NIKSIC

U kvalitetnije snabdijevanje gradana elektricnom energijom, na podrucju Opstine Niksic, ulozeno je vise od osam miliona eura, a znatno je poboljsana i infrastruktura, prije svega putevi.

Potpredsjednik Opstine Niksic, Dragan Perovic i predstavnici Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u petak su obisli radove na trasi dalekovoda Lastva – Cevo – Pljevlja u Mjesnoj zajednici Trubjela gdje se nasipaju lokalni putevi.

Perovic je podsjetio na odlicnu saradnju sa CGES-om, jer je znacajno poboljsano snabdijevanje elektricnom energijom gradana Niksica o cemu svjedoci i podatak da je ulozeno vise od osam miliona EUR, prenosi Radio Televizija Niksic.

“Gradani su dobili bolje, sigurnije i urednije snabdijevanje elektricnom energijom, a omogucilo se povezivanje i sa drugim potrosacima u Crnoj Gori. Taj projekat je kostao CGES i Crnu Goru oko osam miliona EUR. Jos jedan projekat je vazan, a to je rekonstrukcija dalekovoda Niksic – Bileca, odnosno njegovo izmijestanje iz naseljenog podrucja Dragove luke”, kazao je Perovic.

Rekonstrukcijom dalekovoda gradanima je, kako je dodao, omoguceno da mogu normalno zivjeti u svojim objektima.

Kako trasa dalekovoda koji povezuje podmorski kabl od Italije preko Lastve i Ceva ide i dijelom niksicke Opstine, predstavnici CGES-a su sa Perovicem razgovarali o projektima koji se realizuju u Niksicu.

Izvrsni direktor CGES-a, Dragan Kujovic, saopstio je da je izgradnja podmorskog kabla i poboljasnje infrastrukture Crnu Goru postavilo na znatno bolje mjesto na elektro-energetskoj mapi Evrope.

On je naveo da u CGES-u vode racuna da uporedo sa radovima na postavljanju dalekovoda cuvaju i unapreduju puteve na seoskom podrucju kuda prolazi trasa.

“Zahtijevamo od nasih izvodaca da se svi pristupni putevi koji su se devastirali prilikom izgradnje ovakvih dalekovoda moraju dovesti najmanje u stanje kakvo je bilo prije samih radova, a trudimo se da to bude i poboljsano. Putevi koji su se koristili za pristup stubnim mjestima, koji ranije nijesu postojali, bice na upotrebu lokalnom stanovnistu za njihove lokalne potrebe”, porucio je Kujovic.

On je pozvao mjestane da se, ukoliko primijete neke nepravilnosti ili nedostatke, obrate zaposlenima u CGES-u.

Radovi na dalekovodu uglavnom su zavrseni kao i tehnicka ispitivanja podmorskog kabla, pa Kujovic ocekuje da za oko mjesec pocne i komercijalna upotreba.

SIRARA

Danilovgradska fabrika Monte Bianco, koja pored mocarele, sa kojom je startovala proizvodnju 2011. godine, danas u ponudi ima preko 20 razlicitih proizvoda, je uz podrsku IPARD-a postala lider na trzistu, saopstili su njeni predstavnici.

Izvrsni direktor kompanije Dejan Radovic, kazao je da je IPARD najbolji potez koji su Evropska unija (EU) i Ministarstvo poljoprivrede mogli da naprave za crnogorske poljoprivrednike.

“IPARD nam donosi razne koristi, i pomoci ce nam da sjutra, kada pristupimo EU, dobijemo isti tretman kao i ostali brendovi iz svijeta”, rekao je Radovic.

Iz Ministarstva su saopstili da je prica o sirari Monte Bianco prva objavljena na veb stranici Delegacije EU u Crnoj Gori, koja ce nastaviti da objavljuje uspjesna iskustva korisnika IPARD programa.

Radovic je podsjetio da je tokom osam godina broj radnika porastao sa pet na 20.

“Na pocetku smo saradivali samo sa jednim farmerom, a danas mlijeko otkupljujemo od desetina crnogorskih farmera. Dnevno smo obradivali od 500 do hiljadu litara mlijeka, da bi sada taj kapacitet bio deset puta veci”, dodao je Radovic.

Fabrika je do sada dva puta koristila podrsku EU i Vlade kroz IPARD. Novac su ulagali u prosirenje kapaciteta i nabavku vozila i masina.

“Nasa prerada je porasla 40 do 50 odsto, sto znaci da smo prosirili kapacitete i zahvatili veci dio trzista. Ovo nam daje vjetar u leda da planiramo izlazak na neka nova trzista. Dobijate i ono sto je bitno iz socijalnog aspekta, a to je povecanje broja radnika i rast njihovih plata”, porucio je Radovic.

Fabrika, pored mocarele, proizvodi polutvrde i planinske sireve, one u ulju i sa razlicitim dodacima, kao sto su paprika, bilje ili orasi.

Danilovgradska sirara jedna je od 680 korisnika IPARD like grantova i IPARD programa u Crnoj Gori.

Do sada, vise od devet miliona EUR crnogroski poljoprivrednici su dobili kroz IPARD like grantove, a mnogo veca podrska dolazi kroz IPARD program, 87 miliona eura.

Ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, vjeruje da crnogorska poljoprivreda moze dalje da se razvija i doprinese ozivljavanju ruralnih podrucja.

“Uzimajuci u obzir klimu i prirodne uslove, postoje vrlo dobre mogucnosti koje bi crnogorski poljoprivrednici trebalo da iskoriste. Zato ih snazno ohrabrujem da se prijave za IPARD”, rekao je Orav.

U toku je drugi IPARD poziv za takozvanu Mjeru 3, putem koje ce poljoprivrednicima biti obezbijedeno 15 miliona eura bespovratne pomoci. Poziv je otvoren do 20. decembra.

Predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori Nadia Kjucukova, nada se da ce dobiti kvalitetne prijave, koje se mogu ugovoriti i pretvoriti u odrzive poljoprivredne projekte.

“Budzet je zaista veliki, 15 miliona EUR i treba ih iskoristiti za unapredenje preradivackih kapaciteta i uskladivanje sa pravilima EU o bezbjednosti hrane, sto moze otvoriti mogucnosti za izvoz”, zakljucila je Kjucukova.

IVANISEVIC ZA BBC

Dvije decenije od zvanicnog uvodenja njemacke marke, za BBC na srpskom govori Miroslav Inavisevic, tadasnji ministar finansija republike koja je odabrala sistem sa dvije valute.

Na jugoslovenskim ulicama vec godinama odzvanjalo je “marke, marke”, od NATO bombardovanja proslo je pet mjeseci, privreda se sporo oporavljala, a inflacija ponovo rasla.

Drugo novembarsko jutro 1999. godine za gradane manje federalne jedinice Savezne Republike Jugoslavije oznacilo je prekretnicu – u Crnoj Gori je njemacka marka priznata kao zvanicna valuta, ravnopravna sa jugoslovenskim dinarom.

Tadasnji ministar finansija Miroslav Ivanisevic u razgovoru za BBC na srpskom prisjeca se da su to bili prelomni trenuci za razvoj cjelokupnog ekonomskog sistema Crne Gore.

“To je bio jednostran i rizican potez – Beograd naravno nije bio upoznat sa detaljima i bio je ostro protiv takvog projekta”.

“I ne samo Beograd – citava medunarodna zajednica bila je protiv takvog projekta jer su cijenili da projekat ide ka razbijanju savezne drzave, ali mi nijesmo mogli da se povlacimo zbog svih negativnih konsekvenci koje smo vec trpjeli”, kaze Ivanisevic.

Paralelna upotreba marke i dinara u Crnoj Gori trajala je godinu, da bi se potom crnogorske vlasti opredijelile za iskljucivu upotrebu njemacke valute.

“Sve je uradeno i djelimicno spontano jer je njemacka marka bila prisutna u gotovo svim transakcijama”, kaze on.

“Crna Gora je uradila korak vise i samo ozvanicila upotrebu marke”, kaze ekonomista Dejan Soskic, nekadasnji guverner Narodne banke Srbije.

Zvanicna Podgorica je 2002. zajedno sa zemljama eurozone kojima Crna Gora ne pripada, umjesto njemacke marke preuzela euro kao valutu.

Na politickoj i ekonomskoj pozornici 1999. skicirani su uslovi u kojima je prelazak na marku u Podgorici viden kao jedini put.

Republicko rukovodstvo Crne Gore bilo je u zavadi sa srpskim rezimom Slobodana Milosevica koji je kontrolisao i savezni nivo vlasti uz pomoc crnogorskih politicara koji su u maticnoj republici bili opozicija.

U sferi ekonomije, inflacija je pocela da raste, oporavak zemlje poslije NATO bombardovanja nije bio jednostavan, pa se pred strateskim odlukama nalazila i Narodna banka Jugoslavije (NBJ) na cijem celu je tada bio guverner Dusan Vlatkovic.

“Nekontrolisano stampanje dinara koje prati visoka inflacija, donijelo je posljedice za gradane Crne Gore koji nikako nisu mogli da uticu na politiku NBJ.

“Inflacija je zapravo bila porez za finansiranje ratova i svega protiv cega je politicki bila Crna Gora”, objasnjava Miroslav Ivanisevic.

Zvanicna Crna Gora razmatrala je dvije varijante – stampanje sopstvenog novca ili uvodenje strane valute.

“Sa svim naslijedem iz prethodnog perioda, mentalnim sklopom – pitanje da li bismo u situaciji stampanja sopstvene valute bili dovoljno disciplinovani, pa smo se zato opredijelili za uvodenje njemacke marke.”

Tadasnji ministar finansija prisjeca se da je odluku o uvodenju marke donio crnogorski drzavni vrh – predsjednik Milo Dukanovic, premijer Filip Vujanovic uz konsultacije sa Monetarnim savjetom, Sluzbom platnog prometa, Ministarstvom finansija, istaknutim pojedincima iz ekonomske struke.

Strani eksperti ukljucili su se tek na kraju procesa, kaze Ivanisevic i dodaje da je dugo izostajala i politicka podrska sa Zapada.

“Soros fondacija je medunarodnim vezama pomogla da uopste dodemo u poziciju da razgovaramo na tu temu. Bundesbanka je bila ukljucena u ovaj projekat u strogo tehnickom smislu – konverzije njemackih maraka u apoensku strukturu koja je bila potrebna da se otpocne projekat”, kaze Ivanisevic.

U zavrsnoj fazi priprema, Ivanisevic je sa predsjednikom Dukanovicem putovao u Vasington, u pokusaju da objasni poteze tadasnjoj americkoj drzavnoj sekretarki Medlin Olbrajt.

“Mi smo iznijeli nase argumente, ali je gospoda Olbrajt bila izricito protiv tog projekta”, navodi Ivanisevic.

Marke umjesto banana

Operacija je izvedena iz – vazduha, avionom.

Avion je imao teret od 34 tone jer je novac trebalo zamijeniti u apoensku strukturu koja je nama odgovarala – tu je bilo mnogo kovanica od jedne marke, sitnijih feninga.

“Avion je sletio u Dubrovnik jer je podgoricki aerodrom bio pod blokadom Vojske Jugoslavije.

“I granica je bila kontrolisana, ali nekako smo uspjeli – novac je prevozen sleperima kojim se inace voze banane ili tako nesto jer je jedna crnogorska firma ustupila kamione”, opisuje Ivanisevic kako je marka dosla u Crnu Goru.

Bio je to novac potreban da se sistem pokrene – isplati prva tura plata i penzija, obaveza drzave prema gradanima i privredi.

Tadasnji mediji pisali su o strahovima od inflacije, nekontrolisane promjene cijena.

Radio B92 izvjestavao je da su nove cijene benzina, dizela i mazuta vise nego ranije, a kontrolisana cijena hljeba i mlijeka takode je nesto visa u odnosu na raniju, dinarsku.

Nedjeljnik Vreme pise da je kurs na ulici vec prvih dana bio 17,5 dinara za jednu njemacku marku, dok je zvanicni kurs bio postavljen na 17 dinara.

“Projekat je pobijedio onda kada su ga gradani prihvatili – kada su oni poceli da vade novac iz slamarica i tako povecavaju novcanu masu”.

“Tog trenutka su bili snizeni ili eliminisani svi rizici”, kaze tadasnji crnogorski ministar finansija.

Na poslijetku, posljedice nijesu bile previse vidljive ni u zajednickom jugoslovenskom sistemu.

“Crnogorska privreda nije ni priblizno velika poput srpske, a i u Srbiji je postojao neformalni dvovalutni sistem, pa to nije izazvalo vece nestabilnosti”, prisjeca se profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Soskic.

Sa dvije na jednu valutu

Poslije godinu paralelne upotrebe marke i dinara, Podgorica se opredijelila za iskljucivu upotrebu njemacke valute.

“Kada ste u dvovalutnom sistemu, vi imate situaciju podijeljenog povjerenja u slabiju valutu pa se transakcije obavljaju u cvrstoj valuti”.

“To stvara dodatnu kolicinu slabije valute i pritisak inflacije u domacoj valuti – zato nije dobar dvovalutni sistem”, objasnjava Soskic.

Nekadasnji srpski guverner kaze da se mogu prepoznati pozitivne posljedice ove crnogorske odluke.

“Ta odluka je omogucila da se relativno brzo obuzda inflacija – ne na nivou inflacije u Njemackoj, ali znatno nizem nego u ostatku Jugoslavije, sto je ostala cinjenica sve dok je postojala drzavna zajednica”.

“Danas u Crnoj Gori nema deviznog rizika, nema valutne klauzule, nema situacije da se plate primaju u jednoj, a krediti podizu u drugoj valuti.”

Sta se dobilo, sta izgubilo?

Ipak, za strucnjake ovakva odluka ima i drugu stranu medalje.

“Odricanje od sopstvene valute znaci i odricanje od mogucnosti kreditora u posljednjoj instanci – ne postoji niko ko moze da odobri kredite, ako dode do problema sa likvidnoscu, kolicine deviznih rezervi za takve poslove su ogranicene.

“Gubitak domace valute znaci i gubitak domace monetarne politike – ne mozete uticati na visinu kamatne stope, niti ucestvovati u dobiti od emitovanja valute”, zakljucuje Soskic.

Dvije decenije kasnije, Miroslav Ivanisevic raduje se sjecanjima na odluke koje su tada donijete.

“To je bilo slavno vrijeme – ucestvovati u izgradnji ekonomskog sistema jedne drzave.

“Osjecao sam veliku energiju, ambiciju da radite sve da pomognete svojoj drzavi.”

Tadasnji prvi covjek crnogorskih finansija svjestan je da se o svim posljedicama ove odluke moze debatovati, ali je uvjeren da joj je ishod pozitivan.

“Kada je u pitanju struktura privrede Crne Gore, smanjenje transakcionih troskova i povjerenje investitora, posebno u kljucnim razvojnim sektorima poput turizma, marka, odnosno euro je vjerovatno bolje rjesenje.

“Kad smo vec ponosni izdrzali ovih 20 godina, mislim da je to dobro resenje”, zakljucuje Ivanisevic.

KOMPANIJA “GORANOVIC”

Kompanija “Goranovic” kupila je od Luke Bar hotel Sidro za 1,77 miliona eura, potvrdio je Pobjedi izvrsni direktor niksicke firme, Dordije Goranovic.

Kupoprodajni ugovor o prodaji 100 odsto udjela Luke Bar u hotelu Sidro preduzecu “Goranovic” potpisan je u cetvrtak.

Ugovor su potpisali Goranovic i izvrsni direktor Luke Bar Vladan Vucelic.

“Odluka o prodaji udjela u hotelu Sidro donesena je iz razloga sto je ovo drustvo godinama ostvarivalo negativan poslovni rezultat, koji je, na konsolidovanom nivou, znacajno umanjivao ukupan pozitivan rezultat poslovanja cjelovitog luckog sistema”, kazali su iz Luke Bar.

Navedeno je da ce finansijska sredstva obezbijedena prodajom biti iskoriscena za tehnicko opremanje luckih terminala.

“Prije svega, za investiranje u nabavku lucke mehanizacije, a sve u cilju unapredenja postojeceg nivoa operativnosti, povecanja obima pretovara i poboljsanja konkurentnosti Luke Bar. Prodaju putem javnog tendera 100 odsto udjela Luke Bar u hotelu Sidro sprovela je tenderska komisija, formirana odlukom Odbora direktora Luke Bar, a na osnovu prethodno dobijene saglasnosti Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije”, naveli su iz Luke Bar.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je 13. juna dao saglasnost na zahtjev Luke Bar za prodaju 100 odsto udjela u hotelu Sidro.

Luka Bar je u avgustu oglasila prodaju hotela Sidro, a zainteresovani su ponude mogli dostavlajti do 16. septembra.

Prema uslovima tendera investitor ima obavezu da zadrzi 35 zaposlenih u hotelu i postuje kolektivni ugovor Luke Bar koji se odnosi na zavisna drustva.

Hotel Sidro kategorisan je sa tri plus zvjezdice, raspolaze sa 88 soba i dva apartmana, a ukupan kapacitet je 181 lezaj.

  • Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova
    on 16/05/2025 at 21:50

    Vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine veća je 1,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Slovenačka policija istražuje nestanak bronzane statue Melanije Tramp
    on 16/05/2025 at 21:19

    Policija u Sloveniji istražuje nestanak bronzane statue američke prve dame Melanije Tramp koja je odsječena i odnijeta iz njenog rodnog gada.

  • Tramp traži od Vrhovnog suda da dozvoli planove smanjenja broja zaposlenih u federalnoj vladi
    on 16/05/2025 at 21:05

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa danas je zatražila od Vrhovnog suda da mu dozvoli da nastavi sa smanjenjem broja zaposlenih u federalnoj vladi.

  • Anketni odbor za "crne trojke" radiće bez vremenskog ograničenja?
    on 16/05/2025 at 20:35

    Poslanici crnogorske Skupštine na sjednici 29. maja raspravljaće o inicijativi parlamentarne većine da se produži mandat Anketnom odboru za "crne trojke", saznaje Portal RTCG u parlamentu.

  • Milatović: Crna Gora ostaje posvećena sprovođenju reformi
    on 16/05/2025 at 20:22

    Crna Gora ostaje posvećena sprovođenju reformi s ciljem uspješnog završetka pregovaračkog procesa i članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, naveo je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

  • Vučić: Izbori u narednih godinu i po dana, nadležne institucije se nisu obratile
    on 16/05/2025 at 20:08

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će izbori u Srbiji biti u narednih godinu i po dana, kada nadležne institucije donesu odluku o tome i dodao da od studenata u blokadi nije dobio ni u pismenoj, ni u usmenoj formi nikakav zahtjev.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Oblačno i sjutra, do 22 stepena
    on 16/05/2025 at 19:16

    Na sjeveru Crne Gore promjenljivo oblačno, ponegdje uslovi za kratkotrajno slabu kišu, u višim planinskim oblastima, ponegdje i po koja pahulja. Vjetar uglavnom slab do umjeren, zapadni. Temperatura u porastu, najviša dnevna do 16 stepeni. Na jugu promjenljivo oblačno s dužim sunčanim periodima, ali i uslovima za ponegdje slabu kišu, uglavnom popodne. Vjetar ujutru mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana slab do umjeren, zapadni. Temperatura u porastu, najviša dnevna do 22 stepena.

  • Joković: Neka neko kaže kad je bilo bolje u poljoprivredi nego danas
    on 16/05/2025 at 19:01

    Poljoprivreda je temelj svake ekonomije, ali u Crnoj Gori ona još uvijek nosi više potencijala nego stvarne snage. Iako imamo bogate prirodne resurse, dosta zemljišta, naši poljoprivrednici se često suočavaju sa nizom problema – od nedostatka tržišta, skupe proizvodnje, neredovnih ili malih, kako oni kažu, subvencija, pa sve do klimatskih nepogoda. O ovim temama govorilo se u emisiji Okvir, koja se emituje na Prvom programu.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.

  • Usvojen plan restrukturiranja Instituta Igalo, manjiski akcionari će biti aktivno uključeni
    on 15/05/2025 at 15:44

    Vlada je danas usvojila Plan restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ Igalo. Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima.

  • Investicije bez infrastrukture ostaju nerealizovane ambicije
    on 15/05/2025 at 14:54

    U okviru prve crnogorske RE:D (Real Estate Development) konferencije, održan je panel pod nazivom „Razvoj infrastrukture u službi razvoja projekata“, koji je okupio predstavnike institucija, poslovne zajednice i međunarodnih investitora kako bi otvoreno razgovarali o ulozi infrastrukture u ekonomskom razvoju Crne Gore.