasa. Na prodaju su ponuđeni i nestambeni prostori i tehnička prostorija.

Cijene ponuđenih apartmana, čija je površina 36 i 46 metara kvadratnih, kreću se od 90,97 hiljada eura do 143,3 hiljade eura, a garažnih mjesta od 16,95 hiljada eura do 29,99 hiljada eura, zavisno od površine.

U pozivu je objašnjeno da pravo prvenstva na kupovinu garažnih mjesta imaju zainteresovani za kupovinu poslovnih prostora i apartmana.

Cijena najvećeg ponuđenog poslovnog prostora, od 348 metara kvadratnih, iznosi 803,35 hiljada eura. Prodaju se i poslovni prostori od 135 i 105 metara kvadratnih po cijenama od 311,64 hiljade eura, odnosno 242,39 hiljada eura.

Na prodaju je ponuđena i krovna terasa površine 376 kvadratnih metara po cijeni od 585,72 hiljade eura.

Prodaja nepokretnosti obaviće se usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 4. marta. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 3. marta uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost.

RADNICI METALCA

Ne nazire se rješnje za krizu u nikšićkom Metalcu.

Radnici kojima se duguju tri i po zarade okupili su se jutros kod kapije fabrike ogorčeni zbog kašnjenja zarada i prekida proizvodnje, ali i, kako ističu, činjenice da je uporava prekinula svaku komunikaciju sa njima.

Proizvodnja u fabrici je više puta prekidana tokom nekoliko posljednjih mjeseci, a posljednji put stala je 27. decembra prošle godine.

Direktor metalaca Živorad Krsamnović oglasio se prošle sedmice posljednji put kada je kazao da imaju problema sa naplatom potraživanja od kupca njihovih sirovina iz Litvanije.

Radnik Radisav Bulatović podsjetio je da se situacija nije promijenila od kako ih je uprava poslala na odmore 27. decembra, bez trećeg dijela oktobarske plate na koji su tada čekali.

“Nema proizvodnje, plata, sirovine u fabrici, a niko nam se ne obraća kao da ne postojimo. Bilo je nekih kašnjenja u isplati zarada u prošloj godini, ali smo vjerovali obećanjima da će biti bolje i čekali”, rekao je Bulatović.

Radnicima se sada, kako je saopštio, niko od uprave ne obraća, jer ni direktori, ni vlasnik više ne dolaze u Metalac.

Radnik Niko Ćetković podsjetio je na više puta odlagane rokove za početak proizvodnje i rekao da više ne znaju šta mogu očekivati.

”Ne znamo šta da radimo, u isčekivanju smo da, makar, direktori ili vlasnik dođu i kažu nam kakva je sudbina Metalca, odnosno da li je fabrika pred zatvaranjem. Ima nekih obećanja, ali već je drugi mjesec kako ništa ne znamo”, rekao je Ćetković.

Prema negovim riječima, problem je i što radnici angažovani na ugovoreni rok ne znaju da li su još zaposleni, ni da li su okončani disciplinski postupci protiv jednog broja zaposlenih zbog ranijeg prekida rada.

PREGOVORI O HEDŽINGU

Dok predstavnici Ministarstva finansija, odnosno Vlade razgovaraju sa sedam velikih svjetskih banaka o hedžingu, odnosno zaštiti od valutnog rizika kredita za auto-put od 944 miliona dolara,i predstavnici vlasti i opozicije kažu da sada drugog izbora nema.

Jedino se, kako su za Pobjedu kazali, mora voditi računa da se ovaj komplikovan aranžman, za koji treba dosta specifičnog znanja, odradi po što nižoj cijeni.

U našem slučaju je valutni najprostije rečeno, znači da dolarski kredit, koji smo uzeli od kineske Exim banke 2014. a čija otplata počinje naredne godine, kompletan ili djelimično konvertujemo u eurski i za tu transakciju platimo. Koliko će Vladu koštati zaštita od valutnog rizika to u ovom i momentu, kako su rekli iz Ministarstva finansija, nije poznato jer su u toku pregovori sa bankama.

Podsjetimo da je 30. oktobra 2014. kad je uzet kredit za auto-put jedan euro bio 1,273 a danas 1,105 dolara.

Ministar finansija Darko Radunović na početku januarau intervjuu za Pobjedu kazao je da se pregovara sa sedam banaka Societe Generale, JP Morgan, Erste Bank, Banca Intesa, Bank of America Merrill Lynch, Goldman Sachs, Deutsche Bank o zaključenju ISDA sporazuma, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcija.

Sada su iz Minstarstva finansija kazali da bi do kraja marta ugovori trebalo da budu usaglašeni.

“U toku su pregovori sa bankama u cilju pripreme i usaglašavanja odredbi ugovora. Očekuje se da će do kraja prvog kvartala ove godine ugovori biti usaglašeni. Nakon toga će Vlada biti informisana u cilju davanja saglasnosti za zaključivanje ISl DA sporazuma, koji će predstavljati pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije u momentu kada se procijeni da je situacija na tržištu najpovoljnija za Crnu Goru”, kazali su iz Ministarstva finansija ne navodeći nikakve detalje.

Pošto su u pitanju veliki iznosi kredita, kako objašnjavaju, kod ovakvih transakcija potreban je izuzetan oprez i puno znanja.

Trend kretanja dolara u proteklih godinu nije išao u korist konverzije dolarskog u euro dug, ali imajući u vidu da su u pitanju veliki iznosi i otplata na dug rok nemoguće je predvidjeti kretanje kursa valuta zbog čega se, kažu stručnjaci, mora ići u hedžing. Za koju varijantu zaštite će se Vlada odlučiti, trebalo bi, sudeći po najavama, da se zna za najviše dva mjeseca.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić Pobjedi je kazao da je nemoguće predvidjeti odnos euro -dolar u narednim godinama i da je za pohvalu odluka Vlade da se zaštiti od valutnog rizika za ovaj kredit.

“Veoma je teško, rekao bih i nemoguće, predvidjeti međusobni odnos dvije valute (euro i dolar) u narednih nekoliko godina. Odluka Vlade da se putem hedžinga zaštiti od valutnom rizika je za svaku pohvalu. Podsjetiću da su na takvoj zaštiti insistirale i kolega iz opozicije”, kaže Sekulić.

Tek kada kredit za prioritetnu dionicu auto-puta bude do kraja isplaćen, dodaje on, moći će da se „podvuče crta“.

“Tek tada će moći i da se kaže da li smo hedžingom profitirali. Ali ono što se sada sa sigurnošću može reći jeste da ćemo hedžingom otkloniti rizik nepovoljnog scenarija ukoliko bi američki dolar rapidno rastao u odnosu na evropsku valutu”, smatra Sekulić.

I nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović Pobjedi je kazao da se hedžing mora odraditi jer se ne smijemo kockati.