MONSTAT

Cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u decembru prošle godine su u odnosu na novembar bile u prosjeku više 0,4 odsto, pokazuju podaci Monstata.

Izvozne cijene industrijskih proizvoda su u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2018. bile više 0,9 odsto.

“Pad cijena proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u periodu od januara do decembra prošle godine u odnosu na isti period 2018. iznosila je dva odsto”, navodi se u saopštenju.

Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u decembru prošle godine su u odnosu na novembar bile u prosjeku više jedan odsto.

“Uvozne cijene industrijskih proizvoda su u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2018. bile više 3,9 odsto”, rekli su statističari.

Stopa rasta cijena industrijskih proizvoda iz uvoza od januara do decembra prošle godine u odnosu na uporedni period iznosila je 1,4 odsto.

CBCG

Prosječna likvidna sredstva banaka su u novembru prošle godine iznosila 1,1 milijardu eura, što je 5,2 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Prosječna likvidna sredstva su u novembru u odnosu na isti mjesec 2018. godine porasla 12,1 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Iz CBCG su podsjetili da su iz monetarne statistike isključene Invest banka Montenegro (IBM) i Atlas banka u januaru, odnosno aprilu.

Bilansna suma banaka na kraju novembra iznosila je 4,7 milijardi eura i porasla je 2,5 odsto u odnosu na oktobar, dok je u odnosu na isti period 2018. godine bila veća 6,6 odsto.

„Kada se, zbog uporedivosti, iz podataka za novembar isključe dvije banke koje nijesu dio statistike, bilansna suma banaka na godišnjem nivou bilježi rast od 14,1 odsto“, navodi se u Biltenu CBCG.

U strukturi aktive banaka, u novembru su dominantno učešće od 65,8 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 19,5 odsto, dok se 12,3 odsto odnosilo na hartije od vrijednosti, a 2,4 odsto na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 75,6 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 13 odsto, pozajmice sa 7,9 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,5 odsto.

Ukupan kapital banaka na kraju novembra iznosio je 612,3 miliona eura i porastao je 2,1 odsto na mjesečnom nivou, a 16,3 odsto na godišnjem.

DURUTOVIĆ SMATRA

Proizvodnja stočne hrane u Crnoj Gori je tek u razvoju, zbog čega bi država trebalo da ima više sluha za proizvođače hrane neophodne farmama, ocijenio je direktor Fabrike stočne hrane Garant Slavko Durutović.

“To iz razloga što na našem tržištu ima dosta stranih proizvođača koji prodaju stočnu hranu i pored toga što imamo sve uslove da domaćom proizvodnjom pokrivamo potrebe farmi”, rekao je Durutović za Glasnik Privredne komore (PKCG).

Durutović, koji je u Spužu prije tri godine otvorio jedinu fabruku stočne hrane u državi, kazao je da bi bilo dobro da država stimulativnije djeluje na njihov rad kao što to rade zemlje okruženja.

“Ta podrška bi nam dobro došla, posebno sada, u prvim godinama rada, kada radimo na snaženju proizvodnje i plasmana. Očekujemo podršku nadležnih institucija jer obavljamo izuzetno važan posao za poljoprivredu, proizvodimo hranu koja se do sada u potpunosti uvozila”, naveo je Durutović.

Konkretno, kako je kazao, misli na podršku prilikom izvoza kao i na oslobađanje od plaćanja ili, pak, smanjenja taksi na uvoz žitarica koje su jako visoke – tri eura po toni.

“Ovo nam znatno poskupljuje gotovi proizvod i utiče na njegovu konkurentnost”, precizirao je Durutović.

On je saopštio da su razvojni planovi fabrike konstantno povećanje proizvodnje, izvoza i asortimana, a samim tim i otvaranje većeg broja radnih mjesta.

“Nastojimo da na najbolji način pratimo trendove u domaćem stočarstvu, koje je u porastu, i kojem smo kvalitetna logistika jer obezbjeđujemo životinjama sa naših farmi potrebnu i dobru ishranu. Veoma je bitno što je u našoj zemlji započela ova proizvodnja, ali je potrebno povećati kapacitete kako bi pokrili potrebe domaćih farmi i povećali izvoz”, smatra Durutović.

On je ocijenio i da trend podrške agraru mora da se nastavi, a ukoliko ima mogućnosti i pojača, kako bi se osnažila ta strateška privredna grana.

“Postoji prostor za jačanje kapaciteta poljoprivrednog sektora i povećanje njegove konkurentnosti, tim prije što imamo bogate prirodne resurse. Još veći razvoj agroindustrije bi rezultiralo kreiranjem novih radnih mjesta i doprinio poboljšanju uslova života u ruralnim sredinama, zaustavio bi migracije i oživio naša sela”, rekao je Durutović.

On je kazao da bi razvijen i snažan agrar u domaćem ekološkom podneblju, ojačao vezu sa turizmom, što je posebno bitno jer bi povećali “izvoz na kućnom pragu”.

“Neophodno je i dalje usklađivanje sa pravilima, standardima i praksama EU”, smatra Durutović.

On je, govoreći o Fabrici, kazao da svake godine maltene dupliraju proizvodnju, tako da su zadovoljni učincima koje su postigli u prethodnom periodu.

“Izgradili smo se najsavremeniji pogon čija tehnologija omogućava proizvodnju izuzetno kvalitetnih proizvoda. U adaptaciju i opremanje fabrike uloženo je preko dva miliona EUR. Proizvodimo visokokvalitetne i cjenovno povoljne krmne smješe za potrebe crnogorskog tržišta i izvoz”, objasnio je Durutović.

On je naveo da u fabrici radi 35 stalno zaposlenih radnika, a indirektno upošljavaju veliki broj prevoznika.

“Godišnja proizvodnja je 25 hiljada tona, ona u potpunosti odgovara sadašnjim projektovanim ciljevima i ima trend kontinuiranog rasta. Kapaciteti fabrike su oko 50 hiljada tona stočne hrane godišnje, kolike su i potrebe domaćih farmi za ovom robom”, rekao je Durutović.

Prema njegovim riječima, rad te fabrike je više nego značajan zbog toga što se znatno smanjio uvoz tih proizvoda i povećala domaća proizvodnja i izvoz.

“Proizvodimo hranu izuzetnog kvaliteta, što je izuzetno važno za stočni fond, a znatno je smanjen uvoz krmnih smješa. Imamo 40 artikala i raduju nas pozitivni komentari naših kupaca koji nemaju reklamacija na kvalitet isporučene robe. Oko pet hiljada tona stočne hrane prodajemo na stranom tržištu, ili petinu sadašnje godišnje proizvodnje, s tendencijom rasta plasmana van granica Crne Gore”, naveo je Durutović.

On je kazao i da bi kapaciteti fabrike u potpunosti mogli da pokrivaju potrebe domaćeg tržišta.

“Problem je što je na našem tržištu dosta stočne hrane iz susjednih zemalja, prvenstveno Srbije, pa smo zbog toga uskraćeni za veći plasman proizvoda. Hranu izvozimo u Albaniju i Kosovo gdje smo ostvarili značajne rezultate zahvaljujući visokom kvalitetu proizvoda. Imamo najave poslovnih partnera iz inostranstva o kupovini većih količina ovih krmnih smješa, što je itekako važno”, zaključio je Duturović.

PRIPREMA ZAKONA

Predlogom zakona o putevima, koji je pripremilo Ministarstvo saobraćaja, između ostalog, biće ukinute naknade za izgradnju objekata kojima je omogućen pristup sa puta, za postavljanje bilborda, kao i naknada za inostrana drumska vozila. Vozači sa invaliditetom biće oslobođeni plaćanja putarine, naknade prilikom registracije vozila kao i naknade za jedno vozilo koje je obilježeno znakom pristupačnosti.

Iz Ministarstva podsjećaju da je postojeći Zakon o putevima donešen 2004. godine, a 2009, 2011. i 2017. godine pretrpio je određene izmjene i dopune. Zbog toga su se stvorili uslovi za izradu novog zakona.

Predlog zakona sadrži tehničke propise i standarde koji će omogućiti projektovanje i izgradnju bezbjednih puteva.

“Naime, zakonskim i podzakonskim aktima uvodi se novi pristup koji se zasniva na projektovanju, izgradnji i održavanju putne infrastrukture na način da ta infrastruktura pored osnovne funkcije ima i preventivnu. To je stvaranje infrastrukture koja, tako reći, “prašta greške” učesnicima u saobraćaju, odnosno, umanjuje njihove posljedice”, saopštio je direktor Direktorata za državne puteve Mirsad Ibrahimović.

Predlogom zakona o putevima predviđene su naknade koje plaćaju korisnici javnih puteva, a koje su bile sadržane i u važećem Zakonu o putevima, s tim da su određene naknade ukinute.

“Naime, u Predlogu zakona o putevima ukinute su četiri naknada, i to: naknada za izgradnju komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa puta, naknada za postavljanje komercijalno-tržišnih, komercijalno-individualnih i komercijalno-informativnih natpisa na putu i pored puta,naknada za priključenje prilaznog puta na javni put, i naknada za inostrana drumska vozila, čime su se stvorili bolji poslovni uslovi”, kazao je Ibrahimović.

U cilju unapređenja njihovog položaja, osobe sa invaliditetom koje su vozači imaće određene beneficije.

“Predlogom Zakona o putevima oslobođeni su plaćanja korisničke naknade i putarine, godišenje naknade pri registraciji drumskih motornih vozila i posebne godišnje naknade za drumska motorna vozila za jedno putničko vozilo koje je objeleženo znakom pristupačnosti”, objasnio je direktor Direktorata.

Donošenje i implementacija ovog zakona predstavlja dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa propisima Evropske unije u oblasti putne infrastrukture.

”Ministarstvo saobraćaj i pomorstva je prilikom izrade Predloga zakona o putevima detaljno sagledalo i analiziralo zahtjeve svih zainteresovanih strana i predložilo najbolje rješenje u cilju ukidanja administrativnih i biznis barijera, a pri tome vodeći računa da se omogući nesmetan razvoj, izgradnja i održavanje puteva”, zaključio je Ibrahimović.

AERODROMI CRNE GORE

Kompanija Aerodromi Crne Gore pokrenula je postupak nabavke nove mehanizacije za kojom može postojati potreba tokom zimske sezone, a koja se koristi pri odleđivanju aviona.

Tender za nabavku te mehanizacije vrijedan je oko 350 hiljada eura.

“Aerodromi Crne Gore pokrenuli su postupak nabavke savremenog samohodnog vozila za odleđivanje aviona, kojim će biti u mogućnosti da se po potrebi tretiraju svi vazduhoplovi koji obavljaju redovni saobraćaju sa i prema aerodromu Podgorica”, kazali su Pobjedi iz Aerodroma.

Iz kompanije je saopšteno da je postupak nabavke savremenog samohodnog vozila za odleđivanje aviona u toku, a u narednih nekoliko dana će, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, biti donijeta odluka o izboru ponuđača ili o obustavi postupka ukoliko se ustanovi eventualna neispravnost pristiglih ponuda.

Predstavnici Aerodroma objasnili su i na koji način ova kompanija sprečava nastanak leda na poletno-sletnoj stazi.

“Ukoliko nastupe uslovi za zaleđivanje, operator aerodroma Podgorica za sprečavanje nastanka leda na poletno-sletnoj stazi koristi namjenski granulat poznat pod nazivom urea, koja se putem posebnih raspršivača nanosi na površinu koja se tretira”, rekli su iz Aerodroma.

Predstavnici Aerodroma su naveli da uslovi za zamrzavanje poletno-sletne staze mogu nastupiti najčešće za vrijeme sniježnih padavina.

“Pri čemu se u zavisnosti od vremenskih prilika, tretiranje površine ureom vrši po potrebi, i to u toku formiranja ili nakon uklanjanja nastalog taloga odnosno sniježnog pokrivača”, dodali su iz Aerodroma.

Do momenta formiranja preduzeća Aerodromi, Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore, koje raspolaže mehanizacijom, uklanjalo je snijeg sa operativnih površina.

“Nakon formiranja preduzeća i prelaskom nadležnosti na Aerodrome, uspostavljena je međusobna saradnja na zajedničkom sprovođenju aktivnosti čišćenja, u slučaju sniježnih padavina, koja se do danas praktikuje”, rekli su predstavnici kompanije.

Oni su kazali da za Podgoricu nijesu karakteristične ekstremno niske temperature i da u glavnom gradu nijesu zastupljene česte pojave sniježnih padavina.

Prema njihovim riječima, zbog toga su Aerodromi nastavili sa prvobitno ustanovljenim modelom čišćenja i održavanja operativnih površina na poletno-sletnoj stazi u zimskim uslovima.

MINISTAR POLJOPRIVREDE

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović rekao je da je ovogodišnji agrobudžet velika šansa za brojne korisnike, poljoprivrednike i preduzetnike, te da je on ujedno veliki pokretač brojnih investicija u Crnoj Gori.

Simović je u emisiji “Nedjeljom o selu i poljoprivredi” na 1. programu Radija Crne Gore rekao da je agrobudžet za 2020. godinu, u iznosu od 61 milion eura, veći za čak 8,3 miliona.

“Agrobudžet je uvećan za 8,3 miliona eura. To je samo jedan od konkretnih efekata naše ekonomije i ostvarenog ekonomskog rasta”, rekao je Simović.

Nije samo veći agrobudžet rezultat ostvarenog ekonomskog rasta, kaže Simović, i navodi da se efekti ekonomske politike Crna Gora ogledaju u boljim uslovima u zdravstvu, prosvjeti. Više se novca, kaže, izdvaja za opremanje zdravstvenih i obrazovnih ustanova, ali i rast plata u ta dva sektora.

“Imamo penzije bez dana kašnjenja. Gledamo kako da nađemo prostor za povećanje penzija, jer penzioneri to zaslužuju. Imamo sve izdašniji kapitalni budžet kao posljedicu ekonomskog rasta, u finalizaciji smo prve dionice autoputa”, rekao je Simović.

Novi agrobudžet je, kaže, velika šansa za brojne korisnike – lokalne samouprave, preduzetnike, poljoprivrednike…

“Agrobudžet je veoma važan pokretač investicija i drugih ulaganja. Sada možemo da napravimo jasan predračun koji govori da će zbog agrobudžeta biti pokrenut investicioni zamah u poljoprivredi od 100 miliona eura”, rekao je Simović.

U ovogodišnjem agrobudžetu poseban je podsticaj dat ženama, i onima koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Najavio je da će se i u narednim godinama truditi da se obezbijede stope rasta agrobudžeta.

KUPCI ZATEČENI

I poslednji tender za prodaju Instituta Igalo proglašen je neuspješnim. U ovoj godini nece biti raspisivan novi, već će Vlada, koja je vlasnik 56,5 odsto akcija, potražiti nove modele za unapredjenje rada i poslovanja ove zdravstvene ustanove.

U Institutu su zadovoljni zbog ovakve odluke Savjeta za privatizaciju, dok su nesudjeni kupci, iz češko crnogorskog konzorcijuma zatečeni  takvim stavom i najavljuju da će se oglasiti nakon sto Tenderska komisija i zvanično zatvori njihovu ponudu.

Nevenka Macan, TVCG

EUROSUPER SKUPLJI

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,35 eura, a u Albaniji 1,41 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,28 eura, odnosno 1,1 eura i 1,18 eura.

euraosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Ruminiji gdje košta 1,09 eura, a najskuplji u Holandiji 1,68 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. euraodizel u Albaniji i Srbiji košta po 1,4 eura, a Hrvatskoj 1,33 eura.

Litar euraodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno 97 centi.

Najjeftiniji euraodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Velike Britanije 1,58 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

ANKETA CBCG

Bankari očekuju ublažavanje kreditnih standarda za privredu, a pooštravanje za stanovništvo, posebno za potrošačke i ostale kredite, pokazala je anketa CBCG.

To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske kredite većih iznosa i ročnosti, piše Pobjeda.

Prema posljednjim podacima, ukupni krediti bili su 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi. U kreditima je 190 hiljada građana, što znači da svaki u prosjeku duguje 10.700 eura.

“CBCG sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine. Rezultati posljednje ankete ukazuju da su u trećem kvartalu 2019. kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih standarda za privredu i pooštravanje za građane, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita”, navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.

Prema očekivanjima banaka niži troškovi izvora sredstava trebalo bi „da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu”.

“Na pooštravanje standarda za od obravanje kred i ta stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere CBCG za gotovinske kredite od 14. oktobra, kojima je definisano da banke od 1. januara 2020. za gotovinske kredite fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da budu u potpunosti obezbijeđeni kvalitetnim kolateralom”, navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo mogu doprijenijeti pooštravanju uslova. Nijesu međutim jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da ima blaže kriterij ume.

“Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija pređuzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita”, navedeno je u dokumentu CBCG.

Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditne standarde.

Po ocjeni bankara tokom trećeg kvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova. Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su refmansiranje dugova, kupovina nepokretnosti, automobila, namještaja…

U bankama očekuju nastavak rasta tražnje za kreditima navodi se u rezultatima ankete. Bankari očekuju da mikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju. Kod stanovništva će rast tražnje biti više uslovljen finansijskim potrebama, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji. Pojačanu tražnju moguće je, smatraju, očekivati zbograsta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.

NAKON KAMPANJE

Prodaja domaćih proizvoda od pokretanja kampanje “Kupujmo domaće” porasla je do 30 odsto, saopšteno je Vikend novinama u crnogorskim trgovačkim lancima.

U “Voliju” navode da se najviše prodaju domaći suhomesnati proizvodi, svježe voće i povrće, kao i domaća vina i sirevi.

“Sa velikim zadovoljstvom smo uzeli učešće u kampanji, sa ciljem da potrošačima skrenemo pažnju na domaće, crnogorske proizvode. Naše analize pokazuju da je prodaja pomenutih proizvoda od početka kampanje porasla oko 15 odsto”, kazali su u “Voliju”

I u “Aroma” i “Conto” marketima ističu da potrošači žele proizvode nacionalnog porijekla, te da su zadovoljni njihovim kvalitetom.

“Od momenta kada je startovao projekat, sa vidnim obilježavanjem i isticanjem domaćih proizvoda na policama Aroma marketa’ i ‘Conto diskonta, do danas, zabilježen je rast veći od 30 odsto. Prvi izbor naših potrošača kada je riječ o domaćem proizvodu je u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, vode, vina i domaćih kolača. Pojedini domaći proizvođači uključeni su i u proizvodnju naše robne marke ‘Montella’, što je dodatni doprinos kompanije ovom projektu”, rekli su u “Domaćoj trgovini”, koja gazduje “Aroma” i “Conto” marketima.

Izvršna direktorica nikšićke Mljekare “Srna” Zorka Šljukić ističe da kupovinom domaćih proizvoda pomažemo sebi, jer novac ne odlazi iz zemlje, već jača nacionalnu ekonomiju.

Ona, u izjavi za Vikend novine, objašnjava da je prednost domaćih proizvoda što su svježiji od uvoznih.

“Sve je veći pritisak na tržište. U ukupnim policama pozicionirani smo 20 do 30 odsto. Domaći proizvodi treba da budu pozicionirani do 60, 70 odsto”, rekla je Šljukić i dodala da je “Kupujmo domaće” projekat na kojem treba da se radi.

Kako je naglasila, nije dovoljna jedna akcija, već kontinuitet koji treba dati rezultate.

U trgovačkom lancu “Idea” navode da od pokretanja projekta 2018. godine kontinuirano raste potražnja za nacionalnim proizvodima.

“Potrošači sve više biraju domaće proizvode, ali se mliječni i suhomesnati i voće i povrće izdvajaju kao najtraženiji”, rekli su u “Idei”.

Za Vikend novine u HD “Lakoviću” ističu da godišnje prodaju oko tri miliona eura domaćeg bijelog sira. Oni govore da je svaki kilogram prodatog sira plaćeni porez, jer kupovinom domaćeg ulaže se u cjelokupnu državnu ekonomiju.

Na pitanje da li planiraju bolje pozicioniranje proizvoda na rafovima, u “Voliju” ističu da to zavisi od dogovora sa domaćim proizvođačima.

“Sa njima smo u stalnom kontaktu i kontinuirano se dogovaramo o svim detaljima. Ponosni smo na činjenicu da su u našim marketima zastupljeni praktično svi domaći proizvođači, čiji je proizvod provjerenog kvaliteta i standarda”, rekli su u “Voliju”.

U “Domaćoj trgovini” vjeruju da će domaći proizvođači proširenjem asortimana i konstantnim unapređivanjem kvaliteta u većem procentu učestvovati u prodaji.

“Učešćem u projektu ‘Kupujmo domaće’, a i kroz naše interne projekte, nastojimo da podržimo domaće poljoprivredne proizvođače radi daljeg širenja i jačanja njihovih kapaciteta. Time će se proširiti i asortiman na policama i u kategorijama koje do sada nijesu bile obuhvaćene domaćom proizvodnjom”, rekli su u “Domaćoj trgovini”.

Vlasnik Industrije mesa “Goranović” Đorđije Goranović istakao je da njegova kompanija ima pozitivne efekte od projekta “Kupujmo domaće”. On je kazao i da postoji kampanja

“Dobro iz Crne Gore” u okviru koje su na kvalitetan način obilježeni nacionalni proizvodi. “Svaki vid aktivnosti koji generiše uticaj na svijest potrošača je dobrodošao. Kampanja, sama od sebe, ne može dati efekte. Potrebno je da potrošači, trgovci i mediji promovišu proizvode”, rekao je Goranović Vikend novinama, navodeći da je Austrija decenijama ulagala u kampanju da se kupuje austrijsko.

U crnogorskim marketima, kako su kazali u Privrednoj komori (PKCG), plasira se više od 3.000 proizvoda crnogorskog porijekla.

“Rast prometa zabilježen je u kategorijama jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, vode i bezalkoholnih pića, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća. Istraživanja o domaćim proizvodima pokazuju da potrošači koji stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg porijekla to čine prevashodno zbog povjerenja u domaće proizvode i zbog njihovog pouzdanog kvaliteta” ocijenili su u PKCG.

Oni dodaju i da pozitivne trendove iz istraživanja stavova i ponašanja potrošača potvrđuje i iskustvo trgovačkih lanaca, gdje je došlo do kontinuiranog rasta prometa domaćih proizvoda u većini proizvodnih kategorija.

U PKCG navode i da su bilansi robnog prometa Crne Gore sa inostranstvom dugi niz godina nepovoljni.

“Analizirajući bilanse moramo imati u vidu da Crna Gora nema prirodne mogućnosti da proizvodi određene vrste proizvoda, poput banana, kafa, kakaoa ili ih proizvodi u nedovoljnim količinama, kao pšenicu, svinjsko meso. Pored toga, domaći proizvodi ne nalaze uspješan put do kupaca, uprkos činjenici da su na prestižnim sajmovima često nagrađivani za najbolji kvalitet” ukazali su u PKCG.

Oni veliki potencijal vide u intenzivnijoj zastupljenosti domaćih proizvoda, čime bi bio supstituisan uvoz.

“Tradicionalna i originalna ponuda u turizmu dio je nacionalnog brendiranja, zbog čega se kontinuirano radi na promociji i približavanju ove ponude kako domaćim potrošačima, tako i turistima. To je dugoročan proces u kojem proizvođači moraju imati konkurentnu ponudu, trgovci podržati domaće proizvođače, turistička privreda sa plasmanom tradicionalne hrane i pića mora biti prepoznatljivija, a potrošači u najširem smislu biti i ekonomske patriote jer na taj način doprinose društvu u kojem grade svoju budućnost”, zaključili su u pKcG.