REALIZACIJA OD 2021.

Nakon tehničke pomoći za izradu idejnog i glavnog projekta obilaznice oko Budve koja je započeta u julu, Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) izdalo je Ministarstvu saobraćaja i pomorstva početkom ovog mjeseca urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničkog dijela dokumentacije projekta čija će realizacija početi 2021. godine, pišu Dnevne novine.

U pitanju je jedna od četiri obilaznice na budućoj Jadranskoj magistrali za brzi motorni saobraćaj, za koju se potrebna dokumentacija priprema već pet mjeseci.

Naime, 8. jula počeo je rad na dijelu projekta povećanja efikasnosti saobraćaja i unapređenje bezbjednosti saobraćaja na Ruti 1 Mediteranskog koridora, koji se tiče značajnog infrastrukturnog objekta u “prijestonici turizma”.

Tehnička podrška aktivnostima od 9,5 miliona eura stigla je od Evropske unije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan WBIF. Dobijena pomoć odnosila se, prije svega, na izradu studije izvodljivosti za jadranskojonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, čiji je rok završetka kraj mart naredne godine. Njime će ujedno biti definisane osnove za terenska istraživanja, pripremu idejnog i glavnog projekta, te tenderske dokumentacije za 13 kilometara prioritetne dionice obilaznice.

Realizacija projekta povjerena je konzorcijumu IPF7, koji predvodi HILL International NV. U pitanju je segment koji će prolaziti kroz Goroviće, Pobore, Lastvu, Maine, Brajiće i Kuljače u budvanskoj opštini, a koji pripadaju Prostornom planu posebne namjene za Obalno područje.

Ovim PPPN za Obalno područje kao jedan od prioriteta razvoja definisane su dvije magistrale za brzi motorni saobraćaj. U ovom, kao i u Prostornom planu Crne Gore do 2020. godine, navodi se da je prvi značajan koridor od granice sa Bosnom i Hercegovinom kod Šćepan Polja preko Plužina i Nikšića do Podgorice. Ta ruta je najvećim dijelom rekonstruisana u magistralni put.

Drugi prioritet je segment Jadranske magistrale kroz našu zemlju: od granice sa Hrvatskom na Debelom brijegu, preko Herceg Novog, Bokokotorskog zaliva, Tivta, Budve, Bara i Ulcinja do granice prema Albaniji. Upravo ovu saobraćajnicu čija je dužina procijenjena na oko 110 kilometara, smatraju “osovinom razvoja Obalnog područja Crne Gore”, a s obzirom na poziciju i visinu investicije preporučuje se njena izgradnja u više faza.

Kako se navodi u dokumentima dostavljenim MORT-u za potrebe izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, PPPN predviđa na početak trase buduće magistrale u Herceg Novom, na Debelom brijegu, odakle ide sjeverno od Sutorine na oko 300 metara nadmorske visine. Na toj koti nastavlja iznad Igala i Herceg Novog, a zatim se lagano se spušta prema Zelenici i Kumboru.

Ovdje se takođe jasno navodi da će prelaz preko Bokokotorskog zaliva biti regulisan mostom, koji će biti izgrađen južno od tjesnaca Verige između Svete Neđelje sa jedne i Opatova sa druge strane zaliva. Trasa dalje nastavlja sjeverno od Tivta, ukršta se sa prilaznim putem koji vodi za tunel Vrmac, te prolazi sjevernom padinom Grbaljskog polja u brdovit predio iza Budve, na oko 200-300 metara nadmorske visine, koja se zadržava sve do Petrovca. Od Petrovca se nastavlja

iznad Mišića, Đurmana i pored tunela Sozina, da bi iznad Sutomora putanja počela da se spušta i ide uz željezničku prugu sve do Bara. Nakon toga se penje u smjeru jugoistoka do oko 200 metara nadmorske visine, kod Pečurica skreće prema jugu pored Kruča i Vladimira i nastavlja prema Sukobinu gdje se i završava.

“Trasa ide na tim nadmorskim visinama radi boljih topografskih uslova u odnosu na priobalnu zonu kojom ide postojeća Jadranska magistrala, kao i radi izbjegavanja graditeljskog nasljeđa i novoizgrađenih prostora. S obzirom na to da je trasa Jadranske magistrale za brzi motorni saobraćaj do sada razrađena samo na nivou Generalnog projekta za potrebe izrade PPPN Obalnog područja, koridor će se čuvati u ukupnoj širini od 350 metara”, precizira se u dostavljenom materijalu.

Takođe se navodi da je sadržaj PPPN Obalnog područja osnova za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za svu saobraćajnu i tehničku infrastrukturu, ali da su za pojedine dionice brze saobraćajnice ponuđena alternativna rješenja. Kako je navedeno, trase su orijentacione i prilikom dalje razrade planiranih puteva obavezno je trasiranje sa minimalnim negativnim posljedicama na zatečenu izgrađenost naselja.

“Dionice planirane Jadranske magistrale za brzi motorni saobraćaj na teritoriji svih primorskih opština osim Kotora predstavljaće i obilaznice oko tih gradova”, dodaje se u dokumentu.

Uz budvansku, obilaznice će biti napravljene i oko Herceg Novog, Tivta i Bara.

SIMOVIĆ UVJEREN

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ponovo je tražio biznis plan koji je prethodio izradi predloga zakona o pomoći vrijednoj 155 miliona eura za nacionalnog avio-prevoznika Montenegroerlajns (MA), pišu Dnevne novine.

Simović je, kako prenose Dnevne novine, kazao da su u Vladi ubijeđeni u ispravnost odluke za MA.

“Kako je vrijeme prolazilo, sve smo više bili ubijeđeni u ispravnost odluka koje smo donosili u prethodnom periodu, sa ciljem opstanka nacionalne avio-kompanije. Interes opstanka MA nije samo pitanje razvoja turizma, nego ukupne ekonomije u državi koja je, prije svega, avio destinacija”, rekao je Simović, dodajući da smo svjedoci bankrota nacionalnih avio-kompanija, poput Adria Airwaysa u Sloveniji.

Ukazao je i da ne postoji bolji primjer od Islanda.

“Zar je potreban bolji primjer od Islanda gdje je prije nepunih godinu bankrotirala njihova nacionalna avio-kompanija? U toj državi, nakon toga, imamo sunovrat nacionalne ekonomije, u toj godini Island projektuje rast ekonomije za 1,8 odsto, a imaju pad za 0,6 odsto. Pogledajte šta se dešava sa Adria Airwaysom. Naš interes i potreba je opstanak nacionalne avio-kompanije”, rekao je Simović.

USVOJENA ANALIZA

Investicije predstavljaju glavni pokretač privrede u prethodnom periodu, saopštila je generalna direktorica Direktorata za ekonomsku i razvojnu politiku u Ministarstvu finansija Iva Vuković.

Vlada je, na današnjoj sjednici usvojila Jesenju analizu, makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi za ovu godinu.

Vuković je, na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, kazala da crnogorsku ekonomiju u periodu 2017 – 2019. karakteriše dinamičniji ekonomski rast, u prethodne dvije godine sa visokim stopama.

„I možemo kazati da je u ovoj godini ostvarena stopa rasta od 3,1 odsto respektabilna, imajući u vidu rezultat u prethodnom periodu“, rekla je Vuković.

Kako je navela, BDP po glavi stanovnika porastao je sa 6,9 eura u 2017. na procijenjenih 7,74 eura u ovoj godini.

Prema riječima Vuković, BDP po glavi stanovnika prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori porastao je sa 44 odsto na 47 dsto prosjeka Evropske unije, najviši u regionu Zapadnog Balkana, dok je rast u prošloj godini najveći u regionu i jedan od najvećih u Evropi.

„Za ovu godinu procjena je da će crnogorska ekonomija rasti po stopi od 3,1 odsto, međutim nakon usvajanja procjene od Vlade, objavljeni su podaci o većini indikatora za treći kvartal koji bilježe izuzetno snažne stope rasta“, rekla je Vuković.

U tom smislu, kako je kazala, turizam za dest mjeseci bilježi rast od 19 odsto u dolascima i 10,7 odsto rast noćenja.

Vuković je pojasnila da to znači da ovako snažna turistička sezona može ukazati da će stopa rasta u ovoj odini premašiti 3,1 odsto.

Građevinarstvo je, dodala je ona, ostvarilo rast u trećem kvartalu od 31 odsto, mjereno vrijednošću izvršenih građevinskih radova.

Vuković je kazala da samo ova dva indikatora ukazuju da bi treći kvartal trebalo da ima snažnu stopu rasta, i dodala da će Uprava za statistiku sjutra objaviti stopu rasta trećeg kvartala.

„Investicije predstavljaju glavni pokretač privrede u prethodnom periodu. Realizuju se brojni projekti – autoput Bar-Boljare, podmorski energetski kabal, Porto Montenegro, Portonovi i brojni drugi projekti u energetici, turizmu, telekomunikacijama, industriji, saobraćaju“, navela je Vuković.

Ona je dodala da je zabilježeno visoko učešće u bruto investicija u BDP-u od oko 31 odsto, i da je bilo preko 2,1 milijardu EUR stranih direktnih investicija za skoro tri godine.

Vuković je kazala da crnogorska ekonomija radi na poboljšanju turističke destinacije uz kontinuirano unaprjeđenje smještajnih kapaciteta.

Kako je navela, u ovoj godini otvoreno je 46 novih hotela, čime je ponuda povećana za 11 odsto.

Značajno je, kazala je Vuković, veći broj turista u predsezoni i postsezoni, a prihodi od ino turista za devet mjeseci veći su za 9,3 odsto.

Prema njenim riječima, izrazito snažni su bili i tokovi na tržištu rada. „Parametri tržišta rada će prema procjeni biti bolji od rekordne 2018“.

Vuković je rekla da su dinamična ekonomska aktivnost i dobre razvojne politike opredijelile kretanja na tržištu rada, uz podsjećanje da je povećana minimalna zarada i da su smanjeni doprinosi za zdravstvo na teret poslodavca.

„U fokusu je nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije usmjerenih na smanjenje budžetskog deficita i stvaranje uslova za postepeno opadanje javnog duga“, istakla je ona.

Prihodi budžeta za devet mjeseci ove godine, prema riječima Vuković, veći su 5,1 odsto u odnosu na prošlogodišnje ostvarenje, dok je za devet mjeseci ostvaren suficit javnih finansija od tri miliona EUR, ili 0,1 odsto BDP-a.

Ona je naglasila da održivi razvoj ostaje u fokusu razvojne i ekonomske politike, i da se, uz racionalno i adekvatno korišćenje prirodnih resursa, razvijaju energetika, poljoprivreda i turizam.

„Razvija se cjelogodišnji turistički proizvod uz unaprjeđenje fizičke infrastrukture kao preduslov za brži ekonomski rast i razvoj“, navela je Vuković.

Kako je navela, ulažu se značajna sredstava u izgradnju i rekonstrukciju saobraćajne infrastrukture, i za autoput je ukupno isplaćeno 655,6 miliona EUR.

Vuković je dodala da je, završetkom projekta izgradnje podmorskog elektroenergetskog kabla, Crna Gora postala jedno od najznačajnijih energetskih čvorišta Evrope.

„Stabilan i predvidljiv pravni i regulatorni okvir podstiče investicije u sektoru elektronskih komunikacija i rađeno je puno i na otklanjanju prepreka konkuirentnosti kroz realizaciju strukturnih reformi u cilju jačanja konkurentnosti“, istakla je Vuković.

SNP O MA

Jučerašnja sjednica skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet pokazala je svu neozbiljnost i nonšalantnost sa kojom se čelnici vlasti odnose prema pitanju dodjele najveće pojedinačne državne pomoći u istoriji Crne Gore.

Spašavanje Montenegro erlajnsa, za koje je opredijeljeno 155 miliona eura, sprovešće se na način da ni građani, a ni njihovi predstavnici u najvišem zakonodavnom domu ne znaju, zapravo, o čemu se radi, poručuju iz SNP-a.

Kažu da je ministar saobraćaja Osman Nurković odbio da poslanicima dostavi biznis analizu ovog projekta, uz obrazloženje da mu konsultant ne dozvoljava da je pokaže.

“Na taj način obesmišljena je cijela ova izuzetno važna priča, u kojoj je jedino jasno da će građani ponovo biti žrtve Vladine hazarderske ekonomske politike, koja prijeti da nas definitivno dovede do dužničkog ropstva”, stoji u saopštenju SNP-a.

Navode da je Evropska unija više puta upozoravala da se pitanje dodjele državne pomoći ne može tretirati na ovakav način.

“Crnogorska vlast se pravi gluva i nastavlja da sipa državni novac u Montenegro erlajns”, poručuju iz SNP-a.

Socijalistička narodna partija poziva Vladu Crne Gore da, kako kažu, sa posebnom dozom ozbiljnosti i odgovornosti pristupi rješavanju tog pitanja.

“Da dostavi poslanicima potrebna dokumenta kako bi se moglo valjano raspravljati o njemu i kako bi naši građani imali informacije o načinu na koji se milioni eura dijele jednom preduzeću od koga svi imamo samo trošak i glavobolju”, zaključuje se u saopštenju SNP-a.

PORESKA INSPEKCIJA

Poreski inspektori su tokom kontrola regularnosti poslovanja na Podgoričkom prazničnom pazaru, u centru Glavnog grada, sankcionisali pet osoba zbog neposjedovanja opšte poreske registracije, saopštili su iz Poreske uprave (PU).

Predstavnici PU su Vijestima kazali da je tim osobama naloženo da prijave djelatnost.

„Kada su u pitanju objekti koji obavljaju djelatnost u sklopu preduzeća – ugostiteljskih objekata koji su već poreski obveznici, isti evidentiraju promet putem registar kasa. Građani koji obavljaju djelatnost na trgu počeli su evidentiranje prometa preko paragon blokova, imajući u vidu da oni nijesu PDV obveznici“, naveli su iz PU.

Oni su dodali da su neki od njih registrovani kao poljoprivrednici i da nemaju tretman poreskih obveznika.

Poreski inspektori, kako su saopštili iz PU, prate regularnost poreskih obveznika pojačanim intenzitetom od početka decembra, a u okviru akcije predmet kontrola su i oni koji djelatnost obavljaju na Podgoričkom pazaru.

MONSTAT

Bruto domaći proizvod po stanovniku prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori prošle godine iznosio je 48 odsto prosjeka EU, objavila je Uprava za statistiku Monstat, pišu Dnevne novine.

To su rezultati zajedničkog istraživanja statističkih instituta zemalja iz Evropske unije, te kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo, koje je objedinio i obradio Generalni direktorat Evropske komisije za statistiku.

Standard kupovne moći (SKM) predstavlja jedinicu za koju se kupuje isti obim roba i usluga u svim zemljama.

Kako su precizirali iz Monstata, ovaj indikator koristi se pored ostalog za prostorno poređenje veličine BDP-a, odnosno ekonomije država te ekonomskog blagostanja.

“Na veličinu BDP-a po stanovniku izraženog u standardu kupovne moći, najvećim dijelom utiče obim BDP-a obračunatog rashodnom metodom, nivo potrošačkih cijena i broj stanovnika”, stoji u metodologiji za ova istraživanja.

Podaci Eurostata ukazuju da među zemljama regiona koje imaju status kandidata ili potencijalnog kandidata za članstvo u EU, Crna Gora ima najveći BDP po stanovniku upravo prema pomentom SKM. Srbija je na drugom mjestu na nivou od 39 odsto prosjeka EU, Sjeverna Makedonija ima 37 odsto, dok Albanija i Bosna i Hercegovina imaju nivo od 31 odsto evropskog prosjeka.

“Od zemalja članica EU, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka EU i iznosi 261 odsto evropskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižem nivou sa 51 odsto prosjeka EU”, precizirali su iz Monstata.

PODGORIČKI FORUM

Saradnja i povezivanje gradova regiona, kao i integrisanost regionalnog tržišta najbolji su put za privlačenje većih investicija, saglasni su učesnici prvog Podgoričkog investicionog foruma, koji je u organizaciji Glavnog grada održan danas u Podgorici.

Gradonačelnik Ivan Vuković je izrazio nadu da će investitori prepoznati potencijal za ulaganje u Podgoricu. Potpredsjednik Vlade Milutin Simović, poručujući im da su došli na pravo mjesto.

“Došli ste u naš glavni grad, čija uprava na čelu sa gradonačelnikom Vukovićem, razumije potrebe i zahtjeve biznisa 21. vijeka, i koja kreira investicioni i poslovni ambijent Podgorice koji je privlačan i konkurentan na unutrašnjem i regionalnom tržištu”, rekao je Simović.

Ocjenjujući da golemi razvojni potencijali glavnog grada do sada nisu u punoj mjeri iskorišćeni, gradonačelnik Podgorice je predstavio investicioni ciklus vrijedan preko 200 miliona eura, posebno izdvajajući projekte izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda vrijednog preko 50 miliona eura, izgradnju saobraćajnog prstena oko grada čija vrijednost prevazilazi 100 miliona eura i projekat biznis zona.

“Sa implementacijom odluke o formiranju biznis zona očekujemo da ćemo u narednih nekoliko godina biti u prilici da otvorimo i do par hiljada radnih mjesta koja će biti održiva”, rekao Vuković.

On je istakao namjeru gradske uprave da bude efikasan servis biznis zajednici, najavljujući formiranje Poslovnog savjeta Glavnog grada u narednih mjesec dana.

Predsjednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević ocijenio je svi u regionu imamo iste probleme i bez jače saradnje teško se može ostvariti vizija napretka.

Gradonačelnik Skoplja Petre Šilegov ocijenio je da su problem svih urbanih sredina uglavnom isti – od aero-zagađenja do problema u funkcionisanju saobraćaja.

Gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti ocijenio je da ne samo što gradovi u regionu imaju iste probleme, nego se i ljudi ponašaju isto.

“Smeće je smeće i u Beogradu i u Prištini. Parking je parking i u Prištini i u Skoplju. Imamo isti mentalitet, iste probleme i trebaju nam ista rješenja”, rekao je Ahmeti.

Zalažući se za regionalnu saradnju on je istakao da će potencijalni investitor prije doći ako ima u vidu 20 miliona ljudi na Balkanu, nego dva miliona na Kosovu ili pola miliona u Prištini.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić sa skupa je poručila i da su se stekli uslovi da se krene u tender za davanje u zakup državnog zemljišta za izgradnju solarne elektrane na Veljem brdu.

“To je projekat od velikog značaja i za Glavni grad i Crnu Goru. Sa ovog mjesta obećavam da ćemo u prvom kvartale sljedeće godine nadam se imati investitora za izgradnju te solarne elektrane”, dodala je ministarka.

Zahvaljujući povoljnim kreditnim linijama Investiciono-razvojnog fonda  sačuvano je ili otvoreno čak 16 hiljada radnih mjesta, kazao je prvi čovjek IRF-a Zoran Vukčević. Istakao je da je institucija na čijem je čelu za deset godina koliko postoji plasirali preko milijardu eura.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović učesnicima Foruma naglasio je kako nacionalnu privredu karakterišu dimamične stope ekonomskog rasta.

Zaključio je kako je naša država prepoznata kao sigurna investiciona destinacija sa značajno unaprijeđenim poslovnim ambijentom.  
Poručeno je da će Podgorički investicioni forum biti tradicionalan a današnji je okupio preko stotinu učesnika iz velikog broja zemalja.

CEFTA UGOVORI

Zajednički komitet Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) usvojio je danas na sastanku u Tirani više ugovora kojima se otvara put za dalju liberalizaciju i olakšavanje trgovine među zemljama potpisnicama.

Iz CEFTA- e su saopštili da bi potpisani dodatni protokol o trgovini uslugama trebalo da omogući kompanijama međusobno priznavanje posebnih licenci, profesionalnih kvalifikacija i jednostavnost e-trgovine.

“Tačnije, to bi trebalo da znači da će jednom, kad se dobije licenca na jednom od tržišta, ona vrijediti na svih sedam. Ovaj protokol obezbijediće pravnu osnovu za buduće međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija”, navodi se u saopštenju.

U osnovi, kada se protokol bude primjenjivao, ne bi trebalo da bude prepreka da inženjer ili ljekar iz jedne države bez ikakvih prepreka dobije posao u drugoj potpisnici CEFTA-e.

“Očekuje se da će realizacija dodatnog protokola početi čim ga ratifikuju parlamenti svih sedam CEFTA popisnica”, navodi se u saopštenju.

Drugi sporazum, koji je danas usvojen, omogućava znatno lakši carinski postupak na CEFTA tržištu. To znači da će nacionalne sertifikate kompanija i organizacija ovlašćenih za carinjenje, u budućnosti priznati sve stranke CEFTA-e.

“Dakle, nakon što carinsku dokumentaciju pripremi jedan operator, neće morati prolaziti iste postupke na svakom carinskom mjestu unutar sedam država članica CEFTA-e. To ne samo da će olakšati postupke na granici, nego će takođe pomoći u izgradnji povjerenja između stranaka koje će poštovati i primjenjivati iste postupke”, objasnili su iz CEFTA.

Primjena sporazuma trebalo bi počne od aprila.

Danas je potpisan i ugovor o daljem finansiranju aktivnosti CEFTA-e, kao i Komorsko-investicionog foruma Zapadnobalkanske šestorke, između Evropske komisije i Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), u visini od deset miliona EUR.

Na godišnjem sastanku CEFTA-e razgovaralo se i o prioritetima u narednoj godini.

“Trebalo bi da bude uveden nadzor tržišta za industrijske proizvode. To u praksi znači da, ako neki proizvod, na primjer rezervni dio za automobil, bude proglašen nesigurnim u nekoj od zemalja CEFTA-e, tretiraće se kao nesiguran na svim ostalim tržištima”, navodi se u saopštenju.

Kako bi se dodatno olakšala trgovina uslugama, članice CEFTA-e trebalo bi da pokrenu međuregionalnu regulatornu saradnju u barem jednom sektoru – poštanskim uslugama ili građevinarstvu.

“Takođe, planirano je i unapređenje postojeće elektronske razmjene podataka, a krenuće se od razmjene carinske dokumentacije, uključujući i veterinarsku, fitosanitarnu i javno-zdravstvenu dokumentaciju i informacije”, dodaje se u saopštenju.

CEFTA-u su krajem 2006. godine potpisali Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i UNMIK/Kosovo. Nakon što su Bugarska, Rumunija i Hrvatska postale članice EU, istupile su iz CEFTA-e.

Crna Gora je nakon ratifikacije u parlamentu počela punu primjenu sporazuma 26. jula 2007. godine.

SINDIKAT

Predsjednik Nezavisnog sindikata hercegnovskog Pomorskog saobraćaja Ivan Vučinović, tužio je to preduzeće i tražio privremenu mjeru suspenzije odluke o otkazu i povratak na posao do okončanja sudskog postupka.

Vučinović je kazao da je nakon što je u oktobru osnovan Nezavisni sindikat preduzeća i on izabran za predsjednika, od menadžmenta dobio premještaj na lošije radno mjesto.

„Dobio sam aneks ugovora o radu prema kojem sam raspoređen na drugo radno mjesto koje nijesam smio da odbijem“, rekao je Vučinović na konferenciji za novinare koju je organizovala Unija slobodnih sindikata (USSCG).

On je objasnio da je na starom radnom mjestu prodavao karte za trajekt, dok je premješten na mjesto službenika za evidenciju strukture prometa na terenu.

„Moje novo zaduženje bilo je da brojim kamione, autobuse i šlepere koji ne idu preko trajekta“, kazao je Vučinović.

On je dodao da su mu nakon premještaja na novo radno mjesto izrečene dvije disciplinske mjere, nakon čega mu je početkom decembra uručen otkaz.

Vučinović je podsjetio da je Nezavisni sindikat Pomorskog saobraćaja formiran zbog nezadovoljstva radnika i kršenja njihovih prava.

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković saopštio je da je Vučinović nakon otkaza uložio tužbu Osnovnom sudu u Herceg Novom.

„Kada je u pitanju Pomorski saobraćaj, postoji drastično kršenje zakona i osilno ponašanje menadžmenta i u ovom trenutku institucije moraju da pokažu snagu i zaštite zaposlene“, rekao je Keković.

On je podsjetio da je Zakonom o radu definisano da predsjednik sindikata za vrijeme obavljanja mandata ne može biti doveden u nepovoljniji položaj, niti mu se može dati otkaz.

„Da se istorija ponavlja pokazuje situacija da sindikalne organizacije moraju da prođu određeno stradanje, a prvi udar je na čelnog čovjeka“, smatra Keković.

On je naveo da je nakon formiranja sindikalne organizacije Pomorskog saobraćaja Vučinoviću dostavljen aneks ugovora o radu gdje se navodi da će biti raspoređen na radno mjesto sa minimalnom zarodom i neadekvatnim uslovima za rad.

Keković je dodao da se nakon toga USSCG obratila Inspekciji rada, koja i pored velikog broja dokaza ništa nije preduzela. Vučinović se žalio Ministarstvu rada i socijanog staranja na neprofesionalno i pristrasno ponašanje Inspekcije rada.

„Vučinović je početkom decembra dobio otkaz na osnovu izmišljenje teze o povredi radne obaveze, odnosno odavanja poslovne tajne“, kazao je Keković.

On tvrdi da Vučinović nijednom riječju nije odao poslovnu tajnu.

„Ovdje poenta nije odavanje poslovne tajne, nego gazda koji ima ogroman novac i koga ne košta mnogo da plati sudske troškove i jednostavno otjera Vučinovića“, zaključio je Keković.

PROJEKAT MLADIH ROMA

Projekat „Ujedinjeni možemo više – glas studentima, podrška radnicima!“ doprinio je osnaživanju radničkog i studentskog aktivizma pripadnika romske i većinske populacije, i ohrabrio zaposlene da prepoznaju kršenje radnih prava i da se zalažu za njihovo poštovanje.

To je saopšteno na završnoj konferenciji u okviru projekta „Ujedinjeni možemo više – glas studentima, podrška radnicima!“, koju je organizovala nevladina organizacija Mladi Romi, u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha kazao je da je jedan od ključnih problema romske zajednice nezaposlenost, ocjenjujući da se velika pažnja treba posvetiti zapošljavanju te populacije.

„Znamo da najveći dio ljudi iz romske zajednice radi u komunalnim preduzećima, jedan dio se bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina. U narednom periodu želimo da nastaviti  saradnju sa partnerima iz USSCG na zaštiti prava radnika, romske i većinske populacije“, rekao je Jaha.

On je kazao da je organizacija Mladi Romi njeguje pristup u smislu da korisnici njihovih projekata nisu samo pripadnici romske zajednice, već i većinske zajednice.

„Ono što smo prepoznali kao nedostatak, posebno u okviru Dekade uključenja Roma da je fokus bio stavljen isključivo na romsku zajednicu. Ako zaista želimo da radimo na suštinskoj inkluziji i integraciji, treba da postoji mješoviti pristup i da u svim projektima i programima   korisnike iz romske i većinske zajednice. Drago mi je to što je to ovaj projekat omogućio i pokazao rezultate“, naveo je Jaha.

On je podsjetio da je organizacija Mladi Romi, u okviru projekta, sprovela seminare i obuke na različite teme za 25 studenata. koji su doprinijeli  da se unaprijedi njihovo znanje u cilju efikasnijeg učestvovanja u procesu donošenja odluka i javnih politika.

Rekao je da su tražili da se Romima obezbijedi afirmativna akcija i da se smanji cenzus kako bi romska zajednica mogla da ima svog političkog predstavnika u parlamentu.

Preostaje da pripadnici romske zajednice učestvuju u lokalnim parlamentima i nacionalnom parlamentu, navodeći da se to očekuje da se omogući kroz izmjenu izbornog zakonodavstva.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović smatra da sam naziv projekta nosi važnu poruku, navodeći da predstavlja poziv „da se kao društvo više angažujemo i potrudimo da se svi građani osjećaju kao građani prvog reda, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost“.

„Ja vas pozivam, posebno mlade ljude, studente, da težite ka višem i boljem, da tražite više od sebe samih,da koristite sve šanse koje vam se otvaraju, da pravite čvrsta i snažna partnerstva koja će vam omogućiti da sjutra budete konkurentni na tržištu rada. Ali i da kroz sindikalno udruživanje osnažujete vaš uticaj u bilo kojem radnom okruženju“, rekla je Pribilović.

Ona je pozvala mlade da se aktivno uključe u procese kreiranja javnih politika, kao i da jačaju građansku participaciju.

„NVO Mladi Romi’ su primjer uspješne organizacije. Vlada Crne Gore i Ministarstvo javne uprave će vam uvijek biti iskren i posvećen partner, u ovoj misiji koja ima pozitivan uticaj i nosi snažnu poruku“, istakla je Pribilović.

Menadžerka programa za ljudska prava i demokratizaciju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić ukazala je na rezultate projekta i to prvenstveno na, kako je navela, osnivanje i registrovanje granskog sindikata komunalnih preduzeća Crne Gore.

„To je ujedno i nastavak prethodnog projekta kada su osnovani sindikati komunalnih preduzeća u Nikšiću, Kotoru i Herceg Novom, koji su dalje jačali svoje kapacitete u ovoj fazi. 25 studenata je pohađalo obuke o demokratiji i ljudskim pravima, javnim politikama i simulacije parlamentarnih debata“, podsjetila je Tešić.

Generalni sekretar UNSCG Srđa Keković smatra da, iako sva postignuća predstavljaju samo jedan korak naprijed, „nisu zanemarljiva već više nego značajna“.

„ Ono na šta sam posebno ponosan jeste činjenica da smo kroz edukaciju rukovodstva sindikata koji djeluju pri komunalnim preduzećima uspjeli da probudimo, ojačamo i na ravnopravnim osnovama postavimo socijalni dijalog, kojeg u pojedinim preduzećima gotovo da u prethodnom periodu nije ni bilo“, istakao je Keković.

Prema njegovim riječima, edukacijom su uspjeli da osvijeste i ohrabre zaposlene da prepoznaju kršenje radnih prava i da se zalažu za njihovo poštovanje.

On je rekao da vjeruje će sindikat u narednom periodu učiniti mnogo na poboljšanju radnih uslova, ekonomskih i socijalnih prava zaposlenih u komunalnim preduzećima i na zaštiti dostojanstva profesije.

„Projekat se završava, ali naš zajednički rad tek predstoji“, poručio je Keković.

  • Štrajk kontrole letenja do 30. septembra: Koji su efekti i zašto u sindikatu ćute o zahtjevima?
    on 27/08/2025 at 12:02

    Sindikat kontrole letenja je u štrajku od 19. avgusta u 23 sata. Prema najavi, štrajk će trajati do 30. septembra. U tom sindikati su rekli za "Euronjuz Srbija" da ne daju izjave za medije. Rukovodstvo Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), kako se navodi na njihovom sajtu, smatra da je štrajk neracionalan, neutemeljen i štetan po sve učesnike u vazdušnom saobraćaju, pa i za sve zaposlene u kompaniji.

  • Dvije prosječne zarade za osnovne potrebe
    on 27/08/2025 at 09:17

    Za dostojanstven život četvoročlane porodice danas su potrebne dvije prosječne zarade. Dok akcija limitiranih cijena više ne važi, građani strahuju da će se poskupljenja samo nastaviti i da će teret inflacije dodatno pritiskati njihove budžete. Na to ukazuju podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), prema kojima je potrošačka korpa 2.010 eura. Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) upozoravaju da čak 70 odsto domaćinstava ima manji priliv od tog iznosa.

  • Vlada da obuzda rast cijena
    on 27/08/2025 at 05:40

    Građani očekuju da vlada što prije preduzme konkretne korake i obuzda rast cijena ne samo prehrambenih proizvoda već i pojedinih usluga, čije su cijene iz mjeseca u mjesec sve više. Odgovora na primjedbe nema, pa je neizvjesno hoće li uopšte biti nastavka akcije limitirane cijene. Sa druge strane, zbog poskupljenja inflacija raste, pa je prema Monstatu u junu premašila 4%.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.