POTROSNJA VECA 12,2 ODSTO

Prosjecan novembarski racun za elektricnu energiju za domacinstva na nivou Crne Gore iznosi 30,55 eura. Domacinstva u Zabljaku biljeze najnizu prosjecnu potrosnju od 16,80 eura, dok je najveca prosjecna potrosnja prethodnog mjeseca ocitana u Podgorici gdje su domacinstva u prosjeku potrosila elektricne energije u vrijednosti od 38,44 eura.

Domacinstva su u novembru 2019. potrosila 96.146.510 kWh (kilovatsati) elektricne energije, sto je 12,2% vise u odnosu na potrosnju ostvarenu u oktobru 2019. godine, odnosno 1,7% manje u odnosu na potrosnju ostvarenu tokom novembra 2018. godine.

Cak 63,1 odsto domacinstava dobice racun u vrijednosti do 30 eura, a od 30 do 50 eura 19 odsto potrosaca, od 50 do 100 eura 15% kupaca, dok je potrosnja preko 100 eura ocitana kod 2,9 odsto kupaca.

Novembarske racune umanjene za iznos popusta za redovne platise dobice cak 56,9 odsto domacinstava u Crnoj Gori, odnosno 202.930 kupaca.

Elektroprivreda Crne Gore pokrenula je 1. oktobra sedmi ciklus akcije ,,Podijelimo teret”, namijenjen svim kupcima iz kategorije ,,domacinstva” koji duguju za utrosenu elektricnu energiju. ”Podijelimo teret 7” trajace do 31. decembra.

Sva domacinstva kojima isticu Sporazumi iz akcije ”Podijelimo teret 5”, kao i sva nova domacinstva koja zele da se prikljuce, svoje obaveze mogu izmiriti po izuzetno povoljnim uslovima.

Akciji se mogu prikljuciti kupci iz kategorije ,,domacinstva” uz neophodan uslov da su izmirili posljednja tri racuna ili imaju kumulativnu uplatu koja pokriva taj iznos, navode iz EPCG.

Domacinstva koja se prikljuce akciji ”Podijelimo teret 7”, sticu pravo na brojne povoljnosti: otplata prethodnog duga u fiksnim mjesecnim ratama u iznosu od 20 eura, izuzece od prinudnih metoda naplate dok se postuje Sporazum, obustava obracuna zatezne kamate.

PROJEKAT OD SEDAM MILIONA EURA

Hidroelektrana “Slap Zete” nakon uspjesne rekonstrukcije i modernizacije, danas je ponovo pustena u rad.

Projekat obnove i modernizacije finansirali su Elektroprivreda Crne Gore i norveska kompanija NTE, a ulozeno je oko sedam miliona eura.

Kako su kazali iz EPCG, u zavrsnoj su fazi i radovi u mHE “Glava Zete” za koju se ocekuje da bude u funkciji do kraja godine.

Projekat je predvidio potpunu automatizaciju pogona, a posao u planiranim rokovima zavrsava poljska kompanija ZRE iz Gdanjska, sa kojom je potpisan ugovor kao prvorangiranim ponudacem na tenderu sprovedenom 2017. godine.

“Rekonstrukcija i modernizacija dvije male hidroelektrane jos jedna je potvrda kvalitetne i obostrano korisne saradnje crnogorske nacionalne elektroenergetske kompanije i norveske kompanije NTE, a obuhvatila je izradu, isporuku, testiranje i montazu elektro-masinske i hidro-mehanicke opreme, kao i izradu pratece dokumentacije, odnosno glavnog-izvodackog i projekta izvedenog stanja”, isticu u EPCG.

Kako podsjecaju u saopstenju, MHE “Slap Zete” izgradena je 1952. godine sa instalisanom snagom od 1,2 MW. Tri godine kasnije u pogon je pustena i “Glava Zete” sa snagom od 4,5 MW, koja je jedina pod zemljom. Oba objekta, od 2010. godine, posluju u sastavu zajednicke firme EPCG i norveske NTE ciji je vecinski vlasnik EPCG.

TOKOM LJETA

Tokom Ijetnje sezone, koja je u Sportsko-turistickom kompleksu Savin kuk trajala od 6. juna do 30. septembra, ostvaren prihod dostigao je 168.806 eura, dok je u Ski-centru Kolasin 1600 za period od 6. jula do 30. septembra iznosio 39.033 eura.

To se navodi u informaciji o rezultatima ljetnje turisticke sezone koju je Vlada nedavno usvojila na svojoj sjednici. Kroz razlicite usluge, ova dva skijalista zajedno su inkasirala 207.839 eura.

Turisticki centar Durmitor sa Zabljaka, ciji je vlasnik drzavni Investiciono-razvojni fond, u svom sastavu ima Sportsko-turisticki kompleks Savin kuk na istoimenom durmitorskom vrhu.

Njega cine dvije dvosjed zicare i tri skilifta, od kojih je jedan opremljen reflektorima za nocno skijanje, kao i jednim djecjim ski liftom. Ljetnja turisticka sezona na skijalistu ove godine je imala 109 aktivnih dana.

Tokom ljetnjeg rezima rada, prodato je 17.676 karata. Konkretno, od 6. juna do kraja tog mjeseca izdato je 1.826 karata, a taj broj predstavlja deset odsto prometa zicare i avanturistickog parka.

U julu su prodate 4.943 karte, sto predstavlja 28 odsto prometa, dok je tokom avgusta prodato 8.060 karata ili cak 46 odsto cjelokupnog prometa ljetnje sezone. U septembru su gosti ovog centra kupili 2.847 karata, odnosno 16 odsto prometa tokom ljetnje sezone.

U dokumentu se dalje navodi da najvece ucesce u prometu od upotrebe zicare ima turisticka voznja za odrasle i iznosi 73 odsto. Turisticka voznja za djecu cini 14 odsto, turisticka voznja za grupe devet, a koriscenje avanturistickog parka cetiri odsto cijelog prometa od upotrebe zicare i avanturistickog parka. Tako su prihodi tokom ljetnje sezone dostigli 168.806 eura.

,,U toku je proces spajanja sa Skijalistima Crne Gore. Neizmirene obaveze do 30. septembra iznose 91.053 eura. Da bi Savin kuk mogao da obavlja djelatnost do okoncanja spajanja, potrebno je obezbijediti sredstva za funkcionisanje, pripremu sezone, nabavku sirovina, obaveze za zarade zaposlenih, poreze, doprinose i ostale dazbine, te obaveze za elektricnu energiju, redovno odrzavanje osnovnih sredstava i drugo. Krucijalni problem svih centara u Crnoj Gori i dalje je infrastruktura za vjestacko osnjezavanje skijaskih terena, zbog uticaja vremenskih prilika. Takode, neupitna je potreba za sirenjem kapaciteta skijalista u vidu novih staza i moderne skijaske infrastrukture”, precizira se u usvojenoj informaciji.

Glavna jedinica Skijalista Crne Gore je Ski-centar Kolasin 1600, koji je radio od 6. jula do 30. septembra.

Kako se navodi, zicara radi samo tokom sezone zimske, odnosno ljetnje dok restoran radi u kontinuitetu tokom cijele godine.

Prihodi od usluga na zicari tokom ljetnje sezone iznosili su 14.972 eura, a od ugostiteljskih 24.060 eura, sto zajedno iznosi 39.033 eura.

Tokom ljeta prodate su 2.703 karte za turisticku voznju zicarom, promet po tom osnovu iznosio je 18.117, a prihod 14.972 eura.

Kad je u pitanju ugostiteljstvo, restoran Troglava na skijalistu Kolasin 1600 imao je promet od 22.252 eura, istoimeni kafebar 6.860. Zajedno su ostvarili 29.112 eura prometa, dok je prihod iznosio 24.060 eura.

Glavnina poslovnih prihoda stize iz ugostiteljskih usluga, i to 62 odsto.

U informaciji se takode precizira da je promet ovogodisnje zimske sezone, koja obuhvata period od januara do aprila, iznosio je 88.417 eura i predstavlja 64 odsto ukupnog prometa, dok je tokom ljeta od maja do septembra ostvarila preostalih 36 odsto.

,,Kao glavni problem u radu navedena je neprilagodenost puta koji povezuje Kolasin i skijaliste. Kako je skijaliste u planinskom dijelu Kolasina, javlja se i problem sezonskog zaposljavanja kvalitetne radne snage”, ocjena je iz ovog dokumenta.

U Ski-centru Hajla ovog ljeta je organizovan niz razlicitih dogadaja. Zvanicno je otvorena Park-suma Brezovacko brdo, koja predstavlja i jedini gradski park u Rozajama. U njoj je takode markirano pet kilometara staza za hodanje na krpljama.

,,Iz skijalista su ukazali da, ukoliko se ne pruzi finansijska podrska resornog ministarstva, bice prinudeni da ne otvore zimsku sezonu na skijalistu”, jedan je od zakljucaka u ovom segmentu ponude.

NAREDNE DVIJE SEDMICE

Cijene goriva ostace nepromijenjene i naredne dvije sedmice, saopsteno je iz Ministarstva ekonomije.

Gradani ce litar euraosupera 95 i 98 i narednih 15 dana placati 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar euraodizela kostace 1,26 eura, a loz ulje za veleprodaju 1,2 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su euraosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena euraodizela ostala nepromijenjena.

Prema odredbama Uredbe o nacinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obracun ce se obaviti 23. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata vazice od 24. decembra.

DOKAPITALIZACIJA

Vlada Crne Gore predlozila je veceras dokapitalizaciju nacionalne avio kompanije Montenegro Erlajns ulaganjem 155 miliona eura u narednih sest godina i to za pokrivanje dospjelih obaveza kompanije prema povjeriocima i investicije u razvoj. Kako se navodi, u tu sumu je uracunato i izdvajanje do 50 miliona eura neto za kupovinu novih crnogorskih aviona.

Vlada je predlog zakona u parlamentarnu proceduru uputila po skracenom postupku, saopsteno je nakon vecerasnje sjednice.

Kako se navodi, radi osiguravanja likvidnosti, odrzivosti i stabilnosti poslovanja nacionalnog avioprevoznika kao preduzeca od posebnog znacaja za Drzavu, ovim zakonom se ureduju uslovi, nacin i postupak izmirivanja obaveza koje Montenegro Airlines ima prema drzavi Crnoj Gori i trecim licima, izvor i nacin obezbjedivanja sredstava za ove namjene, kao i druga pitanja od znacaja za razvoj nacionalne avio kompanije, koja svojim poslovanjem utice na ekonomski razvoj Crne Gore u cjelini.

“U raspravi je istaknuto da crnogorska nacionalna avio kompanija godisnje prihoduje oko 70 miliona eura, da je ove godine prevezla vise od 660.000 putnika cime pored direktnog prihoda ostvaruje veliki pozitivan uticaj na cjelokupnu nasu ekonomiju koji se ove godine sa prihodima od turizma procjenjuje na vise od 185 miliona eura. Shodno tome eventualni stecaj ili likvidacija kompanije bi doveli do niza kumulativnih negativnih efekata po cijelu nacionalnu ekonomiju te brojnih direktnih negativnih posljedica medu kojima su gubitak 33,7 miliona eura otplacenih rata za vazduhoplove i slotova na stranim aerodromima”, pise u saopstenju.

Sagledavajuci alternativni scenario stecaja, ili likvidacije Montenegro Erlajnsa, Vlada je zakljucila da bi ovakav scenario bio izuzetno nepovoljan ne samo po nacionalnu avio kompaniju, vec i po ukupnu crnogorsku ekonomiju, posebno imajuci u vidu turizam kao stratesku granu razvoja, dodaje se u saopstenju.

“Vlada je razmotrila i uporedna pozitivna iskustva vise zemalja Evropske unije koje su proteklih godina na slican nacin konsolidovale svoje avio kompanije, kao i slucajeve zemalja koje su odlucile da ne pristupe konsolidaciji sto je dovelo do znacajnih negativnih posljedica po njihove nacionalne ekonomije”, saopsteno je nakon sjednice.

SAVJET ZA KONKURENTNOST

Savjet za konkurentnost snazno je podrzao inicijativu privrednih udruzenja za formiranje koordinacionog i savjetodavnog tijela za digitalnu transformaciju.

Savjet za konkurentnost razmotrio je na danasnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Dusko Markovic, vise dokumenata iz oblasti digitalizacije.

“Koordinaciono i savjetodavno tijelo za oblast digitalne transformacije, o cijem je obrazovanju danas postignuta apsolutna suglasnost, trebalo bi da ukljuci predstavnike Vlade, privrede i naucno istrazivacke i akademske zajednice sa zadatkom doprinosa kreiranju normativnih pretpostavki i moderne informaticke infrastrukture, podizanja nivoa informaticke pismenosti i bezbjednosti, podrske start-up eko sistemima, te neophodnim reformama u oblastima ekonomije, prosvjete, zdravstva i dr”, saopsteno je iz Vlade.

Konstatovano je, kako se navodi, da uspjesna digitalna transformacija predstavlja veliku sansu za privredu sto se pokazalo na primjeru vise malih drzava.

Predsjednik Savjeta, premijer Dusko Markovic konstatovao je da dalji razvoj crnogorske ekonomije i drustva podrazumijeva digitalizaciju i to kao razvojnu i transformacionu politiku te da digitalna transformacija predstavlja jednu od najvaznijih politika Vlade u predstojecem razdoblju.

Saopsteno je da se Savjet upoznao sa Informacijom o realizaciji zakljucaka sa prethodnih sjednica Savjeta za konkurentnost koja je pokazala da je vecina zakljucaka realizovana ili je realizacija u toku.

“Usvojen je Plan rada Savjeta za konkurentnost za 2020. godinu kojim je odredene cetiri teme – po jedna za svaki kvartal naredne godine: Povecanje stope aktivnosti na trzistu rada, Poslovni ambijent, Siva ekonomija i Inovacije”, dodaje se u saopstenju.

CBCG

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju novembra u blokadi bilo 18,1 hiljadu preduzeca i preduzetnika, 1,1 odsto vise nego u oktobru.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani racuni je 647,46 miliona eura, sto je 0,18 odsto manje nego u oktobru.

Koncentracija duga je, kako je saopsteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvecih duznika, odnosno 0,06 odsto ukupno evidentiranih, ucestvuje sa 16,99 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 109,98 miliona eura.

Oko 38,33 odsto ukupnog iznosa blokade ili 248,16 miliona eura otpada na 50 najvecih duznika, koji cine 0,28 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,25 hiljada duznika cija je blokada iznosila 36,36 miliona eura, sto je 5,62 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duze od godinu u blokadi je 15,86 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 611,1 milion eura.

NAREDNE DVIJE SEDMICE

Cijene goriva ostace nepromijenjene i naredne dvije sedmice, saopsteno je iz Ministarstva ekonomije.

Gradani ce litar euraosupera 95 i 98 i narednih 15 dana placati 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar euraodizela kostace 1,26 eura, a loz ulje za veleprodaju 1,2 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su euraosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena euraodizela ostala nepromijenjena.

Prema odredbama Uredbe o nacinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obracun ce se obaviti 23. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata vazice od 24. decembra.

UGOVOR SA UJR

Vlada Crne Gore izdvojice blizu 410 hiljada eura za realizaciju cetiri projekta, za koje je Uprava javnih radova danas potpisala ugovore sa najpovoljnijim ponudacima u postupku javne nabavke.

U cilju pune valorizacije planinskog centra Kolasin 1600, ugovorena je druga faza izgradnje parkinga, u vrijednosti od oko 70 hiljada eura.

Radovi su kroz tendersku proceduru povjereni preduzecu “Crnagoraput”, a rok izvrsenja je 20 dana od uvodenja izvodaca u posao.

Na istoj lokaciji, u toku je i rekonstrukcija pristupne saobracajnice, od ski centra Kolasin 1450 do Kolasin 1600, koja se odvija u fazama. U okviru druge faze, Uprava javnih radova i “Crnagoraput” ugovorili su zavrsne radove, u vrijednosti od blizu 70 hiljada eura, koji bi trebalo da budu zavrseni u roku od 20 dana od uvodenja izvodaca u posao.

Novi radovi predvideni su i na bjelopoljskoj strani Bjelasice, gdje je u toku izgradnja puta od Jasikovca do novog ski centra Cmiljaca.

“Rijec je o zahtjevnom gradevinskom poslu, tokom kojeg se ispostavilo da je na pojedinim mjestima neophodno ugraditi posebna inzenjerska rjesenja, u cilju povecanja bezbjednosti ucesnika u saobracaju”, navodi se u saopstenju Vlade.

Dodatne radove u vrijednosti od oko 230 hiljada eura izvesce preduzece “Toskovici”, a rok zavrsetka je 30 dana od uvodenja u posao.

“Takode, sa kucom “Hydrogis System” ugovorena je izrada glavnog projekta regulacije korita rijeke Popce i kanalizacione mreze u opstini Petnjica. Vrijednost ovog posla je skoro 40 hiljada eura, pri cemu se projektant obavezao da posao zavrsi u roku od tri mjeseca od potpisivanja ugovora. Po dobijanju pozitivnog misljenja revidenta, Uprava javnih radova ce raspisati poziv za izbor izvodaca radova”, zakljucuje se u saopstenju.

CEDIS

Potrebe za promjenama i uvodenje novih tehnologija, osnovni su pokretaci razvoja drustva. Modernizacija velikih sistema dovodi do bolje iskoriscenosti postojecih resursa a zadovoljstvo korisnika podizu na visi nivo.

U Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu CEDIS u toku je realizacija AMM projekta za srednjenaponska mjerenja.

On podrazumijeva ugradnju brojila sa daljinskom komunikacijom na 1.800 mjernih mjesta srednjenaponske mreze i instalaciju centralnog sistema za upravljanje brojilima.

To ce omoguciti potpuni uvid u tokove energije na srednjenaponskoj distributivnoj mrezi. AMM sistemom za mjerna mjesta na srednjem naponu obuhvacena su sva obracunska mjerna mjesta korisnika i proizvodaca na tom naponskom nivou – ukupno 600 mjernih mjesta, kao i 1.200 kontrolnih mjernih mjesta na deset i 35 kilovolti (kV).

Srednjenaponski AMM sistem imace funkcije daljinskog prikupljanja obracunskih stanja, dijagrama potrosnje (load profile), kontrolu pristupa obracunskim mjernim mjestima i stanja prekidaca na svim srednjenaponski izvodima u trafostanicama (evidencija ispada napajanja).

Centralni sistem ce biti integrisan u postojeca i buduca MDM (meter data management) rjesenja za validaciju i isporuku mjernih podataka, kao i softver za vizualizaciju uklopnih stanja na srednjenaponskoj mrezi u Dispecerskom centru za upravljanje mrezom CEDIS-a.

Projekat je poceo u novembru 2018. godine inspekcijama elektroenergetskih objekata u kojima se izvode radovi, dok je sama instalacija brojila i opreme pocela sredinom marta 2019. Plan za zavrsetak je mart 2020. godine.

Do 1. decembra opremljeno je vise od 1.330 od planiranih 1.800 mjernih mjesta na srednjem naponu.

“Srednjenaponski AMM sistem ce obezbijediti potpuno pracenje tokova energije i snage na citavoj distributivnoj mrezi sa evidencijom ispada srednjenaponskih prekidaca. Sva obracunska mjerna mjesta korisnika i proizvodaca bice ukljucena u novi sistem kojim ce se daljinski prikupljati obracunska stanja registara i dijagrami potrosnje koj i su i zakonska obaveza CEDIS-a. Pored toga, bice realizovan i alarmni sistem za kontrolu pristupa svim obracunskim mjernim mjestima na 10kV i 35kV naponskom nivou.

Nabavka sistema bice realizovana po sistemu ‘kljuc u ruke, odnosno sa obavezom isporucioca da isporuci, ugradni i stavi u funkciju citav sistem (commissioning). Realizacija daljinske komunikacije sa brojilima bice ostvarena preko mobilne mreze ili mreznih (LAN) modula, zavisno od raspolozivosti racunarske mreze CEDIS-a”, kazala je sefica Sluzbe za kontrolu i monitoring u Sektoru za mjerenje Ljiljana Adzic.

U sistem se ugraduju brojila sa daljinskom komunikacijom proizvodaca Landis+Gyr, cije je sjediste u Svajcarskoj, dok je izvodac radova i isporucilac mjerne opreme za komunikaciju i softvera konzorcijum kompanija Mezon iz Danilovgrada i Enterdat iz Slovenije, po sistemu “kljuc u ruke”.

Zaposleni u Sluzbi za kontrolu i monitoring u Sektoru za mjerenje vrse obezbjedivanje uslova za bezbjedan i efikasan rad, nadzor i kontrolu izvrsenih radova. Bitno je istaci da je ovaj kompleksan i slozen projekat svojim znanjem i iskustvom iznijela ekipa od sedam inzenjera i montera koji, zajedno sa konzorcijumom, posao bez greske privode kraju.

Dnevne novine posjetile su ekipu CEDIS-a koja je protekle sedmice radila na ugradnji mjerenja sa daljinskom komandom u trafostanici 35/10 kV “Golubovci”.

Prema rijecima glavnog inzenjera za mjerenje, kontrolu, odrzavanje i prijem mjernih mjesta u Sektoru za mjerenje Miljana Nenadica, posao nije bio nimalo lak. Bilo je perioda kada se mjesecima samo vikendom dolazilo kuci ali, zadovoljni su rezultatima svoga rada.

“Posao je bio veoma zahtjevan. Uskoro zaokruzujemo godinu od pocetka rada, a za to vrijeme smo svakodnevno bili na terenu i uspjeli da dodemo do brojke od 1.330 opremljenih mjernih mjesta. Ove nedjelje zavrsavamo ugradnju mjerenja u trafostanicama 35/10 kV u Crnoj Gori”, kazao je Nenadic.

On dodaje da sistem ima niz funkcionalnosti koje doprinose boljem pracenju tokova energije.

“Brojila se koriste u AMM sistemu u kome se komunikacija izmedu brojila i centralnog sistema AMM obavlja na dnevnom nivou. Brojilo cuva 15-minutne podatke za sest razlicitih mjernih velicina zbog mogucnosti utvrdivanja i uporedivanja podataka u centralnom sistemu AMM sa podacima u brojilu, i nakon duzeg vremenskog perioda. Brojilo ima mogucnost ‘pamcenja’ krive opterecenja i to za period od godinu dana. Brojila sadrze funkciju indikacije, registracije i narusavanja integriteta mjerenja, poput skidanja poklopca sa prikljucnice brojila, uticaja elekromagnetnog polja na brojlo, prisustvo napona, struje, nestanka faznog napona, itd”, dodao je on.

Sve ovo ce omoguciti da sistem bude laksi za pracenje, kontrolu i monitoring, a time ce i korisnicima napajanje biti i sigurnije i pouzdanije. Obracunska stanja ce se sa svih brojila uzimati posljednjeg dana u mjesecu u ponoc. Komunikacija centralnog sistema sa brojilima odvijace se preko 4G mobilne mreze, koja omogucava brz i pouzdan prenos podataka. Sistem je vazan i za buduce uvezivanje sa novim, planiranim sistemom daljinsko g pracenja i kontrole prekida na mrezi SCADA.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.