VUKSANOVIC O INICIJATIVI

Inicijativu “mali Sengen” i ostale slicne potrebno je pazljivo razmotriti, jer mogu da oslabe fokus regiona sa Evropske unije i svih reformi koje moraju da budu sprovedene, ocijenio je predsjednik Hrvatske gradanske inicijative Adrijan Vuksanovic.

Vuksanovic je u intervjuu agenciji MINA kazao da je entuzijazam u zemljama Zapadnog Balkana, vezano za uclanjenje u Evropsku uniju (EU), dozivio niz izazova i udaraca, ali da podrska clanstvu u Uniji zbog toga nije oslabljena.

Kako je naveo, i gradani i politicari su svjesni da je clanstvo u EU najbolja buducnost za svaku od zemalja Zapadnog Balkana.

,,Veoma je vazno da to tako i ostane, jer istinska posvecenost evropskim integracijama znaci i istinske reformske procese i ,,ozdravljenje” naseg regiona u svakom smislu te rijeci”, rekao je Vuksanovic, koji je ranije bio na celu skupstinskog Odbora za evropske integracije.

On smatra da upravo zbog toga sve inicijative kao sto je ,,mali Sengen” treba veoma pazljivo razmotriti.

,,Jer mogu oslabiti nas fokus sa EU i svih reformi koje moramo sprovesti, a koje nas vode u njenom pravcu i za koje nam treba nesmanjena paznja i energija”, kazao je Vuksanovic.

Kako je naveo, inicijativa ,,Mali Sengen” predstavlja svojevrsni pokusaj jednog dijela zemalja Zapadnog Balkana da dodatno unaprijede medusobne odnose i saradnju regiona kroz cetiri osnovne slobode kretanja, na kojima pociva i EU.

,,Iako je njen glavni moto legitiman i razumljiv, smatram da mehanizam kroz koji pokusava da se sprovede u praksu nije najodgovarajuci za trenutak u kome se nalazi region”, kazao je Vuksanovic.

Kako je dodao, ne smije se zaboraviti da su zemlje Zapadnog Balkana potpisnice CEFTA sporazuma, kao i da su u odredenoj fazi pregovora o pristupanju EU.

,,Bez obzira na to da li su formalno otpocele pregovore ili ne, sve zemlje su centralni elemenat politike prosirenja EU”, istakao je Vuksanovic.

On smatra da kreiranje paralelnih inicijativa i formata koji se zasnivaju na istim principima kao oni koji vec postoje nece nuzno dodatno unaprijediti medusobnu saradnju na Zapadnom Balkanu.

,,To moze samo skrenuti fokus sa produbljivanja i jacanja saradnje u okviru inicijativa koje vec imamo i, konacno, sa krajnjeg cilja svih nasih zemalja – clanstva u EU”, ocijenio je Vuksanovic.

Kako je naveo, Crna Gora je, kao sto Evropska komisija i svi evropski zvanicnici ocjenjuju vec godinama unazad, izuzetno posvecena regionalnoj saradnji i na tom polju biljezi veoma dobre i konkretne rezultate.

,,Zbog toga smatram da je stav koji je Vlada zauzela u vezi sa inicijativom ,,Mali Sengen” dokaz mudre politike, koja se prvenstveno vodi dugorocnim interesima i dobrobiti Crne Gore i Zapadnog Balkana – a takav je svakako i istinski napredak regiona i njegovo pristupanje evropskoj zajednici naroda”, dodao je Vuksanovic.

Kako je naveo, ta inicijativa nije nova, jer o njoj, pod drugacijim nazivom, slusamo vec nekoliko godina unazad.

Vuksanovic je dodao da se inicijativa ,,Mali Sengen” rodila u kontekstu price o evropskim integracijama regiona, konkretno poziva Unije da se unaprijedi saradnja izmedu zemalja Zapadnog Balkana, rijese sva otvorena pitanja i region ekonomski dovoljno razvije prije pristupanja EU.

,,Iako mozda nije direktno vezan za odluku Evropskog savjeta da se jos ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ipak mislim da je cin potpisivanja deklaracije i formalnog pokretanja ,,Malog Sengena” posljedica trenutnog momenta u politici prosirenja EU i unutrasnjih prioriteta i otvorenih pitanja u samoj Uniji”, rekao je Vuksanovic.

Na pitanje da li ta inicijativa djeluje kao neki kompromis ili “utjeha” zbog pauze u prosirenju, o kojoj EU zvanicnici sve glasnije govore, Vuksanovic je odgovorio da se u posljednjih mjesec vode velike polemike o tome da li postoji pauza u prosirenju.

,,Iako su poruke iz Brisela u posljednje vrijeme cesto obesrabrujuce, Crna Gora, kao i sve zemlje regiona, veoma je svjesna koji su njeni kljucni problemi i izazovi sa kojima mora da se suoci i na njima treba da radi bez obzira na to da li postoji pauza u prosirenju ili ne”, istakao je Vuksanovic.

On je naglasio da se sve te stvari, u krajnjem, rade ne zbog samog clanstva u EU, vec zbog ukupnog kvaliteta zivota.

,,Zato podrzavam sve kvalitetne inicijative koje ce nam pomoci da u tom zadatku istrajemo. Da li je ,,Mali Sengen” jedna od njih, to treba veoma pazljivo procijeniti”, naveo je Vuksanovic.

Upitan da li se odlaganje pregovora o pridruzivanju Sjeverne Makedonije i Albanije moze okarakterisati kao privremeni zastoj u politici prosirenja EU, on je odgovorio da se moze polemisati o tome da li je i kojoj mjeri politika prosirenja u zastoju.

,,Ono sto je sigurno je da je vazno da se na nivou Unije postigne konsenzus oko buducih principa i pravaca te politike, kako bi i nama kandidatima i potencijalnim kandidatima stizale jasne poruke i signali vezano za nasu evropsku buducnost, koja nema alternativu i ne dovodi se u pitanje”, naglasio je Vuksanovic.

On je naveo da postoje izvjesne ideje o reformama vezanim za politiku prosirenja, ali smatra da su one posljedica trenutnih otvorenih pitanja unutar same EU i njenih prioriteta i funkcionisanja u narednom periodu.

KASCELAN SAOPSTIO

U Prijestonici Cetinje ove godine nece biti rebalansa budzeta, a stanje u gradskoj kasi je na projektovanom nivou, ocijenio je gradonacelnik Aleksandar Kascelan. On je istakao da nijesu zadovoljni dinamikom gradnje novog Gradskog stadiona.

On je podsjetio da su u 2018. godini sprovedene mjere fiskalne konsolidacije koje su dale dobre rezultate, smanjenje duga i povecanje sopstvenih prihoda za oko 14 odsto. Tendencije su, kaze, da ce se i ove godine ostvariti slicni rezultati.

“Posebno sam zadovoljan sto ove godine necemo uci u proces rebalansa, i da cemo ostvariti budzet na nivou od 90 – 95 odsto.”

Iako nijesu zadovoljni dinamikom gradnje najvecceg kapitalnog projekta u gradu, novog Gradskog stadiona, Kascelan je uvjeren da ce se u njegovu izgradnju utrositi 1,4 milona, koliko je za ovu godinu opredjeljeno kapitalnim budzetom. Naglasava da su, pored Prijestonice, u projekat ukljuceni I Vlada CG i Fudbalski savez.

“Svakog mjeseca mi pravimo izvjestaj i saljemo Direkciji javnih radova koja vodi taj projekat, tako da ocekujem da ce se ove godine utrositi 1,4 miliona eura koliko je planirano kapitalnim budzetom, i da ce se, uz neko neznatno kasnjenje projekat dovesti do kraja.”

Kascelan kaze da ce se nastaviti sa podsticajnim mjerama kako bi napravili dobar ambijent za nove investicije. Lokalna uprava formirala je komisiju koja ce se baviti podsticajnim mjerama.

“Ta komisija je vec pripremila jedan dokument koji ce ici na Skupstinu krajem mjeseca nakon cega mozemo da izademo sa nekim novim podsticajnim mjerama koje su u skladu sa zakonom definisane.”

Dodaje i da je Prijestonica izdala oglas za davanje u zakup Oboda i da prve aplikante ocekuju u decembru.

Kascelan je istakao da su investicije u vodovodnu i kanalizacionu mrezu prioritetne za lokalnu upravu.

“Zelimo da napravimo odrzivi sistem, i da imamo vodosnadbijevanje 24 sata bez obzira da li je ljetnji ili zimski period. Sve investicije koje su planirane za narednu godinu, ici ce u tom smjeru, Investicije su na postrojenju u Podgoru i Visnjici, imamo distributivnu cijev ka Veljoj Gori, a drugi dio se odnosi na mrezu u samom gradu.”

Kascelan kaze da su u Prijestonici zadovoljni rezultatima ovogodisnje turisticke sezone.

“Prema podatcima Monstata imamo 20 odsto veci broj nocenja u odnosu na proslu godinu, dok je, kada je rijec o izletnicima, zabiljezeno povecanje od 12 odsto .”

U cilju unapredenja turisticke ponude u planu za narednu godinu je kupovina prostora na kojem se nekada nalazio hotel Lokanda, prvi I najstariji hotel u Crnoj Gori. Plan je, istice Kascelan, da se pronade novi pouzdan partner, sa kojim bi se, po modelu privatno javnog partnerstva, uslo u proces obnove I gradnje ovog zdanja porusenog u zemljotresu prije cetrdeset godina.

SDP

U Tivtu se uz opoziciju i dio vlasti olicen u partiji SD protive namjeri Vlade da Aerodrome da u koncesiju. Tokom ove sedmice je lokalni SD prikupio gotovo 2000 potpisa podrske kojom gradani traze da se izjasne o ovom pitanju. Opoziciona SDP je danas Skupstini podnijela Predlog za raspisivanje opstinskog referenduma o buducnosti tivatskog aerodroma. Proslog mjeseca je, podsjetimo, Vlada raspisala javni poziv za predkfalifikaciju za dodjelu 30-godisnje koncesije za Aerodrome.

Nevenka Macan, TVCG

UNIJA SINDIKATA

Unija slobodnih sindikata inicirace izmjene Zakona o unutrasnjoj trgovini kako bi se omogucio neradni dan i u slucaju izuzetaka. Na drugoj strani, u Uniji poslodavaca smatraju da je zakon omogucio povlascen polozaj pojedinim privrednim subjektima poput benzinskih pumpi koje se bave i prodajom hrane. Zbog toga su inicirali ocjenu ustavnosti Zakona o unutrasnjoj trgovini, jer je, kazu uradena vjestacka intervencija u sektoru trgovine bez konsultacije poslodavaca i sindikata.

Primjena Zakona o unutrasnjoj trgovini i odredbe o neradnoj nedjelji pokazala je odredene nedostatke buduci da je pojedinim privrednim subjektima-benzinskim pumpama omogucio privilegovan polozaj u odnosu na trgovine, kazu iz Unije.

“Postoje elementi koji ukazuju na povlascen polozaj pumpe u smislu bavljenja trgovinom jer je zakon rekao da je u sektoru trgovine nedjelja neradna a onda se pojavljuju pumpe kao izuzetak ko moze da se bavi tgovinom”, kazao je Filip Lazovic iz Unije poslodavaca.

Poslodavci su inicirali ocjenu ustavnosti Zakona o unutrasnjoj trgovini jer smatraju da je onemogucena sloboda preduzetnistva. Za razliku od poslodavaca koji traze da se svim trgovinama omogucc rad nedjeljom, sindikalci traze da se odredba o neradnoj nedjelji primijeni i na izuzetke.

“Trazicemo izmjenu zakona clana 35a eliminisanje izuzetaka cvjecare, apoteke ne sve, skladista kiosci veliki broj zaposlenih koji rade nedjeljom tu je i nelojalna konkurencija benzinske pumpe sa ostalim subjektima, pitanje je da li radnici na benzinskim pumpama imaju pravo na slobodan dan”, kazala je Sandra Obradovic iz Unije slobodnih sindikata.

Iz Sindikata kazu da je primjena zakona pokazala i potrosacke navike gradana, i da je potrebna njihova podrska kada je rijec o neradnoj nedjelji u trgovinama.

“Da se solidarisu sa zaposlenima koji ne rade nedjeljom da steknemo stare navike da nece propasti nista ako nedjeljom ne rade trgovine i da se osnovnim zivotnim namirnicama snabdijemo subotom”, dodala je Obradovic.

Iz Ministarstva ekonomije kazu da je rad benzinskih pumpi u skladu sa Zakonom, i da gradani imaju pravo izbora gdje ce obavljati trgovinu.

“U prodavnicama i sopovima unutar benziskih pumpi moze se prodavati roba za koju objekat ispunjava propisane uslove,u skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane i Pravilnikom o centralnom registru objekata za proizvodnju, preradu i distribuciju hrane.U registar Uprave za bezbjednost hrane upisan je veliki broj benzinskih pumpi, koje imaju i objekte za prodaju hrane na malo”, navodi se u saopstenju Ministarstva ekonomije.

Iz Udruzenja naftnih kompanija su za TVCG kazali da nema nista sporno u njihom radu, i da su prometi na benzinskim stanicama minorni te da ne mogu znatno uticati na prihode trgovinskih lanaca.

Kristina Pavicevic, TVCG

PODACI CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 515 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 255,6 miliona, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika izmedu njihovog priliva i odliva u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 259,4 miliona, sto je 3,5 odsto vise nego u istom periodu prosle godine.

,,Ukupan priliv stranih direktnih investicija manji je 5,6 odsto, sto je rezultat smanjenja priliva po osnovu investicija u kompanije i banke, kao i nekretnine”, navodi se u Biltenu.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlio 73,9 miliona eura, dok su povlacenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 181,7 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasnickih ulaganja iznosio je 289,7 miliona eura, sto cini 56,3 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine ulozeno 108,7 miliona, a u preduzeca i banke 181 milion.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 210,7 miliona eura ili 40,9 odsto ukupnog.

DO 2029. GODINE

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) odobrila je planove razvoja prenosnog i distributivnog sistema Crne Gore za period od naredne do 2029. godine, koje su sacinile kompanije koje njima upravljaju.

Regulator je dao saglasnost na planove razvoja koje su joj dostavili Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Crnogorski elektrodistriburivni sistem (CEDIS).

Kada je u pitanju Plan razvoja prenosnog sistema, RAE je dala saglasnost na taj dokument, osim u dijelu investicija koje se odnose na izgradnju dalekovoda Briska gora – Ulcinj i Virpazar – Briska gora, kao i infrastrukture za prikljucenje solarne elektrane Briska gora, zbog neispunjenosti odredenih ekonomskih kriterijuma.

Operator prenosnog sistema elektricne energije duzan je da utvrdi desetogodisnji plan razvoja prenosnog sistema koji se azurira svake godine, sa dinamikom investicionih projekata.

Kada je u pitanju CEDIS, ta komapnija je sacinila i Investicioni plan za period do 2022. godine koji je sastavni dio Plana razvoja za period do 2029.godine.

Planirane su aktivnosti na 517 projekata, od kojih je 263 ranije odobreno, i to dominantno u dijelu sekundarne mreze.

Planirane investicije u narednoj godini iznose 34,95 miliona, u 2021. godini 32 miliona, a u 2022. godini 33,41 milion eura.

RADINOVIC PORUCILA

Socijalisticka narodna partija smatra da se gradanima vise ne smiju servirati prazne price, vec da se moraju kreirati jasne politike i preduzeti mjere ciji bi cilj bio smanjenje nezaposlenosti i sprecavanje negativnih pojava sa kojima se suocava nasa ekonomija, saopstila je analiticarka u Medijskom centru SNP Marija Radinovic.

Radinovic je upozorila na posljednje podatke o nezaposlenosti koji kazu da je registrovano 35.806 nezaposlenih.

“Uprkos uvjeravanjima vlasti da je nasa ekonomija u stalnom rastu, ovaj podatak govori o sve vecim problemima sa kojima se suocava ,,crnogorski ekonomski tigar”. Naime, nije tajna da u Crnoj Gori plate i penzije godinama unazad ostaju na istom nivou, da je minimalna zarada i dalje najniza u regionu, da je prisutan egzodus mladih iz zemlje koji u inostranstvu pronalaze poslove i stvaraju osnovne uslove za zivot, da je javni dug iz godine u godinu sve visi, te da je potrosacka korpa sve skuplja”, navodi se u saopstenju.

Ona dodaje da ovim parametrima treba dodati i najnoviji rast nezaposlenosti, “cime se jos jednom demantuju sve slavodobitne tvrdnje vlasti o ispravnosti njene ekonomske politike”.

PORESKA UPRAVA

U Crnoj Gori je od pocetka godine stecajni postupak pokrenut kod 826 preduzeca, saopsteno je iz Poreske uprave (PU).

“Na osnovu evidencije Centralnog registra privrednih subjekata u periodu od pocetka godine do kraja oktobra stecajni postupak je pokrenut kod 826 preduzeca, od kojih status u stecaju trenutno ima 377 kompanija”, kazali su agenciji Mina-business iz PU.

Iz PU su precizirali da je u preduzecima kod kojih je od pocetka godine pokrenut stecaj i koji je jos u toku zaposleno 477 radnika.

“U strukturi kompanija kod kojih je od pocetka godine pokrenut stecajni postupak i koje se jos nalaze u stecaju najveci broj je iz djelatnosti maloprodaje i veleprodaje, ugostiteljstva i gradevine”, naveli su iz PU.

PU takode intenzivno prati sve poreske obveznike koji su usli u reprogram poreskog duga, kako sa aspekta izmirivanja reprogramiranih obaveza, tako i redovnog servisiranja tekucih.

Iz te institucije su krajem septembra kazali da je Privredni sud u ovoj godini pokrenuo 450 stecajnih postupaka u firmama kojima je PU ukinula rjesenja o reprogramu ili nije mogla da u duzem vremenskom periodu naplati poreski dug.

PU je od pocetka godine predala Privrednom sudu 560 zahtjeva za pokretanje stecaja, a ta cifra nije konacna.

,,Posmatrajuci period od pocetka godine, kada je PU intenzivirala aktivnost predlaganja stecajnog postupka kod obveznika kojima je ukinuto rjesenje o reprogramu ili onih kod kojih vec duze vrijeme nije bilo moguce naplatiti poreski dug, Privrednom sudu je podnijeto 560 predloga sa ukupnim dugom od 46,4 miliona EUR”, rekli su iz PU.

Realizacijom Zakona o reprogramu poreskog potrazivanja pocela je naplata potrazivanja cak i od onih kompanija koje godinama nijesu bile u mogucnosti da izmire dospjele poreske obaveze, dok su se pri sprovodenju javnog poziva Ministarstva finansija za reprogram poreskog potrazivanja prijavili brojni veliki duznici, koji se nalaze na crnim listama i od kojih je do sada bilo tesko naplatiti poreski dug.

MONTEPUT

Putarina za prioritetnu dionicu auto-puta Bar-Boljare bice najvjerovatnije od tri do tri i po eura, saopstio je Pobjedi izvrsni direktor Monteputa Jonuz Mujevic.

“Jos nije preciziran tacan iznos putarine, a iznosice od osam do 12 centi po kilometru. Konacnu odluku o iznosu putarine donijece Vlada”, kazao je Mujevic i dodao da Vlada ima vremena da u narednih godinu dana precizira tacan iznos.

On smatra da ce se najvjerovatnije ici na nizu tarifu od osam centi po kilometru.

“Po toj tarifi za prolaz prioritene dionice od od Smokovca do Mateseva placace se putarina od tri do tri i po eura”, rekao je Mujevic.

Prema njegovim rijecima najvjerojatnije ce drzavni Monteput naplacivati putarinu na auto-putu.

“Za sada je opredjeljenje Vlade da Monteput obavlja naplatu putarine i kompletno odrzavanje auto-puta, ali cekamo usvajanje Zakona o putevima, nakon cega ce to biti precizirano”, saopstio je Mujevic.

On smatra da Monteput ima potencijal za odrzavanje auto-puta.

“Mi imamo i potencijala i iskustva za odrzavanje auto-puta i vec pravimo odredene pripreme. U narednom periodu cemo kupiti i opremu neophodnu za odrzavanje auto-puta”, kazao je Mujevic i dodao da ce sredstva za nabavku opreme izdvojiti iz dobiti kompanije za ovu godinu.

ZA VODU, STRUJU, TELEFON…

Trgovac nema pravo da uslovljava potrosaca da plati vodu, struju, telefon, kablovsku televiziju, internet, ukoliko su potrosaceva dugovanja stara vise od dvije godine, a trgovac u meduvremenu nije pokrenuo nijednu aktivnost kojom bi se prekinula ta zastara, saopstio je Vikend novinama generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zastitu potrosaca u Ministarstvu ekonomije Jovo Rabrenovic.

“Ukoliko potrosac duguje odredeni iznos duze od dvije godine, a trgovac za to ne pokrene postupak naplate, utuzenja, bilo koji sudski, vansudski arbitrazni postupak da taj dug naplati, onda u tom slucaju ulazimo u zastaru. Onda je od potrosaca potpuno ocekivano da smatra da taj dug treba otpisati kao zastarjelo potrazivanje. Ali, ako trgovac pokrene neku aktivnost, podnese zahtjev za razrjesavanje u vansudskom postupku, arbitrazu, prekida se zastara i onda se ne moze govoriti o otpisu duga”, rekao je Rabrenovic.

U Elektroprivredi (EPCG) i Crnogorskom Telekomu za Vikend novine tvrde da redovno sprovode utuzenja.

Kada je rijec o dugovanjima za struju, ona prema podacima EPCG, za kategoriju domacinstva, iznose skoro 115 miliona eura, dok potrosaci iz kategorije ostala potrosnjadugujublizu 50 miliona eura. U EPCG ukazuju i da su pokrenuli utuzenja protiv svih kupaca koj a imaj u dugovanj a starij a od dvije godine.

“Pokrenuli smo u skladu sa zakonom postupak utuzenj a, kako bismo zastitili potrazivanja od zastare i tako zastili i interese kompanije. EPCG cijeni redovnost i za redovne platise obezbjeduje popust na obracunatu vrijednost aktivne energije. Ukupan broj redovnih platisa u kategoriji domacinstva je 204.279, dok u kategoriji ostala potrosnja imamo 19.119 redovnih potrosaca”, kazali su u EPCG.

I u Crnogorskom Telekomu, koji ima oko pola mliona korisnika, isticu da redovno sprovode utuzenja, te da do potpunog iskljucenja korisnika i utuzenja dolazi samo ukoliko su iscrpljeni svi prethodni koraci upozoravanja korisnika da plati dug.

“Crnogorski Telekom vodi racuna o blagovremenom utuzenju, shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, te Zakonu o izvrsenju i obezbjedenju, pa najstarija nenaplacena faktura nije starija od dvije godine. Najveci broj korisnika redovno izmiruje obaveze nastale po osnovu koriscenja nasih usluga, i u najvecem broju slucajeva korisnici imaju mogucnost da duguju dvije fakture prije sprovodenja drugih mjera. Rok za izmirenje racuna je 15 dana, a koraci informisanja o dugu pocinju nakon toga i traju osam mjeseci”, rekli su u Crnogorskom Telekomu i dodali da korisnike koji obaveze ne izmiruju redovno upozoravaju putem SMS automata, preko direktnih poziva i onemogucavanjem odlaznih poziva.

Vodovod i kanalizacija Podgorica, koji ima 86.348 potrosaca, po osnovu utrosene vode potrazuje vise od 6,53 miliona eura. Od toga, kako su kazali Dnevnim novinama, gradani duguju 4,8 miliona, a pravna lica 1,7 miliona eura. Oni dodaju i da oko 25 do 30 odsto potrosaca nema dugovanja za utrosenu vodu.

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.

  • Radović: Bankarski sistem snažan i usmjeren na ekonomski prosperitet
    on 02/05/2025 at 10:00

    U Crnoj Gori postoji snažno povjerenje u bankarski sektor, čiji pokazatelji su u konstantnom porastu, i kao takvi predstavljaju jak osnov za podršku daljem ekonomskom rastu, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović.

  • Na sjeveru otvoreni za ulaganja iz UAE, investicije bi zaustavile iseljavanje
    on 01/05/2025 at 20:28

    Na sjeveru raširenih ruku dočekuju investitore iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Građanima, ali i predsjednicima tri opštine i sama pomisao na dolazak Muhameda Alabara budi nadu za ožiljavanje tog dijela Crne Gore.

  • Jugopetrol: O raspodjeli dobiti početkom juna
    on 01/05/2025 at 11:50

    Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 4. juna donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

  • Domaće mljekarstvo gubi trku s uvozom
    on 01/05/2025 at 07:40

    Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.

  • Industrijsko posrtanje: Dan žrtava tranzicije
    on 01/05/2025 at 05:37

    Malena Andrijevica prije tranzicije imala je hiljadu stanovnika i hiljadu radnika u industriji i ugostiteljstvu, dok danas radnika u industriji nema, a gradsko jezgro ove varošice svelo se na svega nepunih trista stanovnika. Na ovu činjenicu podsjetio je poslednji direktor fabrike „Temovent“ u tom gradu, Predrag Nedić, koji danas živi na primorju.

  • Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom
    on 30/04/2025 at 15:42

    Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom i sa zakonodavstvom, a javnost kritikuje ugovor koji još nije niti sačinjen niti potpisan, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović u emisiji „Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.

  • "Uspješno realizovana odluka o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću"
    on 30/04/2025 at 15:25

    U okviru aktivnosti koje Ministarstvo finansija, Centralna banka Crne Gore i Uprava za igre na sreću sprovode kroz rad u Koordionacionom tijelu za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, uspješno je realizovana odluka Uprave za igre na sreću o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću, u skladu sa članom 7, članom 9 i članom 10 Zakona o igrama na sreću.

  • Prosječna zarada u martu iznosila 1003 eura
    on 30/04/2025 at 15:16

    Prosječna zarada (bruto) u martu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 1.195 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.003 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

  • Milatović: I Ustavni sud da iznese tumačenje na tezu Udruženja pravnika o sporazumu s UAE
    on 30/04/2025 at 14:24

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da bi i Ustavni sud trebao da iznese tumačenje na tezu da se Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o turizmu i razvoju nekretnina mora verifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore.