POTPISAN SPORAZUM

Sporazum o realizaciji gradnje turističkog kompleksa na poluostrvu Bigova-Trašte, vrijedan preko 300 miliona eura, potpisali su danas predstavnici lokalne samouprave i investitora.

Sporazum su u Opštini Kotor potpisali predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović, direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, Zoran Mrdak i izvršna direktorica kompanije Bigova Bay, Branka Lazarević.

Sporazumom počinje realizacija investicije čija je ideja začeta prije sedam godina, prenosi Skala radio.

Aprcović je kazao da je lokalna samouprava ponosna što će na tom poslu imati respektabilnog investitora koji će da uloži velika sredstva od preko 300 milona eura.

“Danas je veliki dan za Opštinu Kotor”, dodao je Aprcović.

Cilj realizacije tog posla je dobijanje novog sadržaja koji će lokalitete Donjeg Grblja podići na puno veći stepen.

“Ova investicija će biti inicijalna kapisla za buduće investitore na ovom izuzetno atraktivnom prostoru”, kazao je Aprcović.

Skupština Opštine Kotor je na sjednici 18. novembra donijela odluku o regulisanju međusobnih odnosa između Opštine Kotor i Bigova Bay, čiji sastavni dio predstavlja danas potpisani sporazum.

Lokacija je infrastrukturno neopremljena, pa je investitor kazao da namjerava da, u skladu sa odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnju objekata, sam uloži sredstva u izgradnju kompletne infrastrukture, do lokacije i na lokaciji, čija je ukupna vrijednost procijenjena na oko 28 miliona eura.

Već početkom januara naredne godine shodno dinamičkom planu krenuće se u realizaciju putne infrastrukture, vodovodne i kanalizacione mreže i atmosferske kanalizacije.

“U narednom periodu ostaje da nađemo tehnička rješenja za kvalitetno elektrosnadbijevanje od trafostanice na Jugodrvu polaganjem podzemnog kabla i gradnjom nove trafo stanice za buduće turističko naselje što će lokalnom stanovništvu omogućiti kvalitetnije elektro snadbijevanje”, rekao je Aprcović.

Prema njegovim riječima, podatak da projekat u sebi sadrži stacionarne smještajne kapacitete u hotelu od preko 400 ležajeva i preko 700 ležajeva u vilama, dovoljno govori o tome da će veliki broj lokalnog stanovništva dobiti mogućnost radnog angažmana.

Predsjednik kompanije u čijem je vlasništvu Bigova Bay, Haim Ramon, kazao je da će ta investicija biti od velike koristi za građane Kotora i cijelu oblast, ali i za njih kao stranog investitora.

On je rekao da su spremni da ulože stotine miliona u taj projekat koji će imati veoma važan efekat i na cijelu Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, projekat će još više podići ukupnu turističku privredu.

Sporazum koji je danas potpisan se bavi infrastrukturom čiji će najveći dio biti za lokalno stanovništvo, a to su putevi, voda i struja.

“Ovdje smo da radimo zajedno, a ne samo radi naših benefita i ciljeva. Ni jedan korak se neće preduzimati bez odobrenja i blagoslova lokalne vlasti”, poručio je Ramon.

OD DRŽAVA DONATORA

Upravni odbor Zapadnobalkanskog investicionog okvira dodijelio je Crnoj Gori dodatnih 4,4 miliona eura za drugu fazu izgradnje kanalizacione mreže u Bokokotorskom zalivu.

Kako je saopšteno iz Kancelarije za evropske integracije, dodatna sredstva odobrena su na 21. sastanku Upravnog odbora, koji je održan 16. i 17. decembra u Londonu, u organizaciji Evropske komisije i Evropske banke za obnovu i razvoj.

“Odobrena sredstva u iznosu od 4,4 miliona eura su namijenjena drugoj fazi izgradnje kanalizacione mreže u široj oblasti Kotorskog zaliva. Nakon implementacije projekta, kanalizacija u Risnu, Perastu, Prčanju i Stolivu biće u potpunosti povezana za glavnim kolektorom u Kotoru i postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda”, saopšten je iz Kancelarije za evropske integracije Vlade Crne Gore.

Sredstva su, kako navode, dodijeljena iz budžeta bilateralnih donatora Zapadnobalkanskog investicionog okvira, konsenzusom dvadeset država koje svojim donacijama podržavaju funkcionisanje ovog instrumenta, kojeg u najvećoj mjeri finansira Evropska unija.

Na sastanku su, kako je saopšteno, razmotrena i pitanja vezana za funkcionisanje ovog instrumenta u narednom periodu, a predstavnici Evropske komisije i država korisnica imali su priliku da razmijene stavove o prioritetima za investiranje u oblasti infrastrukture.

“Evropska unija će u narednom periodu uvećati mogućnosti za finansijsku podršku investicijama u infrastrukturu u regionu Zapadnog Balkana, a dodatna podrška je predviđena i infrastrukturi u oblastima zaštite životne sredine i klimatskih promjena. Ovaj pristup je u skladu s nedavno promovisanim konceptom Zelenog dogovora, kao najvažnijeg prioriteta novog sastava Evropske komisije”, navodi se u saopštenju.

Delegaciju Crne Gore na sastanku je predvodio rukovodilac Kancelarije nacionalnog IPA koordinatora Bojan Vujović.

Predstavivši odobreni projekat, Vujović se posebno zahvalio na kontinuiranoj podršci bilateralnih donatora, što je potvrda da su napori koje Vlada Crne Gore ulaže u zaštitu životne sredine prepoznati i priznati na adresama širom Evrope.

“Dodatnim bespovratnim sredstvima za unapređenje infrastrukture za prikupljanje i tretman otpadnih voda u Bokokotorskom zalivu na najbolji način ćemo zajedno doprinijeti zaštiti životne sredine na dijelu crnogorske obale koja je ujedno i pod zaštitom UNESCO-a. Uvjeren sam da ćemo usješnom implementacijom projekta, uz punu posvećenost Vlade saradnji u ovoj oblasti, stvoriti potrebne preduslove za održivi razvoj ovog dijela Crne Gore, posebno u kontekstu stalnog unapređenja turističke ponude”, poručio je Vujović predstavnicima Evropske komisije i država donatora.

STRUČNJACI PORUČILI

Mladi preduzetnici u Crnoj Gori suočavaju se sa nizom procedura prilikom otpočinjanja biznisa, a među najvećim barijerama izdvaja se dug proces registracije preduzeća, nepovezani registri i nedefinisani grantovi za dodjelu finansijske podrške, ocijenjeno je na panel diskusiji u Podgorici.

Predsjednik i osnivač Unije mladih predzetnika Crne Gore Uroš Bulatović kazao je da mlade preduzetnike brojne procedure koče u ostvarivanju ciljeva, ispostavljanju proizvoda i usluga i prilikom ulaska na nova tržišta.

„Malo je stvari digitalizovano i malo možemo iz kancelarije da završimo. Desi se da se mladi prije otvaranja firme konsultuju sa svim relevantnim institucijama i inspektorima, pa poslije mjesec ili dva nešto zatreba ili mu bude napisana kazna“, rekao je Bulatović.

On je na panel diskusiji pod nazivom Administrativne barijere sa kojima se susreću mladi preduzetnici u Crnoj Gori, koja je održana u EU Info centru, naveo da postoji još dosta prostora za unapređenje u toj oblasti.

“Država treba da odredi ko su prioriteti, pa da u odnosu na njih koncipira zakone i procedure”, smatra Bulatović.

Direktorica Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER) Dragana Radević saopštila je da je ona u toj instituciji počela da radi prije 20-ak godina kao anketar na projektu koji se bavio barijerama u biznisu i da se od tada stanje nije mnogo promijenilo.

„Smatram da ćemo administrativne barijere uvijek imati. To je kao jedan balon koji uštinete na jednoj strani, a on ode na drugu. Ali stanje je značajno poboljšano, jer sada firmu možete da registrujete za četiri dana, a ključna dokumenta za to možete da skinete sa sajtova relevantnih institucija“, ocijenila je Radević.

Ona je saopštila i da se u Evropskoj uniji (EU) preduzetnicima daje druga šansa, dok u Crnoj Gori vlada mišljenje da čim neko jednom nije uspio u biznisu da to znači da je propao.

Moderatorka panel diskusije Merima Džaferadžović koja je i kandidat za master u oblasti sociologije na Univerzitetu Istanbul, smatra da je Vlada u posljednjih deset godina uložila značajan napor da stvori klimu da mladi preduzetnici mogu da se bave biznisom.

„Međutim, brojne studije govore da postoje brojni problemi, kao što su administrativne barijere, duge procedure, takse i naknade koje se karakterišu kao nameti i rad inspekcija koje nemaju preventivni okvir“, dodala je Džaferadžović.

Prema njenim riječima, sve to gura preduzetnike u sivu zonu ili u koruptivno ponašanje.

Samostalna savjetnica u Direktoratu za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje fondovima EU u Ministarstvu ekonomije Ana Šebek saopštila je da taj Vladin resor osluškuje privatni sektor i privredne asocijacije.

„Pokušavamo da donesemo mjere i programe koji će unaprijediti preduzetništvo. U fokusu su nam, posljednjih par godina, mladi i žene. Donosimo programe koji podstiču preduzetništvo i nudimo određenu finansijsku podršku i edukaciju“, rekla je Šebek.

Ona je navela da se u Ministarstvu trude da, prije definisanja programa, kontaktiraju privrednike i čuju njihove sugestije.

Izvršni direktor kompanije Sincular Consulting i bivši potpredsjednik Vlade i ministar javne uprave Slovenije Boris Koprivnikar kazao je da nijedna zemlja, pa tako ni Slovenija, nije riješila problem birokratije.

„Birokratija nije neko zlo, već ona služi da se sprovodi regulativa koja postoji. Ono što je najvažnije je koordinacija na strani države, jer mene kao preduzetnika zanima koje papire treba da imam i koje poreze moram da platim. Najgore za preduzetnika je kada dođe nešto novo“, tvrdi Koprivnikar.

On je rekao da on, prilikom osnivanja svog preduzeća, nije nigdje išao i da je sve radio online.

„Treba mi svega dva sata mjesečno da sredim svu birokratiju“, dodao je Koprivnikar.

On smatra da sa druge strane svaka država mora da nađe pravac kojim želi da se razvija, bilo da je to turizam, digitalna ekonomija ili nešto treće, jer to, kako kaže, neće odrediti Evropa.

Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA), Milan Dragić, kazao je da ta asocijacija preventivno djeluje i da daje konstruktivne kritike.

On je dodao da se neki od problema odnose i na finansiranje početnika u biznisu, rokove i obimnu dokumentaciju.

On je rekao i da nije toliko problem glomazna administracija, koliko njena efikasnost.

ANKETA MONSTAT-A

Broj zaposlenih u Crnoj Gori u trećem kvartalu je, prema podacima Monstata, bio 2,5 odsto veći nego u prethodnom.

Aktivnog stanovništva u trećem kvartalu bilo je 299,9 hiljada, od kojih je 254,2 hiljade ili 84,8 odsto zaposlenih i 45,7 hiljada ili 15,2 odsto nezaposlenih.

Broj nezaposlenih je u odnosu na drugi kvartal bio viši 10,1 odsto.

“Neaktivno je bilo 199,9 hiljada osoba”, navodi se u saopštenju.

Prema podacima iz Monstatove Ankete o radnoj snazi, stopa aktivnosti za treći kvartal je 60 odsto, stopa zaposlenosti 50,9 odsto, nezaposlenosti 15,2 odsto i neaktivnosti 40 odsto.

“Od ukupnog broja aktivnog stanovništva 167,6 hiljada ili 55,9 odsto čine muškarci, a 132,2 hiljade ili 44,1 odsto žene. Ukupan broj neaktivnih čine žene 122,8 hiljada ili 61,4 odsto, a muškarci 77,1 hiljada ili 38,6 odsto”, precizira se u saopštenju.

Najveći broj aktivnog stanovništva čine osobe u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 174,7 hiljada. Starosna grupa u kojoj je najveći broj neaktivnih je grupa od 65 i više godina, što čini 66,3 hiljade neaktivnih osoba.

“Najveći broj zaposlenih čine oni u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 145,3 hiljade zaposlenih. Takođe, najveći broj nezaposlenih čine osobe u istoj starosnoj grupi odnosno 29,4 hiljade nezaposlenih”, dodali su iz Monstata.

Struktura zaposlenih prema sektorima djelatnosti pokazuje da je najveće učešće zaposlenih u sektorima uslužne djelatnosti 74,8 odsto, zatim u sektorima nepoljoprivredne djelatnosti 17,6 odsto i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 7,6 odsto.

Iz Monstata je saopšteno da je anketom bila obuhvaćena 2,1 hiljada domaćinstava na teritoriji Crne Gore.

Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstva, njih 6,05 hiljada, a za 5,21 hiljadu osoba od 15 i više godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti.

Anketa je sprovedena od jula do septembra.

CBCG

Obavezna rezerva banaka na kraju novembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 258,2 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 58,8 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 41,2 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u oktobru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,48 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 71,2 odsto, a na oročene depozite 28,8 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara prošle godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara prošle godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (eurao OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

KAD DOBIJU BIZNIS PLAN

Rasprava o Predlogu zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegroerlajnsa (MA) na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet odložena je za sjutra, kako bi se poslanicima dostavio biznis plan na osnovu kojeg je predloženo zakonsko rješenje.

Poslanik Socijaldemokratske paritje (SDP) Raško Konjević zamolio je ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića, da dostavi poslanicima biznis plan koji je bio osnova za takvu vrstu odluke.

“Ako nam je već Vlada proslijedila ovaj zakon na odlučivanje, bilo bi dobro da imamo i to kao jedan od parametara za odlučivanje”, rekao je Konjević na sjednici Odbora.

Nurković je kazao da imaju taj materijal, ali da moraju da se konsultuju sa konsultantom da li on može da se dostavi.

“Mislim da se može dostaviti, ali obavijestiću vas u toku dana”, dodao je Nurković.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić rekao je da bi bilo dobro da se odloži rasprava kako bi se svi poslanici upoznali sa biznis planom.

“Možda to bude model da se pomogne nekih 50 kompanija u Evropi kojima treba pomoć”, dodao je Milić.

Bez rasprave o rezoluciji SDP-a

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša ocijenio je da se radi o važnom materijalu, gdje jedan dan odlaganja ne bi činio ništa strašno nego bi doprinio kvalitetnijoj diskusiji.

Predlog rezolucije o očuvanju Aerodroma Crne Gore, koji su podnijeli poslanici Draginja Vuksanović Stanković, Raško Konjević, Ranko Krivokapić i Džavid Šabović, o kojem se rapsravljalo na današnjem Odboru, nije dobio potrebnu većinu glasova.

Konjević je saopštio da postoji želja da se Aerodromi daju pod koncesiju, kao i da dugo traju rasprave o tome da li je bolji model da oni ostanu u državnom vlasništvu ili da budu dati pod koncesiju na 30 godina.

“U SDP-u smatramo da jedan takav resurs, koji je klasični monopol, treba u punom kapacitetu da ostane državni, u smislu upravljanja tim preduzećem. Ukoliko je problem u menadžmentu, kako često čujemo, to ne znači da treba da date resurs nekom drugom na upravljanje da bi riješili taj problem“, smatra Konjević.

On je kazao da bi Aerodromi tokom naredne godine imali oko 50 miliona eura keša na računu, što znači da nije problem u finansiranju razvoja.

“Ako nemamo sposobnih menadžera u državi, predlažemo da vlasnik angažuje nekoga sa strane“, dodao je Konjević.

On je rekao da u tekstu rezolucije Skupština poziva Vladu da odustane od najavljenog modela valorizacije Aerodroma putem davanja u dugoročnu koncesiju, Skupština zadužuje Vladu da na bazi projektovanih potreba pripremi plan razvoja aerodromske infrastrukture i Skupština sugeriše potrebu izrade dugoročne strategije aviosaobraćaja.

“Pozvao bih i kolege iz SD-a da, ako im je programsko opredjeljenje da aerodromi ne odu pod koncesiju, nađu način da spriječe tu namjeru Vlade“, rekao je Konjević.

Mugoša je kazao da su svi argumenti da Aerodromi treba da budu u državnom vlasništvu.

“Stojimo iza toga da Aerodromi mogu sami to sve da rade“, dodao je Mugoša.

On je kazao da mu se ne dopadaju teze da samo koncesije za aerodrome znače razvoj, a sve ostalo gašenje.

“Protivnik sam takvih teza, jer nijesu utemeljene na činjenicama“, rekao je Mugoša.

Utvrđen Predlog izmjena zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga

Na sjednici je utvrđen Predlog izmjena zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Milić je glasao protiv, dok je Konjević izuzeo mišljenje.

Vršilac dužnosti generalne direktorice Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija, Biljana Peranović, kazala je da će primjena Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga biti odložena do 1. januara 2021. godine, jer nije okončana procedura po tenderu koji se sprovodi pod nadzorom Svjetske banke (SB).

“Imajući u vidu da je projekat fiskalizacije veoma važan za Crnu Goru neophodno je obezbijediti hardversku i softversku komponentu kako bi sistem funkcionisao u očekivanoj mjeri i punom kapacitetu“, objasnila je Peranović.

Prema njenim riječima, predviđa se testni period, koji treba da bude tri mjeseca prije puštanja sistema u produkciju.

“Uvažavajući potrebe privredne zajednice za dodatnim prilagođavanjem i preporukama Evropske komisije (EK) o važnosti punog uključivanja privrede u ovom procesu predlaže se odlaganje početka primjene zakona za godinu“, kazala je Peranović.

Konjević je ocijenio je da je sada napravljena ogromna šteta, jer se pokazuje da Poreska urpava (PU) i SB, koja je pomagala u projektu, nije uspjela za pola godine to da pripremi.

“Nijeste pojasnili ključne razloge za to. Ubjeđivali ste nas u julu da možete to da uradite za pola godine, a sad kažete da ne možete nego za godinu. Ono što je mene strah je da ne bude izvršena neka druga vrsta pritiska posebno od poslodavaca da se odloži takva vrsta propisa“, rekao je Konjević.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS), Ana Nikolić, uputila je kritiku predstavnicima Ministarstva finansija zbog, kako je kazala, “možda nesluha” onoga što je bila tema Odbora.

„Nadam se da ste ovaj period iskoristili na pravi način. Zakon je važan i zbog toga što je na pravi način eliminisao greške ljudskog faktora. Molim da preduprijedite sve svoje kapacitete kako bi se ovo popravilo“, navela je Nikolić.

Milić je kazao da je za njega realno da Vlada koja vodi takvu poresku politiku neće i ne želi da se obračuna sa poreskom evazijom.

„Ako postoji poreski raj za one koji neće da plaćaju porez to je Crna Gora, a podaci koje kolege iz vlasti revnosno iznose šta smo izgubili što zakon nije počeo da se primjenjuje samo govori o manjem dijelu neformalne ekonomije koja postoji danas“, smatra Milić.

Prema njegovim riječima, nemoguće je bilo sprovesti fiskalizaciju, jer ovoj Vladi to nije priorotet.

SIMOVIĆ

Ohrabrujući rezultati rada Vlade u prethodne tri godine ulivaju dodatno zadovoljstvo i optimizam, ali i obavezu za dalji zajednički rad i nova pregnuća, poručio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

“Crnogorska ekonomija prošle godine je rasla po stopi od 5,1%, u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva imali smo stopu rasta bruto vrijednosti proizvodnje od 6,7%”, kazao je Simović, predstavljajući rezultate rada svog resora u protekle tri godine.

U prethodne tri godine isplaćene su premije za oko 140 miliona litara mlijeka.

“Raste i podrška pčelarstvu. U protekle tri godine za podršku pčelarstvu opredijeljeno je preko 800 hiljada eura, a u 2019. oko 370 hiljada. Nastavili smo sa podrškom mladim pčelarima početnicima. 311 mladih dobilo je 1.123 pčelinja društva”, naveo je Simović.

Kako navodi, raste broj osiguranja od štete na usjevima, stočnom fondu i poljoprivrednim objektima.

Ostvareni su, kako kaže Simović, dobri rezultate u politici kvaliteta. 

“Nastavlja se trend rasta broja proizvođača u organskoj proizvodnji. U 2019. godini registrovano je 400 proizvođača, što je za 22% više u odnosu na 2018.”, naveo je Simović.

Program podrške mladim farmerima pokrenut je prije dvije godine.

“U tom periodu smo podržali 143 mlada farmera sa po 10.000 eura bespovratnih sredstava. Posebno nas raduje činjenica da je 70% korisnika ove podrške sa sjevera Crne Gore”, ističe Simović.

Kroz IPARD like programe realizovano je oko 424 projekta ukupne vrijednosti investicija preko 19 miliona eura, za koje su korisnici ostvarili bespovratnu podršku od blizu devet miliona eura. 

Za podršku preradi realizuje se 19 ugovora ukupne investicije od 11,9 miliona eura.

“Realizacijom ovih investicija osiguraće se 766 postojećih radnih mjesta, otvoriti oko 85 novih i obezbijediti plasman za oko 7.000 kooperanata”, naveo je Simović.

On kaže da su prethodne tri godine pokazale punu opravdanost formiranja direktorata za ribarstvo.

“Broj zahtjeva za podršku porastao za 47% a iznos isplaćenih sredstava veći za 58%”, istakao je ministar poljoprivrede.

“Da nijesmo ušli u pregovore sa EK Crna Gora bi u narednom periodu morala da ostane na broju od 900 ribolovnih dana godišnje i ne bi mogla da poveća svoj kapacitet ribolovne flote”, naveo je Simović.

Ministar kaže i da su u sektoru šumarstva postignuti ohrabrujući rezultati.

“Prihodi su značajno uvećani po svim osnovama. Ove godine će biti 7,1 milion €, što predstavlja povećanje od 20% u zadnje tri godine, Takođe, obezbijeđena je 100% naplativost potraživanja iz prethodne dvije godine”, kazao je Simović i dodao da je u prethodne tri godine posađeno 1.800.000 sadnica.

Realizovana su 132 projekta izgradnje vodovoda, hidrogeološki istražni radovi i izgradnja površinskih akumulacija.

“Postavljeno je preko 130 km primarne i 40 km sekundarne vodovodne mreže. Preko 10.000 domaćinstava je dobilo vodu. Samo u ovoj godini Programom podsticanja projekata u vodoprivredi opredjeljeno je preko milion eura, i gradi se 31 vodovod. Zaključno sa novembrom postavljeno je 30 km primarne i 10 km sekundarne vodovodne mreže”, ističe Simović.

Nakon pauze od četiri godine, kako ističe Simović, započeta je proizvodnja kisjele vode Rada i počela je sa radom nova fabrika za flaširanje vode sa izvorišta Veliki Maljen u Šavniku.

“Ovakvi ohrabrujući rezultati svima nama ulivaju dodatno zadovoljstvo i optimizam, ali i obavezu za naš dalji zajednički rad i nova pregnuća”, zaključio je Simović.

EKONOMSKA PRAVA

Žene će u ekonomskim pravima izjednačiti s muškarcima za 257 godina, pokazao je izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

“Rodna ravnopravnost će biti dostignuta tek za nekih sto godina”, naveo je WEF u najnovijem godišnjem izvještaju, mjereći jaz u društvenom položaju žena i muškaraca na području ekonomije, obrazovanja, zdravlja i političke moći.

Iz WEF-a su kazali da su nastojanja da se postigne ravnopravnost osjetno pojačana u odnosu na prošlu godinu, najprije zahvaljujući većoj političkoj zastupljenosti žena, prenosi Hina.

Oni upozoravaju da je upravo politička arena područje na kojem su razlike i dalje najveće. Do ravnopravnosti žene dijeli još 95 godina.

Jaz je najviše smanjen u obrazovanju pa će na ravnopravnost žene morati čekati još 12 godina.

Od ukupno 153 zemlje obuhvaćene istraživanjem potpuna ravnopravnost žena i muškaraca u obrazovanju ostvarena je u njih 40.

Učestvovanje žena na tržištu rada stagnira, a finansijska nejednakost je produbljena. Participacija žena u ekonomiji i njihove prilike na tom području najveći su izvor zabrinutosti.

“To je jedino područje na kojem se napredak produžio u regresiju”, rekli su iz WEF-a i dodali da će ženama biti potrebno 257 godina da se izjednače s muškarcima.

Razlog je veća zastupljenost žena na poslovima koji se automatizuju. Žene se takođe nedovoljno zapošljavaju u zanimanjima u kojima je rast plata najizraženiji, a suočene su i s vječnim problemom pristupa kapitalu.

“Najveći izazov u budućnosti biće nedovoljna zastupljenost žena na novim poslovima”, rekli su iz WEF-a podsjećajući da žene čine tek 12 odsto zaposlenih u sektoru računarstva u oblaku.

Island je 11. godinu zaredom zauzeo prvo mjesto među 153 zemlje i vrijednošću indeksa ravnopravnosti žena i muškaraca od 0,877 bodova.

Vrijednost od jednog boda predstavlja punu rodnu ravnopravnost.

U CRNOJ GORI

Još se ne zna kada će Crna Gora imati naftne rezerve i gdje će se one skladištiti, jer je preduslov za njihovo formiranje usvajanje zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Javna rasprava o nacrtu ovog zakona je završena prije tri godine, a iz Ministarstva ekonomije poručuju da će prijedlog zakona Vlada usvojiti u “najskorijem roku”.

 

Predstavnici ovog resora, međutim, nijesu mogli da preciziraju koliko će nas koštati formiranje naftnih rezervi, niti kako će obezbijediti novac, ali su naveli da će koristiti “najbolju evropsku praksu i iskustva”.

“Usvajanjem zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima omogućiće se formiranje tijela koje će nakon sagledavanja mogućnosti, potrošnje naftnih derivata i stanja skladišnih kapaciteta moći definisati rokove za potpunu implementaciju obaveze formiranja strateških rezervi”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva ekonomije.

Poručili su da će se formiranjem naftnih rezervi, saglasno Direktivi Evropskog savjeta i prijedlogu zakona u potpunosti obezbjediti sigurnost snabdijevanja potrošača svim vrstama naftnih derivata u slučaju globalnog poremećaja snabdijevanja.

Naveli su da je 2016. godine obavljena javna rasprava o Nacrtu zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, što je nužan, ali ne i jedini uslov usvajanja prijedloga zakona.

“Bili smo svjedoci organizacionih promjena u sistemu javne uprave, koje su morale da budu prepoznate i kroz tekst nacrta zakona. S tim u vezi u toku je prikupljanje mišljenja od nadležnih institucija na pripremljeni nacrt i očekujemo da će i taj dio obaveza biti uskoro završen. Sve to značiće otvoren put usvajanju prijedloga zakona u najskorijem periodu”, rekli su iz Ministarstva ekonomije.

Naveli su da strateške rezerve naftnih derivata predstavljaju obavezne rezerve naftnih derivata koje su na raspolaganju državama članicama EU.

“Ovim rezervama, koje obezbjeđuju sve članice EU, postiže se sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima svih članica EU, u slučajevima nemogućnosti redovnog snabdijevanja”, rekli su predstavnici Ministarstva.

Iz Ministarstva je saopšteno da je prijedlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima urađen u saglasnosti sa direktivom Evropskog savjeta br. 2009/119/EZ od 14. septembra 2009. godine. U toj direktivi definisan je način određivanja, količina i vrste naftnih derivata koje bi trebale biti obezbijeđene kao dio ukupnih, evropskih, strateških rezervi naftnih derivata. Predstavnici Ministarstva su saopštili da će Crna Gora prema ukupnoj potrošnji naftnih derivata definisati vrste, količine i rokove ispunjavanja obaveza,na način definisan ovom direktivom.

“Nakon usvajanja zakona i formiranja tijela koje će biti odgovorno Crnoj Gori i državama EU za implementaciju te direktive, biće poznat vremenski okvir i dinamika formiranja strateških rezervi naftnih derivata2, objasnili su iz Ministarstva ekonomije i naglasili da primjena tih propisa predstavlja jedan od složenijih zahtjeva u cilju postizanja usklađenosti sa evropskom legislativom i predstavlja jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 15.

Naveli su da je potrebno obezbijediti, u Crnoj Gori ili inostranstvu, skladišne kapacitete.

“Tek nakon donošenja odluke o načinu obezbjeđivanja potrebnih količina, znaćemo i koliko je sredstava neophodno za tu namjenu. Sada možemo da potvrdimo da ćemo i u tom smislu koristiti najbolju evropsku praksu i iskustva”, istakli su predstavnici Ministarstva.

Podsjetili su da Crna Gora posjeduje određene potencijalneskladišne kapacitete u Baru i Bijelom Polju.

Iz Ministarstva ekonomije su Pobjedi prije skoro tri godine saopštili da se minimalne strateške rezerve formiraju za najmanje 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili za 61 dan prosječne dnevne potrošnje u prethodnoj godini, u zavisnosti koja je količina veća.

Predstavnici Ministarstva su tada saopštili da se minimalne strateške rezerve formiraju postepeno, s tim da minimalna količina rezervi mora da bude formirana najkasnije do 31. decembra 2022. godine. Iz Ministarstva su ranije objsnili da se rezerve mogu čuvati u gotovim proizvodima i u nematerijalnom obliku (tiketi).

RADUNOVIĆ

Vlada će u narednoj godini, i pored ranije planiranog suficita budžeta, ostvariti deficit, zbog postojanja oko 100 miliona eura raznih troškova koje izvršna vlast nije projektovala, saopštio je ministar finansija, Darko Radunović.

“Mi ćemo u ovoj godini imati oko 100 miliona raznih troškova koje nijesmo projektovali. Imaćemo opterećenje i fiskalni uticaj Montenegro Airlinesa (MA) u narednoj godini od 22 miliona eura, zatim povećanje plata u zdravstvu i prosvjeti oko 20 miliona, povećanje budžeta Ministarstva zdravlja 25 miliona, a prenosimo i za oko 30 miliona radove na autoputu koji nijesu izvršeni u ovoj godini ili nijesu naplaćeni, ali će biti u narednoj”, kazao je Radunović.

On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je razmatran Predlog zakona budžetu Crne Gore za narednu godinu, sa odlukom o zaduživanju, kazao da je zbir svega toga oko 100 miliona.

“To je otprilike ekvivalent ovog deficita koji ćemo imati u narednoj godini”, objasnio je Radunović.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet odlučio je da predloži Skupštini da usvoji predložene dokumente.

Radunović je rekao da je budžetom za narednu godnu predviđen ukupan iznos primitaka i izdataka od 2,58 milijardi eura.

“Od toga se za tekući budžet izdvaja 1,32 milijarde, budžet državnih fondova iznosi 769,19 miliona eura, kapitalni 229,96 miliona eura i transkacije finasiranja su na nivou od 556,95 miliona”, precizirao je Radunović.

Shodno plalniranom nivou prihoda i rashoda, deficit budžeta u narednoj godini planiran je na nivou 0,99 odsto BDP-a.

Prema predoženoj odluci za zaduživanje za narednu godinu, nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta iznosiće 590 miliona eura.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je da mu je sporan član zakona u predloženom budžeta koji glasi da se poreska i ostala potraživanja Vlade mogu naplatiti konverzijom u kapital u preduzećima, na osnovu njene saglasnosti, a na predlog resornih ministarstava.

“Očekujete li da budete u takvoj nekoj situaciji, pa je sa namjerom stavljena ova odredba”, pitao je Konjević.

On je pitao i zašto još nijesu donešene izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO)

“Vlada davanjem 155 miliona jednoj kompaniji gubi na argumentaciji da nema novca za povećanje penzija i zarada prosvjeti, zdravstvu i policiji. Ako oni svi pitaju gdje je novac za povećanje zarada, ja im poručujem da je otišao za Montenegro Airlines (MA)”, saopštio je Konjević.

On smatra da je ipak pošteno što je Vlada izašla sa zakonom kada je u pitanu rješavanje problema u nacionalnoj avio-kompaniji.

Radunović je rekao da izmjene i dopune zakona o PIO imaju veoma jak fiskalni uticaj.

„Zakon je usaglašen u načelu, ali ne baš u detaljima. U onom momentu kada budemo u mogućnosti da primijenimo taj zakon u cijelom obimu, tada ćemo ga primijeniti. To je kompleksno i osjetljivo pitanje, ali je fiskalni uticaj izuzetno visok, ne toliko prve i druge godine, ali kasnije jeste“, objasnio je Radunović.

On je odgovorio da će član zakona koji se odnosi na konverziju poreskog potraživanja korigovati, jer Vlada nema namjeru da u narednoj godini naplaćuje bilo koje potraživanje osim u novcu.

“Jeste bila namjera da jedan dio potraživanja naplatimo imovinom, ali Vlada je donijela odluku da to u narednoj godini nećemo raditi”, dodao je Radunović.

On je, odgovarajući na pitanje Konjevića, rekao da postoji rizik od pada garancije za projekat otpadnih voda u Budvi i da je mali prostor da će se postići dogovor.

Radunović je rekao da se radi o sumi od 29,25 miliona eura.

„Nijesam optimista da ćemo uspjeti to da izbjegnemo i mi smo spremni da, ako dođe do toga, to platimo u ovom periodu do Nove godine“, dodao je Radunović.

Kada je u pitanju MA i zakon koji predviđa ulaganje u razvoj i konsolidaciju nacionalnog avio-prevoznika u iznosu od 155 miliona, Radunović je objasnio da je to ukupan zbir, ali da se njime rješava veliki dio obaveza.

„Negativni fiskalni uticaj ovog zakona kroz vrijeme, odnosno pet ili šest godina, je 53 miliona“, precizirao je Radunović.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, podsjetio je na pozitivne strane ekonomije, između ostalog smanjenje poeskog duga, povećanje minimalnih zarada, ukidanje kriznog poreza, visok kapitalni budžet i povećanje zarada u pojedinim sketorima.

„Treba povesti računa o neproduktivnim troškovima, između ostalog administrativnom materijalu, rashodima za gorivo i službenim putovanjima, zakupu objekata i izdacima po osnovu isplate ugovora o djelu“, saopštio je Mugoša.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Srđan Milić, potencirao je pitanje neformalne ekonomije, poreskog i duga za koncesije.

On je pitao i kada će Vlada donijeti zakon o procjeniteljima, jer u toj oblasti, kako tvrdi, vlada haos.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Branko Čavor, ocijenio je da je predloženi budžet za narednu godinu realan i održiv.

„Ključno je da postoji dovoljno uslova da se finansiraju sve javne politike u narednom periodu“, zaključio je Čavor.

  • Štrajk kontrole letenja do 30. septembra: Koji su efekti i zašto u sindikatu ćute o zahtjevima?
    on 27/08/2025 at 12:02

    Sindikat kontrole letenja je u štrajku od 19. avgusta u 23 sata. Prema najavi, štrajk će trajati do 30. septembra. U tom sindikati su rekli za "Euronjuz Srbija" da ne daju izjave za medije. Rukovodstvo Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), kako se navodi na njihovom sajtu, smatra da je štrajk neracionalan, neutemeljen i štetan po sve učesnike u vazdušnom saobraćaju, pa i za sve zaposlene u kompaniji.

  • Dvije prosječne zarade za osnovne potrebe
    on 27/08/2025 at 09:17

    Za dostojanstven život četvoročlane porodice danas su potrebne dvije prosječne zarade. Dok akcija limitiranih cijena više ne važi, građani strahuju da će se poskupljenja samo nastaviti i da će teret inflacije dodatno pritiskati njihove budžete. Na to ukazuju podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), prema kojima je potrošačka korpa 2.010 eura. Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) upozoravaju da čak 70 odsto domaćinstava ima manji priliv od tog iznosa.

  • Vlada da obuzda rast cijena
    on 27/08/2025 at 05:40

    Građani očekuju da vlada što prije preduzme konkretne korake i obuzda rast cijena ne samo prehrambenih proizvoda već i pojedinih usluga, čije su cijene iz mjeseca u mjesec sve više. Odgovora na primjedbe nema, pa je neizvjesno hoće li uopšte biti nastavka akcije limitirane cijene. Sa druge strane, zbog poskupljenja inflacija raste, pa je prema Monstatu u junu premašila 4%.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.