MUSTAFIĆ

Direktor ZZZCG Suljo Mustafić pozvao je poslodavce da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike i to većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama.

“U programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovali nezaposleni iz sjevernog regiona. Tako će biti i ubuduće”, poručio je u intervjuu Pobjedi direktor ZZZCG Suljo Mustafić.

“Nastojaćemo da nezaposlenim osobama sa sjevera, učešćem u programima, omogućimo sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada”, rekao je Mustafić.

U Crnoj Gori već duže vrijeme prisutan je trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti – prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje na evidenciji je 37.790 nezaposlenih, a stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto, dva procenta niža nego prošle godine.

Sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, cilj Zavoda je, kaže je Mustafić, da pomažu i što više podstiču zapošljavanje, posebno onih iz kategorije teže zapošljivih.

Nezaposlene osobe, uz posredovanje Zavoda, u minulih 12 mjeseci sticale su nova znanja i vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno, kako navodi Mustafić, poslodavci su dobijali radnike obučene za izazove sa kojima se suočavaju.

“Vjerujem da će kapaciteti privrede, zainteresovanost poslodavaca, bolje plate i otvaranje novih radnih mjesta, u mjesecima pred nama, učiniti da zaposlenost bude još veća, odnosno da stopa registrovane nezaposlenosti bude značajnije niža. Tu prije svega mislim na činjenicu da uvijek u prvoj polovini godine stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja, odnosno zbog turističke sezone kao i drugih mjera Zavoda”, naveo je Mustafić.

Kaže da je otvaranje novih radnih mjesta jedan od glavnih ciljeva i za 2020. godinu.

“Podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranje novih radnih mjesta ostaju prioriteti Zavoda i u godini pred nama”, naveo je Mustafić.

“Pozivam poslodavce da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike i to većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama. Istovremeno, Zavod će kroz svoje programe aktivne politike zapošljavanja sve nezaposlene koji su zainteresovani za sticanje dodatnih znanja i vještina na vrijeme obučiti. Od većeg zapošljavanja domaćih radnika svi mogu imati koristi”, zaključio je Mustafić.

IZVRŠNI DIREKTOR MONTEPUTA

Kompletni radovi na elektronapajanju auto-puta Bar-Boljare u ovom momentu se odvijaju u skladu sa planom i biće završeni do 30. septembra 2020. godine, kazao je Dnevnim novinama izvršni direktor Monteputa Jonuz Mujević.

On je naveo da se trenutno priprema nasip za trafostanicu 110 kilovolti (kV) Mateševo, te da su urađeni projekti pristupnih puteva za radove na dalekovodu.

“Projekat elektronapajanja prve dionice auto-puta je u toku. Takođe, počeli su radovi na trafostanici 110 kV Mrke, radi se iskop za temelje trafostanice. Kod proizvođača je, za obje trafostanice, poručena i ugovorena kompletna oprema sa definisanim rokom isporuke u skladu sa planom realizacije investicija. Za trafostanicu 20/04 kV u toku je izgradnja objekata trafostanica sa izradom šahti i kanala na trasi srednjenaponskog kabla. U toku su pripreme za polaganje kablova”, precizirao je Mujević.

Monteput, koji je zadužen za projekat elektronapajanja auto-puta Bar-Boljare, potpisao je u maju prošle ugovor sa Investiciono-razvojnim fondom o dobijanju 38,23 miliona eura kredita za izgradnju sistema snabdijevanja strujom. Radove sprovode domaće kompanije Novi Volvox i Electro Tim.

Bar-Boljare će, kako je ranije najavljeno, dobijati struju i iz 24 trafostanice snage od 2/250 kilovolt-ampera do 2/1250 kilovolt ampera. Projekat predviđa i izgradnju pet jednosistemskih dalekovoda i to na ulazu i izlazu u Mateševo, na relacijama Mrke izlaz Trebješica, Smokovac Mrke i Smokovac Tuzi. Planirano je i polaganje 20 kilovoltnog kabla u koridoru auto-puta sa priključcima na trafostanice Mrke i Mateševo, ukupne dužine 50 kilometara, kao i snabdijevanje električnom energijom naplatne rampe Smokovac koja obuhvata 20-kilovoltni kablovski razvod i trafostanicu 20/04 kilovolti. Dobijena električna energija trajno će napajati i skijaške centre u Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju i Rožajama.

Mujević je kazao je da će putarina na auto-putu koštati od osam do 12 centi po kilometru, te da njen konačan iznos utvrđuju Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Vlada.

“U ovom momentu naplata putarine nije u nadležnosti Monteputa. Očekujemo donošenje novog zakona o putevima koji će jasno precizirati ulogu tog preduzeća vezano za održavanje kompletne dionice, samim tim i naplatu putarine. Ono što je evropski standard, putarina košta od osam do 12 centi po kilometru”, objasnio je Mujević.

Osim radova na elektronapajanju, kako je kazao izvršni direktor Monteputa, kompanija će u 2020. biti fokusirana na održavanje i naplatu putarine kroz tunel Sozina i kompletno praćenje realizacije projekta auto-puta Bar-Boljare preko posebne poslovne jedinice u okviru preduzeća.

“U fokusu rada za narednu godinu će svakako biti i projekat brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja sa posebnim osvrtom na zaobilaznicu Budve čija je izrada projekta u toku”, zaključio je Mujević.

SEKULIĆ

Elektroprivreda je stabilno preduzeće, koje je profitabilno za državu. Interesovanja za ovo preduzeće postoje iz Zapadne Evrope, širom svijeta, ali i iz regiona, saopštila je u intervjuu Pobjedi ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

“Ove godine smo planirali da donesemo novu energetsku politiku i u skladu sa tim da vidimo kako bismo mogli reorganizovati EPCG. U toku mandata ove Vlade nećemo tražiti kupca za EPCG, već ćemo razmišljati da li su EPCG potrebni zapadnoevropski ili svjetski partneri za ulaganje u određene projekte”, kazala je Sekulić.

Vlada i Elektroprivreda su po osnovu ugovora o put opciji u potpunosti isplatili kompaniju A2A. Država je 30. decembra prošle godine otkupila preostalih 636.793 akcije EPCG od A2A, za 2,85 miliona eura, nakon čega je ova italijanska firma izašla iz EPCG. Na taj način država je povećala udio u vlasničkoj strukturi EPCG na 88,6 odsto, dok je EPCG vlasnik deset odsto akcija.

Upitana da li će u 2020. godini Ministarstvo ekonomije nastaviti sa državnim podsticajima i podrškom preduzetnicima i privrednicima, Sekulić kaže da je kroz programe finansijske i nefinansijske podrške u prošloj godini podržano je 307 preduzeća, dok je u 2018. godini podržano ukupno 101 preduzeće.

“Broj ukupno podržanih preduzećau 2019. godini u odnosu na 2018. godinu veći je za 204 posto, dok je iznos odobrenih subvencija veći za 136 posto. I naredni period biće posvećen jačanju sektora malih i srednjih preduzeća kroz kontinuirano unapređenje postojećih i kreiranje novih programskih linija u okviru Programa za unapređenje konkurentnosti privrede. Za narednu godinu pored deset postojećih programskih linija, privredi će na raspolaganju biti i dvije nove – Programska linija za podršku digitalnoj transformaciji biznisa i linija za podršku internacionalizaciji MMSP. Tokom 2019. godine, Ministarstvo ekonomije je realizovalo Program za unapređenje konkurentnosti privrede. U okviru datog programa odobreni su projekti za 161 preduzeće u ukupnom iznosu od 1,66 miliona eura. Podržana preduzeća zapošljavaju ukupno 3.120 zaposlenih.”

Lani su stupile na snagu izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini, kojim je uvedene neradna nedjelja i praznici u trgovini. Na pitanje koliko je zadovoljna prvim efektima primjene ovog zakonskog rješenja, Sekulić kaže da treba još vremena da bi se efekti vidjeli.

“Od početka primjene zakona prošlo je nešto više od dva mjeseca. Podatak da je za ovaj period izrečeno sedam prekršajnih naloga, slobodno mogu reći, ohrabruje. Zapravo, stiče se utisak da se navike polako mijenjaju, da građani polako prihvataju izmjene kao korisne za njih kao pojedince i za društvo u cjelini. Vrijeme je, definitivno, najbolji pokazatelj ispravnosti donošenja zakona, tako da predlažem da sačekamo”, kazala je ona.

Sekulić kaže da su glavne koristi za Crnu Goru od uspostavljanja elektro-energetske veze sa Italijom povezivanje dvije države, te da to predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata Crne Gore.

“Podmorski kabl je zapravo auto-put u energetici. Dvosmjernipodmorski kabl obezbjeđuje Crnoj Gori lak i pristupačan uvoz električne energije i omogućava da u punoj mjeri iskoristi prednosti pozicije dijela integrisanog energetskog tržišta. Crna Gora će imati značajne prihode po osnovu 20 odsto udjela Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u ukupnom kapacitetu kabla. Kroz veću iskorišćenost 400 kV mreže, smanjićemo gubitke u prenosu i podići nivo tehničke otpornosti energetskog sistema. U konačnom, prihodi od tranzita i zakupa prenosnih kapaciteta uticaće na smanjenje troškova korisnika prenosnog sistema. Ovaj projekat će pružiti značajno veći kapacitet, sigurnost i pouzdanost prenosne mreže.”

Upitana da li i dalje vjeruje u gradnju drugog bloka TE, Sekulić kaže da gradnju drugog blokaTE na bazi prvobitno baziranih tehnologija nije moguće realizovati iz mnogo razloga.

“Bila je to dobra i ispravna odluka i 2007. i 2009. godine, čak i2012. godine kada je projekat aktuelizovan objavljivanjem poziva za dostavljanje ponuda za izgradnju. Bila je to dobra odluka i 2016. godine kada je zaključenugovor sa češkom Škodom Praha. Danas, kada smo odlučili da po najsavremenijim evropskim uslovima i bez rizika po životnu sredinu, a uz najviše evropske standarde rekonstruišemo prvi blok, čini mi se da smo donijeli ispravno rješenje.”

Ministarstvo ekonomije je počelo pregovore o sporazumnom raskidu šest ugovora o gradnji malih hidroelektrana (mHE) u nekoliko opština. Koliko će to koštati i da li očekujete da bi moglo doći do suda?

“O detaljima pregovora u ovom trenutku ne možemo govoriti, ali ćemo javnost svakako pravovremeno obavijestitio svim relevantnim pitanjima.Odgovorno pristupamo, moramo naći pravu mjeru, čuvajući imidž naše zemlje kao sigurne destinacije za ulaganja, a poštujući interese lokalne zajednice,” zaključila je ona.

REGION ZAPADNOG BALKANA

Naredna faza smanjivanja cijena rominga u regionu Zapadnog Balkana biće implementirana 1. jula ove godine, saopštili su iz Ministarstva ekonomije.

Oni su kazali da Sporazumom o smanjenju cijena usluga rominga u regionu Zapadnog Balkana nije predviđeno nikakvo dodatno snižavanje cijena od 1. januara ove godine, kako je, prema navodima nekih regionalnih medija, saopšteno iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije.

„Sporazum predviđa drugu fazu snižavanja cijena dolaznih poziva i prenosa podataka od 1. jula, a zatim i potpuno ukidanje roming naknada u regionu od 1. jula naredne godine“, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva ekonomije.

Iz tog Vladinog resora su podsjetili da od 1. jula prošle godine, u skladu sa Sporazumom, operаtori javnih mobilnih komunikacionih mreža u regionu Zapadnog Balkana primjenjuju regulisane dodatne naknade rominga na domaće maloprodajne cijene.

Sporazumom je definisano da tako formirane cijene roming usluga u državama potpisnicima ne mogu biti veće od 19 centi po minutu za odlazne pozive, četiri centa po minutu za dolazne, šest centi za odlazni SMS i 18 centi po megabajtu (MB) za prenos podataka. U te cijene nije uračunat porez na dodatu vrijednost (PDV).

U skladu sa odredbama Sporazuma, i u zavisnosti od toga kojeg mobilnog operatora koriste, korisnici iz Crne Gore od 1. jula plaćaju 7,82 do 8,16 centi po minutu za odlazne pozive prema mrežama u Crnoj Gori, četiri centa po minutu za dolazne, od 2,46 do 3,5 centi za SMS poruke poslate prema mrežama u Crnoj Gori, kao i 2,6 centi po MB za uslugu prenosa podataka.

„Kao što se može zaključiti, primijenjene cijene u Crnoj Gori su znatno niže od maksimalno dozvoljenih u skladu sa sporazumom“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su objasnili da pošto operatori u svim državama regiona nijesu imali tehničke mogućnosti da od 1. jula prošle godine implementiraju tarifne modele na način da se svakom individualnom korisniku cijena roming usluga izračunava na bazi tarifnog paketa koji koristi u domaćem saobraćaju uvećanog za iznos regulisane roming naknade, regulatori su im dozvolili da implementiraju pojednostavljeni cjenovni model. Taj model je zasnovan na prosječnim cijenama usluga u nacionalnom saobraćaju uvećanim za regulisane roming naknade.

Iz Ministarstva su saopštili da je svaka zemlja u tom trenutku samostalno utvrdila te cijene i dala operatorima rok od šest mjeseci da prilagode svoje sisteme na način koji će dozvoliti implementaciju različitih cijena rominga u regionu za različite tarifne pakete.

„Ono što je sada aktuelno u nekim zemljama regiona je da operatori od 1. januara ove godine prelaze sa jednog na drugi model tarifiranja, što automatski ne znači snižavanje cijena za sve kategorije korisnika. Ta promjena metodologije formiranja cijena, u odnosu na trenutno važeće, prozvodi smanjenje cijena roming usluga za određen broj korisnika i njihovo povećanje za ostale u svim državama potpisnicama sporazuma“, navodi se u saopštenju.

Prelaskom na taj model cijene regulisanih roming usluga bi se, kako je objašnjeno, razlikovale za korisnike različitih tarifnih paketa i iznosile bi za odlazne pozive pet do 19 centi po minuti, za dolazne iz regiona četiri centa po minuti, za SMS poruke dva do šest centi, dok bi maksimalne cijene za uslugu prenosa podataka iznosile od 2,5 do 18 centi po MB. U te cijene nije uračunat PDV.

„Kao što se može zaključiti, u odnosu na sadašnji nivo cijena, prelazak na novi model bio bi nepovoljniji za većinu korisnika u Crnoj Gori. Dakle, Crnoj Gori nije potrebno nikakvo dodatno vrijeme za usklađivanje sa mobilnim operatorima, već je upravo na osnovu pravovemenih i detaljnih analiza i iz razloga zaštite interesa krajnjih korisnika, regulator odlučio da dozvoli operatorima da primjenjuju trenutno važeći cjenovni model i nakon isteka roka od šest mjeseci“, kazali su iz Ministarstva.

Ministarstvo ekonomije, kao potpisnik sporazuma u ime Crne Gore, podržalo je takvo rješenje budući da bi insistiranje na primjeni modela koji će od 1. januara ove godine biti jedini zastupljen u nekim zemljama regiona, rezultiralo određenim smanjenjem cijena usluga rominga za 22 odsto korisnika, dok bi za čak 56 odsto došlo do značajnijeg povećanja cijena poziva i pristupa internetu.

Za ostale korisnike bi promjena bila uglavnom neutralna u cjenovnom smislu.

„Naravno, u skladu sa sporazumom, i crnogorski operatori imaju pravo da primjene novi tarifni model i za to im nije potrebna posebna saglasnost Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Prema informacijama dobijenim od operatora, Crnogorski Telekom i Telenor će i dalje primjenjivati dosadašnji model naplate usluga rominga, dok će Mtel od 1. januara ove godine preći na model po kojem se za svaki tarifni paket formiraju posebne cijene regulisanih usluga rominga“, zaključuje se u saopštenju.

CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih deset mjeseci ove godine iznosio je 651,8 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 361,8 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u prvih deset mjeseci ove godine iznosila je 290 miliona eura, što je 14,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 2,2 odsto veći nego u uporednom periodu, što je rezultat povećanja priliva po osnovu interkompanijskog duga“, navodi se u Biltenu.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlio 79,8 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 282 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 368,5 miliona eura, što čini 56,5 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 144,6 miliona eura, a u preduzeća i banke 223,9 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 262 miliona eura ili 40,2 odsto ukupnog.

NURKOVIĆ NAJAVIO

Ove godine biće rekonstruisano 160 kilometara magistralnih puteva, što će koštati oko 150 miliona eura, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

Nurković je kazao da je sektor saobraćaja u Crnoj Gori obilježio je veoma dinamičan trogodišnji period kada je riječ o ulaganju u postojeću saobraćajnu infrastrukturu i izgradnju nove, a nijesu manje ambiciozni ni planovi za naredni period.

On je dodao da se očekuje završetak, najvećeg do sada, a prije svega razvojnog projekta – prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare.

„Ponoviću da je kvalitet izvedenih radova na prvom mjestu kada govorimo o procesu izgradnje, ali želim da istaknem da istim intezitetom nastavljamo aktivnosti za realizaciju ostalih dionica autoputa Bar – Boljare, konkretno Mateševo – Andrijevica“, rekao je Nurković u novogodišnjoj poruci.

Podsjetio je da je u periodu od 2017. do prošle godine u postojeću putnu infrastrukturu uloženo blizu 150 miliona eura, kao i da je rekonstruisano i modernizovano desetine kilometara državnih puteva u južnom, centralnom i sjevernom regionu Crne Gore.

Riječ je o projektima gradnje trećih traka, tunela, bulevara, zaobilaznica i mostova, koji na svakodnevnoj osnovi utiču na udobnije, brže i sigurnije odvijanje saobraćaja.

„Tokom obilaska lokaliteta na kojima se izvode radovi, imam priliku da, u razgovoru sa mještanima, predstavnicima lokalnih vlasti, ali i privrede, čujem koliko je za njih važno da realizujemo te projekte, ali i da zajednički planiramo dalje aktivnosti“, kazao je Nurković.

On je poručio da ni planovi za naredni period nijesu manje ambiciozni. Rekonstruisaće se, kako je najavio, još 160 kilometara magistralnih puteva, od kreditnih sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), procijenjene vrijednosti oko 150 miliona eura.

„Gradiće se i rekonstruisati na teritoriji cijele Crne Gore, sa posebnim fokusom na putne pravce na sjeveru Crne Gore“, saopštio je Nurković.

On smatra da je potrebno da pratiti razvoj zimskog turizma i izgradnju novih smještajnih i dugih kapaciteta u toj oblasti, jer samo na takav način saobraćaj može biti logistička podrška rastućoj turističkoj privredi u Crnoj Gori.

Nurković je najavio i veoma izazovan period kad je riječ o željezničkom saobraćaju, gdje je uloženo blizu 70 miliona eura na generalni remont 23 kilometara pruge, dok je u regulatornoj oblasti objavljena Strategija razvoja željeznice za narednih deset godina i 17 pravilnika.

„Međutim i pored tih rezultata očekujem da period pred nama bude još dinamičniji. U ovoj godini počinjemo projekte vrijednosti veće od 60 miliona eura, počinje generalni remont 20 kilometara pruge od Lutova do Bioča, više mostova, kao i nabavka opreme za radionice i depoe i tenderi za nabavku novih vozova i mehanizacije za održavanje pruge i pomoćni voz“, precizirao je Nurković.

On je dodao da se očekuje završetak aktivnosti na ispunjavanju završnih mjerila za PP 14 u oblasti željeznice, kroz usvajanje zakonskih i podzakonskih akata.

„Zahtjevan proces je pred nama kada je u pitanju vazdušni saobraćaj. Ozbiljan posao nas očekuje kada je u pitanju aktuelna procedura davanja koncesije za crnogorske aerodrome, ali i saniranje stanja u nacionalnom avioprevozniku“, rekao je Nurković.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu bilo puno priče, diskusije i argumenata vezano za pitanje daljeg funkcionisanja Montenegro Airlinesa (MA). On tvrdi da su donešene odluke rezultat pažljivog razmatranja i analize poslovanja MA, kao i značaja koji kompanija ima za crnogorsku ekonomiju, naročito dalji razvoj turističke privrede.

Nurković je saopštio da je i u sektoru pomorstva puno toga urađeno na izmjenama postojećih i donošenju novih zakona i podzakosnkih akata.

„Dodijeljena je koncesija za Brodogradilište Bijela, riješeno je višegodišnje pitanje oko dodjele koncesije Luci Kotor, Luci Bar je dato pravo korišćenja lučkog područja i obavljanja lučke djelatnosti do 2037. godine uz obavezu investiranja od 61,3 miliona eura, a potpisani su i sporazumi o međusobnom priznavanju pomorskih ovlašćenja sa Portugalijom, Holandijom, Svetim Vinsentom i Grenadinima“, naveo je Nurković.

Intezivno se, kako je objašnjeno, radi na strateškom dokumentu koji će obuhvatiti razvoj pomorske privrede za desetogidišnji period od ove do 2030. godine

Nurković je dodao da Uprava pomorske sigurnosti uspješno učestvuje u regionalnim i nacionalnim projektima, kao i da je učestvovala u realizaciji tri nacioanlne interresorne vježbe Jadran u saradnji sa odgovornim institucijama.

U oblasti drumskog saobraćaja donešena su dva zakona i 17 pravilnika. Potpisana su i tri bilateralna sporazuma o međunarodnom drumskom saobraćaju sa Velikom Britanijom, Bugarskom i Kosovom.

„Kao izuzetno važan posao koji je odrađen posebno bih pomenuo usvajanje strategije razvoja saobraćaja do 2035. godine kao krovnog dokumenta kojim se utvrđuje stanje u oblastima transporta, definišu insfrastrukturni, organizacioni i operativni ciljevi razvoja transportnog sistema, koji se realizuju kroz oročene i dugoročne planove implementacije“, saopštio je Nurković.

On je dodao da Ministartsvo ima kontinuiranu i kvalitetnu saradnju sa evropskim institucijama i fondovima i u tom smislu ostvaruje značajnu podršku za realizaciju velikog broja projekata, u vidu kreditnih i grant sredstava, ali i logističke i tehničke asistencije.

EPCG

Cijene električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem neće se mijenjati, dok će iznosi na računima biti oko pola procenta niži, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

Iz EPCG su objasnili da je tome doprinijela njihova odluka da ne iskoriste zakonsko pravo i traže izmjene cijena električne energije, ali i Regulatorne agencije za energetiku (RAE) da smanji regulatrono dozvoljeni prihod za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES).

Odluka RAE je, kako su kazali, prouzrokovala umanjenja ukupnog računa za dominantna dvotarifna brojla od 0,4 odsto.

“EPCG je, anailizirajući tržište elektične energije i uzimajući u obzir izuzetnu pogonsku spremnost elektrana, dobru hidrolosku situaciju i stanje akomulacija, ali i efikasnost elektrana zbog strateskih investicija u kapitalne remonte, odlučila da ne iskoristiti zakonsko pravo i tražiti imjenu cijena struje za ovu godinu”, rekli su iz elektroenergetske kompanije.

Oni su dodali da je činjenica da EPCG znatno bolje zarađuje od prekogranične prodaje energije na veliko nego od prodaje struje krajnjim kupcima u Crnoj Gori, tako da u posljednje dvije godine to predstavlja glavni razlog pozitivnog poslovanja kompanije.

Iz EPCG su podsjetili da cijene električne energije za domaćinstva i male kupce zavise isključivo od slobodno formirane cijene snabdjevača, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno u vezi sa cijenom energije na referentnoj berzi, HUPX.

EPCG je kao snabdjevač u obavezi da obezbijedi energiju i redovno snabdijeva sve kupce po regulisanoj cijeni koja je znatno manja od tržišne.

EPCG stoga, kako su kazali, pokušava da nađe balans između potrebe njene tržišne valorizacije i materijalne mogućnosti svojih kupaca.

EPCG kao snabdjevač ima ograničavajući element, jer cijena ne može biti veća od srednje vrijednosti fjučersa za narednu godinu ostvarenih u septembru na berzi kao i trenutna cijena energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce.

OD DANAS

Akcize na etil alkohol, gazirana pića, cigarete, fino rezani i nesagorijevajući duvan i ugalj od danas su povećane.

Kako je saopšteno iz Uprave carina, poštujući postojeći akcizni kalendar, akcize na etil alkohol su povećane sa 1,25 hiljada eura na 1,5 hiljada eura po hektolitru.

Akcize na gazirana pića su povećane sa 25 eura na 30 po hektolitru, na fino rezani duvan sa 35 na 40 eura po kilogramu, na ugalj sa 15 na 30 centi po gigadžulu (GJ) bruto toplotne vrijednosti, a na nesagorijevajući duvan sa 25,44 eura na 26,21 po kilogramu.

Specifična akciza na cigarete povećana je sa eura na 33,5 na hiljadu komada cigareta, dok je proporcionalna smanjena sa 32 odsto na 30,5 odsto od njihove maloprodajne cijene.

Uprava carina pozvala je sve proizvođači, uvoznike, kao i subjekte koja obavljaju trgovinu na veliko i/ili malo, a koji na dan povećanja akcize na zalihama imaju akcizne prozvode na koje je ona obračunata, da dan prije povećanja naprave popis i obračunaju i uplate akcize.

APEL USSCG

Unija slobodnih sindikata (USSCG) je u susret predstojećim novogodišnjim i božićnim praznicima apelovala na sve poslodavce u Crnoj Gori da zaposlenima omoguće da iskoriste zakonsko pravo na neradne dane u vrijeme praznika.

“USSCG poziva inspekcijske organe da sankcionišu svakog poslodavca koji angažuje svoje zaposlene da rade u dane praznika, a koji nema dozvolu izdatu od nadležnog organa”, navodi se u saopštenju Unije.

Iz te radničke asocijacije su podsjetili da su praznični dani, shodno Zakonu o državnim praznicima, neradni.

“Stoga isključivo privredna društva i drugi oblici obavljanja privredne djelatnosti, ako priroda tih djelatnosti ili tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad, mogu raditi u praznične dane”, rekli su iz USSCG.

Dozvolu za rad u prazničnim danima izdaje Ministarstvo ekonomije.

Iz USSCG su naveli i da je Zakonom o unutrašnjoj trgovini propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedeljom i u dane državnih i drugih praznika.

“Zakonom o svetkovanju vjerskih praznika propisano je da je svetkovanje vjerskih praznika slobodno i da su preduzeća, ustanove, državni organi i preduzetnici obavezni da zaposlenima koji žele da svetkuju svoje vjerske praznike daju plaćeno odsustvo za radne dane koji padaju u dane vjerskih praznika”, podsjetili su iz Unije.

USSCG, kako su kazali, posebno skreće pažnju svim zaposlenima pravoslavne vjeroispovijesti da, ukoliko žele da svetkuju predstojeće božićne praznike, o tome obavijeste svoje poslodavce najkasnije tri dana prije praznika.

“Imajući u vidu naprijed navedenu zakonsku obavezu poslodavca da zaposlenima daju plaćeno odsustvo za radne dane koji padaju u dane vjerskih praznika, ovim pored apela na poslodavce da ovu obavezu ispoštuju, posebno ukazujemo da su zakonom propisane visoke novčane kazne za odgovornu osobu u preduzeću, ustanovi, državnom organu i preduzetniku koji zaposlenom ne obezbijede plaćeno odustvo za svetkovanje vjerskog praznika”, saopštili su iz Unije.

USSCG će i ove, kao i prethodnih godina, obavljati monitoring nad primjenom navedenih zakonskih rješenja i pružiti pravnu i drugu pomoć zaposlenima koji im se obrate za zaštitu prava na slobodan dan u vrijeme praznika, a posebno zaposlenima koji svoje poslodavce budu blagovremeno obavijestili o namjeri svetkovanja vjerskog praznika.

“Sve uočene nepravilnosti USSCG će dalje procesuirati prema nadležnim inspekcijskim i drugim organima”, zaključuje se u saopštenju.

UPRAVA CARINA

Uprava carina naplatila je u 2019. godini rekordnan 801 milion eura, čime je premašen plan prihoda za 17 miliona.

“Uprava carina je u periodu od 01. januara do 20. decembra 2019. godine,  naplatila rekordnih 800.903.567,22 eura.  Ostvaren je rast prihoda od 5,6% što je za 42 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.  Ostvarenom naplatom u ovoj godini premašen je plan prihoda za 17 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

Po osnovu PDV-a pri uvozu naplaćeno je  528 miliona eura, što je za 5% odstoili 26 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine, dok je po osnovu carine naplaćeno 27,8 miliona eura,  što je za 7 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Po osnovu akcize  naplaćeno je 242,5 miliona eura, čime je ostvaren rast prihoda od 6,4 odsto  ili 14,6 miliona eura više nego u prethodnoj godini, precizira se u saopštenju.

U ovoj godini službenici Uprave carina izvršili su više od 67 hiljada detaljnih kontrola vozila i robe, kao i 900 inspekcijskih kontrola. Oduzeta je krijumčarena roba u vrijednosti od 10,6 mil.eura, od čega se najveći dio odnosi na zaplijenjene akcizne robe, posebno cigarete.

“Kada je u pitanju krijumčarenje narkotika, u 11 slučajeva službenici Uprave carina oduzeli su 432 kg skanka, 17 kg heroina, i 32 kg kokaina. Izdato je 437 prekršajnih naloga, dok je podnijeta 41 krivična prijava nadležnom tužiocu”, navodi se u saopštenju.

Iz Uprave carina napominju da je primjenom nacionalnog koncepta trgovinskih olakšica, uspostavljen dobar balans između olakšavanja trgovine, bezbjednosti i zaštite carinskog područja.

Takođe, modernizacija i automatizacija carinskih postupaka u okviru nacionalnih i EU projekata se uspješno realizuje.
Uprava carina je i u 2019 bila  pouzdan partner u nacionalnoj i međunarodnoj saradnji i razmjeni informacija.

“Zajednički rezultati i saradnja na suzbijanju krijumčarenja i carinskih prevara sa Upravom policije i Tužilaštvom jedno je od postignuća koje je obilježilo rad Uprave carina u protekloj godini”, navodi se u saopštenju.

Napominju da odlučna borba za jačanje etike i integriteta i suzbijanje korupcije u carinskoj službi sprovodi se sistematski, čime Uprava carina na najbolji način kontroliše, ali i afirmiše posvećenost i profesionalizam carinskih službenika.

Uprava carina će, poručuju, nastaviti da ostvaruje svoje strateške ciljeve i u narednom periodu, uspostavljanjem dobrog balansa između ubrzanja procedura za legalnu trgovinu i pojednostavljene prostupake sa jedne strane, dok će sa druge strane obezbjijediti efikasnost u naplati prihoda i bezbjednost carinskog područja kroz sprovođenje savremenih carinskih procedura.