NOVA SJEDNICA

Crnogorski parlament danas počinje novu sjednicu sa devet tačaka dnevnog reda, među kojima su predlog zakona o budžetu Crne Gore za iduću godinu i odluka o zaduživanju države za 2020. godinu.

Na dnevnom redu je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenje i o pravnom položaju vjerskih zajednica. Najavljeno je da će se o ovoj temi raspravljati u četvrtak.

Poslanici će diskutovati o predlozima zakona o upotrebi i javnom isticanju državnih simbola i izmjenama Zakona o javnom redu i miru.

Na dnevnom redu su interpelacije o pretresanju politike Vlade u oblasti političkog sistema i pravosuđa i zdravstva.

Najavljeno je da će crnogorski parlament do kraja godine održati još jednu sjednicu na kojoj će se raspravaljati o setu izbornih zakona koje su predložuli poslanici vladajuće koalicije.

USVOJEN ZAKON

Poslanici su juče usvojili izmjenu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga kojom se predviđa produženje roka za početak primjene tog zakonskog rješenja za 1. januar 2021. godine.

Prvobitno je bilo predviđeno da zakon, koji je Skupština usvojila 12. avgusta ove godine, počne da se primjenjuje od januara naredne.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je juče da su poslodavci i informaciono-tehnološka (IT) zajednica u više navrata tražili odlaganje prijemjene zakona kojim se planira zamjena fiskalnih kasa u trgovinama elektronskim uređajima.

Oni su, kako je ministar rekao, ukazali da softverska rješenja za poreske obveznike još nijesu spremna i dostupna na tržištu.

Potencijalni prihodi od fiskalizacije, procijenjeni su na 13 do 15 miliona eura na godišnjem nivou.

Poslanici su na osmoj sjednici drugog redovnog jesenjeg zasijedanja izglasali i Zakon o radu, Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, kao i zakone o zaštiti morske sredine i o crnogorskom državljanstvu.

OSTALE CIJENE ISTE

Lož ulje za veleprodaju od ponoći će poskupiti dva centa, dok se cijene ostalih vrsta goriva neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Lož ulje za veleprodaju će u narednih 15 dana koštati 1,22 eura.

Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar eurodizela koštaće 1,26 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 9. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 10. januara.

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ

Državna revizorska institucija izrazila je negativno mišljenje na finansijsku reviziju Završnog računa budžeta Opštine Plav za 2018. godinu i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti. Umjesto suficita iskazanog u izvještaju Opštine, Komisija DRI je utvrdila deficit.

“Finansijskom revizijom je utvrđeno da podaci iskazani u Izvještaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji, po pojedinim budžetskim pozicijama prihoda i rashoda, ne odgovaraju realnim podacima, što je dovelo do razlike u iskazanom finansijskom rezultatu – suficitu u iznosu od 540.250,17 eura, dok je nalazima revizije utvrđen deficit budžeta u iznosu 301.214,47 eura”, saopšteno je iz DRI.

Revizijom pravilnosti Odluke o Završnom računu Opštine Plav za 2018. godinu utvrđeno je da Opština nije u svim aspektima uskladila poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima.

“Revizijom su utvrđena pojedinačna odstupanja i neusklađenosti sa sljedećim zakonskim i podzakonskim propisima: Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, Zakonom o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, Zakonom o zaštiti i spašavanju, Zakonom o komunalnoj policiji, Zakonom o poreskoj administraciji”, navodi se u izvještaju.

DRI dodaje da su utvrđena odstupanja I sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakonom o zaradama u javnom sektoru,  Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, Zakonom o radu, Zakonom o državnoj imovini.

“Utvrđena su pojedinačna odstupanja i neusklađenosti sa Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština Pravilnikom o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave, Uputstvom o radu trezora lokalne samouprave i Ugovorom o reprogramu poreskog duga Opštine Plav”, navodi se u izvještaju.

Imajući u vidu obim i karakter utvrđenih nepravilnosti i nedostataka kod subjekta revizije, Kolegijum je naložio da se sa sadržajem Izvještaja upozna Vlada, Ministarstvo finansija i Ministarstvo javne uprave, radi preduzimanja mjera na uspostavljanju održivog okvira i  odgovornosti u upravljanju javnim finansijama.

“Da se sa sadržajem Izvještaja DRI upozna Odbor za ekonomiju, budžet i finansije Skupštine Crne Gore I da se sa sadržajem Izvještaja upozna Zajednica Opština Crne Gore”, zaključeno je u izvještaju DRI.

ZAIMOVIĆ

Bankarski sektor je najbolje uređen dio ekonomskog sistema Crne Gore, što je godina na izmaku najbolje pokazala, kazao je u intervjuu Pobjedi Esad Zaimović glavni izvršni direktor Hipotekarne banke.

“Prvi put smo se suočili sa stečajem dvije banke i pokušajem kreiranja krize u bankarskom sektoru, ali je sistem pokazao vitalnost. Naredne godine nas čeka zahtjevan posao za sve banke – nezavisna procjena aktive, koji će dokazati moju tezu da je bankarski sistem stabilan. U godini pred nama ne očekujem ni posebno značajne korekcije u visini kamatnih stopa”, kazao je Zaimović.

On je kazao da visina kamatne stope nije jednostrana odluka bilo koje od banka, ona zavisi od mnogo faktora.

Podsjeća na saopštenje Centralne banke, u kojem se navodi da su kamatne stope na istorijskom minimumu.

“Nisam siguran da se nekom administrativnom intervencijom može uticati na dodatno sniženje kamatnih stopa, previše je to kompleksna problematika. Kvalitetni programi će uvijek biti u mogućnosti da se daleko povoljnije zadužuju od prosječnih kamatnih stopa, tako da nemamo primjedbe od strane prvoklasnih klijenata, postoji veoma izražena konkurencija među bankama za finansiranjem takvih klijenata i za njih su kamatne stope veoma niske, niže su od tri odsto na godišnjem nivou”, istakao je Zaimović.

U 2020.

Budžet Fonda rada za 2020. godinu od 1.780.000 eura biće dovoljan za izmirenje svih obaveza, ocijenio je za Dnevne novine direktor Kemal Đečević.

Dobra vijest je, kaže, i što stečajci više neće morati da čekaju na okončanje stečajnog postupka, jer novi prijedlozi zakona o radu i o Fondu rada tako propisuju.

Kako ističe, novim Predlogom zakona o radu i Predlogom zakona o Fondu rada o kojima se na predlog Vlade prethodne sedmice raspravljalo u parlamentu uvode se brojne novine, među kojima i mogućnost da zaposleni ostvari svoja prava i prije okončanja stečajnog postupka, što do sada nije bio slučaj.

Đečević kaže da smo svjedoci da su stečajni postupci trajali godinama i da su zaposleni morali čekati okončanje stečajnog postupka da bi ostvarili svoja prava.

Nakon usvajanja tih zakona u Skupštini, kako je rekao, radnici više neće morati da čekaju okončanje stečajnog postupka kako bi namirili potraživanja iz radnog odnosa.

“Tokom 2019. godine za potraživanja radnika kojima je radni odnos prestao usljed stečaja ili tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena Fond rada isplatio je 230 otpremnina u ukupnom iznosu od 441.054 eura, dok je za garantovane zarade na osnovu 267 rješenja ukupno isplaćeno 365.182,97 eura”, naveo je Đečević.

Dodaje da je ostalo neobrađeno 2.314 zahtjeva za otpremnine usljed stečaja i 19 zahtjeva za isplatu garantovanih zarada.

“Neobrađeni zahtjevi se uglavnom odnose na podnosioce kojima su u prethodnom periodu isplaćena potraživanja od države ili poslodavca, lica isplaćena od poslodavca po osnovu prestanka radnog odnosa zbog tehnoekonomskih promjena po propisima koji su važili u momentu prestanka radnog odnosa podnosioca, zatim podnosioci kojima je radni odnos prestao po sporazumu između zaposlenog i poslodavca”, objasnio je Đečević.

Dio zahtjeva se, ukazuje, odnosi i na osobe koje je u prethodnom periodu isplatila država (SSCG ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja), kao i osobe kojima je izvršen dokup staža da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, a kojima je radni odnos prestao u periodu od 14. avgusta 1990. do 29. jula 2003. godine.

“Neobrađen je ostao i dio zahtjeva koji se odnosi na isplatu otpremnina, a koji su predati nakon zakonom propisanog roka od 8. januara 2011. godine. Dio zahtjeva za isplatu garantovanih zarada i uplatu poreza i doprinosa i povezivanje staža, u fazi su obrade od stručne službe, koja utvrđuje osnovanost podnijetih zahtjeva”, pojasnio je Đečević.

Budžetom za 2020. godinu, kako je rekao, za isplatu potraživanja opredijeljeno je ukupno 1.780.00 eura.

RAE

U narednoj godini, od trenutno važećih licenci, ističe njih 15, koje su u posjedu 11 energetskih subjekata u naftnom sektoru, navodi se u dokumentu Regulatorne agencije za energetiku (RAE).

Regulator će u narednoj godini, kako su najavili njegovi predstavnici, u skladu sa zahtjevima izdavati nove licence i mijenjati i oduzimati postojeće.

“Tokom prvih osam mjeseci ove godine, RAE je izdala sedam novih licenci, izmjenila 22, oduzela devet i produžila jednu”, navodi se Predlogu finansijskog sa planom rada RAE za narednu godinu, koji se nalaze u skupštinskoj proceduri.

Regulator, kako su podsjetili, prati i kontroliše rad i poslovanje energetskih subjekata u pogledu ispunjavanja uslova utvrđenih licencom.

“Tokom prvih sedam mjeseci ove godine obavljeno je 79 kontrola u sektoru nafte i naftnih derivate”, rekli su iz RAE.

Iz RAE su najavili da će početkom godine biti pripremljen i usvojen Plan kontrola energetskih subjekata za narednu godinu, koji će obuhvatati sve energetske subjekte u naftnom sektoru, osim onih koji su obavijestili RAE da nijesu imali prometa naftnih derivata u ovoj godini i onih maloprodajnih objekata koji su u fazi rekonstrukcije.

“Pored kontrola predviđenih programom, po potrebi će se obavljati i vanredne kontrole, nakon čega će se sačinjavati izvještaji o sprovedenoj kontroli sa pregledom zatečenog stanja, kao i predviđenim mjerama u slučaju neispunjavanja uslova”, dodali su iz RAE.

Iz RAE su kazali da će u narednoj godini nastaviti sa aktivnostima sa ciljem da se sa normativno-regulatornog aspekta spremno dočeka izvjestan budući razvoj infrastrukture prirodnog gasa.

Osim prirodnog gasa, koji će se u Crnu Goru dopremati gasovodom, jedan broj preduzeća je izrazio interesovanje i pokrenuo konkretne aktivnosti na realizaciji projekata koji imaju za cilj upotrebu tečnog (TPG) i komprimovanog prirodnog gasa (KPG) kao energenata koji će zamijeniti do sada korišćena tečna goriva.

Imajući to u vidu, regulator je pripremio set obrazaca koji su potrebni da bi se obavilo licenciranje kompanija koje namjeravaju da skladište, transportuju, snabdijevaju krajnje kupce i upravljaju postrojenjem za TPG.

U dokumentu se navodi da je RAE, koja je nadležna za utvrđivanje statusa zatvorenog distributivnog sistema električne energije, do sada utvrdila statuse za tri zatvorena distributivna sistema, i to jedan 2017. godine, a dva u ovoj godini.

“Imajući u vidu postojanje većeg broja poslovno – tehničkih sistema kao što su trgovinski centri i turistički i proizvodni kompleksi koji posjeduju elektroenergetsku infrastrukturu preko koje se distribuira električna energija za njihove potrebe, očekuje se da će u narednoj godini regulatoru biti podnijeti zahtjevi za utvrđivanje statusa zatvorenog distributivnog sistema električne energije”, dodaje se u dokumentu.

Iz RAE su podsjetili i da je u avgustu počela primjena finansijskih kompenzacija u vezi minimuma kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom, za čiju primjenu vlada veliko interesovanje javnosti i kupaca električne energije.

“Očekivanje je da će RAE u narednoj godini, u dijelu rješavanja žalbi po tom osnovu, imati značajno povećan obim posla”, zaključuje se u dokumentu.

CBCG

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u novembru iznosila je 1,37 milijardi EUR, što je tri odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Od toga je 94,86 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

“U novembru je za 21 radni dan realizovano oko 938,81 hiljadu naloga, od čega 38,33 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu”, navodi se u izvještaju CBCG.

Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 44,7 hiljada, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 65,25 miliona EUR.

U novembru za 10,71 hiljadu minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, pa je njegova raspoloživost bila 100 odsto.

PODACI MINISTARSTVA

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,34 eura, a u Albaniji 1,45 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,27 eura, odnosno 1,09 eura i 1,21 eura.

Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji, a najskuplji u Holandiji 1,67 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. Eurodizel u Albaniji košta 1,44 eura, Srbiji 1,38 eura, a Hrvatskoj 1,33 eura.

Litar eurodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno jedan euro.

Najjeftiniji eurodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Velike Britanije 1,55 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

DIREKTOR TERNE

U projekat gradnje energetskog podmorskog kabla između Italije i Crne Gore uključeno je preko 120 kompanija, od čijeg će puštanja u rad lokalna ekonomija ostvariti važne benefite, ocijenio je izvršni direktor Terne Crna Gora, Đanluka Vetese.

“Od početka su u gradnju energetskog podmorskog kabla uključene brojne domaće i međunarodne kompanije, stvarajući osnovu za profesionalni rast koji uvek prati jedinstvene i tehnološki napredne projekte”, kazao je Vetese za Glasnik Privredne komore (PKCG).

Podmorski energetski kabl, koji je dug 450 kilometara, biće u komercijalnoj upotrebi do kraja godine.

Vetese je naveo da je energetska interkonekcija između Italije i Crne Gore (MONITA), koju je Evropska komisija (EK) prepoznala kao projekat od opšteg interesa, inovativna infrastruktura za ekološku održivost i od ogromnog strateškog značaja u evropskom kontekstu, dok je suštinski važna za integraciju energetskog tržišta Balkana u Evropu.

“Infrastruktura je fundamentalna raskrsnica za evropsku energetsku uniju i od suštinske važnosti je za integraciju cijelog Balkana u EU, preko Italije. Snaga koju je moguće razmijeniti u oba pravca, kroz interkonekciju ove prve faze projekta je 600 megavati (MW)”, precizirao je Vetese.

To će, kako je ocijenio, omogućiti razvoj tržišta, energetske infrastrukture i posebno proizvodnih pogona, dajući podsticaj obnovljivim izvorima i garantovanjem dalje očekivane evolucije energetskog sistema u Crnoj Gori i regionu Balkana.

“Integracija omogućava benefite kao rezultat proširenja tržišta, sa akcentom na smanjenje troškova energije i pouzdanost usluga”, dodao je Vetese.

On je podsjetio da je energetska povezanost Italije i Crne Gore rezultat snažne bilateralne saradnje u energetskom i industrijskom sektoru, uspostavljene putem dva međuvladina sporazuma, koja su dvije zemlje potpisale 2007. i 2010. godine i koji odražavaju stratešku i tehnološku radnu ulogu.

“Inauguracija projekta 15. novembra, u kojoj su učestvovali italijanski i crnogorski predsjednik, a koju su uživo prenosile nacionalne televizije dvije zemlje, predstavljala je vrhunac trenutka u kojem su se materijalizovali institucionalni i dugogodišnji tehnički radovi, potvrđujući važnost projekta za obje zemlje”, naveo je Vetese.

On je, govoreći o tehničkim karakteristikama kabla, kazao da je interkonekcija realizovana u HVDC tehnologiji snage 500 kilovolti (kV), direktne struje sa ukupnom nominalnom snagom od 1,2 hiljade MW završetkom cjelokupnog projekta.

“Interkonekcija ima rekordnu dužinu za Mediteran od 445 kilometra i dostiže maksimalnu dubinu od 1,22 hiljade metara. Investicija Terne po završetku biće vrijedna više od milijardu EUR ukupno za Crnu Goru i Italiju”, precizirao je Vetese.

On je, odgovarajući na pitanje o planovima kojima se predviđa postavljanje još jednog podmorskog kabla prema Italiji, rekao da je trenutno projekat na kraju prve faze realizacije od 600 MW.

“Treba istaći da je sistem već završen za stanicu i podzemne kablove/kablove za uzemljenje i za drugi pol/stub. Stoga je većina radova na drugom polu već završena”, dodao je Vetese.

Prema njegovim riječima, drugi podmorski kabl biće postavljen nakon što se ispune uslovi koji će biti “okidač” za razvoj likvidnog tržišta električne energije na Balkanu i razvoj strateške prenosne infrastrukture na tom području, koji omogućavaju efikasno i sigurno korišćenje interkonekcije u cjelosti.