MONSTAT

Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u decembru je porasla 19,9 odsto u odnosu na novembar, pokazuju podaci Monstata.

Industrijska proizvodnja je u decembru u odnosu na isti mjesec 2018. godine ojačala deset odsto.

“Posmatrano prema sektorima, u poređenju sa decembrom 2018. godine, sektor vađenje ruda i kamena porastao je 55,6 odsto, sektor prerađivačke industrije je pao 15,6 odsto, dok je sektor snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom ojačao 37,3 odsto”, zaključuje se u saopštenju.

BREGU

Ova godina je ključna za region i uzajamne odnose Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana, ali i za nesmetan ekonomski rast, ocijenila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Ona je na sastanku sa komesarom EU za susjedstvo i politiku proširenja, Oliverom Varhelyijem, poručila da će RCC ostati pouzdan partner EU u regionu, ali i regiona u EU.

„Svi imamo velike nade i očekivanja u pogledu novih, pozitivnih pomaka tokom hrvatskog predsjedavanja EU i od predstojećeg samita u martu. Suština ovog procesa je zajednički rad na jasno utvrđenim programima usmjerenim ka zajedničkom cilju, a to je jača i potpunija Evropa,“ rekla je Bregu.

Bregu se, tokom službene posjete, sastala i sa evropskom komesarkom za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje, mlade i sport Marijom Gabriel sa kojom je razgovarala o predstojećem projektu Savjeta za regionalnu saradnju Omladinska laboratorija koji finansira EU.

Na sastanku je razgovarano i o modelima za povećanje učešća žena u područjima nauke, tehnologije, inženjersta i matematike, kao dio projekta koji Savjet realizuje zajedno sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

„Mladi su najveći potencijal regiona za promjene i rast, i fokusiranje na njih je nešto što svi treba da uradimo, a posebno mi na Zapadnom Balkanu, jer je demografska statistika zastrašujuća. Ukupan broj radno sposobnog stanovništva u regionu smanjen je za preko 400 hiljada osoba u proteklih pet godina, uključujući mlade ljude koje odlaze u inostranstvo u potrazi za zaposlenjem ili obrazovanjem,“ navela je Bregu.

Ona je saopštila da je RCC to shvatio ozbiljno i uz podršku EU, kao i partnera iz regiona, planira da u okviru novog regionalnog projekta Omladinske laboratorije nađu rješenja koja bi pomogla i dovela do unaprjeđenja politika u državama Zapadnog Balkana kojim bi se mladi ljudi zadržali u regionu.

Gabriel je potvrdila snažnu podršku EU prioritetima Zapadnog Balkana u oblasti inovacija, obrazovanja, mladih, istraživanja i kulture.

MONTENEGROBERZA

Akcijama budvanske kompanije “Sveti Stefan hoteli” moći će se od ponedjeljka trgovati na Montenegroberzi.

Montenegroberza je, kako je saopšteno, donijela odluku kojom se akcije te kompanije uključuju na slobodno tržište.

Tržišni simbol kompanije tokom trgovanja na berzi njenim akcijama biće SSHO.

SALON TURIZMA

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTOCG) predstavlja turističku ponudu na prvom salonu turizma „Roma Travel Show“ u Rimu, koji se održava od 31. januara do 2. februara.

Kako je saopšteno iz NTOCG, tokom tri dana trajanja salona, posjetioci će moći da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom primorskog i centralnog dijela Crne Gore, prirodnim i kulturnim znamenitostima, nacionalnom kuhinjom, mogućnostma za aktivni odmor, kao i konkretnim paket aranžmanima hotelske grupe „Budvanska Rivijera“.

Ambasadorka Crne Gore u Italiji, Sanja Vlahović, posjetila je crnogorski štand i sa saradnicima prisustvovala svečanom otvaranju sajma.

“Učešće na salonu turizma u Rimu ima za cilj povećanje vidljivosti i prisustva Crne Gore na italijanskom tržištu. Za deset mjeseci prethodne godine Crnu Goru je posjetlo gotovo 38.000 broj turista iz Italije što je više u odnosu na cijelu 2018.godinu. Oni su ostvarili gotovo 130.000 noćenja, a prosječno su se zadržavali 3,4 dana. Očekivanja su da će se trend rasta nastaviti i u 2020.godini, zahvaljujući pojačanoj promociji na ovom tržištu ali i činjenici da Crna Gora ima izuzetno dobru avio-konekciju sa Italijom”, navode iz NTO.

Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines, italijanska avio-kompanija Alitalia i Air Serbia imaju letove ka Rimu, dok niskobudžetne kompanije Wizz Air i Ryanair imaju letove ka Milanu, odnosno Bolonji.

Na štandu NTOCG svoju ponudu na salonu turizma u Rimu predstavljaju i lokalne turističke organizacije Bara, Budve, Cetinja, Kotora, Podgorice i Tivta kao i strateški partner HG “Budvanska Rivijera”.

ĐUKANOVIĆ I DAVIDSE

Evropeizacija balkanskih društava i evropska prespektiva pitanje je od strateškog značaja za region i Evropu, ocijenili su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Holandske Konstituence u Svjetskoj banci Koen Davidse, koji boravi u posjeti Crnoj Gori.

Davidsea je iskazao zadovoljstvo novom prilikom za susret sa Đukanovićem i nastavkom dijaloga nakon njihovog susreta u Njujorku, krajem septembra prošle godine. Uz visoke ocjene za viziju državne politike, čestitao je Đukanoviću na odličnoj ekonomskoj godini, uprkos ne tako povoljnim spoljnjim okolnostima.

Davidse je posebno apostrofirao značaj sastanka Konstituence kojem će Crna Gora biti domaćin 2021., što će biti prilika za potvrdu dobre saradnje i realizaciju novih projekata.

U tom kontekstu ukazao je na značaj podrške napretku Crne Gore u oblasti energetike i obnovljivih izvora energije.

Pozdravio je napredak u bankovnom poslovanju, uz poruku da će se založiti za veće prisustvo IFC-a u Crnoj Gori, što će dati dodatni impuls razvoju malog i srednjeg biznisa i otvaranju novih radnih mjesta.

Đukanović je predstavio Davidseu ključne ciljeve državne politike, strateške pravce daljeg ekonomskog i demokratskog razvoja zemlje, i nastavak sveobuhvatnih reformi u cilju evropeizacije Zapadnog Balkana. Uz to, ukazao je na značaj daljeg sprovođenja strukturnih reformi, koje ne trpe odgađanja, jer ključno doprinose finansijskoj konsolidaciji i razvoju zemlje.Takođe, poručio je da je jako važno obezbijediti dalji investicioni zamah i unaprijediti ambijent za razvoj preduzetničke kulture, te jačanje malog i srednjeg biznisa. U tom smislu saradnja sa Crne Gore sa Svjetskom bankom ima poseban značaj.

Sagovornici su se saglasili da je evropeizacija balkanskih društava i evropska prespektiva, pitanje od strateškog značaja za region i Evropu.

JOŠ NEMA PLATA

Proizvodnja u nikšićkom Metalcu, koji posluje u sastavu češke firme Termochem, neće početi u ponedjeljak, a radnicima nijesu uplaćene zaostale zarade.

Direktor Metalca Termochem, Živorad Krsmanović, saopštio je da proizvodnja neće početi do očekivanog roka, jer još nijesu obezbijedili sredstva za nastavak rada u fabrici.

“Problem je što matična kuća u Češkoj ne može trenutno da nam pomogne zbog finansijskih problema u kojima se i sama nalazi, a klijent sa kojim smo ugovorili posao za Litvaniju ne izjašnjava se već osam dana. Čekamo njihov odgovor i, ukoliko bude pozitivan, oni bi prvo uplatili novac za proizvode koji su već u Litvaniji”, naveo je Krsmanović.

Radnici Metalca kazali su da im nije uplaćen ni dio zaostalih primanja zbog čega su pomoć tražili od predsjednika Opštine, Veselina Grbovića. Oni su saopštili da im je iz Grbovićevog kabineta rečeno da je pokušao da razgovara sa Krsmanovićem, ali da nije odgovorio na telefonski poziv.

“Ukoliko ne počne proizvodnja i ne primimo makar dio neisplaćenih zarada, naredne sedmice ćemo se okupiti ispred zgrade nikšićke Opštine”, najavili su radnici.

Radnici Metalca kazali su da su pozvali i premijera Duška Markovića i resorne ministre da dođu u Metalac i pomognu u teškoj situaciji u kojoj se nalazi fabrika.

“Ne znamo kome više da se obratimo i šta da radimo”, dodali su radnici.

Novac za nastavak proizvodnje, čiji je početak odlagan nekoliko puta, prema ranijim navodima uprave, trebalo je da obezbijede direktno od investitora za kojeg trenutno rade narudžbu.

Konstrukcije koji rade Metalac Termochem ugrađuju se u Litvaniji i investitor je poljska firma, a novac je trebalo da se uplaćuje u Nikšić, bez posredovanja matične kuće.

Proizvodnja u Metalcu prekinuta je 27. decembra prošle godine po nalogu uprave, a rok za nastavak rada do sada je nekoliko puta odlagan, zbog čega su radnici i ranije zahtijevali odgovor o sudbini fabrike.

Radnicima nije isplaćen ni preostali dio oktobarske plate, kao ni, kako tvrde, doprinosi oko godinu, a u fabrici nema ni sirovina za rad.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju, otvorila vrata tržišta i uposlila oko 100 radnika.

DAVIDSE U CBCG

Crna Gora ima dobre ekonomske izglede, saopštio je izvršni direktor Holandske konstituence Svjetske banke (SB), Koen Davidse i dodao da svakako treba imati u vidu izazov usporavanja globalnog rasta.

On je na sastanku sa guvernerom Centralne banke (CBCG), Radojem Žugićem, rekao da je SB izuzetno zadovoljna saradnjom sa CBCG.

SB, kako je naveo, posebno pozdravlja napore na planu implementacije nezavisne procjene kvaliteta aktive banaka u Crnoj Gori (AQR) i prevencije pranja novca.

Žugić je, kako je saopšteno iz CBCG, upoznao sagovornika sa aktuelnom ekonomskom situacijom u zemlji, sa posebnim akcentom na stanje u bankarskom sektoru.

On je saopštio da je bankarski sistem stabilan i da su ranjivosti iz prethodnog perioda sanirane, te da pozitivni trendovi karakterišu sve bilansne pozicije na nivou sistema.

Žugić je, takođe, informisao Davidsea o aktivnostima koje CBCG preduzima na planu unapređenja regulative, implementacije AQR-a i prevencije pranja novca.

„Ova institucija u potpunosti je posvećena realizaciji tih i svih ostalih aktivnosti koje će doprinijeti još snažnijem, stabilnijem i zdravijem bankarskom sektoru“, naveo je Žugić.

Crna Gora je članica Holandske konstituence koja u SB-u zastupa interese Crne Gore i u čijem se sastavu nalazi još 12 zemalja: Holandija, Jermenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Izrael, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Kipar, Gruzija, Moldavija, Rumunija i Ukrajina.

DAVIDSE I MARKOVIĆ

Crna Gora uspješno ispunjava svoju reformsku agendu, napreduje u ekonomskoj politici i stabilizaciji javnih finansija, a svakodnevno radi na stvaranju uslova za bolji život svih naših građana, saopšteno je na sastanku premijera Duška Markovića i izvršnog direktora holandske konstituence u Svjetskoj banci Koena Davidsea.

“Ostvarili smo zapažene rezultate u prethodne tri godine: naša ekonomija je rasla po impresivnim stopama, naše javne finansije su ojačane i stabilizovane, naplatili smo 350 miliona eura više prihoda i konsituisali najveći Kapitalni budžet iz kojeg se finansira izgradnja sveukupne infrastrukture u zemlji”, rekao je Marković.

Ukazao je na porast zaposlenih od preko 25.000 više za ove tri godine.

Premijer Marković je istakao da Vlada mora ostati snažno posvećena evropksim integracijama, ekonomskom razvoju, održavanju finansijske discipline te širenju obuhvata poreskih obveznika kroz borbu protiv sive ekonomije.

Davidse je kazao da Crnoj Gori svi treba da čestitaju na onome što je do sada postigla, kao i na vizionarskim potezima po pitanju borbe protiv klimatskih promjena te okretanju države ka obnovljivim izvorima energije. On je dodao da će su odnosi Crne Gore i Svjetske banke veoma dobri te da će se saradnja nastaviti.

“Za Crnu Goru je 2020. godina dobro počela. Brojke izgledaju dobro, kao i upravljanje javnim finansijama”, rekao je Davidse.

Na sastanku je konstatovano da se očekuje nastavak dobrog trenda u crnogorskoj ekonomiji, ali da međunarodno tržište ostaje izazov zbog usporavanja globalnog rasta.

Sagovornici su razmijenili mišljenja o važnosti ulaganja u ljuski kapital kao i o pitanju radnih migracija. Predsjednik Marković je istakao da je Crna Gora svjesna važnosti da zadrži svoj obrazovani i kvalifikovani kadar i u tom kontekstu naveo primjer odluke o povećanju zarada zaposlenih u zdravstvu za 12 odsto od marta ove godine i još tri odsto 2021. godine.

POTPISAN UGOVOR

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapić, Vladimir Pavićević i Nebojša Radonjić potpisali su Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost sa uvećanim koeficijentima za utvrđivanje zarada.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i predstavnici Sindikata zdravstva potpisali su danas Izmjene Granskog kolektivnog ugovora prema kojima će se plate zaposlenima u zdravstvu do sljedeće godine povećati 15,3 odsto.

Hrapović je kazao da će se zarade za zdravstvene radnike povećati za 12 odsto u ovoj godini i za dodatnih tri odsto u 2021, i da će se izmjene primjenjivati od 1. marta.

„Procjena potrebnih dodatnih sredstava za zarade za ovu godinu iznosi devet miliona i 37 hiljada eura. Neophona sredstva planirana su Zakonom o budžetu za 2020. godinu u okviru tekućeg Budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje. Za 2021. godinu procijenjeno je da su potrebna dodatna sredstva u iznosu od dva miliona 973 hiljade eura na godišnjem nivou“, naveo je Hrapović.

Ukupno povećanje budžeta za zarade za zaposlene u zdravstvu u 2021. godini iznosi 12 miliona i 10 hiljada eura.

Nadaju se da će se odliv kadra smanjiti

Predsjednica Sndikata zdravstva pri Savezu sindikata Crne Gore (SSCG) Ljiljana Krivokapić, kazala je da je traženo 30, ali da su u granicama mogućeg koeficijenti povećani za 12 odsto u ovoj godini za sve zaposlene, osim za izvršne direktore.

„Cilj nam je da naše zarade budu kao što su prepoznate sa istim nivoom zanimanja u Zakonu o zaradama u javnom sektoru, tj. da bude 16, 18 i 20. I nadam se da će dinamikom i strategijom daljeg uvećanja do tog koeficijanta brzo doći“, rekla je Krivokapić.

Ona je istakla da se mnogo radilo u zdravstvu u posljednjih nekoliko godina.

„To je evidentno, u infrastrukturi, opremi, edukaciji. A sada smo u fokus, kao sindikat, htjeli da stavimo zaposlenog. Zaposleni u sistemu zdarvstva ne mogu biti zadovoljni, ali se trudimo da bude što više zadovoljnih. I naravno naš zadatak je da ubuduće iskontrolišemo sva primanja u sistemu zdravstva“, poručila je Krivokapić.

Predsjednik Sindikata zdravstva pri Sindikatu zaposlenih u zdravstvu Crne Gore Nebojša Radonjić, smatra da je povećanje zarada jako korektno.

„Ovim povećanjem nadam se da će se odliv kadra, koji se često pominje u medijima, smanjiti. Mada, naši podaci pokazuju da tog odliva u ovom momentu praktično i nema. Prevelikog odliva ja u ovom momentu ne vidim. Zadovoljni smo, a bićemo zadovoljniji i srećniji kada bude donijet posebni Kolektivni ugovor samo za Klinički centar Crne Gore“, rekao je Radonjić.

Specijalistima do 860 eura plata

Predsjednik Sinidkata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Vladimir Pavićević, kazao je da su u tom sindikatu i zadovoljni i nezadovoljni.

„Pregovori su bili jako dugi i teški. Bilo je dosta razgovora sa predstavnicima Vlade i sa premijerom i nakon dugih i teških pregovorima dogovorilo se ovo povećanje koeficijenata. Teško je zaposlenima objasniti o kakvom se povećanju radi dok ne vide plate na kraju mjeseca. Dakle, martovska zarada će biti uvećana za ove koeficijente“, kazao je Pavićević.

On je poručio da očekuje da se tokom ove godine steknu uslovi da se neki parametri Granskog kolektivnog ugovora poboljšaju „na zadovoljstvo zdravstvenih radnika“.

Prema njegovim riječima, medicinska sestra sa 20 godina staža do sada je primala 380 eura, a sa uvećanjem će primati oko 430, a 2021. godine će primati skoro 450 eura.

„Pričam o osnovnim zaradama, bez prekovremenog rada i svih drugih dodataka. Što se tiče sestara sa višom, visokom stručnom spremom, zarade će ići i do 600 eura. Što se tiče doktora medicine, oni su do sada imali 540 eura, a sada će sa ovim uvećanjem imati od 600 do 620 eura zavisi od godina staža“, kazao je Pavićević.

Što se tiče specijalista, kako je rekao, oni sa 20 godina staža su do sada imali od 720 do 760 eura, a sada će imati od 820 do 860 eura.

„Supspecijalista sa 20 godina staža je do sada imao osnovnu zaradu oko 840 eura, a sada će imati oko 950 eura“, naveo je Pavićević.

CBCG

Fondu za zaštitu depozita je od uvođenja stečaja u Invest banku Montenegro (IBM) do kraja prošle godine isplaćeno 16,3 miliona eura, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

Na sjednici Savjeta CBCG, koja je održana danas, saopšteno je da se radi o 73 odsto ukupne obaveze prema Fondu.

Članovi Savjeta upoznali su se sa izvještajem o toku stečajnog postupka u IBM banci za period od juna do kraja prošle godine.

Stečajni upravnik IBM banke je prezentovao dosadašnje aktivnosti koje su se uglavnom odnosile na unovčavanje imovine i isplatu obaveza prema povjeriocima.

“Sugerisano je da stečajna uprava i u narednom periodu nastavi da ulaže napore kako bi se stečajni postupak odvijao na što efikasniji način i okončao u što kraćem roku”, navodi se u saopštenju.

Savjet je na sjednici razmatrao i usvojio izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike CBCG za novembar prošle godine, u kome je konstatovano da su aktivnosti Centralne banke tokom ovog perioda realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada CBCG u prošloj godini.

Savjet je razmatrao i druga tekuća pitanja iz svoje nadležnosti.