IZMJENE ZAKONA

Socijaldemokratska partija (SDP) uputila je u skupstinsku proceduru Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, buduci da Vlada odgada usvajanje tog zakona iako je on usaglasen prije godinu. Ocekuju da zakon bude usvojen prije Zakona u budzetu jer predvida povecanje penzija, potom minimalne penzije i povoljnije uslove za nove penzionere.

Iako su socijalni partneri prije godinu usaglasili Zakon o penzijsko i invalidskom, iz SDP-a kazu da Vlada taj zakon i dalje drzi u ladici i ne reguje na apel Sindikata da ga predlozi Skupstini na usvajanje. Stoga je SDP odlucio da Zakon uputi u skupstinsku proceduru.

“Nedopustivo je da usaglaseni zakon Vlada drzi u ladicama. Nama je sve jedno da li o radi ministar Purisic ili potpredsjednik Simovic, mi cemo u cetvrtak na rvoj sjednici uputiti usaglaseni tekst zakona”, kazao je Rasko Konjevic.

U SDP-u kazu da su penzije u Crnoj Gori u protekle tri godine manje 4%, te da je minimalna penzija najmanja u regionu. Smatraju da je Zakon o PIO potrebno usvojiti prije Zakona o budzetu za narednu godinu.

“Tako da smatramo da ima vise razloga da parlament razmatra taj zakon kako bi se usvojio prije usvajanja Zakona o budzetu. Jedan dio se odnosi na uvecanje penzija povecanje minimalne penzije”, kazao je Konjevic.

Zakonom su predvideni i povoljniji uslovi za odlazak u penziju.

“Dvije su kljucne novine snizavanja uslova za odlazak u penziju sa 67 na 66 godina za muskarce i 64 za zene i prilikom izracunavanja obracunskog koeficijenta eliminise se cetvrtina najlosijih godina”, dodao je Bojan Zekovic.

U SDP-u ocekuju podrsku kolega u Skupstini jer, kazu, Zakon predvida benefite za postojece i nove penzionere.

Kristina Pavicevic, TVCG

PRETKVALIFIKACIONI TENDER

Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore prijavilo se sedam kompanija, saznaje Pobjeda.

Prema nezvanicnim saznanjima, prijavili se su kompanije iz Indije, Koreje, tri turske kompanije, kao i jedna kompanija iz Irske. Neke od tih kompanija su se prijavile kao konzorcijum vise firmi.

Vlada je u skladu sa Zakonom o koncesijama, na predlog Ministarstva saobracaja i pomorstva, usvojila koncesioni akt za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore, odnosno medunarodne aerodrome Podgorica i Tivat, konkurentski izabranom najboljem ponudacu, koji ce osnovati i registrovati preduzece sa sjedistem u Crnoj Gori za obavljanje koncesione djelatnosti.

Ministar saobracaja Osman Nurkovic kazao je za RTCG da ce nakon otvaranja ponuda uslijediti period od mjesec dana kad ce biti poznato koje kompanije mogu ici u proces klasicnog tendera.

“Mi cemo vidjeti koje se kompanije interesuju, i koje su kompanije ispunile uslove za pretkvalifikaiju, odnosno koje su kompanije stekle uslove da ih u narednom periodu mi pozovemo da dostave svoju ponudu. Od danas, od prijema dokumentacije, do rjesavanja po pristigloj dokumentaciji treba da prode 30 dana”, rekao je Nurkovic,

Na kraju ce, kako je rekao, objaviti spisak kompanija koje su se pretkvalifikovale, nakon cega ce uputiti poziv za dostavljanje ponuda.

“U prethodnom periodu iskazalo se veliko interesovanje, i ocekujem da referentne kompanije dostave ponude i ocekujem od svega veliki benefit. Rekli smo da je potrebno da je potrebno da se uplati najmanje 100 miliona eura, avansna uplata budzetu drzave Crne Gore, da deset posto ukupnog prihoda se izdvoji kao godisnja koncesiona naknada drzavi, da se ulozi najmanje 80 miliona u prve tri godine u investicije, odnosno 200 miliona najmanje tokom cijelog perioda koncesije”, rekao je Nurkovic.

Podsjecamo, SDP trazi da se Skupstina Crne Gore na prvoj narednoj sjednici izjasni o Rezoluciji kojom se trazi da Vlada odustane od najavljenog modela zakupa Aerodroma.

PREMIJER OCIJENIO

Premijer Dusko Markovic ocijenio je cistom peticom rad Vlade na cijem je celu u prethodne tri godine.

Markovic, te predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic i vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan polozili su kamen temeljac za gradnju hipermarketa Voli.

“Veoma dobar rad vlade, jer iza nas stoje rezultati. Crnogorska ekonomija u nepune tri godine biljezi impresivan ekonomski rast. U prve dvije godine imali stopu rasta od 4,9 posto”, podsjetio je Markovic, uz napomenu da je otvoreno 30.000 radnih mjesta.

Prvi ministar kaze i da su stabilizovane javne finansije, te da Crna Gora vise nije problemu zbog visokog deficita i javnog duga. Kreditne agencije nam, navodi premijer, svake godine popravljaju kreditni rejting, a imamo i visoke ocjene MMF-a i Svjetske banke.

Markovic podsjeca da se redovno isplacuju plate i penzije, kao i socijalna davanja koja nijesu mala.

“U ovoj godini smo donijeli odluku da naredne godine povecamo plate u obrazovanju i zdravstvu. Kad je u pitanju razvoj, Crna Gora trosi najveci kapitalni budzet. Crna Gora je cijelo gradiliste. Na sjeveru se ne grade samo putevi, energetska infrastruktura, otvaraju se fabrike, skijalista”, rekao je Markovic.

Podsjeca da je turisticka privreda zabiljezila najbolje ikad ostvarene rezzulate, a drzava je prebacila prihod od milijardu eura od turizma.

“Svaka politika je dala rezulat. Petica za ove tri godine rada, ali mislim da ima prostora da bude bolje ako budemo slozni, ako se budemo razumjeli i mislili o zemlji i njenom razvoju”, istakao je Markovic.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijene goriva ostace nepromijenjene i naredne dvije sedmice, saopsteno je iz Ministarstva ekonomije.

Gradani ce litar euraosupera 95 i 98 i narednih 15 dana placati 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar euraodizela kostace 1,26 eura, a loz ulje za veleprodaju 1,2 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su euraosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena euraodizela ostala nepromijenjena.

Prema odredbama Uredbe o nacinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obracun ce se obaviti 9. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata vazice od 10. decembra.

EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavice sjutra u Podgorici Izvjestaj o tranziciji 2019-20, pod nazivom Bolje upravljanje, uspjesnije ekonomije, koji se bavi novim trendovima u upravljanju na nivou zemlje, regiona, opstina i preduzeca.

Iz EBRD su kazali da je izvjestaj posvecen pitanju upravljanja, koje se prozima kroz sve aspekte vlasti, donosenje odluka i odgovornosti, a govori i o kvalitetu institucija koje uspostavljaju pravila igre u drustvu.

Izvjestaj ce predstaviti direktor za upravljanje i politicka pitanja u EBRD, Milica Delevic, visi ekonomista EBRD, Helena Schweiger i glavni regionalni ekonomsta banke za Zapadni Balkan, Peter Tabak.

Iz EBRD su podsjetili da je, prema podacima iz izvjestaja, projektovani ekonomski rast Crne Gore umjereniji u ovoj i narednoj godini, ali da se ocekuje da ce privatne investicije u turizmu i energetici i dalje biti na visokom nivou. Rizici povezani sa slabijim rastom u EU ostaju, kako se navodi u izvjestaju, znacajni.

“Poboljsanje upravljanja javnim finansijama, reformisanje trzista rada i javne uprave, kao i jacanje ekonomskih institucija kljucni su prioriteti za tranziciju Crne Gore”, rekli su iz EBRD.

Oni su dodali da su, generalno govoreci, EBRD regioni ostvarili znacajan napredak od 90-ih godina proslog vijeka, sa poboljsanjima postignutim u oblasti vladavine prava, efikasnosti vlade i kvaliteta javnih usluga i regulatornih sistema.

“Privrede zemalja u kojima EBRD realizuje investicije su nadmasile uporediva trzista u razvoju. Ipak, tempo poboljsanja se usporio u posljednjih nekoliko godina i jaz u smislu upravljanju u odnosu na napredne ekonomije je i dalje veliki”, navodi se u izvjestaju.

Glavni ekonomista EBRD-a, Beata Javorcik, je u predgovoru izvjestaja kazala da postoji znacajna ekonomska i socijalna dividenda koja se moze ostvariti kroz poboljsanja u upravljanju u zemlji, regionu i na nivou preduzeca.

“Obezbjedivanje te dividende ce podjednako zahtijevati odlucnost, viziju i liderstvo kod nacionalnih vlada, regionalnih lidera, menadzera i preduzetnika”, rekla je Javorcik.

U izvjestaju se navodi da neuspjeh u upravljanju ima svoju cijenu, kao i da nedostatak dobrog upravljanja izaziva nepredvidivost koja obeshrabruje investicije.

“To dovodi do nize konkurentnosti povezane sa cijenom korupcije i kreiranja neravnopravnog terena na kome su favorizovani oni povezani sa vladajucom elitom, a ostali stavljeni u nepovoljan polozaj”, objasnjeno je u izvjestaju.

Povecana nejednakost koja proizlazi iz neadekvatnog upravljanja dala je povoda za opste osjecanje nepravde i razocarenja u politike, a takvo nezadovoljstvo je, kako se navodi, uzrok emigracija.

MARKOVIC UVJEREN

Premijer Dusko Markovic, predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic i vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan polozili su kamen temeljac za gradnju hipermarketa Voli.

Premjer Markovic rekao je da vjeruje da ce objekat biti dobra prilika za biznis te kompanije, ali i podsticajna investicija za druge investitora.

“Danilovgrad je danas primjer drugim lokalnim zajednicama u smanjenju biznis barijera. Zamislite ovaj grad kad se zavrsi rekonstrukcija starog puta od Podgorice i kad zavrsimo bulevar. Od Danilovgrada ce se do Aerodroma ici bulevarom”, rekao je Markovic.

U Danilovgrad ce se, kako je rekao, dolaziti iz drugih gradova, pa i iz Podgorice.

“Obisli smo radove na sanaciji dalekovoda Slap. 380 dalekovodnih stubova se mijenja, rekonstruisu se trafostanice. Obisli smo radove na stadionu. Dobijamo velelepni sportski sadrzaj, pa vjerujem da cemo ovdje gledati evropske klubove”, kazao je Markovic.

Pohvalio je napore opstine u stabilizaciji javnih finansija, te ispunjenje obecanja da ce smanjiti opstinski dug.

Odluka da se Zeta proglasi parkom prirode je, kaze Markovic, odluka buducnosti: “Na sceni je vrijeme da cuvamo nase resurse. Vlada ce naredne sjednice prihvatiti tu odluku SO Danilovgrad”.

Celnica danilovgradske opstine istakla je da je ovo znacajan dan za taj grad, jer ce biti otvorena nova radna mjesta: “Stvaracemo uslove da smanjimo biznis barijere”.

Podsjetila je da je stopa nezaposlenosti cetiri odsto niza u Danilovgradu u odnosu na drzavni prosjek.

Bokan je rekao da se postavljanjem kamena temeljca pocinje gradnja hipermarketa. Potrudili su se, kaze, da stanovnicima Danilovgrada ponude sto reprezentativniji objekat, koji ce se graditi u dvije faze.

“Prva faza ce biti hipermarket, spoj inovativnih rjesenja i bogate ponude proizvoda. Sigurni smo da ce biti zadovoljene potrebe potrosaca”, rekao je Bokan, navodeci da je kompletna investicija vrijedna osam miliona.

To ce, kako je rekao, biti prilika za zaposlenje 120 gradana Danilovgrada.

Markovic je tokom posjete Danilovgradu rekao da ta lokalna samouprava ima podrsku Vlade Crne Gore za sve sto rade, te da opstina moze biti primjer kako da se na odrziv nacin iskoriste resursi.

“Danilovgrad je opstina koja moze biti primjer kako na odrziv i kvalitetan nacin iskoristiti resurse za dobrobit gradana i drzave. Podrska za sve sto radite”, rekao je Markovic.

Markovic je danas obisao i dalekovod Slap, cijom ce rekonstrukcijom vrijednom dva miliona eura, koja je pocela ovog mjeseca, oko 1.400 domacinstava u Bjelopavlicima dobiti kvalitetno i pouzdano snabdijevanje elektricnom energijom.

Sirom Crne Gore u rekonstrukciju mreze ulaze se 82 miliona eura.

Premijer Markovic, ministarka ekonomije Dragica Sekulic, predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic, predsjednik Fudbalskog saveza Dejan Savicevic i direktor Uprave za imovinu Blazo Saranovic obisli su i rekonstruisani stadion u koji je ulozeno 1.400.000 eura.

U sklopu najveceg infrastrukturnog projekta koji je pokrenuo Fudbalski savez Crne Gore, postavljeni su na ovom stadionu reflektori cime je danilovgradski stadion postao sesti u Crnoj Gori na kojem je moguce odigravanje utakmica u vecernjim terminima.

U 2019.

Osiguravajuca drustava su za devet mjeseci 2019. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 79,8 miliona eura, sto predstavlja rast od 10,6% ili 7,7 miliona eura vise u odnosu na isti period 2018. godine.

To je saopstila Agencija za nadzor osiguranja a na osnovu preliminarnih podataka koje su joj dostavila osiguravajuca drustva.

“Premija nezivotnog osiguranja ostvarila je rast od 10,3% (za 6,2 miliona eura), dok je rast premije zivotnog osiguranja 12,6% (za 1,5 miliona eura) u odnosu na devet mjeseci 2018. godine”, saopsteno je iz Agencija.

Najzastupljenije osiguranje na crnogorskom trzistu, kako su kazali, je osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila sa ucescem od 40,7% u ukupnoj bruto premiji odnosno 32,4 miliona eura.

“Najvisi nominalni rast ostvaren je u vrsti Ostala osiguranja imovine i to za 1,5 miliona eura ili 27,1%, zatim slijedi rast u vrsti Osiguranje zivota za 1,4 miliona eura ili 13,3%”, navodi se u saopstenju.

Najvisi nominalni rast premije, kako su kazali, ostvarilo je drustvo Lovcen osiguranje za 2,8 miliona eura.

U premiji nezivotnih osiguranja za 10 mjeseci 2019. Lovcen osiguranje je ucestvovalo sa 42,8 odsto, Sava osiguranje 17,6 odsto, Generali osiguranje 15,8 odsto, Unika nezivotno osiguranje 15,2 odsto, a Svis osiguranje 8,5 odsto.

Kada je rijec o premiji zivotnih osiguranja za 10 mjeseci 2019 – Grave osiguranje je u njoj ucestvovalo sa 39,5 odsto, Viner stedise zivotno osiguranje 27,5 odsto, Lovcen zivotna osiguranja 21,6 odsto i Unika zivotno osiguranje 11,5 odsto,

“Takode, Agencija za nadzor osiguranja je, na osnovu podatka o visini kamatnih stopa po kojima su emitovane obveznice Crne Gore, utvrdila da kamatna stopa koja se koristi u obracunu matematicke rezerve ne moze biti veca od 2,179 odsto. Navedena kamatna stopa se primjenjuje kod obracuna matematicke rezerve za ugovore o osiguranju koji se zakljuce nakon 1. januara 2020. godine”, zakljucuje se u saopstenju.

PORESKA UPRAVA

Poreska uprava (PU) objavila je danas Bijelu listu, odnosno spisak od 402 poreska obveznika sa najvecim stepenom fiskalne discipline.

PU sa tim poreskim obveznicima kontinuirano ostvaruje uspjesnu saradnju u pogledu postovanja poreskih propisa i izmirivanja poreskih obaveza.

Obveznici s Bijele liste, kako je ranije saopsteno iz PU, prepoznati su kao kompanije koje uredno izmiruju obaveze prema povjeriocima, ukljucujuci i drzavu, pa samim tim predstavljaju i afirmativne potencijalne poslovne partnere na trzistu.

Kriterijumi na osnovu kojih je napravljena selekcija obveznika za Bijelu listu obuhvatali su, izmedu ostalog, urednost obracunavanja poreza i podnosenja poreskih prijava i redovnost izmirivanja poreskih obaveza.

U nastojanju da se praksom podstakne sto vise urednih poreskih obveznika, listom je obuhvacen ne samo segment velikih kompanija, vec i mala i srednja preduzeca sa visokom stopom poreske discipline.

Na listi su, izmedu ostalih, Elektroprivreda, Pivara Trebjesa, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Crnogorski Telekom, Azmont Investments, M:tel, Telenor, Societe generale Montenegro banka, Erste i Hipotekarna banka.

Objavljivanje Bijele liste je, kako je objasnjeno, jos jedan korak u podsticanju obveznika na postovanje poreskih propisa i saradnju sa PU.

“Prioritet u radu poreskog organa i dalje ce biti kontinuirano jacanje odnosa razumijevanja i povjerenja sa urednim poreskim obveznicima, koji izmirivanjem poreskih obaveza i postovanjem zakona Crne Gore zajedno sa drzavnim institucijama ucestvuju u izgradnji povoljnog poslovnog ambijenta i drustva u cjelini”, rekli su iz PU.

Bijela lista poreskih obveznika prvi put je objavljena 7. juna 2013. godine.

PROFESOR MIHAILOVIC

Bilo bi dobro kada bismo nasli nacin da budzet za narednu godinu, koji je koncipiran na 2,575 milijardi eura, smanjimo do pet odsto, odnosno oko 130 miliona. Mislim da ima prostora i da za to jos nije kasno, kazao je za Pobjedu dr Bozo Mihailovic, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore

“Svako moze malo da ustedi – u porodici, preduzecu, onda mozemo i u drzavi. To bi bilo dovoljno da se podmire kamate koje su koncipirane na 104 miliona. Ne treba linearno da smanjujemo, jer mozda neko ima prostora da ustedi tri, a neko sedam odsto, negdje se mozda i ne moze ustedjeti”, rekao je Mihailovic.

On smatra da bi dublja strukturna analiza pokazala da pojedine budzetske jedinice imaju prostora za smanjenje izdataka.

Zarade u drzavnoj administraciji su preko 500 miliona, sto je, smatra on, mnogo.

“Mi imamo preskupu drzavu za nasu privredu. Moramo da shvatimo da smo na 47 odsto prosjeka BDP po stanovniku EU i moramo da malo smanjimo broj cinovnika, na cemu se radi. Nije to dovoljno brzo jer mi ne mozemo sa ovom privredom i parametrima koje imamo da podnesemo tako skupu drzavu. Nema te vlade koja moze ‘isisati vodu iz suve drenovine’ uz vracanje duga, deficit fondova, toliku administraciju. Sve to znaci da moramo da stedimo i smanjujemo administraciju i potrosnju odredenih budzetskih jedinica”, kaze Mihailovic.

SPREMNI ZA ZIMU

Tokom totalne obustave rada u Hidroelektrani (HE) Piva, koja je trajala od 1. oktobra do 10. novembra, izvrsene su planirane redovne godisnje remontne aktivnosti na agregatima A1 i A3, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvrsni direktor HE Dragomir Blagojevic, dodajuci da su nastavljeni radovi na kapitalnom remontu agregata A2.

Dio opreme, kako je naveo, poceo je stizati u hidroelektranu, zavrsena je proizvodnja novih djelova i veliki dio opreme je repariran.

Blagojevic ocekuje probnu montazu hidromasinske opreme krajem novembra u fabrici Litostroj Power u Ljubljani, a nakon toga dovozenje i montazu u HE Piva.

Radovi u Pivi, za koje je Elektroprivreda prosle godine potpisala ugovor sa slovenacko-italijanskim konzorcijumom kompanija Litostroj i ABB JV o rekonstrukciji i modernizaciji, vrijedan je 10,3 miliona eura.

“Redovni godisnji remonti agregata A1 i A3, radovi na kapitalnom remontu agregata A2 i radovi druge faze rekonstrukcije i modernizacije Hidroelektrane. Spisak radova koje smo planirali da zavrsimo je bio dugacak, rekonstrukcija sistema rashladne vode, sanacija kavitacionih ostecenja na radnim kolima turbina agregata A1 i A3, sanacija prslina na pas komadima dovodnih cjevovoda agregata A3 i A2, kontrola i servisiranje stabilnih protivpozamih uredaja generatora i transformatora, ispitivanje i punjenje boca rezervne baterije i radovi na rezervnoj bateriji sistema za protivpozarnu zastitu generatora, ispitivanje energetskih transformatora, elektricna ispitivanja izolacionih sistema generatora i 3, izrada i zamjeprstenova na lopaticama sprovodnog aparata agregata A1. Kada je rijec o kapitalnom remontu agregata A2, on je i dalje u toku. Dio opreme je poceo stizati u hidroelektranu. Zavrsena je proizvodnja novih djelova, a veliki dio opreme koja odvozena i reparaciju u fabrike izvodaca je repariran. Ocekujemo probnu montazu hidromasinske opreme krajem ovog mjeseca u fabrici Litostroj Power u Ljubljani, a nakon toga dovozenje i montazu u HE Piva”, kazao je Blagojevic.

Ove godine radilo se i na sanaciji zida brane. Na brani se, prema njegovim rijecima, rade cetiri vrste ispitivanja.

“Rijec je o raznim tehnickim osmatranjima, pracenju promjena napona, dilatacije, mjerenja klinometrom, posebno lamela pet, devet i 14, ispitivanje ugla FI, unutar betona i slicno. Na zidu brane smo uradili veliki posao sprecavanja ‘smrti betona’, sto znaci sljedece. Kroz zid brane se nalaze horizontalne spojnice na svaka dva metra. Kada je nivo vode visok, veliki je pritisak na njih, a vremenom je pocela da se pojavljuje bijela tecnost koju zovemo ‘smrt betona’. Sanirali smo taj problem tako sto smo prvo istemali spojnice, ocistili pod smrkom vode, onda ih zatvorili reparaturnim malterom i premazali posebnom smjesom. Svim ovim radovima, produzavamo vijek brane. Zanimljivo ce biti i za vase citaoce da pomenem da smo, osmatranjem dijela brane koji je sipkama vezan za stijene, utvrdili da je sve u projektovanim vrijednostima. Uz napomenu da su proracuni brane koji su radeni rucno 50-ih do 70-ih godina, skoro isti kao danas, kada se rade softverski”, kazao je on.

U septembru je, kako je rekao, proizvodnja u HE Piva bila veca 4,5 puta u odnosu na planiranu.

“Do pocetka totalne obustave 1. oktobra, HE je proizvela 532 gigavatsata elektricne energije, cime je ostvareno 71 odsto planirane godisnje proizvodnje. A onda, tokom prvih 12 dana novembra, usljed obilnih kisa, kota akumulacije Pivskog jezera je porasla 14,23 metra. Ona je sada 660,70 metara nadmorske visine, sto u energetskom smislu iznosi 180 miliona kilovatsati. U odnosu na plan proizvodnje za 2019. godinu, HE Piva je do sada ostvarila 75 odsto planirane godisnje proizvodnje elektricne energije. Akumulacija je za 30 odsto visa u odnosu na planiranu u ovom periodu”, rekao je Blagojevic.