EBRD

Ocekivano usporavanje rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini najvise je posljedica zavrsetka velikih investicionih projekata, prije svega autoputa, kao i potencijalno slabije spoljne traznje, ocijenjeno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Direktorica za Centralnu i Jugoistocnu Evropu u EBRD-u, Charlotte Ruhe, kazala je da EBRD u posljednjim prognozama predvida rast crnogorske ekonomije 2,8 odsto u ovoj godini, odnosno 2,6 odsto u narednoj, sto je znatno ispod proslogodisnje od 5,1 odsto.

“Ipak, to je u skladu s drugim prognozama, ukljucujuci one u Vladinom Programu ekonomskih reformi u periodu od ove do 2021. godine. Ocekivano usporavanje najvise je posljedica zavrsetka velikih investicionih projekata, prije svega autoputa, i potencijalno slabije spoljne traznje, jer ekonomija Evropske unije (EU) usporava”, kazala je Ruhe agenciji Mina-business.

Ona je, odgovarajuci na pitanje koji su najvazniji sektori crnogorske ekonomije koji mogu pokrenuti ekonomski rast zemlje, kazala da su energetika, saobracaj i infrastruktura, kao i privatni sektor glavna podrucja u koja je EBRD investirala.

“Potpisali smo vise od 60 projekata s kumulativnim obimom ulaganja od preko 600 miliona eura, a ukupna investicija je bila veca od milijardu eura”, precizirala je Ruhe.

U EBRD-u, kako je rekla, u narednom periodu vide dobar potencijal za ulaganje u obnovljive izvore energije, posebno u vjetro i solarnu energiju, kao i u energetsku efikasnost.

“Imovina i turizam takode nude odlicne izglede s obzirom na to da ovaj sektor ostvaruje oko 25 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP). Cilj nam je sektor sa nasim odrzivim turistickim okvirom”, ocijenila je Ruhe.

Ona je kazala da kroz razlicite projekte jacaju takozvane zaostale veze izmedu turizma i poljoprivrede kako bi osigurali da manje razvijena ruralna podrucja takode imaju koristi od turistickog procvata.

“I dalje cemo se fokusirati na infrastrukturu, bolje povezivanje zemlje i regiona, te na razvoj privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeca koja su okosnica ekonomije”, navela je Ruhe.

Ona je, odgovarajuci na pitanje da li smatra da je poslovno okruzenje u Crnoj Gori privlacno za strane investitore, kazala da Crna Gora ima relativno otvorenu ekonomiju, dobro obrazovanu radnu snagu, relativno nizak nivo troskova i nalazi se u neposrednoj blizini EU trzista.

“Dakle, da, poslovno okruzenje je atraktivno cak i ako postoji potreba za daljim promovisanjem vladavine zakona i nastavkom borbe protiv sive ekonomije i korupcije”, rekla je Ruhe.

Ona je objasnila da EBRD pomaze vlastima u ovim i drugim oblastima, na primjer, podrskom Savjetu za konkurentnost.

“Investitori su takode primijetili da je Crna Gora 2017. postala clanica NATO-a i da je zemlja regionalni lider u pregovorima o pristupanju EU s obzirom na broj poglavlja pravne tekovine koji je uspjela da otvori”, kazala je Ruhe.

Prema njenim rijecima, sektori poput turizma i obnovljivih izvora energije nude dobar potencijal investitorima, dok ce proces priblizavanja EU od Crne Gore zahtijevati velika ulaganja u infrastrukturu, koja ukljucuje ne samo puteve, aerodrome i zeljeznice, vec i komunalnu infrastrukturu kao sto je upravljanje otpadom, vodosnabdijevanje, zdravlje i obrazovanje.

“To nudi i zanimljive mogucnosti za investitore, posebno nakon sto crnogorski parlament usvoji novi zakon o privatno-javnom partnerstvu. Opet, ovo je podrucje u kojem EBRD pruza podrsku”, dodala je Ruhe.

EBRD je nedavno u Crnoj Gori pokrenuo program Zene u biznisu. Ruhe je navela da je taj program vodeca inicijativa EBRD-a koja je u proteklih pet godina omogucila da obezbijede preko 500 miliona EUR kredita za vise od 60 hiljada preduzeca kojima upravljaju zene u 18 zemalja.

“Pored finansijske, pruzamo i nefinansijsku podrsku u obliku savjetodavnih usluga, mentorstva i radionica kako bismo pomogli zenama da razviju biznise. Takode, pomazemo bankama da one mogu da targetiraju zene u poslovnom segmentu na najbolji moguci nacin”, navela je Ruhe.

Ona je zahvalila donatorima, posebno Luksemburgu i Svedskoj, koji su obezbijedili finansijsku pomoc za tehnicku pomoc i prvo pokrice rizika od gubitaka.

“Ovaj program smo zapoceli, jer u prakticno svim nasim zemljama, ukljucujuci Crnu Goru, vidimo da relativno malo zena posjeduje ili vodi posao.

Izgleda da postoji nesto sto zene udaljava od preduzetnistva, sto izaziva ne samo problem u pogledu rodne ravnopravnosti ili inkluzije, vec i ogranicava ekonomski potencijal zemlje”, kazala je Ruhe.

Ona je, odgovarajuci na pitanje koji su glavni problemi u ekonomskom okruzenju za regije EBRD-a, posebno za zemlje zapadnog Balkana, rekla da regija EBRD-a obuhvata 38 ekonomija koje imaju veoma razlicit nivo razvoja, u rasponu od zemalja u relativno ranoj fazi tranzicije do naprednijih i onih koje su bliske najrazvijenijim ekonomijama.

Zapadni Balkan, kako je ocijenila, zaostaje za prosjecnom zemljom EBRD-a u svih sest oblasti, od kojih su vjerovatno najvaznija zaostajanja u konkurentnim i dobro upravljanim kvalitetima.

Prema njenim rijecima, nedostatak kvalifikovane radne snage, takode zbog iseljavanja, i teski carinski i trgovinski postupci, takode se cesto spominju, posebno medu konkurentnijim izvoznim kompanijama.

U CRNOJ GORI

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je visa od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosjecne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori kosta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,32 , a u Albaniji 1,43 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, gdje kosta 1,27 eura, odnosno 1,08 i 1,16 eura.

Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji, a najskuplji u Holandiji 1,65 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori kosta 1,26 eura. Eurodizel u Albaniji kosta 1,43 eura Srbiji 1,38, a Hrvatskoj 1,32 eura.

Litar eurodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje kosta 1,18 odnosno 1,01 euro.

Najjeftiniji eurodizel u Evropi placaju gradani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Svedske i Velike Britanije po 1,51 euro za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmicnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruzenju.

NAJNOVIJI SNIMAK

Domaci i kineski graditelji uveliko izvode radove na prvoj dionici crnogorskog atuoputa od Bioca do Mateseva, sto potvrduje najnoviji snimak. Posrijedi je lokalitet Uvac – Matasevo, a na video snimku mozete vidjeti kadrove mosta Tara 1 i Tara 2, petlju Matasevo, most Jabuku, tunel Jabucki krs kao i most Uvac 4.

Podsjecamo, nakon postavljanja prvog bitumiziranog noseceg sloja asfalta na 500 metara dionice autoputa u prvoj sedmici septembra ugradeno je 950 asfaltnog zastora.

Prioritetna dionica autoputa duga je 41 kilometar, a kompletan posao bi trebalo da bude zavrsen do kraja septembra naredne godine.

SDP PORUCIO

Ulcinj nema dovoljno sredstava da se na adekvatan nacin brine o zastiti i valorizaciji Solane “Bajo Sekulic”, ali ni o stotinama bivsih radnika nekadasnjeg najveceg preduzeca u gradu, saopstila je predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanovic Stankovic.

“Sadasnja situacija u kojoj je Solana ostavljenja na brigu lokalnoj samoupravi za nas u SDP je neodrziva. Nas cilj je da se izvrsi valorizacija prostora, da se uposle nekadasnji i buduci radnici i da Solana opet, uz turisticku privredu postane motor razvoja Ulcinja”, kazala je Vuksanovic Stankovic.

Ona je, kako je saopsteno iz SDP-a, posjetila Ulcinj u okviru kampanje Crna Gora u pokretu. Tokom posjete obisla je Solanu, Valdanos, imala susrete sa predstavnicima nevladinog sektora, a sastala se i sa predsjednikom Opstine Ljorom Nrekicem.

Vuksanovic Stankovic je, prilikom posjete Valdanosu, saopstila da se o 18 hiljada stabala maslina, koje se nalaze na tom podrucju, mora voditi briga, a da se drzavna imovina, koja nije u ranijem periodu privedena namjeni, mora vratiti nekadasnjim vlasnicima, kako bi Valdanos uz odrzivo koriscenje postao centar proizvodnje kvalitetnog maslinovog ulja.

Na sastanku sa Nrekicem konstatovano je da trenutna blokada racuna Opstine Ulcinj predstavlja ogromni problem i da se mora naci rjesenje koje ce sprijeciti da se takvi problemi desavaju i u nekim slicnim slucajevima.

“Zajednicki je konstatovano da su Ulcinju neophodne investicije kako bi se kvalitet zivota gradana podigao i kako bi grad sa svojim potencijalima postao razvojni centar Crne Gore”, zakljucuje se u saopstenju.

NIKSIC

U kvalitetnije snabdijevanje gradana elektricnom energijom, na podrucju Opstine Niksic, ulozeno je vise od osam miliona eura, a znatno je poboljsana i infrastruktura, prije svega putevi.

Potpredsjednik Opstine Niksic, Dragan Perovic i predstavnici Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u petak su obisli radove na trasi dalekovoda Lastva – Cevo – Pljevlja u Mjesnoj zajednici Trubjela gdje se nasipaju lokalni putevi.

Perovic je podsjetio na odlicnu saradnju sa CGES-om, jer je znacajno poboljsano snabdijevanje elektricnom energijom gradana Niksica o cemu svjedoci i podatak da je ulozeno vise od osam miliona EUR, prenosi Radio Televizija Niksic.

“Gradani su dobili bolje, sigurnije i urednije snabdijevanje elektricnom energijom, a omogucilo se povezivanje i sa drugim potrosacima u Crnoj Gori. Taj projekat je kostao CGES i Crnu Goru oko osam miliona EUR. Jos jedan projekat je vazan, a to je rekonstrukcija dalekovoda Niksic – Bileca, odnosno njegovo izmijestanje iz naseljenog podrucja Dragove luke”, kazao je Perovic.

Rekonstrukcijom dalekovoda gradanima je, kako je dodao, omoguceno da mogu normalno zivjeti u svojim objektima.

Kako trasa dalekovoda koji povezuje podmorski kabl od Italije preko Lastve i Ceva ide i dijelom niksicke Opstine, predstavnici CGES-a su sa Perovicem razgovarali o projektima koji se realizuju u Niksicu.

Izvrsni direktor CGES-a, Dragan Kujovic, saopstio je da je izgradnja podmorskog kabla i poboljasnje infrastrukture Crnu Goru postavilo na znatno bolje mjesto na elektro-energetskoj mapi Evrope.

On je naveo da u CGES-u vode racuna da uporedo sa radovima na postavljanju dalekovoda cuvaju i unapreduju puteve na seoskom podrucju kuda prolazi trasa.

“Zahtijevamo od nasih izvodaca da se svi pristupni putevi koji su se devastirali prilikom izgradnje ovakvih dalekovoda moraju dovesti najmanje u stanje kakvo je bilo prije samih radova, a trudimo se da to bude i poboljsano. Putevi koji su se koristili za pristup stubnim mjestima, koji ranije nijesu postojali, bice na upotrebu lokalnom stanovnistu za njihove lokalne potrebe”, porucio je Kujovic.

On je pozvao mjestane da se, ukoliko primijete neke nepravilnosti ili nedostatke, obrate zaposlenima u CGES-u.

Radovi na dalekovodu uglavnom su zavrseni kao i tehnicka ispitivanja podmorskog kabla, pa Kujovic ocekuje da za oko mjesec pocne i komercijalna upotreba.

SIRARA

Danilovgradska fabrika Monte Bianco, koja pored mocarele, sa kojom je startovala proizvodnju 2011. godine, danas u ponudi ima preko 20 razlicitih proizvoda, je uz podrsku IPARD-a postala lider na trzistu, saopstili su njeni predstavnici.

Izvrsni direktor kompanije Dejan Radovic, kazao je da je IPARD najbolji potez koji su Evropska unija (EU) i Ministarstvo poljoprivrede mogli da naprave za crnogorske poljoprivrednike.

“IPARD nam donosi razne koristi, i pomoci ce nam da sjutra, kada pristupimo EU, dobijemo isti tretman kao i ostali brendovi iz svijeta”, rekao je Radovic.

Iz Ministarstva su saopstili da je prica o sirari Monte Bianco prva objavljena na veb stranici Delegacije EU u Crnoj Gori, koja ce nastaviti da objavljuje uspjesna iskustva korisnika IPARD programa.

Radovic je podsjetio da je tokom osam godina broj radnika porastao sa pet na 20.

“Na pocetku smo saradivali samo sa jednim farmerom, a danas mlijeko otkupljujemo od desetina crnogorskih farmera. Dnevno smo obradivali od 500 do hiljadu litara mlijeka, da bi sada taj kapacitet bio deset puta veci”, dodao je Radovic.

Fabrika je do sada dva puta koristila podrsku EU i Vlade kroz IPARD. Novac su ulagali u prosirenje kapaciteta i nabavku vozila i masina.

“Nasa prerada je porasla 40 do 50 odsto, sto znaci da smo prosirili kapacitete i zahvatili veci dio trzista. Ovo nam daje vjetar u leda da planiramo izlazak na neka nova trzista. Dobijate i ono sto je bitno iz socijalnog aspekta, a to je povecanje broja radnika i rast njihovih plata”, porucio je Radovic.

Fabrika, pored mocarele, proizvodi polutvrde i planinske sireve, one u ulju i sa razlicitim dodacima, kao sto su paprika, bilje ili orasi.

Danilovgradska sirara jedna je od 680 korisnika IPARD like grantova i IPARD programa u Crnoj Gori.

Do sada, vise od devet miliona EUR crnogroski poljoprivrednici su dobili kroz IPARD like grantove, a mnogo veca podrska dolazi kroz IPARD program, 87 miliona eura.

Ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, vjeruje da crnogorska poljoprivreda moze dalje da se razvija i doprinese ozivljavanju ruralnih podrucja.

“Uzimajuci u obzir klimu i prirodne uslove, postoje vrlo dobre mogucnosti koje bi crnogorski poljoprivrednici trebalo da iskoriste. Zato ih snazno ohrabrujem da se prijave za IPARD”, rekao je Orav.

U toku je drugi IPARD poziv za takozvanu Mjeru 3, putem koje ce poljoprivrednicima biti obezbijedeno 15 miliona eura bespovratne pomoci. Poziv je otvoren do 20. decembra.

Predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori Nadia Kjucukova, nada se da ce dobiti kvalitetne prijave, koje se mogu ugovoriti i pretvoriti u odrzive poljoprivredne projekte.

“Budzet je zaista veliki, 15 miliona EUR i treba ih iskoristiti za unapredenje preradivackih kapaciteta i uskladivanje sa pravilima EU o bezbjednosti hrane, sto moze otvoriti mogucnosti za izvoz”, zakljucila je Kjucukova.

IVANISEVIC ZA BBC

Dvije decenije od zvanicnog uvodenja njemacke marke, za BBC na srpskom govori Miroslav Inavisevic, tadasnji ministar finansija republike koja je odabrala sistem sa dvije valute.

Na jugoslovenskim ulicama vec godinama odzvanjalo je “marke, marke”, od NATO bombardovanja proslo je pet mjeseci, privreda se sporo oporavljala, a inflacija ponovo rasla.

Drugo novembarsko jutro 1999. godine za gradane manje federalne jedinice Savezne Republike Jugoslavije oznacilo je prekretnicu – u Crnoj Gori je njemacka marka priznata kao zvanicna valuta, ravnopravna sa jugoslovenskim dinarom.

Tadasnji ministar finansija Miroslav Ivanisevic u razgovoru za BBC na srpskom prisjeca se da su to bili prelomni trenuci za razvoj cjelokupnog ekonomskog sistema Crne Gore.

“To je bio jednostran i rizican potez – Beograd naravno nije bio upoznat sa detaljima i bio je ostro protiv takvog projekta”.

“I ne samo Beograd – citava medunarodna zajednica bila je protiv takvog projekta jer su cijenili da projekat ide ka razbijanju savezne drzave, ali mi nijesmo mogli da se povlacimo zbog svih negativnih konsekvenci koje smo vec trpjeli”, kaze Ivanisevic.

Paralelna upotreba marke i dinara u Crnoj Gori trajala je godinu, da bi se potom crnogorske vlasti opredijelile za iskljucivu upotrebu njemacke valute.

“Sve je uradeno i djelimicno spontano jer je njemacka marka bila prisutna u gotovo svim transakcijama”, kaze on.

“Crna Gora je uradila korak vise i samo ozvanicila upotrebu marke”, kaze ekonomista Dejan Soskic, nekadasnji guverner Narodne banke Srbije.

Zvanicna Podgorica je 2002. zajedno sa zemljama eurozone kojima Crna Gora ne pripada, umjesto njemacke marke preuzela euro kao valutu.

Na politickoj i ekonomskoj pozornici 1999. skicirani su uslovi u kojima je prelazak na marku u Podgorici viden kao jedini put.

Republicko rukovodstvo Crne Gore bilo je u zavadi sa srpskim rezimom Slobodana Milosevica koji je kontrolisao i savezni nivo vlasti uz pomoc crnogorskih politicara koji su u maticnoj republici bili opozicija.

U sferi ekonomije, inflacija je pocela da raste, oporavak zemlje poslije NATO bombardovanja nije bio jednostavan, pa se pred strateskim odlukama nalazila i Narodna banka Jugoslavije (NBJ) na cijem celu je tada bio guverner Dusan Vlatkovic.

“Nekontrolisano stampanje dinara koje prati visoka inflacija, donijelo je posljedice za gradane Crne Gore koji nikako nisu mogli da uticu na politiku NBJ.

“Inflacija je zapravo bila porez za finansiranje ratova i svega protiv cega je politicki bila Crna Gora”, objasnjava Miroslav Ivanisevic.

Zvanicna Crna Gora razmatrala je dvije varijante – stampanje sopstvenog novca ili uvodenje strane valute.

“Sa svim naslijedem iz prethodnog perioda, mentalnim sklopom – pitanje da li bismo u situaciji stampanja sopstvene valute bili dovoljno disciplinovani, pa smo se zato opredijelili za uvodenje njemacke marke.”

Tadasnji ministar finansija prisjeca se da je odluku o uvodenju marke donio crnogorski drzavni vrh – predsjednik Milo Dukanovic, premijer Filip Vujanovic uz konsultacije sa Monetarnim savjetom, Sluzbom platnog prometa, Ministarstvom finansija, istaknutim pojedincima iz ekonomske struke.

Strani eksperti ukljucili su se tek na kraju procesa, kaze Ivanisevic i dodaje da je dugo izostajala i politicka podrska sa Zapada.

“Soros fondacija je medunarodnim vezama pomogla da uopste dodemo u poziciju da razgovaramo na tu temu. Bundesbanka je bila ukljucena u ovaj projekat u strogo tehnickom smislu – konverzije njemackih maraka u apoensku strukturu koja je bila potrebna da se otpocne projekat”, kaze Ivanisevic.

U zavrsnoj fazi priprema, Ivanisevic je sa predsjednikom Dukanovicem putovao u Vasington, u pokusaju da objasni poteze tadasnjoj americkoj drzavnoj sekretarki Medlin Olbrajt.

“Mi smo iznijeli nase argumente, ali je gospoda Olbrajt bila izricito protiv tog projekta”, navodi Ivanisevic.

Marke umjesto banana

Operacija je izvedena iz – vazduha, avionom.

Avion je imao teret od 34 tone jer je novac trebalo zamijeniti u apoensku strukturu koja je nama odgovarala – tu je bilo mnogo kovanica od jedne marke, sitnijih feninga.

“Avion je sletio u Dubrovnik jer je podgoricki aerodrom bio pod blokadom Vojske Jugoslavije.

“I granica je bila kontrolisana, ali nekako smo uspjeli – novac je prevozen sleperima kojim se inace voze banane ili tako nesto jer je jedna crnogorska firma ustupila kamione”, opisuje Ivanisevic kako je marka dosla u Crnu Goru.

Bio je to novac potreban da se sistem pokrene – isplati prva tura plata i penzija, obaveza drzave prema gradanima i privredi.

Tadasnji mediji pisali su o strahovima od inflacije, nekontrolisane promjene cijena.

Radio B92 izvjestavao je da su nove cijene benzina, dizela i mazuta vise nego ranije, a kontrolisana cijena hljeba i mlijeka takode je nesto visa u odnosu na raniju, dinarsku.

Nedjeljnik Vreme pise da je kurs na ulici vec prvih dana bio 17,5 dinara za jednu njemacku marku, dok je zvanicni kurs bio postavljen na 17 dinara.

“Projekat je pobijedio onda kada su ga gradani prihvatili – kada su oni poceli da vade novac iz slamarica i tako povecavaju novcanu masu”.

“Tog trenutka su bili snizeni ili eliminisani svi rizici”, kaze tadasnji crnogorski ministar finansija.

Na poslijetku, posljedice nijesu bile previse vidljive ni u zajednickom jugoslovenskom sistemu.

“Crnogorska privreda nije ni priblizno velika poput srpske, a i u Srbiji je postojao neformalni dvovalutni sistem, pa to nije izazvalo vece nestabilnosti”, prisjeca se profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Soskic.

Sa dvije na jednu valutu

Poslije godinu paralelne upotrebe marke i dinara, Podgorica se opredijelila za iskljucivu upotrebu njemacke valute.

“Kada ste u dvovalutnom sistemu, vi imate situaciju podijeljenog povjerenja u slabiju valutu pa se transakcije obavljaju u cvrstoj valuti”.

“To stvara dodatnu kolicinu slabije valute i pritisak inflacije u domacoj valuti – zato nije dobar dvovalutni sistem”, objasnjava Soskic.

Nekadasnji srpski guverner kaze da se mogu prepoznati pozitivne posljedice ove crnogorske odluke.

“Ta odluka je omogucila da se relativno brzo obuzda inflacija – ne na nivou inflacije u Njemackoj, ali znatno nizem nego u ostatku Jugoslavije, sto je ostala cinjenica sve dok je postojala drzavna zajednica”.

“Danas u Crnoj Gori nema deviznog rizika, nema valutne klauzule, nema situacije da se plate primaju u jednoj, a krediti podizu u drugoj valuti.”

Sta se dobilo, sta izgubilo?

Ipak, za strucnjake ovakva odluka ima i drugu stranu medalje.

“Odricanje od sopstvene valute znaci i odricanje od mogucnosti kreditora u posljednjoj instanci – ne postoji niko ko moze da odobri kredite, ako dode do problema sa likvidnoscu, kolicine deviznih rezervi za takve poslove su ogranicene.

“Gubitak domace valute znaci i gubitak domace monetarne politike – ne mozete uticati na visinu kamatne stope, niti ucestvovati u dobiti od emitovanja valute”, zakljucuje Soskic.

Dvije decenije kasnije, Miroslav Ivanisevic raduje se sjecanjima na odluke koje su tada donijete.

“To je bilo slavno vrijeme – ucestvovati u izgradnji ekonomskog sistema jedne drzave.

“Osjecao sam veliku energiju, ambiciju da radite sve da pomognete svojoj drzavi.”

Tadasnji prvi covjek crnogorskih finansija svjestan je da se o svim posljedicama ove odluke moze debatovati, ali je uvjeren da joj je ishod pozitivan.

“Kada je u pitanju struktura privrede Crne Gore, smanjenje transakcionih troskova i povjerenje investitora, posebno u kljucnim razvojnim sektorima poput turizma, marka, odnosno euro je vjerovatno bolje rjesenje.

“Kad smo vec ponosni izdrzali ovih 20 godina, mislim da je to dobro resenje”, zakljucuje Ivanisevic.

KOMPANIJA “GORANOVIC”

Kompanija “Goranovic” kupila je od Luke Bar hotel Sidro za 1,77 miliona eura, potvrdio je Pobjedi izvrsni direktor niksicke firme, Dordije Goranovic.

Kupoprodajni ugovor o prodaji 100 odsto udjela Luke Bar u hotelu Sidro preduzecu “Goranovic” potpisan je u cetvrtak.

Ugovor su potpisali Goranovic i izvrsni direktor Luke Bar Vladan Vucelic.

“Odluka o prodaji udjela u hotelu Sidro donesena je iz razloga sto je ovo drustvo godinama ostvarivalo negativan poslovni rezultat, koji je, na konsolidovanom nivou, znacajno umanjivao ukupan pozitivan rezultat poslovanja cjelovitog luckog sistema”, kazali su iz Luke Bar.

Navedeno je da ce finansijska sredstva obezbijedena prodajom biti iskoriscena za tehnicko opremanje luckih terminala.

“Prije svega, za investiranje u nabavku lucke mehanizacije, a sve u cilju unapredenja postojeceg nivoa operativnosti, povecanja obima pretovara i poboljsanja konkurentnosti Luke Bar. Prodaju putem javnog tendera 100 odsto udjela Luke Bar u hotelu Sidro sprovela je tenderska komisija, formirana odlukom Odbora direktora Luke Bar, a na osnovu prethodno dobijene saglasnosti Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije”, naveli su iz Luke Bar.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je 13. juna dao saglasnost na zahtjev Luke Bar za prodaju 100 odsto udjela u hotelu Sidro.

Luka Bar je u avgustu oglasila prodaju hotela Sidro, a zainteresovani su ponude mogli dostavlajti do 16. septembra.

Prema uslovima tendera investitor ima obavezu da zadrzi 35 zaposlenih u hotelu i postuje kolektivni ugovor Luke Bar koji se odnosi na zavisna drustva.

Hotel Sidro kategorisan je sa tri plus zvjezdice, raspolaze sa 88 soba i dva apartmana, a ukupan kapacitet je 181 lezaj.

  • URA pisala EU poslanicima: Sporazum sa UAE prijetnja evropskoj budućnosti CG
    on 06/05/2025 at 09:23

    Građanski pokret URA obratio se poslanicima Evropskog parlamenta povodom najavljenog ponovnog glasanja o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U pismu se upozorava na ozbiljne posljedice koje bi usvajanje ovog sporazuma moglo imati po pravni poredak, ekološke standarde i evropski put Crne Gore.

  • Kos: Sporazum ne sadrzi detaljne odredbe suprotne pravu EU
    on 06/05/2025 at 09:11

    Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina prima facie ne sadrži dovoljno detaljne odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU, navodi se u mišljenju Evropske komisije u vezi sa Sporazumima o ekonomskoj saradnji i o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, zaključenim 28. marta 2025. godine između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).

  • Milatović: Vlada da u saradnji sa UAE unaprijedi tekst postojećeg Sporazuma
    on 06/05/2025 at 08:49

    Predsjednik Crne Gore Jakov Miltović saopštio je da mišljenje Evropske komisije o Sporazumu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potvrđuje ono na šta je od očetka ukazivao, da je sadržina spornog Sporazuma takva da njegovo sprovođenje ne bi bilo u skladu sa pravnom tekovinom EU, te da je o ovom Sporazumu bilo neophodno sprovesti temeljnu javnu raspravu unutar Crne Gore i ex-ante konsultovati Evropsku uniju.

  • Ibrahimović: Diplomate su čuvari ugleda Crne Gore
    on 06/05/2025 at 08:34

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića povodom obilježavanja Dana crnogorske diplomatije, koji se danas obilježava prvi put i poručio da je ovaj dan omaž slavnoj istoriji crnogorske diplomatije.

  • Solanaši u subotu blokiraju saobraćajnicu na ulazu u Ulcinj
    on 06/05/2025 at 08:10

    Bivši radnici Solane blokiraće glavnu saobraćajnicu na ulazu u grad u subotu u 11h na sat vremena.

  • Državljanstvo članica EU više nije na prodaju?
    on 06/05/2025 at 07:54

    Manuel Delija je nije mogao da poveruje kada je stigla presuda Suda Evropske unije od 29. aprila.

  • Zmije ga ugrizle više od 200 puta, sada njegova krv služi da se napravi protivotrov
    on 06/05/2025 at 07:39

    Naučnici se nadaju da će napraviti univerzalni protivotrov od krvi čoveka koji je decenijama bio izložen zmijskom otrovu.

  • Mokri kolovozi, mogući sitni odroni
    on 06/05/2025 at 07:32

    U Crnoj Gori saobraćaj se obavlja po mjestimično mokrim kolovozima. Duž klisura i usjeka skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone, kažu iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG). Upozoravaju da je neophodno da vozači voze oprezno, smanjenom brzinom i vožnju prilagode uslovima i stanju na putu.

  • Dani Svetog Vasilija Ostroškog od 7. maja u Nikšiću
    on 06/05/2025 at 07:11

    Tradicionalna kulturno-duhovna manifestacija Dani Svetog Vasilija Ostroškog održaće se od 7. do 12. maja. Crkvena Opština Nikšić u saradnji sa lokalnom samoupravom i lokalnom Turističkom organizacijom pripremila je bogat program koji će se završiti tradicionalnom Svetovasilijevskom litijom.

  • Između Trampa i Putina: Vučić glumi „velikog državnika“
    on 06/05/2025 at 07:07

    Vest da je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću pozlilo tokom boravka u Sjedinjenim Državama i da je zbog toga hitno prekinuo posetu izazvala je mali politički zemljotres u Beogradu.

  • Aerodrom i vojna baza u Port Sudanu bombardovani dronovima
    on 06/05/2025 at 08:16

    Dopisnik AFP-a je u zoru čuo eksplozije u gradu, koji se dugo smatrao bezbjednim u sukobu koji bjesni u istočnoafričkoj zemlji od aprila 2023. godine

  • Baranka poginula u saobraćajnoj nesreći
    on 06/05/2025 at 08:09

    "Ona je upravljala vozilom marke 'Volkswagen Polo', barskih registarskih oznaka, kada je iz sada neutvrđenih razloga izgubila kontrolu nad automobilom i udarila u market 'Idea'", saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije

  • KRIK: Kako se četvrt miliona eura slilo iz ofšor zona za...
    on 06/05/2025 at 08:07

    Ministra finansija i bivšeg gradonačelnika Beograda Sinišu Malog školovanje djece u prestižnoj privatnoj školi u Beogradu koštalo je preko 235.000 eura – više nego duplo od onoga što je od svoje plate mogao da zaradi Ipak, troškovi škole su plaćeni novcem sumnjivog porijekla koji se slio iz nekoliko misterioznih ofšor kompanija Novinari KRIK-a i OCCRP-ja, prateći trag novca, otkrivaju da se iza jedne od tih ofšor firmi krije lično Mali, iza druge je domaći privrednik nepoznat široj javnosti, dok je treća blisko povezana sa međunarodnom grupom „Comita” sa sedištem u Moskvi. U Srbiji, "Comita" sarađuje sa firmama SNS biznismena Ivana Bošnjaka i Stojana Vujka, vlasnika "Milenijum tima"

  • Milatović: Mišljenje EK predstavlja upozorenje i poziva na oprez...
    on 06/05/2025 at 08:03

    Predsjednik Crne Gore je kazao da poziva Vladu da u saradnji sa UAE unaprijedi tekst postojećeg Sporazuma u cilju definisanja jasnih, preciznih i pravno održivih odredbi Sporazuma koje će biti potpuno kompatibilne sa pravnom tekovinom EU i pravnim poretkom Crne Gore

  • Koncert Petra Balabana sjutra u Dodestu
    on 06/05/2025 at 07:49

    Nastup višestruko nagrađivanog soliste na harmonici, u okviru KIC-ovog ciklusa „Mladi talenti”

  • Vrisak umjetnosti iz Berana: Festival koji postaje pokret
    on 06/05/2025 at 07:31

    Arts festival, koji predvodi Nađa Dabetić Roganović, okuplja mlade stvaraoce iz Crne Gore i regiona u borbi za kulturu, prostor i glas u zemlji koja umjetnosti daje premalo, ali ne odustaje

  • Uhapšen Danilovgrađanin: Policija pronašla puške, pištolje i više...
    on 06/05/2025 at 07:20

    S.J. je osumnjičen da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija

  • Osnovni sud: Viši sud osudio Novovića na 11 mjeseci zatvora zbog...
    on 06/05/2025 at 07:14

    "A.N. je u maju prošle godine psa, nepoznate rase, braon boje, kanapom vezao jednim krajem za vrat, a drugim krajem za vozilo marke 'Opel Astra' a zatim ga tako vukao po ulicama naselja Blok IX", piše u saopštenju

  • Počela je EKO nagradna igra
    on 06/05/2025 at 06:59

    Više od 300 vrijednih nagrada za najvjernije potrošače!

  • Obustavljen rad Skajpa, korisnici prelaze na Majkrosoft tims
    on 06/05/2025 at 06:59

    Skajp je bio prva platforma koja je od 2003. godine omogućavala korisnicima da pristupe besplatnim audio i video-pozivima sa računara na računar širom svijeta i prebacilo fiksne i mobilne pozive na internet

  • Kos: Sporazum ne sadrzi detaljne odredbe suprotne pravu EU
    on 06/05/2025 at 09:11

    Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina prima facie ne sadrži dovoljno detaljne odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU, navodi se u mišljenju Evropske komisije u vezi sa Sporazumima o ekonomskoj saradnji i o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, zaključenim 28. marta 2025. godine između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).

  • Milatović: Vlada da u saradnji sa UAE unaprijedi tekst postojećeg Sporazuma
    on 06/05/2025 at 08:49

    Predsjednik Crne Gore Jakov Miltović saopštio je da mišljenje Evropske komisije o Sporazumu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) potvrđuje ono na šta je od očetka ukazivao, da je sadržina spornog Sporazuma takva da njegovo sprovođenje ne bi bilo u skladu sa pravnom tekovinom EU, te da je o ovom Sporazumu bilo neophodno sprovesti temeljnu javnu raspravu unutar Crne Gore i ex-ante konsultovati Evropsku uniju.

  • Ibrahimović: Diplomate su čuvari ugleda Crne Gore
    on 06/05/2025 at 08:34

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića povodom obilježavanja Dana crnogorske diplomatije, koji se danas obilježava prvi put i poručio da je ovaj dan omaž slavnoj istoriji crnogorske diplomatije.

  • Bečić: Šćepanoviću će biti produžen mandat, Lazarević od juna neće biti načelnik Generalštaba
    on 06/05/2025 at 06:50

    Političke nesuglasice ne smiju kočiti ključne odluke za Crnu Goru, poručio je potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti Aleksa Bečić u emisiji "Referat" na Gradskoj TV. On je poručio da Crna Gora igra "najvažnija utakmicu", da se mora boriti protiv kriminala i da se sistem mora potpuno očistiti.

  • Pregovori u Nikšiću uskoro zvanično počinju?
    on 06/05/2025 at 05:48

    Nejasnoće koje su prethodnih dana pratile početak pregovora oko konstituisanja lokalne vlasti razriješene su pisanim pozivom koji je koalicija Za budućnost Nikšića uputila potencijalnim koalicionim partnerima Pokretu Evropa sad i Demokratama. Nosilac liste koalicije Za budućnost Nikšića i aktuelni predsjednik opštine Marko Kovačević ističe da čekaju formiranje pregovaračkih timova ostalih konstituenata vlasti i da krenu pregovore u čiji uspjeh ne sumnja.

  • ASK: Pod lupom naknade za pojedine funkcionere
    on 06/05/2025 at 05:41

    Javnim funkcionerima i državnim službenicima u 18 ministarstava isplaćeno je preko 1.200.000 eura za rad u komisijama, odborima, savjetima, radnim grupama i ostalim tijelima za nešto više od pet mjeseci u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. pa do kraja te godine, pokazuju podaci do kojih je došao Centar za demokratsku tranziciju.

  • Kordić u Skupštini: Za 95 odsto plaža uskoro će biti zaključeni ugovori
    on 05/05/2025 at 19:13

    Ljetnja turistička sezona zvanično je počela 1. maja, a prema riječima ministarke Simonide Kordić, za 95 odsto plaža uskoro će biti zaključeni ugovori. Ministarka je to kazala odgovarajući na pitanja poslanika. Iz opozicije, su, kažu, zabrinuti jer trend crnogorskog turizma ne raste..

  • "Stvorene pretpostavke za investicije vrijedne više milijardi"
    on 05/05/2025 at 13:57

    Skupština Crne Gore nedavno je usvojila veliku odluku kojom su stvorene pretpostavke da u Crnu Goru dođu investicije vrijedne više milijardi evra, a posebno u oblasti turizma, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na međunarodnoj konferenciji Grupe za Put svile Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS).

  • Kovačević: Vlast u Nikšiću će biti formirana u zakonskom roku
    on 05/05/2025 at 11:03

    Predsjednik Opštine Nikšić i nosilac liste "Za budućnost Nikšića" Marko Kovačević kazao je da će vlast u gradu pod Trebjesom biti formirana u zakonskom roku. On je novinarima u Nikšiću rekao da neće izlaziti u javnost ni sa kakvim licitiranjem do konačnog dogovora.

  • Šćekić: Važan je svaki član SNP-a
    on 05/05/2025 at 10:43

    Socijalistička narodna partija (SNP) uskoro će birati rukovodstvo. Već je izvjesno da će kandidat za lidera biti aktuelni ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, a za istu poziciju najvjerovatnije će se ponovo, po treći put, boriti i sadašnji lider partije i ministar poljoprivrede Vladimir Joković.

  • URA pisala EU poslanicima: Sporazum sa UAE prijetnja evropskoj budućnosti CG
    on 06/05/2025 at 09:23

    Građanski pokret URA obratio se poslanicima Evropskog parlamenta povodom najavljenog ponovnog glasanja o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U pismu se upozorava na ozbiljne posljedice koje bi usvajanje ovog sporazuma moglo imati po pravni poredak, ekološke standarde i evropski put Crne Gore.

  • Mokri kolovozi, mogući sitni odroni
    on 06/05/2025 at 07:32

    U Crnoj Gori saobraćaj se obavlja po mjestimično mokrim kolovozima. Duž klisura i usjeka skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone, kažu iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG). Upozoravaju da je neophodno da vozači voze oprezno, smanjenom brzinom i vožnju prilagode uslovima i stanju na putu.

  • Podgorica i Tivat među najbrže rastućim aerodromima u regionu
    on 05/05/2025 at 19:34

    Aerodromi u Podgorici i Tivtu bilježe snažan rast u drugom kvartalu 2025. godine, pozicionirajući se među deset najbrže rastućih u bivšoj Jugoslaviji, pokazuju podaci koje je objavio specijalizovani sajt ExYu Aviation News.

  • Započeta tehnička misija MMF-a: Stresno testiranje bilansa stanja CBCG
    on 05/05/2025 at 14:46

    U Centralnoj banci Crne Gore danas je započeta realizacija tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u oblasti stresnog testiranja bilansa stanja CBCG, saopštili su iz Centralne banke. Misija će biti realizovana od 5. do 16. maja 2025, kroz neposredan rad eksperata MMF-a i timova Centralne banke Crne Gore, a u okviru podrške MMF-ovog Odjeljenja za monetarna i tržišta kapitala (MCM).

  • "Jedinici za autoput 750 hiljada, promjene ministara bile promjene i članova"
    on 05/05/2025 at 14:28

    Ministarstvo saobraćaja je 11 godina plaćalo posebnu Jedinicu za implementaciju projekta autoputa Bar Boljare, koju su uglavnom činili njeni uposleni, a što je do februara ove godine ukupno koštalo preko 750 hiljada eura, pri čemu ne postoje jasni kriterijumi za imenovanje članova, a dolazak svakog novog ministra u taj resor po pravilu je značio i promjenu dijela članova te Jedinice, navode iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Cijene goriva ostaju iste narednih 15 dana
    on 05/05/2025 at 11:17

    Cijene svih vrsta goriva ostaju iste i u narednih 15 dana, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • "Manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija"
    on 05/05/2025 at 05:48

    Budžetski prihodi za prva tri mjeseca niži od planiranih za 13 miliona eura. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocjenjuje da je to zabrinjavajuće, te da je manjak prihoda posljedica nedostatka stranih direktnih investicija.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.